The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻOkatopa 2005
Tohi ʻa Molomoná, Ko e Meʻangāue Ia Ki Hono Tānaki ʻo ʻIsileli Kuo Fakamoveteveteʻí

Tohi ʻa Molomoná, Ko e Meʻangāue Ia Ki Hono Tānaki ʻo ʻIsileli Kuo Fakamoveteveteʻí

ʻEletā C. Scott Grow
ʻO e Kau Fitungofulú

Naʻe ʻomi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e Tohi ʻa Molomoná ke hoko ko ha meʻangāue ʻi hono tānaki ʻo ʻIsileli kuo fakamoveteveteʻí.

ʻEletā C. Scott GrowʻI he taʻu ʻe tolungofulu mā ono kuohilí, ne u ngāue fakafaifekau ai ʻi he fakatonga-hahake ʻo Mekisikoú. Taimi ko iá ne teʻeki ʻi ai ha siteiki ia pea naʻe ua pē e ongo ʻiuniti he ngaahi kolo lalahi he misioná. Naʻe fakangatangata ʻa e ngaahi faingamālie fakaakó pea lahi fau e masivá. Meimei ko e kotoa e kau faifekaú ne omi pē mei he ʻIunaiteti Siteití, tukukehe nai ha toko ua pe tolu.

ʻOku ou manatu ki he kakai ʻo e Kolo Netikaní. Naʻe faʻu e ngaahi fale kotoa he koló mei he piliki ʻumeá, tukukehe ʻa e falelotu ʻo e Katoliká mo hotau Siasí. ʻOku ou manatuʻi ʻeku tuʻu he kiʻi fale piliki ʻumea ʻ o e palesiteni fakakoló. Naʻe faliki kelekele, ʻikai ha matapā sioʻata pea ko ha sipi kafu pē ne tautau he hūʻangá. Naʻe hala e falé he nāunau fale. Naʻe ʻikai ha sū hono fāmilí.

Ka ko ha kakai fiefia kinautolu. Naʻá ne talamai kuo fakaatu atu e meʻa kotoa pē ke fakatau mai ʻaki ha tikite ʻi he pasi ki he temipale Mesá, ʻa ia te nau sila ai ki taimi mo ʻitāniti. Kuo ʻosi fakahoko ʻeni ia ʻe ha toko lahi ʻo e kāingalotu he koló.

ʻI he māhina ʻe taha kuo ʻosí, ne u toe foki ai ki Mekisikou ke ngāue he Kau Palesitenisī Fakaʻēlia ʻo Mekisikou Noaté. ʻOku kehe ʻaupito ʻa Mekisikou ia he ʻahó ni mei he taʻu ʻe 36 kuohilí. ʻOku hoko ʻa Netikani ko e uhouhonga ia ʻo ha siteiki ʻo Saione. ʻOku ʻi ai ha siteiki ʻe 200 ʻi Mekisikou pea mo ha kāingalotu ʻe laui miliona ʻo e Siasí. ʻOku tokolahi ha kau taki fakasiteiki mo fakauooti ʻoku nau maʻu ha tuʻunga fakaako māʻolunga pea nau faingamālie fakapaʻanga. ʻOku laui afe ha kau talavou mo ha kau finemui mei Mekisikou ʻoku ngāue fakafaifekau taimi kakato.

Ko e moʻoni ʻoku lolotonga hoko e meʻa-hā-mai ko ia ne mamata ki ai ʻa Līhai pea fakaʻuhingaʻi ʻe Nīfaí. “Pea ʻi he ʻaho ko iá, ʻe ʻilo ʻe he toenga ʻo hotau hakó ʻoku nau ʻo e fale ʻo ʻIsilelí, pea ko e kakai ʻa kinautolu ʻoku kau ki he fuakava ʻa e ʻEikí; pea te nau toki ʻiloʻi pea maʻu ʻa e ʻilo ki heʻenau ngaahi kuí, kaeʻumaʻā ʻa e ʻilo ki he ongoongolelei ʻa honau Huhuʻí, ʻa ia naʻá Ne tuku ki heʻenau ngaahi tamaí: ko ia, te nau maʻu ʻa e ʻilo ki honau Huhuʻí.1

ʻOku kau moʻoni e kakai ʻo Mekisikoú mo e ngaahi fonua ʻAmelika Latiná ʻi he hako ʻo e kau palōfitá. Ko e Tohi ʻa Molomoná ko honau tofiʻa. Naʻe ngāue fakafaifekau ʻa Sīsū Kalaisi ki heʻenau ngaahi kuí.

Hili e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí, naʻá Ne hāʻele hifo mei he langí ʻi ha kofu hinehina ʻo Ne tuʻu he lotolotonga ʻo ʻenau ngaahi kuí ʻi he ongo ʻAmeliká. Naʻe mafao mai Hono toʻu kupú mo Ne folofola, “Vakai ko au, ko Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he kau palōfitá ʻe haʻu ki māmaní.

