The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Fale Gospel Library General Conference
Conferences
Oketopa 2009
O Le Aoao Atu e Fesoasoani e Laveai ai Olaga

O Le Aoao Atu e Fesoasoani e Laveai ai Olaga

Russell T. Osguthorpe
Peresitene Aoao o le Aoga Sa

Tatou te aoao atu aoaoga faavae autu, valaaulia tagata aoao e faia le galuega o loo i ai i le Atua mo i latou, ona folafola atu lea o le a oo mai moni lava faamanuiaga.

Russell T. OsguthorpeI se tasi aso a o avea au ma se peresitene o le misiona, sa ou talanoa ai i le telefoni i lo’u atalii matua. O le taimi lena o la e agai atu i le falemai lea sa faigaluega ai o se fomai. Ina ua taunuu o ia i le falemai sa fai mai o ia, “Manaia le ta talanoaga, Tama, ae ua tatau ona ou alu i fafo o la’u taavale ma ou alu atu e laveai ni nai ola.”

E togafiti e lo ma atalii ia tamaiti e taufao le mai ma le magalo o o latou ma’i. A mafai ona ia iloa lelei se ma’i ma faia togafitiga sa’o, e mafai ona ia faasaoina le ola o se tamaitiiti. Sa ou fai atu i a matou faifeautalai, o la latou galuega foi o le fesoasoani lea ina ia faasaoina ola—ola faaleagaga o e latou te aoaoina.

Na saunoa Peresitene Iosefa F. Samita: “A oo ina [tatou mauaina] le upumoni, o le a faaolaina ai i [tatou]. O le a faaolaina i [tatou] e lē ona ua i ai se tasi na aoaoina i [tatou], ae ona ua [tatou] mauaina ma faatinoina ai” (i le Conference Report, Ape. 1902, 86; tagai foi O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 51; 1 Timoteo 4:16).

E faasaoina e lo ma atalii ia ola e ala i le faasoa atu o lona malamalama faafomai; e fesoasoani ia faifeautalai ma faiaoga i le Ekalesia e laveai olaga e ala i le faasoa atu o lo latou silafia i le talalelei. A oo ina sailia ma maua e faifeautalai ma faiaoga le Agaga, latou te aoao atu ia mataupu faavae talafeagai, valaaulia o latou tagata aoao ina ia ola ai i lena mataupu faavae, ma molimau atu i faamanuiaga folafolaina o le a mulimuli mai ai. Na faasoa mai e Elder David A. Bednar elemene faigofie nei e tolu o le aoao atu mataalia, i se fonotaga faaleaoaoga talu ai nei: (1) aoaoga faavae autu, (2) valaaulia e faatino, ma le (3) o faamanuiaga folafolaina.

O le taiala o le Talai La’u Talalelei, ua fesoasoani i faifeautalai e aoao atu le aoaoga faavae autu, valaaulia e latou te aoaoina ina ia faatino, ma maua faamanuiaga folafolaina. O le taiala o le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga e Sili Ai, e fesoasoani i matua ma faiaoga e faia le mea lava lena e tasi. E aoao atu ai le talalelei e pei foi o le Talai La’u Talalelei i le galuega a faifeautalai. Tatou te faaaogaina e sauniuni ai e aoao atu, ona tatou saili atu lea i le Agaga pe a tatou aoao atu.

Na faamatala e Peresitene Thomas S. Monson se faiaoga o le Aoga Sa mai lona talavou, e igoa ia Lucy Gertsch. I se tasi Aso Sa, ina ua mavae se vaega o se lesona e uiga i le auauna atu ma le le manatu faapito, sa valaaulia ai e Tuafafine Gertsch lana vasega e foai atu le tupe o le pati a la latou vasega i le aiga o se tasi o le vasega, lea ua maliu lona tina. Fai mai Peresitene Monson, i le faatinoina o lena valaaulia, “sa tapuni ai e Tuafafine Gertsch le tusi lesona ae tatalaina o matou mata ma o matou taliga ma o matou loto i le mamalu o le Atua” (“Examples of Great Teachers” [fonotaga faaleaoaoga a taitai i le lalolagi atoa, 10 Fep. 2007], Liahona, Iuni 2007, 76). Sa faaaogaina ma le manino e Tuafafine Gertsch le tusi lesona e saunia ai lana lesona, peitai, ina ua oo ifo i ai le musumusuga, sa ia tapunia le tusi lesona ae valaaulia tamaiti o lana vasega ia ola ai i le mataupu faavae o le talalelei lea sa ia aoaoina atu.

E pei ona aoao mai Peresitene Monson: “O le sini o le aoao atu o le talalelei . . . e le ina ia ‘liligi atu ai faamatalaga’ i mafaufau o tagata o le vasega. . . . O le faamoemoega ia musuia tagata taitoatasi e mafaufau i ai, lagonaina, ona faia loa lea o se mea e faatatau i le ola ai i mataupu faavae o le talalelei” (i le Conference Report, Oct. 1970, 107).

Ina ua faaali atu ia Moronae i le Perofeta o Iosefa, e le gata ina sa ia aoao atu ia te ia aoaoga faavae autu o le Toefuataiga, ae na ia fai atu foi ia te ia “o loo i ai se galuega o loo finagalo le Atua e faia [e ia]” ma sa folafola atu ia te ia o le a lauiloa foi lona igoa i le lalolagi atoa (tagai Iosefa Samita—Talafaasolopito 2:33). O matua uma lava ma faiaoga o le talalelei, o ni avefeau mai le Atua. E le o tatou uma e faiaoga i ni perofeta o le lumanai, e pei ona sa faia e Tuafafine Gertsch ma Moronae, ae o tatou uma lava o loo aoaoina ni taitai o le Ekalesia i le lumanai. O le mea lea, tatou te aoao atu ai aoaoga faavae, valaaulia tagata aoao e faia le galuega o loo i ai i le Atua mo i latou, ona folafola atu lea o le a oo mai moni lava faamanuiaga.

Ou te manatua a o ou laitiiti, sa ou savalivali atu ai ma le fiafia i le lotu mo le sauniga a le Peraimeri. Ina ua ou taunuu, sa faate’ia au ina ua ou vaaia matua uma iina mo se polokalama faapitoa. Ona ou manatua ai lea. E i ai la’u pepa e fai i le polokalama lea, ae ua galo ona tauloto a’u tala. Ina ua oo mai le faasologa ia te au, sa ou tu i luma o lo’u nofoa, ae e leai ma se upu na sau mai lo’u gutu. Sa leai ma se mea na ou manatua. O lea sa na o lo’u tutu ai lava iina ona ou nofo ifo ai lea i lalo ma sioa i le fola o le fale.

Ina ua mavae lena aafiaga, sa ou faia se faaiuga mausali, ou te le toe lauga lava i soo se saunigā Lotu. Ma sa umi se taimi o o’u teumauina pea lena faaiuga. Ona oo lea i se tasi Aso Sa, sa sau ai Tuafafine Lydia Stillman, se taitai Peraimeri, ma tootuli ifo i o’u autafa ma talosagaina au ou te tuuina atu se tautalaga puupuu i le vaiaso e sosoo ai. Sa ou fai atu, “Ou te le faia ni tautalaga.” Sa tali mai o ia, “Ou te iloa, ae e mafai ona e faia le tautalaga lenei aua o le a ou fesoaoani ia te oe.” Sa tumau pea ona ou teena, ae sa ia faailoa mai ia te au lona talitonu ia te au, ma sa faigata ai ona ou teena lana valaaulia. Sa ou lauga.

O lena tamaitai lelei o se avefeau mai le Atua o lē sa i ai se galuega mo a’u e fai. Sa ia aoao mai ia te au e faapea, a oo mai se valaau, ia e taliaina, tusa lava po o le a lou le agavaa e te lagonaina. E faapei ona faia e Moronae ia Iosefa, sa faamautinoa e lena tamaitai, ua ou saunia pe a oo mai le taimi e tuuina atu ai lena lauga. Sa fesoasoani lena faiaoga musuia e laveai lo’u ola.

A o ou talavou, sa faiaoga se alii faatoa foi mai lana misiona, o Uso Peterson, i la matou vasega o le Aoga Sa. O vaiaso uma lava, na te tusia ai se ‘aū tele mai le pito i lalo o le tulimanu agavale o le laupapa e faasaga i le tulimanu taumatau i le pito i luga. Ona ia tusia ai lea i le pito i luga o le laupapa, “Faamaualuluga Sini.”

Po o le a lava le aoaoga faavae na te aoaoina, e talosaga mai lava o ia ina ia matou aapa atu teisi, ma toe faia nisi taumafaiga nai lo le mea sa matou manatu matou te mafaia. O le ‘aū ma na upu e lua, faamaualuluga sini, o se valaaulia faifai pea lea i le lesona atoa. Sa faia e Uso Peterson ia ou manao e faia se misiona lelei, ia lelei atili la’u aoga, seti faamaualuga a’u sini mo la’u matata.

Sa i ai ia Uso Peterson se galuega matou te faia. Sa fesoasoani lana sini matou te “mafaufau ai i ai, lagonaina ai, ona faia lea o se mea e uiga i le ola ai i mataupu faavae o le talalelei.” Sa fesoasoani ana aoaoga e laveai ai lo’u ola.

Ina ua 19 o’u tausaga, sa tofia au e faia se misiona i Tahiti, lea sa tatau ai ona ou aoaoina ni gagana fou se lua—faaFarani ma le faaTahiti. I le popofou o la’u misiona, sa ou matua lotovaivai lava i le leai o so’u alualu i luma i nei gagana uma e lua. O taimi uma lava ou te taumafai ai e tautala faaFarani, e tali mai ai tagata i le faaTahiti. A ou taumafai e tautala faaTahiti, ona latou tali mai lea i le faaFarani. Toeitiiti lava a ou musu.

Ona oo lea i se tasi aso, a o ou savali atu ma pasia le potu ta lavalava o le fale o le misiona, sa ou faalogoina se leo o tauvalaau mai ia te au. Sa ou faliu atu ma vaaia se fafine Tahiti lauulu-sina, o tuu mai i le faitotoa ma talo mai ou te toe foi atu. O lona igoa o Tuputeata Moo. Na o le faaTahiti na te iloa. Ae sa na o le faaPeretania sa ou tautala atu ai. Sa tele mea sa ia talanoa mai ai na ou le malamalama ai, ae sa ou malamalama na manao o ia ou te toe foi atu i le potu ta lavalava i aso uma ina ia mafai ai ona ia fesoasoani ia te au e aoao le faaTahiti.

O aso taitasi ou te afe ai iina ma aoao faatasi ai ma ia, a o fai ana auligā lavalava. O le taimi muamua, sa ou tau mafaufau ai pe o fesoasoani a ma feiloaiga, ae na faasolosolo lava ina ou malamalama ia te ia. O taimi taitasi uma ma te feiloai ai, sa ia ta’u mai ia te au lona talitonuga atoatoa, e mafai ona ou aoaoina gagana uma e lua.

Sa fesoasoani Tuafafine Moo ia te au e aoao le faaTahiti. Peitai, sa fesoasoani o ia ou te aoaoina le anoanoai o isi mea. Sa ia aoaoina moni lava au i le mataupu faavae muamua o le talalelei—faatuatua i le Alii o Iesu Keriso. Sa ia aoaoina au afai ou te faalagolago i le Alii, o le a fesoasoani mai o Ia e faia se mea sa ou manatu e le mafai. E le gata ina sa fesoasoani o ia e laveai la’u misiona—ae sa fesoasoani foi o ia e laveai lo’u ola.

O Tuafafine Stillman, Uso Peterson, ma Tuafafine Moo sa latou faiaoga “e ala i le tauanau atu, i le faapalepale, agalelei, ma le agamalu, ma le alofa faamaoni; i le agalelei, ma le malamalama mama, e matua faalauteleina ai le agaga” (MFF 121:41–42). Sa latou faiaoga ma le mama sa teuteu ai o latou manatu, ma ona o lena mea, sa avea ai e le aunoa le Agaga Paia ma a latou soa tumau (tagai MFF 121:45–46).

O nei faiaoga maoae sa musuia ai au e faia ia fesili e uiga i lo’u lava aoao atu:

1. I le avea ai o se faiaoga, pe o ou vaai ifo ea ia te au lava ia o se avefeau mai le Atua?
2. Pe o ou sauniuni ona ou aoao atu lea i auala e mafai ona laveai ai ola?
3. Pe ou te taulai atu ea i se aoaoga faavae autu o le Toefuataiga?
4. Pe o mafai ona lagona e i latou ou te faiaoga ai lo’u alofa mo i latou ma lo’u Tama Faalelagi ma le Faaola?
5. A oo mai musumusuga, pe ou te tapunia ea le tusi lesona ae tatala o latou mata ma taliga ma loto i le mamalu o le Atua?
6. Pe ou te valaaulia ea i latou e faia le galuega o loo i ai i le Atua mo i latou e fai?
7. Pe o ou faailoa atu ea le talitonuga tele ia i latou ma faigata ai ia i latou ona teena le valaaulia?
8. Pe o ou fesoasoani ea ia te i latou ia iloa faamanuiaga folafolaina e maua mai i le ola ai i aoaoga faavae o loo ou aoaoina atu?

O le aoao mai ma le aoao atu e le o ni gaoioiga e filifili pe fai i le malo o le Atua. O auala tonu lava ia na toefuatai mai ai le talalelei i le lalolagi, lea foi o le a tatou maua ai le ola faavavau. E saunia ai le ala i le molimau patino. E leai se tasi e mafai ona “faaolaina i le valea” (MFF 131:6).

Ou te iloa o loo soifua le Atua. Ou te molimau atu o Iesu o le Keriso. Ou te molimau atu o le Perofeta o Iosefa Samita na tatalaina lenei tisipenisione e ala i lona aoaoina o upumoni ona ia aoao atu ai lea. Sa faia e Iosefa lea fesili ma lea fesili, sa ia mauaina tali mai le lagi, ona ia aoao atu lea o fanau a le Atua, i mea sa ia aoaoina mai. Ou te iloa o Peresitene Monson o le fofoga taumomoli lea o le Alii i le lalolagi i ona po nei, ma o loo faaauau pea ona ia aoaoina ma aoao mai i tatou e pei ona sa faia ai e Iosefa, aua o le aoao atu e fesoasoani e laveai ai ola. I le suafa o Iesu Keriso, amene.

 
© 2010 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy