The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Kamata'angá Broadcast General Conference Archives
Conferences
April 2004
Pōpoaki Tukú

Pōpoaki Tukú

PALESITENI GORDON B. HINCKLEY

ʻOfa ke ulo atu mei heʻetau moʻuí mo ʻetau ngaahi ngāué, ʻa ʻetau fakamoʻoni ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻoku fakavaʻe ʻaki e ngāué ni.

PALESITENI GORDON B. HINCKLEYSiʻoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, kuo ʻamanaki ke tau tutuku. ʻI heʻetau fakaʻosi ʻa e konifelenisi fakahisitōlia ko ʻení, ʻoku haʻu ai ki heʻeku fakakaukaú ʻa e lea ongoongoa ʻa Lutiati Kipilingí, ʻi he hiva tuku ʻiloa ko ia ʻoku pehē:

ʻI he ʻosi atu ʻa e vātaú mo e longoaʻá,
Pea foki ʻa e kau ʻeikitaú mo e haʻa tuʻí
Kae kei tuʻuloa pē hoʻo feilaulau mei muʻá,
ʻO e loto fakatōkilalo mo fakatomalá,
ʻE ʻEiki ko e ʻOtua ʻo e Ngaahi Kautau, ke ke ʻiate kimautolu,
Telia naʻa ngalo, telia naʻa ngalo ʻiate kimautolu.”
(“God of Our Fathers, Known of Old,” Hymns, fika 80)

ʻI heʻetau foki atu ki hotau ngaahi ʻapí, ʻofa ke tau ʻalu mo e laumālie ʻo e konifelenisi mahuʻingá ni. ʻOfa ke ʻiate kitautolu maʻu pē ʻa e ngaahi meʻa kuo tau fanongoá pea tau akó, pea tau maʻu ai ha ʻofa mo e melino, mo ha loto fakatomala mo ha fakapapau ke tau tuʻu loto-toʻa ʻi he maama ngingila ʻo e ongoongoleleí.

ʻOfa ke ulo atu mei heʻetau moʻuí mo ʻetau ngaahi ngāué, ʻa ʻetau fakamoʻoni ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻoku fakavaʻe ʻaki e ngāué ni, ʻa ia kuo malangaʻi mahino atu hení.

ʻOfa ke tupulekina ʻi hotau ngaahi ʻapí ʻa e laumālie ʻo e ʻofá, mo e melinó, mo e fefakahoungaʻakí. ʻOfa ke tuʻumālie ʻetau ngaahi ngāué pea tau fie foaki ke lahi ange. ʻOfa ke tau ala atu ʻo tokoni kiate kinautolu ʻoku tau feohí ʻi he anga fakakaumeʻa mo e anga fakaʻapaʻapa.

ʻOfa ke hoko ʻetau ngaahi lotú ko hano fakahā ʻo ʻetau fakafetaʻi ki he Tupuʻanga ʻo e ngaahi lelei kotoa pē, pea mo ʻetau ʻofa kiate Ia mo hotau Huhuʻí.

Siʻoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻoku ou kole atu ha kiʻi momeniti siʻi ke vahevahe atu ai ha meʻa fakafoʻituitui. Kuo fakatokangaʻi ʻe ha niʻihi ʻo kimoutolu ʻa e ʻikai ke ʻiloa ʻa Sisitā Hingikelií. Ko e fuofua taimi ʻeni ʻi he taʻu ʻe 46 ʻo ʻeku hoko ko ha Taki Māʻolungá, ke ne mamaʻo ai mei ha konifelenisi lahi. ʻI he konga ki muʻa ʻo e taʻu ní, ne mau ʻi ʻAfilika ai ke fakatapui ʻa e Temipale ʻAkulā Kaná. ʻI heʻemau mavahe mei aí, ne mau puna ai ki Salo, ko ha motu maomaonganoa ʻi he ʻAtilanitiká, ʻo mau feʻiloaki ai mo e kāingalotu ʻo ha kiʻi kolo. Ne mau puna mei ai ki Seni Tōmasi, ko ha kiʻi motu he ʻOtu Kalipiané. Ne mau feʻiloaki ai mo ha niʻihi toko siʻi kehe ʻo hotau kāingalotú. ʻI heʻemau foki mai ki ʻapí, naʻá ne siʻi tō ai ko e tupu mei heʻene fuʻu ongosiá. Talu mei ai mo siʻene faingataʻaʻia. Ko hono taʻu 92 ʻeni, ʻo taʻu siʻi hifo pē ʻiate au. Mahalo kuo fakaʻau pē ke motuʻa e uasí, pea ʻoku ʻikai ke tau ʻilo e founga ke toe kiiʻi fakafoki ʻakí.

Ko ha taimi fakaloloma moʻoni ia kiate au. ʻE kakato he māhiná ni e taʻu ʻe 67 ʻo ʻema nofo-malí. Ko e faʻē ia ʻo ʻema fānau talēnitiʻia mo lavameʻa ʻe toko nimá, ko e kui fefine ʻo ha makapuna ʻe toko 25 pea mo ha makapuna ua tokolahi fau. Kuó ma ʻaʻeva fakataha ʻi he ngaahi taʻu lahi ko ʻení, ʻo hoko ko ha ongo hoa ngāue tuʻunga tatau ʻi he taimi ʻo e faingataʻá mo e faingamālié. Kuo lahi fau ʻene fakamoʻoniʻi ʻa e ngāué ni, ʻo ne fakahaaʻi atu ʻene ʻofá, fakalotolahí, mo e tuí ʻi ha feituʻu pē ʻokú ne ʻaʻahi ki ai. Kuo faitohi mai ha kau fafine mei he tapa kehekehe ʻo e māmaní ke fakahaaʻi ʻa ʻenau houngaʻiá. ʻOku hokohoko atu ʻemau ʻamanaki mo lotua iá pea fakahaaʻi atu ʻaki e kotoa homau lotó ʻa ʻemau houngaʻia moʻoni kiate kinautolu kotoa pē kuo ʻaʻahi mai kiate ia mo tokangaʻi iá pea pehē ki hoʻomou tui mālohí mo hoʻomou lotua iá. ʻI heʻetau foki atu ko ia ki hotau ngaahi ʻapí, ʻoku ueʻi atu ke u pehē atu:

ʻOfa ke ʻiate kimoutolu ʻa e ʻOtuá kae ʻoua ke tau toe fakataha mai,
Pea tataki mo maluʻi kimoutolu ʻe heʻene ngaahi akonakí. . . .
Pea ʻo ka mou ka faingataʻaʻia ʻi he ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí,
Pea ala mai Hono toʻukupú ʻo aofaki kimoutolu.
Pea fakamalumalu kimoutolu ʻe he fuka ʻo e ʻofá,
Pea taʻofi ʻa e mālohi ʻo e maté meiate kimoutolu.
ʻOfa ke ʻiate kimoutolu ʻa e ʻOtuá, kae ʻoua ke tau toe fakataha mai.
(“ʻOku ʻa e ʻOtua Kitaua,” Ngaahi Himi
, Fika 82)

ʻOku totonu ke mavahe atu ʻa e tangata, fefine, tamasiʻi mo e taʻahine kotoa pē mei he konifelenisí ni, kuó ne hoko ko ha tokotaha lelei ange mei he taimi ne kamata ai ia he ʻaho ʻe ua kuo ʻosí. ʻOku ou atu tuku ʻeku tāpuakí mo fakahā atu hoku ʻofá kiate kimoutolu taki taha, ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

 
© 2009 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy