The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Kamata'angá Broadcast General Conference Archives
Conferences
April 2004
Ko e Ui ke Loto-toʻá

Ko e Ui ke Loto-toʻá

PALESITENI THOMAS S. MONSON
Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí

Tau loto-toʻa muʻa ke fakafepakiʻi ʻa e meʻa ʻoku manakoá, mo loto-toʻa ke taukaveʻi ʻa e moʻoní. ʻOku fakatupu ʻe he loto-toʻá kae ʻikai ko e moʻulaloá, ʻa e hōifua mai ʻa e ʻOtuá.

PALESITENI THOMAS S. MONSONSiʻoku ngaahi tokoua, ʻoku hoko ko ha meʻa fakalotomāfana ʻete vakai atu kiate kimoutolú. ʻOku fakaofo ʻete ʻiloʻi ʻoku fakataha atu ʻi ha ngaahi fale lotu ʻe lau afe ʻi he māmaní ʻi he houa ko ʻení, ʻa homou kaungā maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá, ʻoku nau mamata mai ki he fakamafola ko ʻeni ʻi he satelaité. ʻOku kehekehe ʻa e ngaahi fonua ʻoku mou haʻu mei aí, pea kehekehe hoʻomou ngaahi lea fakafonuá, ka ʻoku fakatahaʻi ʻa kitautolu ʻe ha meʻa ʻe taha. Kuo fakafalala mai kiate kitautolu ke tau maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí pea ngāue ʻi he huafa ʻo e ʻOtuá. ʻOku ʻiate kitautolu ha falala toputapu. ʻOku ʻamanaki mai ha meʻa lahi meiate kitautolu.

Naʻe tohi ʻa e tangata faʻu tohi ʻiloa ko Sālesi Tīkeni ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí ʻo kau ki he ngaahi faingamālie ʻoku tatali mai kiate kitautolú. Naʻe fakamatala ʻa Tīkeni ʻi he vōliume ko ia naʻe ui ko e Ngaahi ʻAmanaki Mahuʻinga (Great Expectations), ki ha kiʻi tamasiʻi ko hono hingoá ko Filipe Pilipe (Phillip Pirrip), ʻa ia naʻe faʻa ui pē ko “Pepi.” Naʻe fanauʻi mai ʻa Pepi ʻi ha ngaahi tuʻunga makehe. Ko e kiʻi tamasiʻi ia kuo mate ʻene tamaí mo ʻene faʻeé. Naʻe fakaʻamu lahi hono lotó ke ne hoko ko ha tangata poto mo ha tangata lelei. Ka naʻe hangē ne ʻosi fakataumuʻa pē ke ʻoua ʻe hoko ʻene ngaahi fakaʻamú. ʻE kau talavou, ʻoku mou faʻa ongoʻi pehē nai ʻi ha taimi? ʻOku mou faʻa maʻu nai ʻe kimoutolu motuʻa angé ha faʻahinga fakakaukau pehē?

Naʻe aʻu ki ha ʻaho ʻe taha, naʻe haʻu ai ha tangata loea Lonitoni ko hono hingoá ko Sieka, ki he kiʻi tamasiʻi ko Pepí, ʻo fakahā ange kuo tohi tuku mai kiate ia ʻe ha tangata taʻeʻiloa ha koloa lahi. Naʻe puke atu ʻe he loeá ʻa e uma ʻo Pepí ʻo ne pehē ange kiate ia, “ʻE tamasiʻi, ʻoku lahi ʻaupito ha ngaahi meʻa ʻoku ʻamanaki meiate koé.”

ʻI heʻeku vakai atu he efiafí ni kiate kimoutolu kau talavou, pea ʻi heʻeku ʻiloʻi ko hai ʻa kimoutolu mo e meʻa te mou lava ʻo aʻusiá, te u pehē atu ai kiate kimoutolu, “ʻOku lahi ʻaupito ha ngaahi meʻa ʻoku ʻamanaki meiate kimoutolú”—ʻo ʻikai koeʻuhí ko ha tokoni mei ha tokotaha ʻofa taʻeʻiloa, ka koeʻuhí ko e ʻofa ʻa ha tokotaha fietokoni ʻoku mou ʻiloʻi, ʻa ia ko ʻetau Tamai Fakahēvaní, pea ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa lahi ʻoku ʻamanaki meiate kimoutolu.

ʻOku ʻikai foua ʻa e fononga ʻo e moʻuí ʻi ha hala lahi ʻoku hao mei he ngaahi tūkiaʻangá, ngaahi faingataʻá, mo e ngaahi tauhelé. Ka ko e hala ia kuo fakaʻilongaʻi ʻaki ha ngaahi manga hala mo e ngaahi afe. ʻOku tau fehangahangai maʻu pē mo ha ngaahi fili. Te tau fiemaʻu ai ha loto-toʻa ke tau lava ʻo fai fakapotopoto ʻa e ngaahi fili ko iá: ʻa ia ko e loto-toʻa ke “ʻIkai,” mo e loto-toʻa ke “ʻIo.” ʻA ia ko e ongo fili ʻoku makatuʻunga ai hotau ikuʻangá.

ʻOku tau fehangahangai kotoa pē mo e ui ke loto-toʻá. Kuo pehē maʻu pē ia, pea ʻe pehē maʻu pē ia.

Naʻe lekooti ʻa e loto-toʻa ʻa ha taki fakakautau ʻe ha talavou sōtia ʻalu lalo, ʻa ia naʻá ne tui ʻa e teunga lanu kulei ʻo e Konifeteletí lolotonga ʻa e Tau Fakalotofonua ʻo ʻAmeliká. Naʻá ne fakamatalaʻi ʻa e mālohi ʻo Seniale J. E. B. Situatí, ʻi he fakalea ko ʻení:

“[Naʻe ʻi ai ha taimi mahuʻinga ʻi he taú,] naʻá ne taʻalo ai hono nimá mo tuhu ki he filí pea kaila, ʻMou ʻoho atu ki muʻa. Mou ʻoho atu ki muʻa! Muimui pē ʻiate au!’

“. . . [Naʻa nau muimui atu ʻiate ia] ʻi he loto-toʻa mo e loto fakapapau ʻo hangē ha ʻoho ʻa ha vai ʻoku tafe mālohí, pea nau kapa ai mo puke ʻa e feituʻu naʻa nau ʻohofí.”1

Naʻe ʻi ai ha taimi ʻe taha ki muʻa ai, ʻi ha fonua mamaʻo, naʻe fai ai ʻe ha takimuʻa ʻe taha ʻa e kole tatau, “Muimui ʻiate au.”2 Naʻe ʻikai ko ha seniale ia ʻi he taú. Ka, ko e Pilinisi ia ʻo e Melinó, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. Pea ko kinautolu naʻa nau muimui kiate Ia ʻi he taimi ko iá, mo kinautolu ʻoku muimui kiate Ia he taimi ní, te nau fai ha ikuna kāfakafa ange, pea tolonga ʻo taʻengata hono olá. ʻOku fiemaʻu maʻu pē ʻa e loto-toʻá.

ʻOku fakatātaaʻi mai ʻi he folofolá ʻa e fakamoʻoni ʻo e moʻoni ko ʻení. Naʻe fakaʻaliʻali ʻe Siosefa, foha ʻo Sēkopé, ʻa ia naʻe fakatau atu ki ʻIsipité, ʻa e fakapapau ke loto-toʻá, ʻi heʻene fakahā ki he uaifi ʻo Potifā, naʻe feinga ke fakataueleʻi iá: “Pea ʻe fēfē ʻeku fai ʻa e hala lahí ni, ke u halaia ai ki he ʻOtuá. Naʻe ʻikai tokanga ia kiate ia . . . ka ke hola ia ʻo hao ki tuʻa.”3

Naʻe fakahoko ʻi hotau ʻahó ni ʻe ha tamai ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ko ʻení ki he moʻui ʻo ʻene fānaú, ʻi heʻene pehē ange, “Kapau te mou ʻi ha feituʻu ʻoku ʻikai totonu ke mou ʻi ai—mou ʻalu leva mei ai!”

Ko hai ha taha ʻe taʻe ueʻi hake ia ʻe he moʻui ʻa e ngaahi foha kei talavou ʻe toko ua afe ʻo Hilamaní, ʻa ia naʻa nau akoʻi pea nau fakaʻaliʻali e fie maʻu ʻo e loto-toʻa ke talangofua ki he ngaahi akonaki ʻa e mātuʻá, mo e loto-toʻa ke angamaʻa mo haohaoá?4

Mahalo ʻoku lelei ange ʻi he ngaahi meʻá ni ʻa e sīpinga ʻa Molonaí, ʻa ia naʻá ne loto-toʻa ke kātaki ki he ngataʻangá ʻi he māʻoniʻoní.5

Naʻe hanga ʻe he ngaahi lea ʻa Mōsesé ʻo fakamālohia ʻa kinautolu kotoa pē naʻa nau fanongo ki aí: “Ke ke mālohi koe peá ke loto-toʻa, ʻoua naʻá ke lilika, pea ʻoua naʻá ke manavahē . . . he ko [e ʻEiki] ko ho ʻOtuá, ko ia ia ʻokú mo ō mo koé; ʻe ʻikai te ne fakatukutukuʻi koe, pe liʻaki koe.”6 Naʻe ʻikai te ne fakatukutukuʻi ʻa kinautolu. ʻE ʻikai te ne fakatukutukuʻi ʻa kitautolu. Naʻe ʻikai te ne liʻaki ʻa kinautolu. ʻE ʻikai te ne liʻaki ʻa kitautolu.

Ko e fakapapau fakafiefia ʻeni te ne lava ʻo tataki koe mo au, ʻi hotau ʻahó ni, ʻi heʻetau moʻuí. Kuo pau ke tau fehangahangai mo e manavaheé, pea fepaki mo e manukí, mo e fakafepakí. Ka tau loto-toʻa muʻa ke fakafepakiʻi ʻa e meʻa ʻoku manakoá, mo loto-toʻa ke taukaveʻi ʻa e moʻoní. ʻOku fakatupu ʻe he loto-toʻá kae ʻikai ko e moʻulaloá, ʻa e hōifua mai ʻa e ʻOtuá. ʻOku hoko ʻa e loto-toʻá ko ha ʻulungāanga lelei ʻoku moʻui mo fakaʻofoʻofa, kapau ʻe ʻikai ke ngata ʻi hono lau ia ko ha loto fiemālie ke mate ngali tangatá, ka ko ha loto-fakapapau foki ia ke moʻui taau. Ko e tokotaha ko ia ʻoku hinga ngofua ki he koví, ʻa e taha ko ia ʻoku manavahē ke fai ʻa e meʻa ʻokú ne ʻiloʻi ʻoku totonú koeʻuhí ʻe ʻikai loto ki ai pe kataʻi ia ʻe he niʻihi kehé. Manatuʻi ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku manavahē ki ai ʻa e kakai kotoa pē, ka ko kinautolu ʻoku nau fehangahangai mo e manavaheé ʻi he anga fakaʻeiʻeikí, ʻoku nau maʻu foki mo e loto-toʻá.

ʻOku ou fie talanoa atu ha meʻa mei he ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi heʻeku moʻuí ʻi heʻeku ngāue fakakautaú.

Naʻe hoko ko ha meʻa faingataʻa kiate au ʻeku hū ki he Tau Tahi ʻa e ʻIunaiteti Siteití ʻi he ngaahi māhina fakaʻosi ʻo e Tau Lahi Hono II. Naʻá ku ako ai ki he ngaahi ngāue toʻá, ngāue ʻosikiavelengá mo e ngaahi sīpinga ʻo e loto-toʻá. Ko e talanoa ʻoku ou manatuʻi lelei tahá, ko e loto-toʻa ʻa ha talavou tau tahi taʻu 18—ʻoku ʻikai kau ki hotau Siasí—ʻa ia naʻe ʻikai hikisia ia ke taʻe fai haʻane lotu. Ko ia toko taha pē ʻi he toko 250 ʻo ʻenau konga kaú naʻá ne tūʻulutui ʻi hono veʻe mohengá ʻi he pō kotoa pē, pea punou hono ʻulú, ʻo lotu ki he ʻOtuá, neongo ʻa e manukí, mo hono fakaoli ʻakí, mo e ngaahi taukae ʻa e kau taʻetuí. Naʻe ʻikai pē vaivai hono lotó. Naʻe ʻikai pē tuka ai ʻene fakakaukaú. Naʻá ne maʻu ha loto-toʻa.

ʻOku ou manako ʻi he ngaahi lea ko ʻeni ʻa e punake ko ʻEla Uila Uoká:

ʻOku faingofua pē ke te angaleleí
He taimi ʻoku tokamālie ai ʻa e moʻuí,
Ka ko e tangata ʻoku mahuʻingá, ʻa ē ʻoku malimali
He taimi ʻoku fehālaaki ai e meʻa kotoá.7

Ko e tangata pehē ʻa Paula Tingei. Naʻá ku lava atu ki hono meʻa fakaʻeikí ʻi heni pē ʻi Sōleki Siti he māhina ʻe taha kuo hilí. Naʻe tupu hake ʻa Paula ʻi ha ʻapi Siasi lelei, peá ne ngāue fakafaifekau lelei maʻá e ʻEikí ʻi Siamane. Naʻe hoko ʻa ʻEletā Pulusi D. Poota ʻo e Kōlomu ʻo e Kau Fitungofulú ko hano hoa faifekau. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Poota ʻa ʻEletā Tingei ʻo pehē ko e faifekau mateaki mo lavameʻa taha ia ʻokú ne ʻiloʻi.

Naʻe ʻosi ʻa e ngāue fakafaifekau ʻa ʻEletā Tingeí, pea foki mai ki ʻapi, pea fakaʻosi ʻene ako ʻi he ʻunivēsití, pea mali mo hono ʻofaʻangá, peá na lehilehiʻi fakataha hake hona fāmilí. Naʻá ne hoko ko ha pīsope, pea lavameʻa foki ʻi heʻene ngāue maʻuʻanga moʻuí.

Pea fakafokifā taʻe ʻi ai ha fakatokanga mai, naʻe ʻasi ʻiate ia ha ngaahi fakaʻilonga ʻo ha mahaki fakamamahi ki hono ngaahi neavé—ʻa ia ko e mahaki tete mo mamatea (multiple sclerosis). Naʻe fefaʻuhi loto-toʻa ʻa Paula Tingei mo e mahaki ko ʻení, pea iku ʻo tokangaʻi ia ʻi ha falemahaki ʻi he toenga ʻo ʻene moʻuí. Naʻá ne [fakafiefiaʻi] ai ʻa e loto mamahí [pea ngaohi ʻa e tokotaha kotoa pē ke fiefia.]8 Ko e taimi kotoa pē naʻá ku ʻalu ai ki ha houalotu ai, naʻe fakafiefiaʻi maʻu pē ʻe Paula ʻa hoku laumālié, ʻo hangē ko ia naʻá ne fai ki he niʻihi kehé kotoa.

ʻI he ʻomi ʻa e ʻOlimipiki ʻa Māmaní ki Sōleki Siti ʻi he 2002, naʻe fili ai ʻa Paula ke ne toʻo ʻa e foʻi ama ʻo e ʻOlimipikí ʻi ha feituʻu tukupau. Naʻe mavava fiefia ʻa e kau mahaki kotoa naʻa nau fakataha mai ki hono fakahā ʻo e kau ʻa Paula ki hono toʻo e ama ʻo e ʻOlimipikí, pea naʻe ongona ʻenau toutou pasipasi fiefiá ʻi he ngaahi holó kotoa. Pea ʻi heʻeku fakamālōʻia ʻa Paulá, naʻá ne pehē mai, neongo ʻa e faingataʻaʻia ʻene leá, “ʻOku ou fakatauange pē he ʻikai ke u fakatooki ʻa e foʻi amá!”

Siʻoku ngaahi tokoua, naʻe ʻikai fakatooki ʻe Paula Tingei ʻa e foʻi ama ʻo e ʻOlimipikí. ʻIkai ngata aí, naʻá ne toʻo loto-toʻa ʻa e foʻi ama ko ia naʻe foaki kiate ia ʻi he moʻuí, ʻo aʻu mai ki he ʻaho ʻo ʻene mālōloó.

Naʻe maʻu kotoa ʻe Paula Tingei ʻa e anga fakalaumālié, tuí, loto fakapapaú, mo e loto-toʻá.

Naʻe pehē ʻe ha taha, ʻoku ʻikai ko ha loto-toʻa ʻa e ʻikai ke ʻi ai ha ilifiá, ka ko hono mapuleʻi ʻo iá.9 ʻOku ʻi ai ʻa e taimi ʻe niʻihi, ʻoku fiemaʻu ʻa e loto-toʻá ke te toe tuʻu hake mei ha ʻikai te te lava ʻo fai ha meʻá, ʻo toe feinga.

Naʻá ku kau ki ha tau pasiketipolo ʻa e Siasí ʻi heʻeku kei siʻí. ʻI he mahino ʻe ʻikai mālohi ʻemau timí, naʻe fekau ʻe heʻemau faiakó ke u hū ki loto ʻi he kamata pē ʻa e konga hono uá. Naʻá ku maʻu ai ha foʻi pulu naʻe paasi mai ki loto, peá u lele atu mo ia ki he koló, ʻo fakahū. Ka naʻá ku toki ʻiloʻi ʻi he mavahe ʻa e foʻi pulú mei hoku nimá, ʻa e ʻuhinga naʻe ʻikai feinga ai ʻa e tokotaha malu kolo ʻa e faʻahi ʻe tahá ke taʻofi aú. Naʻá ku fakahū ʻe au ʻa e pulú ki he kolo hala! Naʻá ku lotu fakalongolongo ai mo pehē, “ʻE Tamai, kātaki ʻo taʻofi ʻa e foʻi pulú ke ʻoua ʻe hū.” Naʻe tō ai ʻa e foʻi pulú ʻo tau ʻi he ukamea fuopotopotó ʻo puna ki tuʻa.

Naʻe kaikaila mai ʻa e kau matavaʻingá mei tuʻa; “ʻOku mau fiemaʻu ʻa Monisoni, ʻoku mau fiemaʻu ʻa Monisoni, ʻoku mau fiemaʻu ʻa Monisoni ke haʻu ki tuʻa!” Naʻe fai ia ʻe he faiakó.

Naʻe ʻosi mei ai ha ngaahi taʻu lahi, naʻá ku ʻalu mo ha Kau Taki Māʻolunga kehe ʻi he taimi naʻá ku kau ai ki he Fakataha Alēlea ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ʻo mau ʻaʻahi ki ha fale lotu foʻou naʻe toki ʻosi hono langá, pea naʻa mau ʻahiʻahiʻi ai hono ngāueʻaki ha kāpeti kuo maʻu hono lalangá, ʻi he faliki ʻo e fale vaʻingá.

Naʻe lolotonga hano vakaiʻi ʻe hamau niʻihi ʻa e falikí, naʻe tolongi mai ʻa e foʻi pulú kiate au ʻe Pīsope Lisiate Kalake, ʻa ia naʻe kau ʻi he Kau Pīsopeliki Pulé ʻi he taimi ko iá, mo pehē mai: “ʻOku ʻikai te u tui te ke lava ʻo fakahū ʻa e pulú mei he meʻa ʻokú ke tuʻu aí!”

Naʻe mamaʻo ʻaupito ʻeku tuʻú mei he koló, ʻo u tuʻu mei mui he laine ʻoku poini ʻe tolu he taimí ni hono kaí ʻo ka hū ʻeku fakahuú. Kuo teʻeki te u lava ʻi heʻeku moʻuí ʻo fakahū ha pulu mei he tuʻunga ko iá. Naʻe kaila mai ʻa ʻEletā Maʻake E. Pitasoni ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ki he toengá, ʻo pehē ange, “ʻOku ou tui te ne lava ʻo fakahū ia!”

Naʻá ku fakakaukau ai ki heʻeku mā ʻi he ngaahi taʻu ki muʻá, ʻi heʻeku fakahū ki he kolo halá. Neongo iá, naʻá ku toʻo ʻa e foʻi pulú ʻo fakahū. Pea ʻalu atu ia ʻo hū!

Naʻe toe tolongi mai ʻe Pīsope Kalake ʻa e foʻi pulú mo pole mai: “ʻOku ou ʻilo ʻe au he ʻikai te ke toe lava ʻo fakahū ia!”

Naʻe toe pehē mai ʻa ʻEletā Pitasoni, “Kuo pau ke ne toe lava pē!”

Naʻe ongo mai ki hoku lotó e lea ʻa e punaké: “Taki kimautolu, ʻio, taki kimautolu ʻe Tupuʻanga ʻo e tangatá, mei he fakapoʻulí ke mau toe fai feingá.”10 Naʻá ku toe fakahū ʻa e pulú. Naʻe ʻalu atu ia ki he koló ʻo hū.

Ko e ngataʻanga ia ʻo ʻemau ʻaʻahi ke vakaiʻi ʻa e fale lotú.

ʻI he taimi maʻumeʻatokoni hoʻataá, naʻe pehē mai ʻa ʻEletā Pitasoni kiate au, “ʻIloʻi koā, naʻá ke mei kau koe hono vaʻingaʻi e hau ʻo e NBA.”

ʻOku mātangalo atu mei heʻetau fakakaukaú ʻa e mālohi pe foʻi ʻi he pasiketipoló, ʻi heʻetau fakakaukau ki hotau ngaahi fatongia ʻi heʻetau hoko ko e kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá—ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e Faka-Melekisētekí fakatouʻosi. ʻOku ʻi ai hotau fatongia molumalu ke teuteuʻi kitautolu ʻi heʻetau tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí mo tali ʻa e ngaahi ui kuo tau maʻu ke tau tauhi kiate Iá.

Ko kitautolu ko ia kuo fakanofo ki he lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá, te tau lava ʻo [fakahoko ha liliu]. Ko e taimi ko ia ʻoku tau taau ai mo e tokoni mei he ʻEikí, te tau lava leva ʻo fakatupulekina ha kau talavou, pea tau lava ʻo fakaleleiʻi ha kau tangata, pea te tau lava ʻo fakahoko ha ngaahi mana ʻi Heʻene ngāue māʻoniʻoní. ʻOku ʻikai fakangatangata hotau ngaahi faingamālié.

Neongo ʻoku ngali fuʻu lahi ʻa e ngāué, ka ʻoku fakamālohia kitautolu ʻe he moʻoni ko ʻení. “Ko e mālohi lahi taha he māmaní ʻi he ʻaho ní ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi heʻene ngāue ʻo fakafou ʻi he tangatá.” Kapau ʻoku tau ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí, tā ʻoku tau maʻu ai ha totonu ki he tokoni ʻa e ʻEikí. Ka ko e tokoni fakalangi ko iá ʻe makatuʻunga ia mei heʻetau moʻui tāú. Pea koeʻuhí ke tau folaua lelei ʻa e tahi ʻo e moʻui fakamatelié, ke tau fakahoko ha fakahaofi moʻui ki he tangatá, te tau fie maʻu ha fakahinohino ʻa e kaivai taʻe ngatá, ʻa ia ko Sihova. ʻOku tau ala atu, pea kakapa hake ke maʻu ʻa e tokoni fakalangí.

ʻOku maʻa koā hotau ngaahi nima ʻoku kakapa atú? ʻOku maʻa koā hotau ngaahi loto ʻoku faʻa holí? ʻI heʻetau toe vakai ki mui ki he hisitōliá, ʻoku tau maʻu ai ha lēsoni ʻi he moʻuí mo e moʻui tāú ʻi he ngaahi [folofola] ʻa e Tuʻi ko Talaiasí ʻi heʻene teu pekiá. Ko Talaiasí ne fakahoko ia ko e tuʻi moʻoni ʻo ʻIsipite ʻo fakafou ʻi he ngaahi ouau totonú ka ko hono filí, ʻa ʻĀlekisānita [ko e Lahí] naʻe fakahā ko e foha [totonu ia] ʻo ʻĀmoní. Naʻá ne hoko mo ia ko ha Felo. ʻI hono maʻu ʻe Ālekisānita ʻa e toko taha tō-tau ko Talaiasí kuó ne teitei maté, naʻá ne hilifaki hono nimá ki hono ʻulú ke fakamoʻui ia, ʻo ne fekau ia ke tuʻu hake pea fua hono mafi fakatuʻí, peá [ne] fakaʻosi ʻaki ʻene pehē, “ʻOku ou fuakava kiate koe, Talaiasi, ʻi he ngaahi ʻotuá, ʻoku ou fai ʻeni ʻi he loto fakamātoato kae ʻikai fakangalingali.” Ne tali ia ʻe [Talaiasi] ʻi ha kiʻi manuki, “ʻA hoku foha ko ʻĀlekisānita, . . . ʻokú ke pehē te ke fengāueʻaki mo e langí ʻaki ho ongo nima ko ʻená.”11

Siʻoku ngaahi tokoua, ʻi heʻetau ako hotau fatongiá, mo fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e ngaahi ui kuo fai mai kiate kitautolú, ʻe fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻetau ngaahi ngāué pea ueʻi hake ʻa e loto ʻo kinautolu ʻoku tau tauhí.

Naʻá ku ʻaʻahi atu ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí ki ha fineʻeiki uitou toulekeleka, ko hono hingoá ko Mati, ʻa ia naʻá ku maheni mo ia ʻi ha ngaahi taʻu lahi, pea naʻá ku hoko ko ʻene pīsopé. Naʻe ongo ki hoku lotó ʻene fuʻu nofo tuēnoa peheé. Naʻe nofo mamaʻo hano foha meiate ia, pea kuo laui taʻu mo e teʻeki ke ne ʻaʻahi mai ki heʻene faʻeé. Naʻe nofo ʻa Mati ʻi ha ngaahi houa lahi ʻo fakasiosio mo tali tokotaha pē ʻi hono matapā sioʻata ʻi muʻá. Naʻe nofo toko taha pē ʻa e faʻē loto-mamahi ko ʻení mo fakasiosio atu ʻi he puipui motuʻá, mo pehē pē kiate ia, “ʻE haʻu ʻa Tiki. ʻE haʻu ʻa Tiki.”

Ka naʻe ʻikai haʻu ʻa Tiki ia. Naʻe ʻosi atu ʻa e ngaahi taʻú. Naʻe hangē ai ha huelo ʻo e laʻaá, ʻa e hū mai ʻa Tiki ʻo ngāue mālohi ʻi he Siasí, pea ko e taha foki ia ʻo ʻeku fānau tangata maʻu Lakanga Taulaʻeiki faka-ʻĒloné ka naʻe nofo mamaʻo ʻaupito mei heʻene faʻeé, ʻi Husitoni ʻi Tekisisi. Naʻá ne haʻu ai ki Sōleki Siti ke ʻaʻahi mai kiate au. Naʻá ne telefoni mai ʻi heʻene aʻu maí, peá ne lipooti fiefia mai kiate au ʻa e liliu kuo hoko ʻi heʻene moʻuí. Naʻá ne kole mai pe ʻoku ʻi ai haku taimi ke ma talanoa ai, kapau ʻe hangatonu mai ki hoku ʻōfisí. Naʻá ku tali fiefia ia. Neongo iá, naʻa ku pehē ange ki ai, “ʻE Tiki, ʻuluaki ʻalu ʻo ʻaʻahi ki hoʻo faʻeé peá ke toki haʻu kiate au.” Naʻá ne tali fiefia ʻeku kolé.

Naʻe teʻeki ke ne aʻu mai ki hoku ʻōfisí, kuo telefoni mai ʻa ʻene faʻē ko Matí. Naʻá ne fai mai ʻa e lea ko ʻení ʻi he fiefia ʻa hono lotó mo ʻene tangí, “ʻE Pīsope, naʻá ku ʻiloʻi pē ʻe haʻu ʻa Tiki. Naʻá ku tala atu kiate koe ʻe haʻu. Naʻá ku sio atu mei he matapā sioʻatá ki heʻene haʻú.”

Naʻe ʻikai ʻosi mei ai ha ngaahi taʻu lahi, naʻá ku talanoa ʻi he lotoʻofa pea mo Tiki ʻi he meʻa fakaʻeiki ʻo Matí, ʻo kau ki he meʻa ne hoko ko iá. Naʻá ma mamata tonu ai ki he mālohi fai fakamoʻui ʻo e ʻOtuá, ʻi he matapā sioʻata ʻo e falala ʻa ha faʻē uitou ki hono fohá.

ʻOku ʻalu pē ʻa e taimí. Ka ʻoku fononga fakataha maʻu pē hotau fatongia ke faí mo e ʻalu ko ia ʻa e taimí. ʻOku ʻikai pē ke nenefu pe siʻisiʻi ange ʻa e fatongiá. ʻOku hoko mai ʻa e ngaahi tau fakamamahí pea ʻosi atu ia, ka ʻoku kei hoko atu pē ʻa e tau maʻá e laumālie ʻo e tangatá pea ʻoku ʻikai mālōlō ia. ʻOku hangē ha piukalá ʻa e ongo mai ʻa e folofola ʻa e ʻEikí, kiate koe, mo au, pea ki he kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ʻi he feituʻu kotoa pē: “Ko ia, tuku ke akó ni ʻo ʻilo ʻe he tangata kotoa pē ʻa hono fatongiá, pea ngāue ʻi he lakanga kuo fakanofo ia ki aí ʻi he faivelenga kakato.”12

ʻOku ou lotua ke fakatauange pē te tau maʻu kotoa ha loto-toʻa ke tau fai ia, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

NGAAHI MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

1. Hā ʻi he Emory M. Thomas, Bold Dragoon: The Life of J. E. B. Stuart (1986), 211–12.

2. Mātiu 4:19.

3. Sēnesi 39:9–10,12.

4. Vakai, ʻAlamā 56.

5. Vakai, Molonai 1–10.

6. Teutalōnome 31:6.

7. “Worth While,” ʻi he The Best Loved Poems of the American People, sel. Hazel Felleman (1936), 144.

8. Vakai, “Kuó u Fai Ha Lelei?” Ngaahi Himí, fika 129.

9. Vakai ki he Mark Twain, ʻi he Gorton Carruth mo e Eugene Ehrlich, eds., The Harper Book of American Quotations (1988), 111.

10. Mei he “ʻAlmā Mater” ʻo e Yonkers High School.

11. Toʻo mei he Hugh Nibley, Abraham in Egypt (1981), 192.

12. T&F 107:99.

 
© 2009 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy