The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻOkatopa 2005
Ko e Hoko Ko ha Faifekaú

Ko e Hoko Ko ha Faifekaú

ʻEletā David A. Bednar
ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

ʻOku totonu ke tau fakamoʻoniʻi ʻa Sīsū Kalaisi mo talaki e pōpoaki ʻo e Ongoongolelei Kuo Toe Fakafoki Maí, ʻi he ʻahó ni pea maʻu ai pē. . . . Ko e ngāue fakafaifekaú, ko hono fakahā atu ia hotau tuʻunga mo hotau tofiʻa fakalaumālié.

ʻEletā David A. BednarʻOku ʻi ai e fatongia toputapu ʻo kitautolu kotoa kuo tau maʻu e Lakanga Fakataulaʻeiki Māʻoniʻoní ke tāpuekina e ngaahi puleʻanga mo e ngaahi fāmili ʻo e māmaní ʻaki ʻetau malangaʻaki e ongoongoleleí pea fakaafeʻi e kakai kotoa pē ke nau maʻu e ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí ʻo fakafou ʻi he mafai totonú. Kuo ʻosi ngāue fakafaifekau taimi kakato hotau tokolahi, ko hotau niʻihi ʻoku lolotonga ngāue fakafaifekau taimi kakato, pea ʻoku tau lolotonga ngāue fakafaifekau kotoa pē ʻi he kotoa ʻo ʻetau moʻuí. Ko e kau faifekau kitautolu ʻi hotau ngaahi fāmilí, ʻapiakó, ngāueʻangá, mo hotau ngaahi koló ʻi he ʻaho kotoa pē. Ko e kau faifekau kotoa pē kitautolu neongo pe ko e hā hotau taʻu motuʻá, ngaahi taukeí, pe tūkunga ʻo ʻetau moʻuí.

ʻOku ʻikai ko ha meʻa ʻoku tau toki fai fakataimi pē ʻa hono malangaʻaki ʻo e ongoongolelei. Pea ʻoku ʻikai foki ke ngata pē ʻetau ngāue fakafaifekaú ʻi he kiʻi vahaʻataimi nounou ko ia ʻoku tau ngāue fakafaifekau taimi kakato ai ʻi heʻetau kei talavoú pe motuʻa ange aí. Ka ko e fatongia ke malangaʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí, ko e konga mahuʻinga ia ʻi he fakapapau mo e fuakava ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa ia ʻoku tau fakahokó. Ko e ngāue fakafaifekaú ko ha fatongia lakanga fakataulaʻeiki ia, pea ko kitautolu kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki kotoa pē, ko e kau tamaioʻeiki kitautolu ʻa e ʻEikí ʻi he funga ʻo māmaní kuo fakamafaiʻi pea ko e kau faifekau kitautolu he taimi mo e feituʻu kotoa pē—pea te tau hoko maʻu pē ko e kau faifekau. ʻOku kau lahi hono ʻiloʻi ko e kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki pea mo e hako kitautolu ʻo ʻĒpalahamé ʻi hotau fatongia ke malangaʻaki e ongoongoleleí.

ʻOku fekauʻaki ʻeku pōpoaki he efiafi ní mo hotau fatongia he lakanga fakataulaʻeikí ke malangaʻaki e ongoongoleleí. Ka ko ʻeku taumuʻa pau ʻi he fakatahaʻanga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ni, ke talanoa hangatonu ki ai mo e kau talavou ʻo e Siasí ʻoku teuteu ki uiuiʻi ke ngāue fakafaifekaú. ʻOku fakatou faingofua mo mahuʻinga fakalaumālie e ngaahi tefitoʻi moʻoni te u lave ki aí, pea ʻoku totonu ke tupu ai haʻatau fifili, fakafuofuaʻi, mo fakalakalaka. ʻOku ou lotua ke ʻiate kitautolu e takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní lolotonga ʻetau fakakaukau ki he tefito mahuʻinga ko ʻení.

Ko ha Fehuʻi ʻOku Lahi Hono ʻEké

ʻI heʻeku fakataha mo e toʻu kei talavou ʻo e Siasí ʻi he māmaní, ʻoku ou faʻa fakaafeʻi kinautolu ke nau fai ha ngaahi fehuʻi. Ko e taha ʻeni ʻo e ngaahi fehuʻi ʻoku lahi maʻu pē hono ʻeke maí: “Ko e hā ʻe lava ke u fai ke u teuteu lelei taha ai ki haʻaku ngāue fakafaifekau taimi kakato?” Ko e fehuʻi fakamātoato pehení ʻoku totonu pē ke fai hano tali fakamātoato.

Siʻoku ngaahi tokoua kei talavou, ko e meʻa mahuʻinga taha ʻe lava ke mou fai ko e teuteu ki hano uiuiʻi kimoutolu ke mou ngāué, ko haʻomou hoko ko ha faifekau ki muʻa pea mou toki ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau. Kātaki ka mou fakatokangaʻi ne u fakamamafaʻi ʻi heʻeku talí ʻa e hokó kae ʻikai ko e ʻalú. Tuku muʻa ke u fakamatalaʻi atu ʻeku ʻuhingá.

ʻI heʻetau lea angamaheni he Siasí, ʻoku tau faʻa ngāue ʻaki e ʻalu ki he lotú, ʻalu ki he temipalé, mo e ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau. ʻOku ou loto mālohi pē ke fokotuʻu atu ʻoku mamaʻo ʻaupito ʻetau fakamamafaʻi ʻo e ʻalú mei hono taumuʻá.

ʻOku ʻikai ko e meʻá ia ʻa e ʻalu ki he lotú; ko e meʻa ʻoku mahuʻingá ʻa hono fai ʻo e lotú mo hono fakafoʻou e ngaahi fuakavá ʻi heʻetau maʻulotú. ʻOku ʻikai ko e meʻá ʻa e ʻalu pe hū ki he loto temipalé; ko e meʻa ʻoku mahuʻingá ko hono maʻu ʻi hotau lotó e laumālié, ngaahi fuakavá, mo e ngaahi ouau ʻo e Fale ʻo e ʻEikí. ʻOku ʻikai ko e meʻa ʻoku fai ki ai e tokangá ko e ʻalu pē ʻo ngāue fakafaifekaú; ka ko e meʻa ʻoku mahuʻingá ʻa ʻetau hoko ko ha faifekaú pea ngāue ʻi hono kotoa ʻo ʻetau moʻuí, lotó, ivi, ʻatamai mo e mālohí kotoa. ʻOku lava pē ke ʻalu ha talavou ʻo ngāue fakafaifekau ka ʻoku ʻikai ke hoko ia ko ha faifekau, pea ʻoku ʻikai ko e meʻa ʻeni ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí pe ko e Siasí.

Ko ʻeku fakaʻamu fakamātoato maʻamoutolú taki taha kau talavou ke ʻoua naʻa mou ʻalu pē ko e ngāue fakafaifekau—ka ke mou hoko ko ha kau faifekau ki muʻa pea mou toki fakahū hoʻomou foomu ngāue fakafaifekaú, ki muʻa pea toki maʻu homou uiuiʻí, ki muʻa pea toki vaheʻi kimoutolu ʻe hoʻomou palesiteni fakasiteikí, pea ki muʻa pea mou toki hū ki he MTC.

Ko e Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Hoko pe Aʻusia Ha Faʻahinga Meʻá

Kuo akonekina lelei ʻaupito kitautolu ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo kau ki he tukupā ko ia ke tau hoko ko ha faʻahinga meʻa kae ʻikai ko hano fakahoko pē ʻo ha meʻa ʻoku ʻamanaki mai ke tau fakahoko pe fai ha ngaahi ngāue pau.

“Naʻe akoʻi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ʻo pehē naʻe foaki mai e ngaahi akonaki ʻa e ʻEikí mo e kau faiakó koeʻuhí ke tau aʻusia kotoa pē ʻa e ‘[meʻafua] ʻo e fono ʻa Kalaisí’ (ʻEfesō 4:13). ʻOku fie maʻu ʻe he foungá ni ia ha meʻa lahi ange mei he feinga pē ke maʻu ha ʻiló. ʻOku ʻikai feʻunga ke tau tui pē ki he ongoongoleleí. Kuo pau ke tau ngāue mo fakakaukauʻi kae lava ʻo fakaului kitautolu. ʻOku fehangahangai ia mo e ngaahi akoʻanga ʻo e māmaní, ʻa ia ʻoku nau akoʻi kitautolu ke tau ʻiloʻi ha meʻa, ka ʻoku fakatukupaaʻi kitautolu ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ke tau hoko ʻo aʻusia ha meʻa. . . .

“. . . ʻOku ʻikai feʻunga ke tau muimui pē ki he ngaahi meʻa ʻoku faí. Ko e ngaahi fekau, ngaahi ouau, mo e ngaahi fuakava ʻo e ongoongoleleí, ʻoku ʻikai ko ha lisi pē ia ʻo e ngaahi meʻa ʻoku fie maʻu ke fai ke tau hū ai ki hēvaní. Ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ko ha palani ia ʻokú ne fakahā mai kiate kitautolu ʻa e founga ke tau aʻusia ai ʻa e tuʻunga ʻoku finangalo ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ke tau aʻusiá” (“Ko e Tukupā ke Hoko ʻo Pehē,” Liahona, Sānuali 2001, 40).

Siʻi ngaahi tokoua, ʻoku kaungatonu ʻa e tukupā ko ia ke hoko ʻo peheé ki he teuteu ngāue fakafaifekaú. ʻOku mahino ia he ʻikai fie maʻu e talavoú ke ne tui sote hina mo hēkesi ki he akó he ʻaho kotoa pē, pe muimui ki he ngaahi fakahinohino ki he taimi mohe mo e taimi ʻā ʻa e faifekaú, neongo ʻe poupouʻi ʻe ha ngaahi mātuʻa tokolahi e foʻi fakakaukau ko iá. Ka te mou lava ʻo fakatupulaki ʻa e holi ke ngāue maʻá e ʻOtuá (vakai, T&F 4:3), pea te mou lava ʻo kamata fakakaukau hangē ko e kau faifekaú, lau e ʻū tohi ʻoku lau ʻe he kau faifekaú, lotu ʻo hangē ko e kau faifekaú, pea ongoʻi tatau mo e kau faifekaú. ʻE lava ke mou fakaʻehiʻehi mei he ngaahi mālohi fakaemāmani ʻokú ne fakatupu ha mavahe ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, pea ʻe tupulaki hoʻomou loto toʻá ʻi hoʻomou lava ke ʻiloʻi mo tali e ngaahi ueʻi fakalaumālié. ʻE faifai pē ʻo mou hoko ko e faifekau ʻoku mou fie aʻusiá mo ʻamanaki mai ki ai ʻa e Fakamoʻuí, ʻo kamata he ʻotu lea ki he ʻotu lea, mo e fekau ki he fekau, ko e siʻi ʻi heni pea siʻi hena.

He ʻikai ke hoko fakafokifā pe faimanaʻi hake pē haʻo liliu ʻo hoko ko ha faifekau mateuteu mo talangofua ʻi he ʻaho ko ia te ke hū atu ai ki he Senitā Akoʻanga Fakafaifekaú. Ko e tuʻunga kuó ke aʻusia ʻi he ngaahi ʻaho, māhina mo e ngaahi taʻu ki muʻa peá ke ngāue fakafaifekaú, ko e tuʻunga pē ia te ke ʻi ai ʻi he MTC. Ko hono moʻoní, ko e faingofua pe faingataʻa ʻo e liliu ʻe hoko kiate koe ʻi he MTC, ko ha fakaʻilonga mālohi ia ʻo hoʻo fakalakalaka ke ke hoko ko ha faifekaú.

Ko e moʻoni te ke ʻofa ki ho fāmilí ʻi hoʻo hū ki he MTC, pea ʻe foʻou mo faingataʻa kiate koe ha ngaahi tafaʻaki lahi ʻo hoʻo taimitēpile fakaʻahó. Ka ko e talavou kuo ʻosi mateuteu ke hoko ko ha faifekaú, he ʻikai ke fuʻu lahi, mamafa, mo faingataʻa ʻene tauhi ʻe ia e ngaahi lao mo e founga moʻui ʻo e ngāue fakafaifekaú. Ko ia ʻoku kau ai ʻi he meʻa mahuʻinga taha ʻo e hiki hake ʻo e tuʻunga ngāué, ʻa e hoko ko ia ko ha faifekau ki muʻa pea toki ʻalu ha taha ʻo ngāue fakafaifekau.

ʻE ngaahi tamai, ʻoku mahino nai kiate koe ho fatongia ʻi hono tokoniʻi ho fohá ke hoko ko ha faifekau ki muʻa peá ne toki ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú? ʻOkú ke mahuʻinga lahi mo ho uaifí ʻi hono teuteuʻi ia ke ne hoko ko ha faifekaú. Kau taki lakanga fakataulaʻeiki mo e kau taki ʻo e ngaahi houalotú, ʻoku mou ʻiloʻi nai homou fatongia ke tokoniʻi e ngaahi mātuʻá mo e talavou kotoa pē ke hoko ko ha faifekau ki muʻa peá ne toki ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú? Kuo toe hiki hake foki mo e ngaahi fie maʻu mei he mātuʻá pea mo e kāingalotu kātoa ʻo e Siasí. ʻE hanga ʻe he fakalaulauloto ʻi he faʻa lotu ki he tefitoʻi moʻoni ʻo e hoko ko ha faifekaú, ʻo fakaafeʻi mai e ngaahi ueʻi fakalaumālie fekauʻaki mo e ngaahi fiemaʻu ho fohá pe kau talavou ʻoku mou ngāué.

ʻOku ʻikai fakataumuʻa pē e teuteu ʻoku ou fakamatalaʻi atú ki hoʻo ngāue fakafaifekau ko e talavou taʻu 19 pe 20 pe 21. ʻE ngaahi tokoua, ʻoku mou lolotonga teuteu ke ngāue fakafaifekau ʻi hono kotoa ʻo hoʻomou moʻuí. ʻI heʻetau maʻu e lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku tau hoko maʻu pē ko e kau faifekau. Kapau te ke tupulaki moʻoni ʻi hoʻo teuteu ke hoko ko ha faifekaú, ʻo tatau pē ki muʻa peá ke ʻalu ʻo ngāué pe ʻi he lolotonga hoʻo ʻi he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú, ʻi he hokosia e ʻaho ʻe tukuange fakalāngilangi ai koe mei he ngāue fakafaifekaú, te ke mavahe mei he feituʻu naʻá ke ngāue aí ʻo foki ki ho fāmilí—ka he ʻikai ʻaupito ha taimi ʻe ʻosi ai hoʻo ngāue fakafaifekaú. ʻOku hoko maʻu pē ʻa e toko taha maʻu lakanga fakataulaʻeikí ko ha faifekau ʻi he taimi mo e feituʻu kotoa pē. Ko e faifekaú ʻa kitautolu mo hotau tuʻunga ʻi heʻetau hoko ko e kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki mo e hako ʻo ʻĒpalahamé.

Ko e Hako ʻo ʻĒpalahamé

Ko e kau ʻea hoko ki he ngaahi talaʻofa mo e ngaahi fuakava kotoa naʻe fai ʻe he ʻOtuá kia ʻĒpalahamé, ʻoku ui kinautolu ko e hako ʻo ʻĒpalahamé (vakai, Bible Dictionary, “Seed of Abraham,” 771). ʻOku toki maʻu pē e ngaahi tāpuaki ko ʻení ʻi he talangofua ki he ngaahi fono mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Ngaahi tokoua, ko e teuteu ke hoko ko ha faifekaú, ʻoku fekauʻaki fakahangatonu ia mo hono ʻiloʻi pe ko hai kitautolu ʻi heʻetau hoko ko e hako ʻo ʻĒpalahamé.

Ko ha palōfita maʻongoʻonga ʻa ʻĒpalahame naʻá ne fie moʻui māʻoniʻoni peá ne talangofua ki he ngaahi fekau kotoa naʻá ne maʻu mei he ʻOtuá, ʻo kau ai ʻa e fekau ko ia ke ne feilaulau ʻaki hono foha ʻofeina ko ʻAisaké. Koeʻuhí ko e tui mālohi mo e talangofua ʻa ʻĒpalahamé, ko ia naʻe faʻa ui pē ia ko e tamai ʻa e kakai tuí, pea naʻe fakahoko ʻe he Tamai Hēvaní ha fuakava mo ʻĒpalahame pea talaʻofa ange ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga kiate ia mo hono hakó;

“Koeʻuhí kuó ke fai ʻa e meʻá ni, pea naʻe ʻikai te ke taʻofi meiate au ho fohá, ʻa ho foha pē tahá:

“Koeʻuhi ʻi he tāpuakí, te u tāpuakiʻi koe, pea ʻi he fakatokolahí, te u fakatokolahi ho hakó ke tatau mo e ngaahi fetuʻu ʻo e langí, mo e ʻoneʻone ʻoku ʻi he matātahí; pea ʻe maʻu ʻe ho hakó ʻa e matapā ʻo honau ngaahi filí;

“Pea ʻe monūʻia ʻi ho hakó ʻa e puleʻanga kotoa pē ʻo māmani; ko e meʻa ʻi hoʻo tuitala ki hoku leʻó” (Sēnesi 22:16–18).

Ko ia ne talaʻofa kia ʻĒpalahame ʻe māʻongoʻonga hono hakó, pea ʻe monūʻia ʻa e ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní ʻo fakafou ʻi he hako ko iá.

ʻOku tāpuekina fēfē e ngaahi puleʻanga ʻo māmaní ʻo fakafou he hako ʻo ʻĒpalahamé? ʻOku maʻu e tali ki he fehuʻi mahuʻinga ko ʻení ʻi he tohi ʻa ʻĒpalahamé:

“Pea te u fakatupu ʻiate koe [ʻĒpalahame] ha puleʻanga lahi, pea te u tāpuakiʻi koe ʻo taʻefaʻalaua, pea ngaohi ke lahi ʻa ho hingoá ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi puleʻanga kotoa pē, pea te ke hoko ko e monūʻiaʻanga ki ho hakó ki mui ʻiate koe, koeʻuhí ke nau ʻave ʻi honau nimá ʻa e ngāue mo e Lakanga Taulaʻeiki ko ʻení ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē;

“Pea te u tāpuakiʻi ʻa kinautolu ʻi ho hingoá he ko kinautolu kotoa pē ʻe tali ʻa e Ongoongoleleí ni ʻe ui ʻa kinautolu ʻaki ho hingoá, pea ʻe lau ʻa kinautolu ko ho hako, pea te nau tutuʻu hake ʻo fakamonūʻiaʻi koe, ko ʻenau tamai” (ʻĒpalahame 2:9–10).

ʻOku tau ʻilo he ngaahi vēsí ni ʻe maʻu ʻe he kau ʻea hoko faivelenga ʻo ʻĒpalahamé e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Ko ia ʻoku ʻuhinga e kupuʻi lea ko e “ʻave ʻa e ngāue mo e lakanga taulaʻeiki ko ʻení ki he ngaahi puleʻanga kotoa peé” ki he fatongia ko ia ke malangaʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo fakaafeʻi ʻa e kakai kotoa pē ke nau maʻu e ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí ʻo fakafou ʻi he mafai totonu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Ko e moʻoni, ʻoku ʻi he hako ʻo ʻĒpalahamé ha fatongia mamafa ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni.

Ko e hā leva e kaunga ʻo e ngaahi talaʻofa ko ʻení kiate kitautolu he ʻahó ni? Ko e tangata mo e tamasiʻi kotoa pē ʻoku ongo atu ki ai hoku leʻó ʻi he efiafí ni, ʻo tatau ai pē pe ko e hako totonu pe ko e ohi, ʻoku hoko ia ko e ʻea-hoko moʻoni ki he ngaahi talaʻofa ko ia ne fai ʻe he ʻOtuá kia ʻĒpalahamé. Ko e hako kitautolu ʻo ʻĒpalahame. Ko e taha ʻo e ngaahi tefitoʻi ʻuhinga ʻoku tau maʻu ai e ngaahi tāpuaki fakapēteliaké ke tokoni ʻi hono fakamahino ange hotau tuʻungá ʻi heʻetau hoko ko e hako ʻo ʻĒpalahamé pea ke tau ʻiloʻi ʻa e fatongia ʻoku hilifaki kiate kitautolú.

Siʻi ngaahi tokoua ʻofeina, ʻoku ʻataua ke tāpuakiʻi e kakai kotoa pē ʻi he ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní, ʻi he ʻahó ni pea maʻu ai pē. ʻOku totonu ke tau fakamoʻoniʻi ʻa Sīsū Kalaisi mo talaki e pōpoaki ʻo e Ongoongolelei Kuo Toe Fakafoki Maí, ʻi he ʻahó ni pea maʻu ai pē. ʻOku totonu ke tau fakaafeʻi ʻa e kakai fulipē ke maʻu e ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí, ʻi he ʻahó ni pea maʻu ai pē. ʻOku ʻikai ko ha fatongia fakataimi pē ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa hono malangaʻaki ʻo e ongoongoleleí. ʻOku ʻikai ko ha faʻahinga meʻa ia ʻoku fakangatangata pē taimi ke tau fakahoko aí pe ko ha ngāue kuo pau ke tau fakakakato ʻi heʻetau hoko ko e kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ka ko e ngāue fakafaifekaú, ko hono fakahā atu ia hotau tuʻunga mo hotau tofiʻa fakalaumālié. Naʻe tomuʻa fakanofo pē kitautolu ʻi he maama fakalaumālié pea fanauʻi mai kitautolu ke tau fakahoko e fuakava mo e talaʻofa naʻe fai ʻe he ʻOtuá kia ʻĒpalahamé. ʻOku tau ʻi he māmaní he kuonga ko ʻení ke tau ngāue ʻaki e lakanga fakataulaʻeikí pea malangaʻaki e ongoongoleleí. Ko kitautolu ia, pea ko hono ʻuhinga ia ʻoku tau ʻi heni aí—ʻi he ʻahó ni pea maʻu ai pē.

Mahalo te mou manako he mūsiká, ʻatelitá, pe poto he ngāue fakamakēnikí, pea ʻe ʻi ai e ʻaho te mou ngāue ai ʻi ha faʻahinga ngāueʻanga pe ʻi he ngaahi meʻa fakaʻātí. Ka neongo e mahuʻinga ʻo e ngaahi ngāue pe maʻuʻanga moʻui peheé, ʻoku ʻikai ke nau talamai ʻe kinautolu pe ko hai kitautolu. Ko e meʻa ʻuluaki mo mahuʻinga tahá, ko ha kakai fakalaumālie kitautolu. Ko e ngaahi foha kitautolu ʻo e ʻOtuá mo e hako ʻo ʻĒpalahame.

“He ʻilonga ʻa kinautolu ʻoku faivelenga ʻo aʻu ki hono maʻu ʻo e ongo lakanga taulaʻeikí ni kuó u lau ki aí pea mo hono fakaongoongoleleiʻí ʻo honau lakangá, ʻoku fakamāʻoniʻoniʻi ʻa kinautolu ʻe he Laumālié ki hono fakafoʻou ʻo honau sinó.

“ʻOku nau hoko ko e ngaahi foha ʻo Mōsese pea mo ʻĒlone pea ko e hako ʻo ʻĒpalahame pea mo e siasi mo e puleʻanga pea mo e kakai fili ʻo e ʻOtuá” (T&F 84:33–34).

Siʻoku ngaahi tokoua, kuo foaki lahi maʻatautolu, pea ʻoku fie maʻu e meʻa lahi meiate kitautolu. Fakatauange ʻe mahino kakato kiate kimoutolu kau talavou, ʻa homou tuʻunga ʻi hoʻomou hoko ko e hako ʻo ʻĒpalahamé, pea ke mou hoko ko ha kau faifekau ki muʻa ia pea mou toki ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú. Hili hoʻomou foki ki ʻapi ki homou ngaahi fāmilí, ʻofa ke mou hoko maʻu pē ko ha kau faifekau. Pea ʻofa ke tau tuʻu hake ko ha kau tangata ʻa e ʻOtuá ʻo tāpuekina e ngaahi puleʻanga ʻo māmaní ʻaki ha fakamoʻoni mo ha mālohi fakalaumālie lahi ange.

ʻOku ou fakahaaʻi atu ʻeku fakamoʻoni ko e Kalaisí ʻa Sīsū, ko hotau Fakamoʻui mo hotau Huhuʻi. ʻOku ou ʻiloʻi ʻokú Ne moʻui! Pea ʻoku ou fakamoʻoni ko ʻetau maʻu e lakanga fakalaulaʻeikí, ʻoku tau hoko ai ko Hono kau fakafofonga ʻi he ngāue nāunauʻia ko hono fakamafola ʻEne ongoongoleleí, ʻi he ʻahó ni pea maʻu ai pē. ʻI he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy