The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻOkatopa 2005
Ngaahi Meʻangāue ʻi he Toʻukupu ʻo e ʻOtuá

Ngaahi Meʻangāue ʻi he Toʻukupu ʻo e ʻOtuá

Palesiteni James E. Faust
Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí

ʻOku ʻikai malava ke fakafuofuaʻi pe fakamatalaʻi homou mālohi tākiekina ki he leleí.

Palesiteni James E. FaustKuo fakamafaiʻi atu ʻe Palesiteni Hingikelī ke u fakafofongaʻi atu e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi hono fakahaaʻi atu ʻemau houngaʻia kiate kinautolu kotoa pē ne tokoni ki hono maluʻi e moʻuí mo ha ngaahi koloa kehekehe pē hili e ngaahi fakatamaki fakanatula ne toki hokó, pea ʻoku kei hokohoko atu hotau fonuá.

ʻE hoku ngaahi tuofāfine ʻofeina, ʻoku ou maʻu ha loto fakatōkilalo ʻi he fatongia mo e faingamālie ke u lea atu ai kiate kimoutolu, ko e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá ʻi ha ngaahi fonua kehekehe. Kuo langaki mo hiki hake ʻetau moʻuí ʻe he filimi vitiō nounou ne fakahoko ʻe Palesiteni Hingikelií. ʻOku tau fakamālō ʻi he meʻa heni ʻa Palesiteni Hingikelī mo Palesiteni Monisoni he efiafi ní. ʻOku fakamālohia kitautolu ʻe heʻena poupoú mo hona mālohí. Kuo tokoniʻi fakalaumālie kitautolu ʻe Sisitā Pākini mo Sisitā Hiusi pea mo Sisitā Pingikelī. ʻOku ongo ki hotau lotó e hiva ʻa e Kuaeá. Pea ʻi heʻeku vakai ki homou ngaahi fofongá, ʻoku ou lava ke ongoʻi hoʻomou fiefiá. ʻOku ou fakamālō ai kiate kimoutolu ʻi hoʻomou ngaahi ngāue māʻoniʻoni ʻi he ʻaho kotoa pē. Neongo ko hoʻomou ngāué ko e tokosiʻi pē te nau ʻiló, ka ʻoku lekooti kinautolu ʻi he tohi ʻo e moʻui ʻa e Lamí,1 ʻa ia ʻe fakaava ʻi ha ʻaho ke fakamoʻoniʻi ko hoʻomou ngāue līʻoá, faivelengá, pea mo hoʻomou ngaahi angafaí, ko ha “ngaahi meʻangāue ia ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ki hono fakahoko ʻo e ngāue maʻongoʻongá ni.”2

Ne pehē ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele: “ʻOku siʻi fau ʻetau ʻilo . . . ki he ʻuhinga hono fakamavahevaheʻi e ngaahi fatongia ʻo e houʻeiki fafiné mo e houʻeiki tangatá, pea pehē ki he tuʻunga fakaefaʻeé mo e kau taulaʻeikí. Naʻe fokotuʻu e ngaahi meʻá ni ʻi ha kuonga mo ha feituʻu kehe. Kuo tau angaʻaki e tokanga taha pē ki he houʻeiki tangata ʻo e ʻOtuá he ʻoku ʻonautolu e fatongia fakataulaʻeikí mo e tuʻunga fakatakimuʻá. Ka ʻoku ʻalu fakataha ia mo e ivi māʻoniʻoni ʻoku hāsino mei he houʻeiki fafine ʻo e ʻOtuá, ʻa ia kuo nau ʻi he kuonga mo e toʻu tangata kotoa pē, ʻo aʻu mai ki hotau kuongá. ʻOku ʻikai fua-tautau e maʻongoʻongá mei he lahi e fakamatala ʻi he nusipepá pe folofolá. Ko ia ʻoku hoko ai he taimí ni e talanoa ki he houʻeiki fafine ʻo e ʻOtuá, ko ha konga pulipulia ʻo ha talanoa maʻongoʻonga.”3

ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻiate kimoutolu ʻoku mou ongoʻi taʻe-feʻunga he ʻoku hangē ʻoku ʻikai ke mou lavaʻi e meʻa kotoa ʻoku mou fie fakahokó. Ko e tuʻunga fakaefaʻeé mo e tuʻunga fakaematuʻá ko e ongo fatongia faingataʻa tahá ia. ʻOku ʻi ai hamou ngaahi uiuiʻi faka-Siasi ʻoku mou fuesia lelei mo totonu. ʻIkai ngata aí, ka ko hamou tokolahi, kuo pau ke mou ngāue mo toe tokangaʻi homou fāmilí. ʻOku ou ʻofa atu ki siʻi kau uitou mo siʻi ngaahi faʻē teʻeki mali kotoa ʻoku mou fuesia lahi e fatongia fakaematuʻá. Ko hono fakalūkufuá, ʻoku lelei ange hoʻomou fakahoko fatongiá mo e lavameʻa ʻamoutolu fafiné ʻi he meʻa ʻoku mou fakatokangaʻí. Tuku muʻa ke u fokotuʻu atu ke mou ngāue taha taha ki homou ngaahi faingataʻaʻiá ʻi he ʻaho kotoa pē. Fai pē homou lelei tahá. Vakai ki he meʻa kotoa pē ʻaki ha mahino fakalangi. Kapau te mou fai ʻeni, ʻe kehe leva ʻa e vakai ki he moʻuí.

ʻOku ou tui ʻoku mou loto kotoa houʻeiki fafine ke mou fiefia mo maʻu e nonga ne talaʻofa ʻe he Fakamoʻuí. ʻOku ou tui ko homou tokolahi ʻoku feinga mālohi ke fakahoko kotoa homou ngaahi fatongiá. ʻOku ʻikai ke u fie fakatupu loto mamahi ki ha taha. ʻOku ou faingataʻaʻia ke leaʻaki ha meʻa, ka ʻoku ou ongoʻi ʻoku totonu ke tala atu. ʻOku tau faʻa tukulotoʻi fuoloa ha loto mamahi mei he kuo hilí. ʻOku tau fakamoleki ai ha ivi lahi ʻi he kei nofo he meʻa kuo ʻosi mo ʻikai toe lava ke liliú. ʻOku tau fāifeinga ke fakangaloki mo mole atu ʻa e mamahí. Kapau te tau lava ʻo fakamolemoleʻi ha meʻa ne tupunga ai ʻa e mamahí, te tau lava leva ke maʻu ha “maʻuʻanga vai moʻui ʻo e fakafiemālié” tuʻunga ʻi he Fakaleleí, pea te tau maʻu leva e “ongoʻi nonga” ʻo e fakamolemolé.4 ʻOku ʻi ai ha ngaahi kafo ʻe fuʻu lahi mo fakamamahi pea ko hono fakamoʻuí ʻe toki hoko pē ia ʻi hano tokoniʻi ʻe ha mālohi ʻoku māʻolunga angé pea mo ha ʻamanaki ki ha fakamaau totonu ʻoku haohaoá, pea pehē ki hano totongi huhuʻi ʻi he moʻui ka hokó. Ngaahi tuofāfine, te mou lava ke fakafehokotaki mo e mālohi maʻolunga ange ko iá pea maʻu ha fakafiemālie mo ha nonga ʻoku leleí.

ʻOku ou manavasiʻi naʻa ʻoku ʻikai ke mou fakatokangaʻi kakato houʻeiki fafine homou mālohi ki he leleí ʻi homou ngaahi fāmilí, Siasí, pea ʻi he sōsaietí. ʻOku ʻikai malava ke fakafuofuaʻi pe fakamatalaʻi homou mālohi tākiekina ki he leleí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi: “Kuo lahi e lelei kuo fakahoko ʻe he kau fafine ʻi he Ngaahi Kautaha ʻOfa ʻa e kakai fefiné. ʻOku mou lava nai ke tala e lahi ʻo e lelei ʻoku fakahoko ʻe he ngaahi faʻē mo e ngaahi ʻofefine ʻi ʻIsilelí? ʻIkai, ʻoku faingataʻa ke tala. Pea ʻe muimui ʻiate kinautolu ʻa e lelei ʻoku nau faí ʻo aʻu ki he taʻengatá.”5 ʻOku ou tui moʻoni ko e ngaahi meʻa-ngāue kimoutolu ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá, ʻi homou ngaahi fatongiá, kae tautautefito ki homou tuʻunga fakafaʻeé.

ʻOku mahuʻinga tatau pē ʻa tangata mo fafine ʻi he ngāue he Siasí. Ne tuku ʻe he ʻOtuá kia fafine ke nau fakatupu mo ohi hake ʻEne fānaú. ʻOku ʻikai ha ngāue ʻe toe mahuʻinga ange ai. Ko e tuʻunga fakaefaʻeé ko ha fatongia mātuʻaki mahuʻinga ia ki he houʻeiki fafiné. Kuó u maʻu ha ngaahi tāpuaki toputapu mo ha ivi māʻoniʻoni ʻi hoku familí mei hoku uaifi ʻofeiná, mei heʻene faʻeé mo ʻeku faʻeé, ongo kui fefiné, ngaahi ʻofefine ʻofeiná, pea mo hoku makapuna fefiné. ʻOku taʻe malava ke fakamatalaʻi ʻeku fetuʻutaki mahuʻinga mo e kakai fefine taki taha ko ʻeni ʻi heʻeku moʻuí. Kae tautautefito ki hoku hoa taʻengatá, ʻa Lute.

ʻOku mau loto ke mou meaʻi houʻeiki fafine teʻeki mali, ʻa e lahi ʻo ʻemau ʻofá. Te mou lava ʻo hoko ko ha ngaahi meʻangāue kāfakafa ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá, ʻo tokoni ki hono fakahoko ʻo e ngāue maʻongoʻongá ni. ʻOku fakamahuʻingaʻi mo fiemaʻu kimoutolu. ʻOku ʻi ai siʻa houʻeiki fafine ʻe niʻihi, neongo kuo nau ʻosi mali, ka he ʻikai ke nau lava ʻo hoko ko ha faʻē. Ko e fē pē ha tafaʻaki ʻokú ke ʻi ai, ʻiloʻi muʻa ʻoku ʻofa atu ʻa e ʻEikí pea ʻoku ʻikai ngalo kimoutolu. Te mou lava ʻo fai ha meʻa maʻá ha taha he ʻikai ke lava ʻe ha taha kehe ia ʻo fakahoko. Te mou lava ke fai ha meʻa maʻá ha tama ʻa ha fefine kehe, mahalo he ʻikai ke ne lava ʻe ia ʻo fakahoko. ʻOku ou tui ʻe fetongi mai ʻaki ha ngaahi tāpuaki ki he kau fefine he ngaahi tuʻunga peheé, ʻi he moʻuí ni mo e moʻui ka hoko maí. Te ke maʻu e ngaahi tāpuaki mo e ongo fakafiemālie ko ʻení. ʻE hoko mai kiate kimoutolu e ngaahi tāpuaki mo e nonga fakafiemālié ni, kapau te mou lava ʻo ʻofa ki he ʻOtuá, “ʻaki ho lotó kotoa, mo ho laumālié kotoa, mo ho ʻatamaí kotoa; pea ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko koé.”6 Te mou kei lava pē ke lavameʻa ʻi ha meʻa pē ʻoku mou fai, ʻi hoʻomou hoko ko ha ngaahi meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá, ʻi hono fakahoko ʻo e ngāue maʻongoʻongá ni.

ʻOku maʻu ʻe he houʻeiki fafiné ha ivi lahi moʻoni ki he ngaahi meʻa ʻoku hoko he māmaní, ʻo tatau ai pē ki he leleí pe koví. Taimi ʻe niʻihi ko e uaifí mo e faʻeé ʻokú na puleʻi e ngaahi tāpuaki ʻoku tafe mai ki honau ngaahi ʻapí. Ko e taimi ʻoku mou poupouʻi ai e ngaahi uiuiʻi fakataulaʻeiki homou husepānití mo fakalotolahiʻi hoʻomou fānau tangatá ʻi heʻenau ngaahi ʻekitivitī fakataulaʻeikí, ʻe tāpuekina lahi fau homou ngaahi ʻapí. ʻOku tonu foki ke mou toe fakaʻaiʻai hoʻomou fānaú ke nau tokoni ki he paeá. Kuo tāpuekina homau ʻapí ʻi hono kotoa ʻo ʻema nofo malí, tuʻunga he kau hoku uaifí ʻi he houalotu Fineʻofá. Naʻá ne hoko ko ha palesiteni Fineʻofa he uōtí mo e siteikí ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Ko e taimi naʻá ne fakahoko ai hono fatongiá mo ʻalu ki heʻene ngaahi fakatahá, ne tāpuekina ai homau ʻapí ʻaki ʻa e laumālie lelei ʻo e fietokoní, ʻa ia ne foki mai mo ia ki ʻapí.

Hangē ko ia kuo tau fanongoa he pōní, ko ha kau mēmipa kimoutolu ʻo e sōsaieti lelei taha ʻi he māmaní. Pea hangē ko ia ne toki meʻa mai ʻaki ʻe Palesiteni Hingikelī ʻi he filimi vitioó, naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá: “ʻE maʻu ʻe he Kautahá ni hono fakahinohinó ʻi ha founga kuo fokotuʻu ʻe he ʻOtuá—ʻo fakafou mai ʻiate kinautolu kuo fili ke nau takí—pea ʻoku ou fakafatongiaʻaki kimoutolu he taimí ni hono langa hake ʻo e Fineʻofá ʻi he huafa ʻo e ʻOtuá, pea ʻe fiefia ʻa e Kautahá ni.”7 Kuo hoko mai mo ha ngaahi faingamālie lahi ange ki he houeʻiki fafiné talu mei hono fakaava ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e kií, ʻo laka ange ia ʻi ha toe taimi talu mei he kamataʻanga ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá he māmaní.8

Talu mei he kamataʻangá, mo e hoko ʻa e houʻeiki fafine ʻi he Siasí ko ha ngaahi meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá. ʻI he taimi ne langa ai ʻa e temipale ʻi Ketilaní, ne poupou e houʻeiki fafiné ki he kau ngāué, ʻo hangē ko e lea ʻa Palesiteni Hiipa C. Kimipoló:

“Ne kau hotau houʻeiki fafiné ʻi he tuituí mo e nití ke lava ʻo fakavalaʻi ʻa kinautolu ne ngāue ʻi he langá, pea naʻe ʻafioʻi pē ʻe he ʻEikí e masiva, faingataʻaʻia, mo e mamahi ne mau foua kae lava ʻo fakahoko ʻa e meʻá ni. Ne ngāue siʻoku uaifí ʻi he faʻahitaʻu māfaná kotoa ʻo tokoni ki hono fakaʻosiʻosí. Naʻe ʻi ai haʻane fulufuluʻi sipi kilo ʻe 45, pea ne tokoni ki ai ha kiʻi taʻahine, ʻo na ngaohi mei ai ha vala maʻá e kau langa ʻo e Temipalé, pea neongo naʻe ʻi ai ʻene totonu ke tuku ha vaeua ʻe taha ʻo e fulufuluʻi sipí maʻana koeʻuhí ko ʻene ngāué, ka naʻe ʻikai ke ne tuku ha momoʻi meʻa ʻe taha; naʻá ne foaki ia maʻanautolu ne ngāue ʻi he fale ʻo e ʻEikí. Naʻá ne filohi mo lalanga, peá ne teuteu mo sipi ʻo tuitui ʻaki ia ha vala, ʻo foaki ki he kau tangata ne ngāue ʻi he Temipalé; ko e meimei kotoa ʻo e houʻeiki fafine ʻi Ketilaní ne nau niti, tuitui, filohi koeʻuhí ke paotoloaki e ngāue ʻa e ʻEikí.”9

Ne tala ange ʻe Poli ʻEnisolo (Polly Angell), ko e uaifi ʻo ha taha tā-mape ʻa e Siasí: “Ngaahi tokoua, ʻoku mou mateuteu maʻu pē. ʻOku tāimuʻa maʻu pē ʻa e houʻeiki fafiné ʻi he ngaahi ngāue lelei kotoa. Ko Mele naʻe muʻomuʻa [ki he fonua-loto ʻo e ʻEiki ne toetuʻú]; pea ko e houʻeiki fafiné pē ʻeni ʻoku tāimuʻa ʻi he ngāue he loto temipalé.”10

ʻOku maʻu ʻe kimoutolu fafiné ha ngaahi natula fakalangi pelepelengesi pea mou manako he ngaahi meʻa ʻoku fakaʻofoʻofa mo langaki moʻuí. Ko e ngaahi meʻa-foaki ʻeni ʻoku mou ngāueʻaki ke lelei ange ai ʻetau moʻuí. ʻI he taimi lahi ʻoku mou teuteu mo fakahoko ai ha lēsoni, ʻoku mou ʻai ha tupenu ʻufiʻufi lelei mo ha matalaʻi ʻakau he tēpilé—ko hano fakahaaʻi ia hoʻomou natula tokanga mo fakakaukau leleí. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e taimi ʻoku fai lēsoni ai e houʻeiki tangatá, ʻoku ʻikai ke nau teuteuʻi ʻaki ʻe nautolu e tepilé ha kihiʻi matalaʻi ʻakau vao! Neongo ia, ʻoku mou faʻa fakamāuʻi fefeka pē ʻe moutolu kimoutolu. ʻOku mou faʻa pehē kapau ʻoku ʻikai fuʻu haohaoa hoʻomou foakí, pea ʻoku ʻikai leva ke tali ia. Ka te u tala atu, kapau kuó ke fai hoʻo lelei tahá ʻo hangē ko ia ʻoku mou faʻa fai maʻu peé, ʻo tatau ai pē pe ko e hā, ʻe tali pea ʻoku fakahōifua ia ki he ʻEikí.

ʻOku fakahoko he ngaahi ʻahó ni ha lelei lahi ʻe he kau faiako ʻaʻahí. ʻI he taʻu ʻe hongofulu mā ua kuo hilí, ne uiuiʻi ai ʻa Susi ke hoko ko ha faiako ʻaʻahi kia Toa. Ko ha fefine uitou ʻa Toa ne ʻikai siʻane fānau, anga fakafaingataʻa, pea meimei ke fakamavahevahe maʻu pē. ʻI he fuofua ʻaʻahi ʻa Susi kia Toá, ne na talanoa pē he sitepú kae ʻikai fakaafeʻi ki loto. Hili ha ngaahi māhina siʻi, kuo ʻalu atu ʻa Susi mo ha kiʻi meʻaʻofa maʻa Toa, ka ne tala ange ʻe Toa he ʻikai ke ne tali ia. ʻI hono ʻeke ange ʻe Susi hono ʻuhingá, naʻá ne tala ange, “Koeʻuhí he te ke loto ke fetongi atu.” Ne tala ange leva ʻe Susi ki ai, “Ko e meʻa pē ʻoku ou fie maʻú, ke ta feohi.” Ne toe faingofua ange e ʻaʻahi ki aí hili e meʻá ni. Fāifai pea maʻu ʻe Susi mo ha ngaahi founga ke fakahoko ai ha ngaahi meʻa maʻa Toa peá ne fakafanongo he taimi ne fie maʻu ai ke fanongó. Naʻá ne toe fakamatalaʻi ange foki ʻo kau ki ha kakai lelei he uōtí, ʻa e ngaahi lēsoní, mo e ngaahi konifelenisí, ʻo fakatupu ai haʻane ongoʻi ʻokú ne kau moʻoni ki he uōtí. Ko e taimi ne hōloa ai siʻi moʻui ʻa Toá, ne ʻaʻahi fakaʻaho leva ki ai ʻa Susi, peá na hoko ʻo kaungāmeʻa mamae. ʻI he taimi ne siʻi mālōlō ai ʻa Toá, kuo lava ʻe Susi ʻo fakahīkihikiʻi ʻa e fefine ne ui ʻe ha niʻihi ko e “fefine faingataʻá” ʻo ne pehē ko ha “fefine lelei” mo ha “kaumeʻa mamae.”11 Naʻá ne ʻiloʻi moʻoni ia ʻo hangē ko ha niʻihi toko siʻi kehe, tuʻunga heʻene hoko ko ha faiako ʻaʻahí.

Ko e Fineʻofá ko ha feohiʻanga fakatokoua mo ha potu ia ʻoku akoʻi ai e houʻeiki fafiné ke langaki ʻenau tuí mo fakahoko ha ngaahi ngāue lelei. Hangē ko ia ʻoku faʻa lea ʻaki ʻe Palesiteni Hingikelií, ʻoku tau fie maʻu kotoa ha ngaahi kaumeʻa. ʻOku hanga ʻe he feohi fakakaungāmeʻa ʻo fakafonu kitautolu ʻaki ha fiefia mo ha ʻofa. ʻOku ʻikai fakangatangata pē ia ki he tuʻunga kei talavoú pe kau toulekeleká, ki he maʻumeʻá pe ko e masivá, ki he taʻeʻiloá pe taha ʻiloá. Tatau ai pē pe ko e hā hotau tūkungá, ʻoku tau fie maʻu kotoa ha taha ʻe fie fanongo mo ne maʻu ha mahino kiate kitautolu, ha taha te ne poupou mai he taimi ʻoku tau fie maʻu ai ai ha fakalotolahí, mo ne tanumaki ʻiate kitautolu ha holi ke failelei mo hoko ʻo lelei angé. ʻOku fokotuʻutuʻu ʻa e Fineʻofá ke hoko ko ha ʻātakai ʻo e anga fakakaungāmeʻá, fonu he kakai loto mahino, pea ke ne fakaʻaiʻai e ʻofá mo e lavameʻá he ko ha feohiʻanga fakatokoua ia.

ʻOku fakamafola e fakataha lahi ʻa e Fineʻofá ki ha ngaahi fonua lahi ʻi he funga māmaní. Ko ha meʻa lelei ke te fakakaukau atu ki he lōnuku mai ʻa e houʻeiki fafiné ki ha ngaahi feituʻu ke ʻinasi ʻi he ngaahi pōpoaki tatau ʻoku tau fanongoa pea mo fakataha ai ko e ngaahi kaungāmeʻá. Ne kau mai ha fefine ʻe taha mei ʻItiōpea ki ha fakataha pehē ʻi Feletilisipeeki ʻi Vesinia, peá ne pehē, “Ne mau fetāʻutuʻi ko ha ngaahi kaungāmeʻa, ko ha ngaahi faʻē mo ha fānau fefine, ka ne mau tuʻu haké ko ha kau tautehina.”12

Ne tohi mai ha faifekau fefine ʻoku ngāue ʻi Taileni fekauʻaki mo ʻene nofo fakataha mo e kakai fefine he fakamafola ʻo e taʻu kuo ʻosí ʻi Pengikokí. Naʻá ne pehē, “Ne u ongoʻi ha mālohi lahi mei he kiʻi falukunga kakai fefine Taileni toko siʻí ni, ʻoku nau fai honau lelei tahá ke muimui ki he faleʻi mei he kau fefine ʻo Sōlekí, ʻoku teʻeki ai ke nau fetaulakí.”13 Hono ʻikai fakaʻofoʻofa ʻetau ongoʻi e vāofi ʻo e feohi fakatokoua ʻoku mafola atu ʻi ʻōseni mo e ngaahi vaitafe ʻo e tukui fonuá, ʻi heʻetau kau fakataha ʻi he fakatahaʻanga ko ʻení! Ko hono moʻoní, ne fakaava ʻa e matapaá ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he taimi naʻá ne fakataha ai mo e kau fefine tokosiʻi ʻi Nāvuú, ʻi hono fokotuʻu ʻo e Fineʻofá he 1842!

Ko e fakaʻosí leva, ʻoku ou fie lea atu kiate kimoutolu kau fefine kei talavou angé. ʻOku ʻi ai haʻamou fatongia mahuʻinga he feohi fakatokoua maʻongoʻonga ko ʻení. Ko homou tokolahi kuo ʻosi fakakoloaʻi ʻaki ha fakamoʻoni ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí. Te mou lava ʻi he fakamoʻoni ko iá, mo homou iví, mālohí, mo homou poto kei talavoú, ke maʻu e ngaahi tāpuakí ʻi hono fakahoko e tufakanga ko e hoko ko ha “ngaahi meʻa-ngāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá [ʻi hono fakahoko e ngāue maʻongoʻongá ni.”

Ne fakamatala ki muí ni ha kiʻi fefine ʻo fekauʻaki mo e Fineʻofá. Naʻá ne pehē naʻe tupu hake ʻi ha uooti ne tokanga lahi ange ki ai e kau fefiné, neongo naʻe kei ʻi he Finemuí, pea ʻi he aʻu ki he taimi ke hiki ai ki he Fineʻofá, kuo ʻosi loto vēkeveke pē ia ki ai. Naʻá ne fakatokangaʻi “ʻi he Fineʻofá ʻa hono kehekehe ʻo e ʻulungāngá, meʻa ʻoku nau mahuʻingaʻia aí, honau tupuʻangá pea mo honau taʻú,” peá ne pehē, “kuó u maʻu ʻeni . . . ha ngaahi kaumeʻa ʻoku kehekehe fau honau taʻu motuʻá—mei he vahaʻa ʻo e taʻu hongofulu tupú ki he ngaahi kui-fefine hono tolú.”14

Kau fefine kei talavou, ʻoku ʻi ai hamou kahaʻu lelei. Mahalo he ʻikai tatau tofu pē ia mo hoʻomou palaní, ka ʻe lava pē ʻo fakafiemālie mo hoko ai ha ngaahi lelei lahi fau. ʻOku fakatou hoko ko ha faingamālie mo ha tāpuaki kiate kimoutolu kei talavoú, ke mou feohi mo e houʻeiki fafine matuʻotuʻa, taukei, mo anga-tonú.

Ne fakamatalaʻi lelei moʻoni ia ʻe he uaifi ʻofeina ʻo Palesiteni Hingikelií, ʻe Māselei Pei Hingikelī ʻo pehē: “ʻOku tau kau kotoa he meʻá ni. ʻOku tau fie maʻu kotoa e niʻihi kehé. Hono ʻikai ke tau fiemaʻu kotoa e niʻihi kehé. Ko kimautolu kuo motuʻá, ʻoku mau fie maʻu kimoutolu ʻoku kei īkí. Pea fakatauange ʻoku fie maʻu ʻe kimoutolu kei īkí ha niʻihi ʻo kimautolu matuʻotuʻá. Ko ha moʻoni fakasōsiale ia ke fie maʻu pē ʻe he houʻeiki fafiné ia ʻa e houʻeiki fafiné. ʻOku tau fie maʻu ha feohi fakakaumeʻa ʻoku tuʻuloa, fakafiemālie, mo moʻoní. ʻOku hoko e feohi fakakaumeʻá ni ko ha maʻuʻanga moʻui mahuʻinga. ʻOku fie maʻu ke fakafoʻou ʻetau tuí he ʻaho kotoa pē. ʻOku fie maʻu ke tau fetākinima ʻo tokoni ki hono langa e puleʻangá, ke lava ʻo teka atu ʻo ne fakafonu ʻa e māmaní.”15

Siʻi ngaahi tuofāfine ʻofeina, ʻa homau kaungāngāue ʻofeina ʻi he puleʻangá, ʻa ia kuo lekooti honau hingoá ʻi he tohi ʻo e moʻui ʻa e Lamí,16 fakatauange te mou kei laka atu ai pē ki muʻa. Laka atu ʻi he tui pea ʻi he loto fakatōkilalo. ʻOua naʻa tuku ʻa Sētane pe ko hono mālohi fakatauele koví ke ne ikunaʻi kimoutolu. ʻOua naʻa ʻoange ha faingamālie ʻo e filí17 pe tuku ke ne holoki hoʻo ongoʻingofua e Laumālie ʻo e ʻEikí ne foaki atu ʻe he ʻOtuá. Fakatauange ke tataki kimoutolu ʻe he Laumālie ko iá ki he ngaahi ongo toputapu ʻi hoʻomou fakakaukaú pea mo e ngāue kotoa pē ʻi hoʻomou tokoni ʻi he ʻofa mo e manavaʻofa ki he niʻihi kehé, pea ʻoku ou fai ʻeni ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

1. Vakai, Fakahā 21:27.

2. ʻAlamā 26:3.

3. “The Women of God,” Ensign, May 1978, 10.

4. Vakai, “My Journey to Forgiving,” Ensign, February 1997, 43.

5. Discourses of Brigham Young, sel. John A. Widtsoe (1954), 216.

6. Luke 10:27.

7. Relief Society Minutes, Apr. 28, 1842, Archives of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 40.

8. Vakai, Siaosi ʻAlipate Samita, “Address to Members of the Relief Society,” Relief Society Magazine, December 1945, 717.

9. “History of Joseph Smith,” Times and Seasons, Apr. 15, 867.

10. Hā ʻi he Edward W. Tullidge, Women of Mormondom (1877), 76.

11. Tohí ʻi he ʻōfisi ʻo e Fineʻofá.

12. Tohí ʻi he ʻōfisi ʻo e Fineʻofá.

13. Tohí ʻi he ʻōfisi ʻo e Fineʻofá.

14. Tohí ʻi he ʻōfisi ʻo e Fineʻofá.

15. ʻI he Virginia H. Pearce. ed., Glimpses into the Life and Heart of Marjorie Pay Hinckley, (1999), 254–55.

16. Vakai, Filipai 4:3.

17. Vakai, 1 Tīmote 5:14.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy