SUSAN W. TANNER
Palesiteni Lahi ʻo e Kau Finemuí
ʻI heʻetau fekumi, lotu mo tuí, te tau ʻiloʻi ai ʻa e ngaahi mana ʻi heʻetau moʻuí pea tau hoko ko ha niʻihi ke fakahoko ha mana ʻi he moʻui ʻa e niʻihi kehé
ʻOku ou manako he lautohí. Ka ʻoku ʻikai ke u faʻa saiʻia he taimi ʻoku fuʻu tōtuʻa ai ha tohí— hangē kapau ʻe fuʻu fakatuʻutāmaki, fakamamahi pe toe faingataʻa ange e moʻui ʻa e tokotaha ʻoku fai ki ai e talanoá. Ko ia ʻoku ou hiki fakalaka ai ʻo lau e ngataʻangá ke fakapapauʻi ʻe lelei e ikuʻanga ʻo e tokotahá ni.
ʻOku ʻi ai ha founga ʻoku tau ʻi he lotolotonga ai ʻo haʻatau ngaahi tohi talanoa pē ʻatautolu, ʻa ia ko e ngaahi talanoa ʻo ʻetau moʻuí. Taimi ʻe niʻihi ʻoku fuʻu taulōfuʻu e ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi heʻetau ngaahi talanoá pea tau loto leva ke hiki fakalaka ki he ngataʻangá ke tau ʻiloʻi hotau ikuʻangá, ke fakapapauʻi ʻe iku lelei e meʻa kotoa pē. ʻOku ʻikai foki ke tau ʻiloʻi ʻa e fakaikiiki ʻo e ngaahi meʻa te tau aʻusia ʻi he moʻuí, kae meʻamālie pē ko e ʻi ai haʻatau kiʻi ʻilo ki hotau kahaʻú, ʻo kapau te tau moʻui taau.
ʻOku ʻomi kiate kitautolu ʻa e fakakaukaú ni ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 90:24: “Fekumi faivelenga, lotu maʻu ai pē peá ke loto tui, pea ʻe fengāue[ʻaki] fakataha ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē koeʻuhí ke mou lelei, ʻo kapau te mou ʻaʻeva ʻo angatonu.” ʻOku tā tuʻo lahi hono toutou fakahoko mai ʻi he folofolá, ʻa e talaʻofa fakaofo ko ʻeni mei he ʻEikí ʻe fengāueʻaki fakataha ʻa e meʻa kotoa pē ki heʻetau leleí, kae tautautefito ki he kakai pe kau palōfita ʻoku nau mamahi ʻi he ngaahi faingataʻa ʻoku foua ʻe heʻenau moʻuí.
ʻOku hoko mai ʻa e talaʻofa ko ʻení mei ha Tamai angaʻofa mo tokanga, pea ʻokú Ne finangalo ke tāpuakiʻi ʻa kitautolu mo ʻomi ha ʻuhinga ke tau ʻamanaki lelei ai lolotonga ʻetau fononga ʻi he māmaní. ʻOku hanga ʻe heʻetau ʻiloʻi ko ia ʻe iku fengāueʻaki fakataha ʻa e meʻa kotoa pē ke tau lelei aí, ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau kātekina ʻa e mamahí ʻo hangē ko e kakai tui faivelenga ʻi he folofolá, ʻa ia ne nau ʻiloʻi ʻEne ngaahi talaʻofá mo ʻEne falala kiate kinautolú, ʻo “nau mamata mamaʻo atu, mo ʻilo pau ki ai, ʻo fāʻofua [ai]” (Hepelū 11:13). Te tau lava foki mo kitautolu ʻo tali ʻEne talaʻofá ni.
ʻOku tau mamata he taimi ʻe niʻihi ki hono fakahoko leva ʻo e talaʻofá. Pea taimi ʻe niʻihi ʻoku laui taʻu ʻetau tautapá ki muʻa pea tau toki mamata ki hono fakahoko ʻo e ngaahi talaʻofá. Pea taimi ʻe niʻihi, hangē ko ia ne hoko kia ʻĒpalahame faivelengá, ʻoku tau tui ki he ngaahi talaʻofá ka ʻoku tau “mate ʻi he tuí . . . ʻo ʻikai ke [maʻu] ʻa e ngaahi talaʻofá” (Hepelū 11:13) lolotonga ʻetau ʻi he māmaní. Neongo ʻoku moʻoni ʻe ʻi ai ha taimi ʻe niʻihi ʻe toki fakahoko pē ai ʻi he taʻengatá ʻa e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa mai ʻakí, ka ʻoku toe moʻoni foki ko e taimi ko ia ʻoku tau fekumi, lotu mo tui aí, te tau faʻa fakatokangaʻi ai e fengāueʻaki fakataha ʻa e meʻa kotoa pē ki heʻetau leleí ʻi he moʻuí ni.
ʻI heʻeku lau e ngaahi talanoa ki he kau ʻAposetolo ʻa Sīsuú hili ʻEne pekiá, ʻoku ou ʻiloʻi naʻe toutou fakatangaʻi lahi, tolomakaʻi mo fakahū pilīsone kinautolu. Ka naʻa nau moʻui ʻi he lototoʻa mo e tui. Naʻá ne ʻiloʻi moʻoni ʻoku fengāueʻaki fakataha ʻa e meʻa kotoa pē ki heʻenau leleí. Naʻa nau ʻiloʻi foki e fengāueʻaki lelei ʻa e meʻa kotoa pē, mei he ngaahi tāpuaki mo e ngaahi mana ne hoko he taimi ko iá. Naʻe poupouʻi, akoʻi mo maluʻi ʻa kinautolu. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻenau mamata kei mamaʻo atu ki he ngaahi talaʻofa he kahaʻú, kae pehē foki ki he ngaahi talaʻofa hení he taimí ni.
Naʻe hoko ha mana fakaofo ʻi he moʻui ʻa Pitá he taimi naʻe fakahū pōpula ai ia ʻe he Tuʻi ko Hēlotá. Naʻe toki tāmateʻi atu pē ʻa e kaungā ʻAposetolo ko ia ʻo Pita ko Sēmisí pea ko ʻeni kuo toe fakahū pilīsone atu mo ia ʻo leʻohi ʻe ha kau tangata ʻe toko 16. ʻOku ou fifili pe naʻá ne maʻu nai ʻa e ongo tatau mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá heʻene mamahi ʻi he Falepōpula ko Lipetií. He naʻe talaʻofa ange ʻa e ʻEikí lolotonga hono fakahū ai ʻa Siosefá, “ʻe foaki ʻe he ngaahi meʻá ni kotoa pē ʻa e poto kiate koe, pea ʻe hoko ʻo ʻaonga ia kiate koe.” (T&F 122:7). Mahalo naʻa ngali faingataʻa ke tau tui ki he talaʻofa ko ʻení ʻi he lotolotonga ʻo e faingataʻá, ka naʻe tāpuekina ʻe he ʻEikí ʻa Pita, ʻo hangē pē ko Siosefá.
Naʻe fakataha mai e kāingalotu ʻo e Siasí ʻo lotu pea “hūfia [taʻetuku]” ʻa Pita. Pea naʻe hoko leva ha meʻa fakaofo. ʻI he māʻumohe ʻa Pita lolotonga e poʻulí, ʻi he vahaʻa ʻo ha ongo sōtia pea haʻi ʻaki ia ha ongo sēini, naʻe “[hā mai kiate ia]” ha ʻāngelo ʻa e ʻEikí ʻo “fokotuʻu ia” pea “naʻe homo ʻa e sēini fihifihi ʻi hono nimá.” Naʻe fifili ʻa Pita pe ko ha misi pē koā ne hoko ki aí. Naʻá ne muimui atu he ʻāngeló ʻo fakalaka atu he kau leʻó ʻo hū ʻi ha matapā ukamea ki tuʻa ki he koló, “pea fokifā pē kuo mole meiate ia ʻa e ʻāngeló.” Naʻe toki ʻiloʻi leva ai ʻe Pita naʻe ʻikai ko ha misi pē. Naʻe fakahaofi ia mei he pilīsoné ʻi ha mana. Naʻe tāpuakiʻi ia ʻe he ʻEikí he momeniti pē ko iá.
Naʻá ne ʻalu ki he ʻapi ne fakataha ki ai e kāingalotu ʻo e Siasí ke lotua iá. Naʻe tukituki atu ʻa Pita pea haʻu ha finemui ko Lota (hangē pē ko kimoutolú kau finemui) ki he matapaá. Naʻá ne ongoʻi mo ʻiloʻi e leʻo ʻo Pitá. ʻOku pehē ʻe he folofolá naʻá ne “fiefia.” Ka ʻi heʻene fiefiá, naʻe ngalo ai ke ne fakahū mai ia. Kae lele ia ʻo foki ki he niʻihi kehé ʻo fakahā ange ʻa e ongoongo fakafiefia ko Pita ʻeni ʻoku ʻi he matapaá. Naʻe ʻikai ke nau tui ki ai pea nau fekīhiaki ʻo talaange ʻoku ʻikai ke ne ʻilo ʻene talanoa ʻoku faí. Ka naʻe kei tukituki mo talitali pē ʻa Pita. ʻI he faifai pea nau haʻu kiate iá, “naʻa nau ofo” (vakai, Ngāue 12:4–17).
Kuo hokohoko lotua ʻe he kakaí ni ha mana ke hoko, ka ʻi hono tali mai ko ia ʻe he ʻEikí ʻenau lotú, naʻa nau ofo. Naʻa nau ofo ʻi he angalelei ʻa e ʻEikí ʻi Heʻene tali mai ʻaki ha maná. ʻOku tau fakatokangaʻi nai ʻa hono fakahoko ʻo e ngaahi talaʻofá ʻi heʻetau moʻuí? Hangē ko e fehuʻi ne fai ʻe he Fakamoʻuí, “ʻOku mou mata, kae ʻikai te mou mamata?” (Maʻake 8:18). ʻOku ʻi ai koā hatau mata ke sio ʻaki?
ʻOku ʻi he feituʻu kotoa pē ha kau finemui ʻoku nau lolotonga fonongaʻia ʻa e moʻuí, ʻo fehangahangai mo e ngaahi meʻa fakatuʻutāmaki pea mo e ngaahi faingataʻá. Kae hangē ko Pitá, ʻe “takatakai ʻiate kimoutolu ʻa ʻeku kau ʻāngeló ke poupouʻi hake ʻa kimoutolu” (T&F 84:88). Te nau poupouʻi hake kitautolu ʻi heʻetau fuesia ʻetau ngaahi kavenga fakaemāmaní. Taimi ʻe niʻihi, ko e kau ʻāngelo ko iá ʻa e kakai ʻoku tau feohí, kakai ʻoku nau ʻofeina kitautolú pea mo kinautolu ʻoku nau tuku ke nau hoko ko ha ngaahi meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí. Naʻe pehē ʻe Sipenisā W. Kimipolo, “ʻOku ʻafioʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá pea ʻokú Ne tokanga mai. Ka ʻokú Ne faʻa feau mai ʻetau ngaahi fiemaʻú ʻo fakafou mai ʻi ha taha kehe. Ko ia, ʻoku mahuʻinga ai ke tau fetokoniʻaki ʻi he puleʻangá” (“There Is Purpose in Life,” New Era, Sept. 1974, 5).
ʻOku hounga kiate au ʻa e kau finemui, kau taki ʻo e Kau Finemuí, ngaahi faʻē mo e ngaahi tamai mo e kaungāmeʻa lelei ʻoku nau fefakamālohiaʻaki ʻa kinautolú. Ko e kau ʻāngelo kimoutolu ʻoku tokoni ke fakahoko e talaʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻi he moʻui ʻa ʻEne fānau ʻofeiná.
Naʻe lotu ha kulupu ʻo e Kau Finemuí ʻi ʻOkalahama ki he Tamai Hēvaní, ke nau fakapapauʻi ʻa e founga lelei taha ke fakakau mai ai ha taʻahine Punungahone foʻou naʻe tuli. Naʻa nau ngāue mālohi ke nau hoko ko ʻEne meʻangāue mo Hono toʻukupú (ke ʻai mahinó) ʻi hono tokoniʻi ʻo e finemuí ni. Naʻe hoko ha mana ki he uōtí kotoa ʻi heʻenau hoko ko e kau ʻāngelo ke poupouʻi hake ʻa e Punungahone foʻou ko ʻAlekisiá.
Naʻe pehē ʻe ʻAlekisia: “Naʻá ku tailiili mo loto vēkeveke ke kamata ʻi he Kau Finemuí. ʻOkú ma ō maʻu pē mo ʻeku fineʻeikí ke tokoni mai kiate au he ʻoku ou tuli. Hili ʻa e lotu kamatá mo e hivá, naʻe pehē mai ʻe Sisitā Hosikini ko e palesiteni ʻo e Finemuí, ‘ʻE ʻAlekisia, ʻoku ʻi ai haʻamau meʻaʻofa maʻau.’ Naʻe tuʻu hake kotoa ʻa e kau finemuí ʻo kamata ke nau fakatātaaʻi fakalongolongo mai ha meʻa. Ne u ʻiloʻi naʻe makehe ia. Ne u toki ʻilo ki mui ko e kaveinga ia ʻa e Kau Finemuí. Naʻe ako kotoa ia ʻe he kau finemui ʻo e uōtí ke fakaʻohovaleʻi ʻaki au.
“ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ʻofeina au ʻe he Tamai Hēvaní he ʻoku fakahaaʻi mai ʻa e ʻofá kiate au ʻe he kakai lelei ko ia ʻi he māmaní, tautautefito ki heʻemau kau finemuí mo ʻeku kau Taki ʻo e Kau Finemuí, ʻa ia ne nau ako ʻa hono fakatātaaʻi mai ʻo e leá ke tokoniʻi au ke u ako ki he ongoongoleleí” (tohi ki he kau palesitenisī lahi ʻo e Kau Finemuí).
Naʻe lotu fakamātoato foki mo Sisitā Hosikini, ko e palesiteni ʻo e Kau Finemuí ke ne ʻiloʻi ʻa e founga ke tokoniʻi ʻaki ʻa ʻAlekisiá. Naʻá ne tohi ʻo pehē:
“Ko e uike pē ia ʻe taha ʻeku hoko ko e palesiteni ʻo e Kau Finemui ʻi homau uōtí pea ne u kamata ke hohaʻa ki ha taha ʻo ʻeku kau teuteu Punungahoné. ʻOku tuli e telinga ʻo ʻAlekisiá pea naʻá ku hohaʻa pe ʻe anga fēfē haʻaku tokoni ke ne ongoʻi ʻoku tali lelei iá pea mo fakahaaʻi ange ko ha tokotaha pē ia ʻo kimautolu. Hili haʻaku hohaʻa ki he meʻá ni ʻi ha ngaahi ʻaho pea hili mo ha lotu lahi, ne u ʻā tuʻuapō hake ai mei haʻaku misi ne u mamata ai ki heʻeku kau finemuí ʻoku nau tuʻu fakataha ʻo fakatātaaʻi mai ʻa e Kaveinga ʻo e Kau Finemuí ʻi he fakaʻilonga lea ʻa e kau tulí. Naʻá ku ʻiloʻi e tali ki heʻeku ngaahi lotú.
“Ko ha ngāue faingataʻa moʻoni ke akoʻi e fakaʻilonga leá. Naʻe laulau houa—pea feʻunga mo ha pō Mutuale kakato ʻe taha, pea mau akoako fakauike ki muʻa pea mau toki mateuteú. ʻI he hoko mai e ʻaho fāʻeleʻi ʻo ʻAlekisiá, naʻe fiefia mo tailiili e taha kotoa pē fekauʻaki mo ʻemau meʻaʻofa fakaʻohovalé. Naʻá ku taki mai ʻa ʻAlekisia mo ʻene faʻeé ki muʻa ki he kalasí (peá u fakaʻilonga lea atu kia ʻAlekisia), ʻo pehē ange, “ʻOku ʻi ai haʻamau meʻaʻofa maʻau. Kuó ke hoko he taimí ni ko ha taha pē ʻo kimautolu.’ Naʻa mau tuʻu leva ʻo toe lau ʻa e kaveingá pea mo fakatātaaʻi ʻa hono fakaʻilongá. Naʻe mālohi fau e Laumālié pea naʻe ʻikai tokolahi ha niʻihi ne lava ʻo lea he ne mau tangi kotoa, ka naʻe fakaʻofoʻofa hono fakahoko ia ʻe he kau finemuí. Naʻe fiefia moʻoni ʻa ʻAlekisia. Naʻá ne ʻiloʻi kuó ne hoko ko ha taha pē ʻo kimautolu.
“Naʻa mau ʻilo ʻoku ʻofeina kimautolu kotoa pē ʻe he Tamai Hēvaní pea ʻoku lahi ha ngaahi taimi te mau hoko ai ko Hono leʻó pea mo Hono toʻukupú, ʻo tokoni ke ongoʻi ʻe he niʻihi kehé ʻa e ʻofa ko iá. Naʻa mau ʻiloʻi ko e fiefia taupotu tahá ʻoku maʻu ia mei he tokoní. Naʻá ku ʻilo ai ʻa hono mahuʻinga ʻo e muimui ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié, neongo kapau ʻe hā ngali ko ha ngāue lahi pe ngali faingataʻa” (tohi ki he kau palesitenisī lahi ʻo e Kau Finemuí).
Fakakaukauloto angé ki he ngaahi taʻu lahi kuo lotua ai ʻe he faʻē ʻa ʻAlekisiá ʻa ʻene tama fefiné, ʻo ne maʻu ʻa e ʻamanaki lelei mo e fakaʻānaua tatau pē mo ia ʻoku maʻu ʻe he faʻē takitaha maʻa ʻene tama fefiné. Naʻá ne pehē:
“ʻI heʻeku hoko ko ha faʻē ʻo ha tama fefine ʻoku faingataʻaʻia fakaesinó, ʻoku ou ʻosi anga pē au ki hono fakahoko ha ngāue lahi ange ke tokoniʻi ʻaki iá. Koeʻuhí ko ʻene tulí, ʻoku ou faʻa nofo ai ʻi hono tafaʻakí ke fakatonulea kiate ia. Fakakaukau angé ki he ongo ne u maʻu ʻi he kamata ke fakahoko mai maʻana ʻe he kau finemuí ʻa e fakaʻilonga lea ʻo e kaveinga ʻo e Kau Finemuí. ʻI heʻeku tuʻu ai ʻo sio kae lelenoa pē hoku loʻimatá, naʻe haʻu ki heʻeku manatú ʻa e veesi ko ia he Mātiu 25:40: ‘Ko e meʻa ʻi hoʻomou fai ia ki ha taha ʻoku kihiʻi siʻi hifo ʻi hoku kāingá ni, ko hoʻomou fai ia kiate aú.’
“Naʻe kamata pē he ʻaho ko iá ʻa e ʻofa mo e tokoni fakaofo ko ia kuo fakahaaʻi ʻe he kau finemuí ni. Ko e tokolahi ʻo kinautolu kuo nau foaki honau taimí mo honau iví ke ako ʻa e fakaʻilonga leá pea ʻoku nau tokoni he taimí ni ke fakatonulea maʻa ʻAlekisia he lotú. Ko ʻeku ngaahi lotú ia ke fiefia, fakalakalaka pea mo ongoʻi maʻu pē ʻe ʻAlekisia ʻoku ʻofaʻi ia.
“ʻI heʻeku hoko ko ha mātuʻá, kuo fakamālohia ai ʻeku fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí ʻi heʻeku mamata ki he ngāue tokoni mo e ʻofa ʻa e fānau fefiné ni mo honau kau takí. Naʻe ʻi ai ha ngaahi taimi naʻe hoko ai ko ha kavenga mafasia kiate kimaua ʻa ʻema tokanga ki homa ʻofefiné, ka kuo fakamaʻamaʻa atu ia ʻe he ngaahi tokoni ʻa e kau finemui faivelengá ni pea mo honau kau taki fakapotopotó.”
Naʻe lotu ʻa e faʻeé ni ke maʻu e tokoni ʻa e ʻEikí pea tuʻunga ʻi ha tokoni ʻa ha niʻihi kehe, ʻa ia ko ha kau ʻāngelo ʻi he māmaní, naʻá ne mamata ai ki he fengāueʻaki fakataha ʻa e meʻa kotoa pē ke lelei ai ʻa ʻene tama fefiné.
Naʻe fakamatala foki mo ha kau finemui kehe ʻi he uōtí ni ʻo fekauʻaki mo ʻenau tupulaki ʻi heʻenau tokoní. Naʻe fakamatala ʻe he palesiteni ʻo e kalasi Loumailé ko ha meʻa faingataʻa moʻoni ʻa hono ako ʻo e kaveingá ʻi he fakaʻilonga leá, ka naʻa nau ongoʻi naʻe faitokonia kinautolu ʻe he Laumālié. Naʻá ne pehē, “Naʻe ʻikai ke mau lau fakavaveʻi ʻa e kaveingá ʻo hangē ko ia ne mau faʻa faí. Naʻa mau fakakaukau ki hono fakaleá pea fakatātaaʻi atu ia ki ha taha kehe ke ne ʻiloʻi foki mo hono fakaleá pea ko ha meʻa fakafiefia moʻoni ia ke u ʻiloʻi naʻe mahino kiate ia ʻa ʻemau kaveingá pea mo ne ʻiloʻi ko ha ʻofefine foki ia ʻo e ʻOtuá.”
Naʻe kau mai foki mo e kau talavoú. Naʻa nau ako ki he founga hono fakatātaaʻi ʻo e lea hangē ko e, “ʻOkú ke fie hulohula mo au?” ʻi heʻenau teuteu atu ki ha hulohula ʻa e uōtí ne teu fai ʻi ha ʻekitivitī ʻa e Mutualé. Naʻe iku hulohula ai ʻa ʻAlekisia ʻi he foʻi hulohula kotoa pē. Naʻe hanga ʻe he laumālie ʻo e ʻofá ʻo kāpui ʻa e uōtí kotoa.
ʻOku ʻi ai ha ʻAlekisia ʻi he uooti, kolo, ʻapi mo e fāmili kotoa pē, pea ʻoku ʻi ai mo haʻane fie maʻu makehe, fakatuʻasino, fakaeloto pe fakalaumālie, ʻa ia ʻokú ne lotua mo falala ʻe ʻi ai pē ha founga, lolotonga ʻa hono ngaahi faingataʻaʻiá, ʻe faifai pea iku “ke [fengāueʻaki] fakataha ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē koeʻuhí ke [ne] lelei [ai]” Te tau lava kotoa pē ʻo hoko ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí, ʻo hoko ko ha ʻāngelo ʻi māmani ke tokoni ʻi hono fakahoko ʻo ha ngaahi mana.
ʻOku ou fakamoʻoni ko e Tamai Hēvaní ko ha mātuʻa angalelei mo angaʻofa ia ʻokú Ne finangalo ke tāpuakiʻi kitautolu ʻaki e meʻa kotoa pē ʻokú Ne maʻú. ʻI heʻetau fekumi, lotu mo tuí, te tau ʻiloʻi ai ʻa e ngaahi mana ʻi heʻetau moʻuí pea tau hoko ko ha niʻihi ke fakahoko ha mana ʻi he moʻui ʻa e niʻihi kehé. ʻE fakalotoa kitautolu ʻe Heʻene talaʻofa ko ia ʻe “[fengāueʻaki] fakataha ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē koeʻuhí ke tau lelei.” ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.