“. . . Ko au ko e maama mo e moʻui ʻa māmaní.”2

“Ko ia, hiki hake hoʻomou māmá ke ulo ia ki māmani. Vakai, ko au ko e maama ke mou hiki haké.”3

Kuo toe fakaongo mai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e naʻinaʻi tatau pē ki he Siasí ʻi hotau kuongá ni ʻi Heʻene pehē, “Ko e moʻoni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu kotoa pē: tuʻu hake pea ulo atu, koeʻuhí ke hoko ʻa hoʻo māmá ko e fuka ki he ngaahi puleʻangá.”4 Ko Sīsū Kalaisi ʻa e maama ʻoku tau hiki haké ke hoko ko ha sīpinga ʻo e moʻuí ki he ngaahi puleʻangá kotoa. ʻOku tau foaki atu ha maama lahi ange ʻo Sīsū Kalaisi ʻo hangē ko ia ʻoku fakahā mai ʻi he Tohi ʻa Molomoná: Ko ha Toe Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisi.

Kuo fakatukupaaʻi kitautolu ʻe Palesiteni Hingikelī ke tau lau pe toe lau e Tohi ʻa Molomoná ke ʻosi ki muʻa he taʻú ni, ko e fakamanatu ʻa e lava ʻo e taʻu ʻe 200 mei hono fāʻeleʻi ʻo e palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻI heʻetau fai iá, ʻoku tau fakalāngilangiʻi ai ʻa Siosefa Sāmita, ʻa ia naʻá ne liliu ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ʻo fakafou he “meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá.”5

ʻI he taimi naʻe hā ai kia Siosefa ʻa Molonai ko e palōfita he kuonga muʻá, naʻá ne fakahā ange “ʻoku ʻi ai ha ngāue ʻoku finangalo ʻa e ʻOtuá ke [ne] fai, pea ʻe ongoongoa ʻa [hono] hingoá ʻi he lelei mo e kovi ʻi he ngaahi puleʻangá mo e ngaahi faʻahinga mo e ngaahi lea kotoa pē, kae kehe ʻe fakatou lauʻikoviʻi mo fakaongoongoleleiʻi ia ʻi he kakai fulipē.”6

Kuo fakahoko ʻa e kikite ko iá. ʻOku ʻiloa e hingoa ʻo Siosefa Sāmitá pea fakaʻapaʻapaʻi he funga ʻo e māmaní, ʻo aʻu pē ki he fanga kiʻi kolo maomaonganoa ko Netikani ʻi Mekisikoú.

Ne toki fakamatala mai ha mēmipa ʻi Monitulei ʻi Mekisikou ʻo kau ki he founga naʻe liliu ai ʻene moʻuí ʻe he Tohi ʻa Molomoná. ʻI he kei talavou ʻa Heisū Sanitosí, naʻá ne matamataleleiʻia he kau faifekau Siasi naʻe felueʻaki he ngaahi hala efuá. Naʻa ne fie talanoa mo kinautolu ʻo kau ki honau siasí, ka naʻe talaange ʻe hano kaumeʻa ke tatali ke nau toki fetuʻutaki ange.

Ne tuʻo lahi haʻane ʻalu ki he falelotú ʻo ne fakasiosio atu he ʻā ukameá ki he kau faifekaú mo e fanga kiʻi vaʻinga naʻe fai ʻe he toʻu tupu he Mutualé. Ne nau hā fiefia pea naʻá ne fie kau fakataha atu mo kinautolu. Naʻá ne faʻa falala ki he ʻaá mo fakaʻamu ʻe fakatokangaʻi ange ia ʻe ha taha pea fakaafeʻi ia ke ne ʻalu ange. Naʻe ʻikai teitei hoko ʻeni.

ʻI he fakamatalaʻi mai ʻe Heisū e talanoá ni kiate aú, naʻá ne pehē, “ʻOku fakaloloma. Naʻá ku kei talavou he taimi ko iá pea ne u mei ngāue faifekau taimi kakato.”

Naʻá ne hiki ki Monitulei ʻi Mekisikoú. Hili ha taʻu ʻe hiva mei ai, naʻá ne ʻaʻahi ki hano kaumeʻa ʻi ha kolo ʻe taha pea feʻunga ia mo ha tukituki atu ha ongo faifekau. Naʻe loto hono kaumeʻá ke fekau e ongo faifekaú ke na ʻalu. Naʻe kole ange ʻa Heisū ke tuku muʻa ke nau talanoa taimi siʻi pē mo e ongo faifekaú. Naʻe loto ki ai hono kaumeʻá.

Naʻe talanoa e ongo faifekaú ʻo fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná, fononga ʻa e fāmili ʻo Līhaí mei Selusalema ki ʻAmeliká pea mo e founga ne toe ʻaʻahi ai ʻa Sīsū Kalaisi hili ʻEne toetuʻú, ki he hako ʻo Līhaí ʻi ʻAmeliká.

Naʻe fie ʻilo lahi ange ʻa Heisū. Naʻe fakatautefito ʻene mālieʻiá ʻi he fakatātā ko ia ʻoku ʻasi ai e hā ʻa Kalaisi ki ʻAmeliká. Naʻá ne ʻoange ki he ongo faifekaú hono tuʻasilá. Naʻe lau māhina ʻene tatalí, ka naʻe ʻikai pē fai ange ha fetuʻutaki.

Ne toe ʻosi mei ai ha taʻu ʻe tolu. Naʻe fakaafeʻi hono fāmilí ʻe hano kaungāmeʻa ke nau efiafi fakafāmili. Naʻa nau ʻoange haʻane tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

ʻI heʻene kamata lau pē ʻa e Tohi ʻa Molomoná, naʻá ne ʻiloʻi hono moʻoní. Faifai pea ʻi he hili ha taʻu ʻe 12 mei heʻene fuofua ʻilo ki he Siasí, naʻá ne papitaiso leva mo hono uaifí. Kuo lahi ha ngaahi taʻu kuo mole noa. Kapau naʻe talanoa pē ā ki ai e kau faifekaú, pea kapau naʻe fakatokangaʻi pē muʻa ʻe ha taha ʻo e toʻu tupu ʻi he mutualé, ʻa e kiʻi talavou tuēnoa ne fakasiosio atu he ʻaá, pea kapau ne kumi pē ā ki hono ʻapí ʻa e kau faifekau ʻi Monituleí, pehē ne mei kehe ange ʻene moʻuí ʻi he ngaahi taʻu ʻe 12 ko iá. Kae fakafetaʻi ko hano fakaafeʻi ia ʻe ha mēmipa ki honau ʻapí ke nau fakafāmili pea mo vahevahe ange ki ai ʻa e tohi ko ia ʻokú ne maʻu ha mālohi kāfakafa ki he fakauluí, ʻa ia ko e Tohi ʻa Molomoná.

ʻOku hoko he ʻahó ni ʻa Heisū Sanitosi ko e Palesiteni ʻo e Temipale Monitulei Mekisikoú.

Naʻe ʻomi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e Tohi ʻa Molomoná ke hoko ko ha meʻangāue ʻi hono tānaki ʻo ʻIsileli kuo fakamoveteveteʻí. ʻI he hā ʻa e ʻEikí ki ʻAmeliká, naʻá Ne folofola ai ki he kakaí, “Pea ʻo ka hokosia ʻa e ngaahi meʻá ni koeʻuhí ke kamata ke ʻilo ʻe homou hakó ʻa e ngaahi meʻá ni, ʻe hoko ia ko e fakaʻilonga kiate kinautolu, ke nau ʻiloʻi kuo ʻosi kamata ʻa e ngāue ʻa e Tamaí ke fakahoko ʻa e fuakavá, ʻa ia kuó ne fai ki he kakai ʻoku ʻo e fale ʻo ʻIsilelí.”7

ʻOku hoko ʻa e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakamoʻoni tonu ki he kakai ʻo ʻAmelika Latiná mo e ngaahi puleʻanga kotoa pē. ʻOku hoko ʻa hono ʻomi ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni, ke ne fakamoʻoniʻi kuo toe kamata ke tānaki fakataha mai ʻe he ʻOtuá ʻa ʻIsileli kuo fakamoveteveteʻí.

ʻOku ou fakakaukauloto atu ki he tamasiʻi taʻu 18 ko Heisū Sanitosí, ʻi heʻene fakasiosio atu he ʻaá ki he falelotú. ʻOku mou lava nai ke sio ki ai? ʻE lava nai ke mou fakaafeʻi ia mo ha niʻihi kehe hangē ko iá, ke nau kau fakataha mo kitautolu? Ko hai ha taha ʻoku mou ʻilo te ne fie tali lelei hoʻomou fakaafe ke lau e Tohi ʻa Molomoná? Te mou fakaafeʻi nai kinautolu? ʻOua ʻe toe fakatatali.

ʻOku ou fakamoʻoni ko Siosefa Sāmitá ko e palōfita ia ʻo e Ongoongolelei Kuo Toe Fakafoki Maí. Ko e Tohi ʻa Molomoná—Ko ha Toe Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisí, ko e founga ia ʻe lava ke tānaki mai ai e kakai he puleʻanga kotoa pē, ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku fakavaʻe ʻaki e Siasí ni ha kau ʻaposetolo mo ha kau palōfita, ʻo hangē pē ko ia he kuonga muʻá. Ko Palesiteni Kōtoni B. Hingikelií, ko ha palōfita ia he māmaní he ʻahó ni, kuo pani ʻe he ʻEikí. Ko Sīsū Kalaisi hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí. Ko Hono Siasí ʻeni mo Hono puleʻangá. Ko Ia hotau Tuʻi ko ʻImānuelá. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

1. 1 Nīfai 15:14; toe fakamamafaʻi.

2. 3 Nīfai 11:10–11.

3. 3 Nīfai 18:24.

4. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 115:5.

5. Talateu ki he Tohi ʻa Molomoná.

6. Siosefa Sāmita 2:33.

7. 3 Nīfai 21:7; toe fakamamafaʻi.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy