The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻOkatopa 2005
Ko e Fekumi ʻa e Tangatá Ki he Moʻoni Fakalangí

Ko e Fekumi ʻa e Tangatá Ki he Moʻoni Fakalangí

ʻEletā Charles Didier
ʻO e Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú

ʻE tokoni ʻa e muimui ki he sīpinga ʻa e ʻEikí ʻo fakafanongo mo talangofua ki he moʻoni fakalangí, ke faʻu ʻaki ha fakavaʻe fakalaumālie mo ke fakapapauʻi ai e tuʻunga te ke aʻusiá.

ʻEletā Charles DidierʻOku ʻi he haʻofanga toko lahí ni ha kau fakaafe ʻe toko tolu—ko haku kaungāako mamae. Ne nau folau mai mei hoku fonua tupuʻanga ko Pelesiumé, ki hono kātoangaʻi e taʻu 50 ʻemau ʻosi mei he akó mo fanongo ki he leʻo ʻo ha palōfita moʻui. ʻOku ʻoatu ʻeku pōpoakí kiate kinautolu mo kimoutolu kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí, kae tautautefito ki he kau talavou ʻoku teuteu ngāue fakafaifekaú. ʻOku fekauʻaki ia mo e fekumi ʻa e tangatá ki he moʻoni fakalangí. Ko hono maʻú pē, ʻoku fakaʻaongaʻi leva ia ʻi he māmani ko ʻeni ʻoku lahi e ngaahi meʻa fakalotu ʻoku fakatupu puputuʻú mo hōloa fakalaumālié. Kuo pau ke hoko ia ko ha fakavaʻe fakalaumālie fakafoʻituitui te ne tataki koe ke ke moʻuiʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e māʻoniʻoní. Hangē ko e folofola ʻa e ʻEikí, “ʻE fokotuʻu maʻu koe ʻi he māʻoniʻoní” (3 Nīfai 22:14).

Ko e fē ʻa e feituʻu ʻoku maʻu ai e moʻoni fakalangí? Ko e talí, ke “fanongo ki he leʻo ʻo e ʻEikí, pe ko e [fanongo ki he] leʻo ʻo ʻEne kau tamaioʻeikí, pe tokanga ki he ngaahi lea ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló” (T&F 1:14). Fanongo pea muimui. ʻOku faingofua ʻaupito ʻa e fanongó. Ko e meʻa ʻoku faingataʻa he moʻuí, ʻa e fanongo ko ia pea fakahokó.

ʻUluakí, fanongo ki he leʻo ʻo e ʻEikí. ʻOku ʻi he folofolá ʻa e fetuʻutaki mei he ʻEikí ʻo fekauʻaki mo e moʻoni fakalangí pe ʻilo fakalaumālié. ʻOku ʻiloa ia ko e fakahaá—pe ko hono ʻai mahinó ke “ʻai ke ʻiloʻi pe ʻoua ʻe fūfuuʻi” (Bible Dictionary, “Revelation,” 762). ʻOku foaki ia ke “mahino kiate kimoutolu pea ke mou ʻiloʻi ʻa e founga ke lotú” (T&F 93:19). Naʻe pehē ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele, “Ko e fakahaá pē te tau toki lava ai ʻo fakahoko ʻa e ngāue ʻa e ʻEikí ʻo fakatatau mo Hono finangaló ʻi Heʻene foungá pea fakatatau mo ʻEne taimí” (”Fakahaá,” ʻUluaki Fakataha Ako Fakatakimuʻa Fakaemāmani Lahí, Sānuali 2003, 5). “Ka ʻikai ha fakahā, ʻe fakamahamahalo, fakapoʻuli maveuveu ʻa e meʻa kotoa pē” (Bible Dictionary, 762).

Uá, fanongo ki he leʻo ʻo ʻEne kau tamaioʻeikí. ʻOku foaki mai ʻa e fakahaá pe moʻoni fakalangí ʻe he finangalo ʻo e ʻEikí ki Heʻene kau tamaioʻeikí ʻi ha ngaahi founga mo ha kuonga kehekehe pea ʻoku maʻu foki ia ʻi he folofolá. “Ko e moʻoni ʻe ʻikai fai ha meʻa ʻe [he ʻEiki] ko e ʻOtuá kae taʻe fakahā ia ki heʻene kau tamaioʻeiki ko e kau palōfita” (ʻĀmosi 3:7).

Tolú, fai pau ki he ngaahi lea ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló. ʻOku ʻuhinga ʻa e fai paú ke tokanga makehe. ʻOku ʻuhinga ia ke fakafanongo kiate kinautolu kuo uiuiʻi ʻe he ʻOtuá ke hoko ko ha kau fakamoʻoni makehe mo moʻui ʻo Sīsū Kalaisi ʻi hotau kuongá. ʻOku ʻuhinga ia ko hono ʻiloʻi ia he fatongiá ni pea tau fai ha tali ki he fakaafe ke maʻu ha fakahā fakafoʻituitui ke fakapapauʻi ʻaki ʻoku moʻoni ʻenau ngaahi akonakí pea ʻe fai leva ha tukupā ke muimui ki ai.

Ko hono fakanounoú, kuo ʻi ai ha sīpinga ʻa e ʻEikí ki hono vahevahe atu ʻo e moʻoni fakalangí pea mo ha kau palōfita ke tataki mo tāpuakiʻi kitautolu lolotonga e ngaahi faingataʻa mo e fulikivanu ʻo e moʻuí: fanongo pea fai ki ai. Kapau ʻoku tau fie fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí, ʻoku fie maʻu ia ke langaki hake hotau fakavaʻe fakalaumālie fakatāutahá, ʻi he sīpinga ko ʻení. Ko ia ʻoku ʻikai feʻunga e fakatotolo pē ʻi he folofolá ke ʻiloʻi e fakakaukau ʻa e ʻEikí. Kuo pau ke muiaki ai ʻa hono ngāueʻi ʻo e tuí, tali ke fai e finangalo ʻo e ʻEikí ʻo talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú ki muʻa pea tau toki lava ʻo fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí. ʻOku hoko leva ʻa hono fakapapauʻi fakalaumālie mai ʻo e foungá ni ʻi he kole mo e tui te tau maʻu iá, ko ʻetau lotu he toenga ʻo ʻetau moʻuí.

Ko hono moʻoní, ʻe lava ke hanga ʻe he ngaahi kupuʻi lea ko ʻení ʻo fakanounouʻi mai ʻa e fanongo ki he moʻoni fakalangí: fakahā, ngaahi fekau, ngaahi tāpuaki. Ka ʻe kei faingataʻa maʻu pē ke tomuʻa fanongo pea muimui ki he leʻo ʻo e ʻEikí mo ʻEne kau tamaioʻeikí. Ko e hā hono ʻuhingá? “He ko e tangata fakaekakanó ko e fili ia ki he ʻOtuá . . . pea ʻe pehē ai pē ʻo taʻengata pea taʻengata ʻo kapau ʻe ʻikai te ne talangofua ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní” (Mōsaia 3:19). ʻOku mahuʻinga e teuteu fakalaumālié ki hono maʻu ʻo e faʻahinga ongo fakalaumālie ko iá. ʻOku pehē leva ʻe he toenga ʻo e vēsí kuo pau ke tau hoko ko ha “toko taha māʻoniʻoni ʻi he fakalelei ʻa Kalaisi ko e ʻEikí” pea hoko “ʻo tatau mo ha tamasiʻi siʻi pea talangofua mo angamalū mo anga vaivai mo anga faʻa kātaki pea fonu ʻi he ʻofá pea loto fiemālie ke fakavaivai . . .” ki he finangalo ʻo e ʻEikí, ʻa ia ko ʻEne ngaahi fekaú. Pea toki folofola ʻa e ʻEikí, “Pea ʻo ka tau ka maʻu ha tāpuaki mei he ʻOtuá, ʻoku tupunga ia ʻi he talangofua ki he ngaahi fono ʻoku tuʻunga ia ki aí” (T&F 130:21).

Tuku muʻa ke mahino ange he taimí ni ʻa e sīpinga ko ʻení mei he fakatātā fakaeonopooni ʻo e fakafanongo pea muimui ki he leʻo ʻo e kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻo hotau kuongá. Ne toki tuku mai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ha fakaafe ki he kāingalotu kotoa pē ʻo e Siasí ke nau lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná: Ko ha Toe Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisi, ki muʻa pea ʻosi e taʻú. Naʻe fakaʻosi mai e tukupaá ni ʻaki ha talaʻofa: “ʻE tāpuakiʻi [kimoutolu] ʻaki ha nofoʻia lahi ange kimoutolu ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí pea ʻi ai mo ha loto fakapapau lahi ange ke mou talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú, pea mo ha fakamoʻoni mālohi ange ki hono moʻoni ʻoku moʻui e ʻAlo ʻo e ʻOtuá” (Tohi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí, 25 Siulai, 2005).

Ko e hā ʻoku tau fie fakatupulaki ai ha fakamoʻoni mālohi ange ki he moʻoni ʻoku moʻui ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻo hangē ko ia ʻoku hā he Tohi ʻa Molomoná? ʻOku lahi fau ha puputuʻu he ʻahó ni ʻi he māmani faka-Kalisitiané ʻo fekauʻaki mo e tokāteline ʻo Kalaisí— ʻo ʻikai ngata pē ʻi heʻene fekauʻaki mo Hono natula fakalangí, ka ʻoku fekauʻaki foki mo ʻEne Fakaleleí mo e Toetuʻú, ʻEne ongoongoleleí, kae tautautefito ki he ngaahi fekau ʻoku fekauʻaki mo iá. Ko hono olá ko ha tui ki ha tangata ʻoku fakahingoa ko Kalaisi, ʻa ia ʻoku ʻiloa ʻi hono ngaahi potó, ʻa ia ko ha Kalaisi manakoa pea mo ha Kalaisi ne tutuki fakalongolongo. ʻOku iku ʻa e ngaahi tui fakalotu halá ki he ngaahi tōʻonga fakalotu hala.

Ko e fakavaʻe fakalaumālie fakafoʻituituí, ʻe lava pea kuo pau ke fakafalala ia ki ha fakamoʻoni fakalaumālie mei he Laumālie Māʻoniʻoní ki hono moʻoni ʻoku moʻui ʻa Sīsū Kalaisí, kau palōfitá pea mo e folofola ʻoku hā ai e ngaahi fakahā ʻa e ʻEikí. Kae tautefito ki he fekauʻaki e moʻoni ʻoku moʻui ʻa Kalaisí pea mo hono toe fakafoki mai ʻo ʻEne ongoongoleleí mo hono pōpoaki “ko Sīsū Kalaisi ʻa e Fakamoʻui ʻo e māmaní pea ko Siosefa Sāmita ʻa e toko taha maʻu fakahā mo e palōfita ʻo e kuonga fakaʻosí ni pea ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ko e puleʻanga ia ʻo e ʻEikí kuo toe fokotuʻu ʻi he māmaní” (Talateu ki he Tohi ʻa Molomoná).

Ko e fakamoʻoni fakalaumālie ʻoku ʻomi ʻe he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku ʻomi ia ʻo fakatatau mo e ngaahi tuʻunga kuo fokotuʻu ʻe he ʻEikí, ki ha faʻahinga taha pē ʻoku loto fiemālie ke kole kiate ia ʻi he tuí, mo ne tui ʻe lava ke hoko mai ha tali ʻi he mālohi ko iá. ʻOku kamata ʻaki e fakafanongo ki he leʻo ʻo e ʻEikí, ʻEne kau tamaioʻeikí, ʻEne kau palōfita mo e kau ʻaposetoló, pea ʻoku hokohoko atu ia ʻi heʻetau talangofua ki heʻenau ngaahi leá. Ko e ʻilo fakalaumālie ko ia ki hono toe fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí, ʻoku fekauʻaki ʻataʻatā pē ia mo e tuí.

Tuku muʻa ke u vahevahe atu ha meʻa fakalaumālie ne u aʻusia ʻi heʻeku hoko ko ha papi uluí ke hoko ko ha sīpinga ʻo e founga fakalaumālie ko ʻení. ʻI he taimi ne omi ai e kau faifekaú ki homau ʻapí ke vahevahe mai e pōpoaki ʻo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí, ne u loto ke u fanongo kiate kinautolu. Naʻe tupu pē ia mei heʻeku fieʻiló. Ne u fanongo ki ha ngaahi ʻilo fakalaumālie lahi ange heʻeku ʻalu ki he lotú. Naʻe fakamānako pea ne u saiʻia ai, ka naʻe ʻikai maʻu ai e ngaahi meʻa mahuʻinga tahá: ʻa e faipau ki aí. Naʻe pau ke u faʻu ha fakavaʻe fakalaumālie fakafoʻituitui ʻi he moʻoni ʻoku moʻui ʻa Kalaisí pea mo hono fakapapauʻi ko Siosefa Sāmitá ko e Palōfita ʻo e Ongoongolelei Kuo Toe Fakafoki Maí. Naʻe toki hoko mai e fakamoʻoni ko iá he taimi ne u talangofua ai ʻo ʻahiʻahiʻi ʻeku tui ki he Tohi ʻa Molomoná, ʻa e fakamoʻoni ʻoku hāsino ai e fakahā ʻo onopōní.

Ka naʻe ʻikai feʻunga hono maʻu mai pē ʻo e ʻilo ko iá; naʻe pau ke fai ha tukupā ke liliu ʻeku tuí ke pau ʻaupito ki hono moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea pehē ki he palōfita ko Siosefa Sāmitá. Kuo teʻeki ai ʻaupito fehuʻia ʻeku tui kia Kalaisí. Naʻá ku falala ki he ʻEikí mo ʻEne ngaahi talaʻofá. Ko e talí ʻa e nonga ʻi he ʻatamaí, ʻa e loto nongá; pea ʻikai leva ha toe fehuʻi. Naʻe fokotuʻu ʻa e fakavaʻe fakalaumālié pea hoko atu ai ʻa e tukupā ʻi hoku lotó ke tali ʻa e fuakava ʻo e papitaisó. Pea toki hoko mai leva ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke ne tataki mo tokoniʻi au ke u fai ha ngaahi fili māʻoniʻoni ke kātaki ʻo aʻu ki he ngataʻangá. Ne u ʻiloʻi mei ai ʻa e meʻa ke fakahoko ʻi hoku kahaʻú ʻi he moʻui matelié ni.

ʻAhiʻahiʻi ʻa e fakahā fakalangí. Fanongo ki he leʻo ʻo e ʻEikí. ʻOku moʻoni ia, ʻoku fakatāutaha pea ʻoku ʻikai loi. ʻOku ʻikai lava ʻe he fakaʻuhingá ke fetongi ʻa e fakahaá. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi, “ʻOua naʻa mou tuku ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mou tālaʻa fakafoʻituitui aí, ke ne fakamavaheʻi kimoutolu mei he tuʻunga fakalangi ʻo e ʻiló” (“ʻEiki, ʻOku ou Tui; Tokoniʻi Au Telia ʻEku Taʻetuí,” Liahona Nōvema 2003, 19).

ʻAhiʻahiʻi peá ke ongoʻi e mālohi ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi homou ʻatamaí, ʻo hangē ko ia ne ʻomi ʻe he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí (Vakai, ʻAlamā 31:5).

ʻAhiʻahiʻi, kole pea maʻu ʻi he tui, pea muimui ki he ngaahi lea ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló, pea te mou maʻu e “kalauni ʻo e moʻui taʻengatá” (T&F 20:14).

Sai, ko e fakaʻosí, manatuʻi ʻe tokoni ʻa e muimui ki he sīpinga ʻa e ʻEikí ʻo fakafanongo mo talangofua ki he moʻoni fakalangí, ke faʻu ʻaki ha fakavaʻe fakalaumālie mo ke fakapapauʻi ai e tuʻunga te ke aʻusia ʻi he moʻuí ni mo e moʻui ka hokó.

ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy