Palesiteni Thomas S. Monson
Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí
ʻOku ʻikai ngata pē he hoko e lakanga fakataulaʻeikí ko ha meʻafoakí, ka ko ha tuʻutuʻuni ia ke ngāue, ko ha faingamālie ke hiki hake mo fakalotolahiʻi, mo faitāpuekina e moʻui ʻa e niʻihi kehé.
Siʻi ngaahi tokoua ʻi he lakanga fakataulaʻeikí, ʻi heʻetau fakataha mai ki he Senitā Konifelenisí mo e funga ʻo e māmaní, ʻoku ou ongoʻi loto fakatōkilalo ʻi hoku fatongia ke lea kiate kimoutolú. ʻOku ou lotua e Laumālie ʻo e ʻEikí ke ne tokoniʻi au ʻi he lea te u faí.
ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku kamata pē ʻetau kau maʻu fakataha he efiafi ní mei he tīkoni ne toki fakanofó, ʻo aʻu ki he taulaʻeiki lahi motuʻa tahá. ʻOku toputapu pea ʻoku tau mataʻikoloa ʻaki ʻa hono toe fakafoki mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻe Sione Papitaiso kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele, pea mo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ʻe Pita, Sēmisi, mo Sione kia Siosefa mo ʻŌlivá.
ʻE kau tīkoni, ʻoku ou manatu ki he taimi ne fakanofo ai au ko ha tīkoní. Naʻe fakamamafaʻi mai ʻe heʻemau kau pīsopelikí ʻa homau fatongia toputapu ke tufa e sākalamēnití. Naʻe fakamamafaʻi ke mau tui e teunga totonú, pea ʻulungāanga fakaʻeiʻeikí, pea mahuʻinga ke moʻui maʻa, ʻi loto mo tuʻa fakatouʻosi. ʻI hono akoʻi kimautolu he founga hono tufa ʻo e sākalamēnití, naʻe talamai e founga ʻoku totonu ke mau tokoniʻi ai ʻa Lui Mekitānoló, ko ha tangata ʻi homau uōtí ne mamatea hono sinó, koeʻuhí ke ne faingamālie ke maʻu e ouau toputapú.
ʻOku ou manatuʻi pē hono vahe au ke u tufa e sākalamēnití ki he ʻotu sea naʻe tangutu ai ʻa Misa Mekitānoló. Ne u manavasiʻi mo kiʻi momou heʻeku ofi atu ki he tangata leleí ni, pea ne u sio atu ki heʻene malimalí mo e hā mei hono mata houngaʻiá, ʻa e holi hono lotó ke maʻu e sākalamēnití. Ne u pukepuke ʻa e laulaú ʻaki hoku nima hemá, peá u toʻo ha konga mā ʻo ʻai ki hono loungutú. Naʻe ʻoange e vaí ʻi he founga tatau pē. Ne u ongoʻi ne u ʻi ha kelekele toputapu. Pea naʻe moʻoni pē ia. Naʻe hanga ʻe he faingamālie ne mau maʻu ke tufa e sākalamēnití kia Misa Mekitanoló, ʻo ʻai ke mau hoko ko ha kau tīkoni lelei ange.
ʻI he māhina ʻe ua kuo ʻosí, ʻi he Sāpate ko hono 31 ʻo Siulaí, ne u ʻi ha houalotu sākalamēniti ai ʻi he Kolotau ko A. P. Hilá ʻi Veisinia, lolotonga e Kātoanga Fakapuleʻanga ʻa e Sikautí. Ne u ʻi aí ke lea ki ha kau talavou ʻe toko 5,000 ʻo e Siasí mo honau kau takí ʻa ia ne nau kau ki he ngaahi ʻekitivitī ʻo e kātoangá ʻi he uike ki muʻá. Naʻa nau tangutu ʻapasia ʻi ha falevaʻinga kae hiva e kau hiva ʻe toko 400 ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné:
Ko ha tamasiʻi Māmonga au, ko ha tamasiʻi Māmonga,
Ko ha tamasiʻi Māmonga au;
Mahalo ʻe meheka ha tuʻi ʻiate au,
He ko ha tamasiʻi Māmonga au.1
Naʻe tāpuakiʻi e sākalamēnití, pea ko e kau taulaʻeiki ʻe toko 65 naʻa nau fakahoko e ouaú ʻi he ʻū tēpile lalahi naʻe fokotuʻu takai ʻiate kinautolú. Naʻe fakafuofua ki he kau tīkoni ʻe toko 180 naʻa nau tufa e sākalamēnití. Naʻe tufa e sākalamēnití ki he haʻofanga tokolahi ko ʻení ʻi he taimi lōloa tatau pē naʻe lava ke tufaki ai e sākalamēnití ʻi ha falelotu tokolahi. Meʻa fakaʻofoʻofa moʻoni ʻeku mamata atu ʻi he pongipongi ko ʻení ki he kau ʻa e kau talavou ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ki he ouau toputapú ni.
ʻOku mahuʻinga ke fakahinohinoʻi e tīkoni taki taha ke ne hanga ʻo fakatokangaʻi fakalaumālie ʻa e toputapu ʻo hono uiuiʻi naʻe fakanofo ia ki aí. ʻI ha uooti ʻe taha, naʻe akoʻi lelei ai ʻa e lēsoni ko ʻeni fekauʻaki mo hono tānaki ʻo e foaki ʻaukaí.
ʻI he ʻaho Sāpate ʻaukaí, naʻe ʻaʻahi fakataha ai e kau tīkoní mo e kau akonakí ki he kāingalotú ke fai ʻe he ngaahi fāmilí ha tokoni ʻaukai. Naʻe ʻikai ke fuʻu fiefia e kau tīkoní he naʻe pau ke nau kiʻi ʻā hengihengia ange ke fakahoko e ngāue ko ʻení.
Naʻe ueʻi e kau pīsopelikí ke nau fakaheka e kau tīkoní mo e kau akonakí ʻi ha pasi ʻo ʻave kinautolu ki he Uelofea Sikuea ʻi Sōleki Sití. Ne nau mamata heni ki hono foaki ʻo ha ngaahi sū mo e vala foʻou ki he fānau masivá. Naʻa nau mamata tonu heni ki hono fakafonu ʻo e ngaahi ngeʻesi kató ʻaki ha koloa. Naʻe ʻikai ha fetongi paʻanga. Naʻe ʻi ai ha kiʻi lea nounou naʻe fai: “Kau talavou, ko e meʻa ʻeni ʻoku fakatau ʻaki e paʻanga ko ia ʻoku mou tānaki ʻi he ʻaho ʻaukaí—ʻa ia ko e meʻakai, vala, mo e hūfangaʻanga maʻá e kau faingataʻaʻiá.” Naʻe malimali lahi ange ʻa e kau talavou maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒlone ko ʻení, fakahoko lelei ange honau fatongiá, pea nau ngāue loto fiemālie ange ʻi he ngāue ne ʻoange ke nau faí.
Ko e taimi ní, ʻoku totonu ke vahe kiate kimoutolu taki taha kau akonaki mo e kau taulaʻeikí ke mou faiako fakaʻapi mo hamou hoa maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki. Ko ha faingamālie lelei ʻeni ke mou teuteu ai ke ngāue fakafaifekau. Ko ha faingamālie lelei ia ke ako ai homou fatongiá. He ʻe tafoki moʻoni ai ha tamasiʻi mei heʻene tokanga ki he meʻa pē ʻaʻaná, ʻi he taimi ʻoku vahe ai ke ne “tokangaʻi” ha kakai kehé.2
Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Tēvita O. Makei ʻo pehē, “Ko e faiako fakaʻapí, ko e taha ia hotau ngaahi faingamālie ʻaonga taha ke tau tokoni mo fakalotoa, ke akonakiʻi mo fakahinohino ai e fānau ʻa ʻetau Tamaí. . . . Ko ha ngāue [ia] ʻoku fakaʻotua, ko ha ui ʻoku fakaʻotua. Ko hotau fatongia ʻi heʻetau hoko ko e kau Faiako Fakaʻapí, ke ʻave e laumālie ʻo e ʻOtuá ki he ʻapi mo e loto kotoa pē.”3
ʻOku hoko e faiako fakaʻapí ko ha tali ki ha ngaahi lotu lahi pea ʻokú ne ʻai ke tau lava ʻo mamata ki he ngaahi mana ʻoku lolotonga hokó.
ʻI heʻeku fakakaukau atu ki he faiako fakaʻapí, ʻoku ou manatu ai ki ha tangata ko ʻIohani Tenitofa mei Tepilikeni ʻi Hungalí. Naʻá ne ului ki he Siasí ʻi Siamane he ngaahi taʻu ki muʻá ʻi he hili e Tau Lahi ʻa Māmani Hono II, kuó ne hoko pē ko ha toko taha pōpula pē ʻi hono fonua ko Hungalí. Naʻá ne siʻi nofo ʻo fakaʻamu ke fetuʻutaki mo e Siasí. Naʻe hoko mo e ʻaʻahi ange ʻa ʻene ongo faiako fakaʻapí. Naʻe ʻalu ʻa Misa Uolotā Kalause mo hono hoá mei he feituʻu fakatokelau-hahake ʻo Siamané ki Hungali ke fakahoko ʻena faiako fakaʻapí. Ki muʻa peá na mavahe mei hona ʻapí, naʻá ne pehē ange ki hono hoá, “Te ke fie ʻalu ʻo faiako fakaʻapi mo au he uiké ni?”
Naʻe fehuʻi ange ʻe hono hoa, “Te ta ō ʻa fē?”
Naʻe tali ange ʻe Misa Kalause: “ʻApongipongi.”
Naʻe hoko mai mo e fehuʻi ko ʻení, “Te ta foki mai ʻa fē?”
Naʻe ʻikai toe tatali ʻa Misa Kalause; naʻá ne talaange, “ʻI he uike ʻe taha mei heni.”
Naʻá na ō leva ʻo ʻaʻahi kia Misa Tenitofa mo ha niʻihi kehe. Naʻe ʻikai ke ʻi ai ha kau faiako fakaʻapi ʻa Misa Tenitofa ki muʻa pē ia pea toki fai e taú. Ka ʻi heʻene mamata atu ki he ongo tamaioʻeikí ʻa e ʻEikí, naʻá ne ongoʻi lōmekina moʻoni. Naʻe ʻikai te ne lulululu mo kinaua; ka naʻá ne ʻalu ki hono lokimohé ʻo toʻo mai ʻene vahehongofulú ʻa ia ne lau taʻu ʻene fūfuuʻi ʻi ha kiʻi feituʻu. Naʻá ne ʻoange ʻa e vahehongofulu ko ʻení ki heʻene ongo faiako fakaʻapí peá ne pehē ange, “Tau lulululu ā he taimí ni.”
Kau lea atu kiate kimoutolu kau taulaʻeiki ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. ʻOku mou maʻu ʻe kimoutolu kau talavoú, ʻa e faingamālie ke tāpuakiʻi e sākalamēnití, mo hokohoko atu homou fatongia ʻi he faiako fakaʻapí, pea ke mou kau ʻi he ouau toputapu ʻo e papitaisó.
ʻI he taʻu ʻe nimangofulu mā nima kuohilí, ne u maheni ai mo ha talavou ko Lōpeti Uiliami, ʻa ia ko ha taulaʻeiki ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. Ko au naʻe palesiteni ʻi heʻene kōlomú he ko e pīsopé au. Naʻe tete e leʻo ʻo Lōpetí pea nenu he taimi naʻe lea aí pea naʻe ʻikai ke ne siʻi mapuleʻi lelei ia. Naʻá ne faingataʻaʻia ʻi heʻene ʻiloʻi e meʻa naʻe hoko kiate iá, peá ne mā, mo ne ongoʻi manavasiʻi mo ilifia ʻi he niʻihi kehé, pea naʻe fakamamahi ʻa e faingataʻa ko ʻení kiate ia. Naʻe tātātaha ke ne tali ha ngāue naʻe vahe ange ke ne fai; naʻe ʻikai te ne teitei lava ke ne talanoa mata ki he mata mo ha taha; te ne sio maʻu pē ki lalo. Pea ʻi ha ʻaho ʻe taha, tupu mei ha ngaahi meʻa kehekehe pē naʻe hoko, naʻá ne tali ai ʻa hono vahe ange ke ne papitaiso ha taha kehe.
Naʻá ku tangutu ʻi he tafaʻaki ʻo Lōpetí ʻi he faiʻanga papitaiso he Tāpanakalé ʻi Sōlekí. Naʻá ku ʻiloʻi naʻá ne fuʻu fie maʻu e tokoni kotoa pē te ne ala maʻú. Naʻá ne teunga hina mo mateuteu ki he ouau naʻe teu ke ne fakahokó. Naʻá ku ʻeke ange pe ko e hā e ongo naʻá ne maʻú. Naʻá ne hanga pē ki he falikí peá ne ngongone mai ʻokú ne ongoʻi faingataʻaʻia.
Ne ma fakatou lotu fakamātoato ke ne lava ʻo fakahoko lelei ʻa e papitaisó. Naʻe pehē mai leva e kalaké, “ʻE papitaiso leva he taimí ni ʻa Nenisī ʻAna Mekiʻafa ʻe Lōpeti Uiliami, ko ha taulaʻeiki.”
Naʻe ʻalu atu ʻa Lōpeti mei hoku tafaʻakí, hifo ki he faiʻanga papí, puke mai e nima ʻo Nenisií ʻo taki hifo ia ki he vai ʻokú ne fakamaʻa e moʻui ʻa e tangatá mo fakahoko ʻa e fanauʻi foʻou fakalaumālié. Naʻá ne lea ʻaki e ngaahi foʻi lea ko ʻení, “ʻE Nenisī ʻAna Mekiʻafa, kuo fakamafaiʻi au ʻe Sīsū Kalaisi, pea ʻoku ou papitaiso koe ʻi he huafa ʻo e Tamaí, pea mo e ʻAló, pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻĒmeni.”
Pea naʻá ne papi leva ia. Naʻe ʻikai haʻane tete tuʻo taha! Hala ʻatā haʻane kiʻi nenu tuʻo taha! Kuo mau mamata tonu ki ha mana fakaonopooni. Naʻe fakahoko ʻe Lōpeti e ouau papitaisó ki ha fānau ʻe toko ua pe tolu kehe ʻi he founga tatau pē.
Ne u fakatovave atu ke fakahīkihikiʻi ʻa Lōpeti ʻi he loki fetongí. Naʻá ku ʻamanaki te u fanongo ʻokú ne kei lea lelei pē ʻo ʻikai ha toe nenu. Ka naʻe hala ʻeku ʻamanakí. Naʻá ne hanga pē ki lalo mo fakamālō mai, ʻoku kei nenu pē.
ʻOku ou fakamoʻoni atu ko e taimi naʻe ngāue ʻaki ai ʻe Lōpeti ʻa e mafai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, naʻá ne lea ʻi he mālohi, ʻi he loto fakapapau, pea ʻi hano tokoniʻi ia mei he langí.
Ne u maʻu ha faingamālie he taʻu ʻe ua kuo hilí ke u lea ai ʻi he ouau meʻafakaʻeiki ʻo Lōpeti Uiliamí pea mo fakamālō ki he toko taha maʻu lakanga taulaʻeiki faivelenga ko ʻeni naʻá ne fai hono lelei tahá ke fakaʻapaʻapaʻi hono lakanga fakataulaʻeikí ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí.
Mahalo pē ʻoku ʻi ai ha kau talavou heni he pōní ʻoku natula mā pe ʻoku mou pehē ʻoku ʻikai te mou taau ke tali ha uiuiʻi ʻe fai atu. Manatuʻi ʻoku ʻikai ko haʻata ngāue toko ua pē ʻeni. ʻE lava ke tau hanga hake ki ʻolunga pea kole ha tokoni fakalangi.
Hangē pē ko hamou niʻihi heni, ʻoku ou ʻilo ʻa e ongo ʻokú te maʻu ʻi he taimi ʻoku te loto mamahi ai he ʻikai hoko ʻa e ʻamanakí mo hano fakamaaʻi kita ʻi heʻete kei tupu haké. ʻI heʻeku kei siʻí, ne u kau ai ʻi ha timi kilikiti ʻi he ako lautohi siʻí mo e ako lotolotó. Naʻe fili ha ongo kapiteni peá na fili leva ʻe kinaua ʻa e niʻihi naʻá na fie maʻu ki heʻena timí. Naʻe ʻuluaki fili pē foki e kau vaʻinga lelei tahá ia, hoko atu mo e fika ua haké, mo e fika tolú. Naʻe ʻikai ke kovi kapau ʻe fili kita ke te fika fā pe nima, ka ko hono fili fakamuimui taha koē kitá pea vahe ki ha tuʻunga ʻi mui he malaʻé, naʻe kau ia he kovi ʻaupitó. ʻOku ou ʻilo; he ne u ʻosi ʻi he tuʻunga ko iá.
Naʻá ku fakaʻamu lahi ke ʻoua naʻa faifai pea taaʻi ange e foʻi pulú ki he tafaʻaki ne u tuʻu aí, he ko e meʻa pau pē ʻeku hapo toó, ʻa e aʻu ʻo kai e kau lelé, pea mo e kataʻi au ʻe heʻeku timí.
ʻOku ou manatuʻi pē ʻa e momeniti ne liliu ai ʻeku moʻuí, ʻo hangē naʻe toki hoko pē ʻaneafí. Naʻe kamata e vaʻingá ʻo hangē ko ia ne u fakamatalaʻi atú: ko au naʻe fili fakamuimui tahá. Ne u lue loto mamahi atu pē ki he tafaʻaki fakatoʻomataʻu ʻo e malaʻevaʻingá ʻo sio kae fakafonu ʻe he timi ʻe tahá e ʻū koló ʻaki ʻenau kau lelé. Naʻe tā e toko ua peá na mate. Fakafokifā pē kuo fai ʻe he toko taha tā hokó ha foʻi tā lahi. Naʻá ku ongoʻi ʻene pehē, “Ko ha foʻi kai pau ʻeni ia.” Ko ha meʻa fakatupu ngalivale foki ia he naʻe huʻu mai e foʻi pulú ki he feituʻu ne u ʻi aí. Naʻe mamaʻo nai ke u lava ʻo hapo? Naʻá ku lele ki he feituʻu tonu ne u pehē ʻe tō hifo ai e foʻi pulú, mo lotu loto pē lolotonga ʻeku lelé, peá u kakapa atu ʻaki hoku nima naʻe lolotonga kukú. Ne u toe fakaʻohovaleʻi pē au. Naʻá ku hapo e foʻi pulú! Naʻe mālohi ʻemau timí.
Naʻe hanga ʻe he meʻa ko ʻeni naʻe hokó ʻo poupouʻi au ke u lototoʻa, pea ke u fie vaʻinga, peá ne toʻo hake au mei hono faʻa fili fakamuimui tahá, ke u hoko ko ha toko taha ʻaonga moʻoni ki he timí.
ʻE lava hoko fakafokifā mai kiate kitautolu ʻa e lototoʻá. ʻE lava ke tau ongoʻi laukau ʻaki e meʻa ʻoku tau faí. ʻE tokoni kiate kitautolu ha founga ʻoku fakamatalaʻi ʻe ha ngaahi foʻi lea pē ʻe nima: ʻOua ʻaupito naʻá ke foʻi.
ʻI he heleʻuhila ko e [Senonitoá] Shenandoah, ʻoku ʻi ai ha lea langaki moʻui ai, “[Kapau ʻoku ʻikai ke tau feinga, ʻoku ʻikai ke tau fai ha meʻa, pea kapau ʻoku ʻikai ke tau fai ha meʻa], ko e hā leva ʻoku tau ʻi heni aí?”
Ko e taimi ʻoku fua totonu ai e ngaahi uiuiʻi ʻi he lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku hoko e mana ia ʻi he feituʻu kotoa pē. Ko e taimi ʻoku fetongi ai ʻa e taʻe tuí ʻe he tuí, ko e taimi ʻoku toʻo atu ai ʻa e ngāue siokitá ʻe he taʻe siokitá, ʻoku fakahoko leva ʻe he mālohi ʻo e ʻOtuá ʻa ʻEne ngaahi taumuʻá. ʻOku ʻikai ngata pē he hoko e lakanga fakataulaʻeikí ko ha meʻafoakí, ka ko ha tuʻutuʻuni ia ke ngāue, ko ha faingamālie ke hiki hake mo fakalotolahiʻi, mo faitāpuekina e moʻui ʻa e niʻihi kehé.
ʻOku lava ke hoko fakalongolongo mai ʻa e ui ki he ngāué, ʻi heʻetau tali ʻe kitautolu kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ʻa e ngāue kuo vahe maí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Siaosi ʻAlipate Sāmita, ko ha takimuʻa lelei mo fisifisimuʻa, “Ko ho ʻuluaki fatongiá ke ako ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí pea ʻi he mālohi mo e ivi ʻo e Lakanga Fakataulaʻeiki Māʻoniʻoni ʻokú ke maʻú, te ke fua totonu ai ho fatongiá ʻi he ʻao ʻo ho kaungā ngāué, ʻi ha founga ʻe fiefia ai e kakaí ke nau muimui ʻiate koe.”4
Pea ʻoku fua totonu fēfē leva ʻe ha taha hono fatongiá? ʻAki ʻene fakahoko pē ʻa e ngāue ʻoku fekauʻaki mo iá. ʻOku fuatotonu ʻe ha kaumātuʻa ʻa e uiuiʻi ʻo e kaumātuʻá kuo fakanofo ia ki aí, ʻaki ʻene ako hono ngaahi fatongia fakakaumātuʻá peá ne fakahoko kinautolu. Pea ʻoku tatau pē ʻa e kaumātuʻá mo ha tīkoni, akonaki, taulaʻeiki, pīsope pea mo e taha kotoa pē ʻokú ne maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí.
Ngaahi tokoua, ʻoku faitāpuekina e moʻuí, fakahinohinoʻi ʻa e niʻihi, pea fakamoʻui e ngaahi laumālié ʻi he ngāué—ʻikai ko e fakaʻānauá ʻataʻatā pē. Naʻe akonaki ʻa Sēmisi ʻo ne pehē, “Ka ke fai ʻe kimoutolu ki he folofolá; pea ʻoua naʻa ngata ʻi he fanongó, ʻo mou kākaaʻi ʻa kimoutolu.”5
Fakatauange ʻe toe feinga foʻou ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku fanongo maí, ke moʻui taau mo e tataki ʻa e ʻEikí ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku tokolahi ha kakai ʻoku nau kole mo lotu ke tokoniʻi kinautolu. Pea ʻoku ʻi ai mo ha faʻahinga ʻoku nau lotofoʻi mo fie maʻu ke tokoniʻi kinautolu.
Lolotonga ʻeku hoko ko ha pīsope he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, ne u tokangaʻi ai ha fuʻu uooti tokolahi mo ha kāingalotu ʻe toko 1,000 tupu, kau ki ai ha kau uitou ʻe toko 87. Naʻe ʻi ai ha taimi ne u ʻaʻahi ai mo ha taha ʻo hoku ongo tokoní ki ha uitou mo ʻene tama fefine matuʻotuʻa naʻe faingataʻaʻia fakaesino. ʻI heʻema mavahe mei hono falé, naʻe tuʻu ha fefine ʻi hono veʻe matapaá peá ne taʻofi kimaua. Naʻá ne fehuʻi mai pe ko ha pīsope au pea naʻe mahino mei he tō ʻene leá ko ha muli ia; naʻá ku talaange ʻio. Naʻá ne talamai naʻá ne fakatokangaʻi ʻeku faʻa ʻaʻahi ki he niʻihi kehé. Peá ne pehē mai leva, “ʻOku ʻikai ha taha ia ʻe ʻaʻahi mai kiate au pe ko hoku husepānití, ʻa ia ʻoku ʻikai ke ne toe mavahe mei mohenga. ʻOku ʻi ai hao taimi ke ke hū mai ai ke tau talanoa neongo ʻoku ʻikai te ma kau homou siasí?”
ʻI heʻema hū atu ki hono falé, naʻá ma fakatokangaʻi naʻá na fanongo letiō ki he hiva ʻa e Kuaea ʻa e Tāpanekalé. Ne ma talanoa mo e ongo mātuʻá ni ʻo fuofuoloa siʻi peá ma foaki leva ha tāpuaki ʻo e husepānití.
Ne u toutou ʻaʻahi kiate kinaua hili ʻema fuofua ʻaʻahi ko ʻení. Naʻe iku pē ʻo feʻiloaki e ongo mātuʻá ni mo e kau faifekaú, pea naʻe papitaiso e uaifí, ko ʻEniselā ʻAnasitoa. Taimi nounou pē mei ai kuo mālōlō hono husepānití, pea naʻá ku maʻu ha faingamālie ke tataki mo lea ʻi hono meʻafakaʻeikí. Naʻe liliu ki mui ai ʻe Sisitā ʻAnasitoa ki he lea faka-Kalisí ʻa e kiʻi tohi tufa ko ia ko e “Joseph Smith Tells His Own Story,” ʻa ia ʻoku lahi ʻaupito hono fakaʻaongaʻí.
Ngaahi tokoua, ʻoku ou manako he moto ko ʻení: “Fai [ho] fatongiá; ko e lelei tahá ia. Tuku ʻa e toengá [ki he] ʻEikí.”6
ʻE teuteuʻi kimoutolu ʻe hoʻomou ngāue mālohi ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, ke mou maʻu e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, ō ʻo ngāue fakafaifekau, pea mali ʻi he temipale māʻoniʻoní.
Te mou manatuʻi maʻu pē hoʻomou kau ʻetivaisa ʻi he kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné pea mo e kau mēmipa hoʻomou kōlomú, pea ʻi heʻene peheé ʻoku mou aʻusia ai ʻa e moʻoni ko ʻení, “Naʻe foaki mai ʻe he ʻOtuá ʻa e manatú kiate kitautolu koeʻuhí ke tau lava pē ʻo maʻu ʻi heʻetau moʻuí ʻa e ngaahi matalaʻilose ʻo Suné ʻi Tīsema.”7
Kau talavou ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, ʻoku taʻalo mai homou kahaʻú; teuteu ki ai. Fakatauange ke tataki maʻu pē kimoutolu ʻe he Tamai Hēvaní lolotonga hoʻomou fai iá. Fakatauange ke ne tataki ʻa kitautolu kotoa lolotonga ʻetau feinga ke fakaʻapaʻapaʻi ʻa e lakanga fakataulaʻeiki ʻoku tau maʻú pea ke tau fua totonu hotau ngaahi uiuiʻí, ko ʻeku lotú ia, ʻi he loto fakatōkilalo pea ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻĒmeni.
Maʻuʻanga Fakamatalá
1. Evan Stephens, “Mormon Boy,” ʻi he Jack M. Lyon and others, eds., Best Loved Poems of LDS People (1996), 296.
2. Vakai, T&F 20:53.
3. Priesthood Home Teaching Handbook, rev. ed. (1967), ii–iii.
4. ʻI he Conference Report, Apr. 1942, 14.
5. Sēmisi 1:22.
6. Henry Wadsworth Longfellow, “The Legend Beautiful,” ʻi he The Complete Poetical Works of Longfellow (1893), 258.
7. Paraphrasing James Barrie, ʻi he Peterʻs Quotations: Ideas for Our Time, comp. Laurence J. Peter (1977), 335.