The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Kamata'angá Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻOkatopa 2005
Ko e Toputapu ʻo e Sinó

Ko e Toputapu ʻo e Sinó

Susan W. Tanner
Palesiteni Lahi ʻo e Kau Finemuí

ʻOku finangalo ʻa e ʻEikí ke tau liliu kakato ʻo tatau mo Hono ʻīmisí kae ʻikai ko e ʻīmisi ʻo e māmaní, ʻaki ʻetau tali Hono ʻīmisí ʻi hotau fofongá.

Susan W. TannerNe u toki foki mai mei haʻaku ʻalu ʻo talitali lelei ki he māmaní ʻa homa kiʻi mokopuna fefine siʻi tahá, ko ʻIlisapeti Kelela Senipeeki. ʻOkú ne fakaʻofoʻofa moʻoni! Naʻá ku ofo, ʻo hangē ko ia ʻoku hoko maʻu pē he taimi ʻoku fāʻeleʻi mai ai ha kiʻi pēpē, he mamata ki hono fanga kiʻi ʻuluʻulutuhú, vaʻé, ʻulú, tā hono mafú pea mo hono kiʻi natula fakafāmilí—ʻa e ihú, kumukumú mo e ongo foʻi malomi he kouʻahé. Naʻe fiefia tatau pē foki mo hono ngaahi tuongaʻane lalahí mo hono taʻoketé. Hangē ne nau ongoʻi ha toputapu makehe ʻi honau ʻapí koeʻuhí ko e ʻi ai ha kiʻi laumālie fakalangi foʻou, kuó ne fakataha mo ha sino fakamatelie haohaoa.

ʻI he maama fakalaumālié, ne tau ʻilo ai ko e sinó ko ha konga ia e palani ʻo e fiefia ʻa e ʻOtuá maʻatautolú. Hangē ko ia ʻoku hā he fanongonongo ki māmani ʻo e fāmilí: “Naʻe ʻiloʻi mo hū ʻa e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine fakalaumālié ki he ʻOtua ko ʻenau Tamai Taʻengatá mo nau tali ʻa ʻEne palani ʻe tuʻunga ai ha lava ʻa ʻEne fānaú ʻo maʻu ha sino fakamāmani pea mo ha taukei ʻi he māmaní ke fakalakalaka hake ki he haohaoá mo ʻiloʻi fakapapau ʻa hono ikuʻanga fakalangí ʻi heʻene tuʻu ko e ʻea-hoko ki he moʻui taʻengatá” (“Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” Liahona, ʻOkatopa 2004, 49). Ko hono moʻoní, naʻa tau “kalanga fakafiefia” (Siope 38:7) ke kau atu ki hono fakahoko e palani ko ʻení.

Ko e hā hono ʻuhinga ne tau loto vēkeveke aí? Naʻe mahino kiate kitautolu ʻa e ngaahi moʻoni taʻengata fekauʻaki mo hotau sinó. Ne tau ʻiloʻi ʻe faʻu hotau sinó ʻi he tatau ʻo e ʻOtuá. Naʻa tau ʻiloʻi ʻe nofoʻia hotau laumālié ʻa hotau sinó. Naʻe mahino foki kiate kitautolu ʻe moʻulaloa hotau sinó ki he mamahí, mahamahakí, faingataʻaʻia fakaesinó pea mo e ʻahiʻahí. Ka ne tau loto fiemālie, mo vēkeveke pē ke tali e ngaahi pole ko ʻení he naʻa tau ʻiloʻi ʻe makatuʻunga ʻi he taʻe lava ke mavahevahe ʻa e sinó mo e laumālié, ʻa ʻetau malava ko ia ke fakalakalaka atu ke hoko ʻo hangē ko ʻetau Tamai Hēvaní (T&F 130:22) pea maʻu kakato ʻa e fiefiá (vakai, T&F 93:33).

ʻI he ʻi māmani ko ia e kakato ʻo e ongoongoleleí, ʻoku tau toe monūʻia ai ke ʻiloʻi e ngaahi moʻoni ko ia fekauʻaki mo e sinó. Naʻe ako mai ʻa Siosefa Sāmita ʻo pehē: “Naʻa tau haʻu ki he māmaní ke maʻu ha sino pea ʻoatu ia ʻi he haohaoa ki he ʻao ʻo e ʻOtuá he Nāunau Fakasilesitialé. ʻOku kau ki he tefitoʻi moʻoni maʻongoʻonga ʻo e fiefiá, ʻa hono maʻu ʻo ha sinó. ʻOku ʻikai ha sino ʻo e Tēvoló pea ko hono tauteá ia” (The Words of Joseph Smith, ed. Andrew F. Ehat and Lyndon W. Cook [1980], 60).

Naʻe ʻilo ʻe Sētane ʻa e ngaahi moʻoni taʻengata ko ʻeni fekauʻaki mo e sinó, ka naʻe kei tauteaʻi ia ke ʻoua naʻá ne maʻu ha sino. Ko ia ʻokú ne feinga ai ke fai e meʻa kotoa pē ke tau ngaohikovia pe ngāue hala ʻaki ʻa e meʻaʻofa mahuʻinga ko ʻení. Kuó ne fakafonu loi mo kākā e māmaní ʻo fekauʻaki mo e sinó. ʻOkú ne ʻahiʻahiʻi ha toko lahi ke nau fakaʻuliʻi e meʻaʻofa maʻongoʻonga ʻo e sinó ʻo fakafou ʻi he angaʻulí, taʻe angamaʻá, fakahōhōlotó mo e pōpula ki ha meʻá. ʻOkú ne fakatauveleʻi ha niʻihi ke nau fehiʻa ki honau sinó; ka ne fakatauveleʻi ha niʻihi ke nau moʻuiʻaki pē honau sinó. Ka neongo pe ko e fē ʻiate kinaua, ʻokú ne kākaaʻi e māmaní ke nau vakai ki he sinó ʻo hangē pē ha meʻa noá. ʻI he hulu ko ia e ngaahi loi ʻa Sētane ʻo fekauʻaki mo e sinó, ko ia ʻoku ou fie hiki hake ai hoku leʻó ko e poupou ki he toputapu ʻo e sinó. ʻOku ou fakamoʻoni ko e sinó ko ha meʻaʻofa ia ʻoku totonu ke tauhi ʻi he houngaʻia mo e fakaʻapaʻapa.

ʻOku fakahā mai ʻe he ngaahi folofolá ko e sinó ko ha temipale. Ko Sīsū tonu pē naʻá Ne fuofua fakafehoanaki ʻa Hono sinó ki ha temipalé (vakai, Sione 2:21). Naʻe akonaki ʻa Paula ki mui ange ki he kakai Kolinitoó, ko ha kolo naʻe fonu he ngaahi angahala fulikivanu kotoa pē: “ʻIkai ʻoku mou ʻilo ko e faletapu ʻo e ʻOtuá ʻa kimoutolu, pea ʻoku nofoʻia ʻa kimoutolu ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá? Kapau ʻe maumau ʻe ha taha ʻa e fale tapu ʻo e ʻOtuá, ʻe maumau ia ʻe he ʻOtuá; he ko e fale tapu ʻo e ʻOtuá ʻoku māʻoniʻoni, pea ko e fale tapu ko iá ʻa kimoutolu” (1 Kolinitō 3:16–17).

Ko e hā nai ʻe hoko kapau te tau tauhi hotau sinó ʻo hangē ha temipalé? Ko hono olá ko ha tupulaki ʻa e angamaʻá, anganofó, tauhi e Lea ʻo e Potó, kae holo ʻa e palopalema ʻo e ponokalafí mo e ngaohikoviá, he te tau vakai ki he sinó ʻo tatau mo e temipalé, ko e hūfangaʻanga toputapu ʻo e Laumālié. Hangē ko e ʻikai lava ke hū ki he temipalé ha meʻa taʻe maʻá, te tau loto toʻa foki ʻi hono taʻofi ke ʻoua naʻa teitei hū ha faʻahinga meʻa ʻuli ki he temipale ʻo hotau sinó.

Hangē ko hono tokangaʻi ʻe he Siasí ʻa hono ngaahi temipalé, te tau tauhi foki e konga ki tuʻa hotau ngaahi sino fakatemipalé ke hā maʻa mo fakaʻofoʻofa pea ke ne fakafōtunga mai ʻa e natula toputapu mo māʻoniʻoni ʻo e meʻa ʻoku ʻi lotó. ʻOku totonu ke tau tui ha teunga mo ha tōʻonga ʻokú ne fakahaaʻi mai e laumālie toputapu ʻi hotau lotó.

ʻI ha kiʻi taimi he kuohilí, ne u ʻaʻahi ai ki ha taha ʻo e ngaahi kolo talā ki he kau folau ʻeveʻeva ʻo e māmaní, ne u ongoʻi loto mamahi ʻi he toko lahi fau ha kakai ʻo e māmaní kuo nau tō ʻi he tauhele ʻa Sētané ʻo pehē ko hotau sinó ko ha meʻa noa pē ʻo nau tuku ke fakahāhā mo fakaʻaliʻali holo. Fakakaukau angé ki heʻeku fiefia ʻi heʻeku hū atu ki ha kalasi ʻoku teunga molumalu mo taau ai ʻa e kau finemuí pea malama honau fofongá ʻi he leleí. Ne u fakakaukau, “Ko ha kau finemui fakaʻofoʻofa ʻeni ʻe toko valu ʻoku nau ʻiloʻi e founga ke fakaʻapaʻapaʻi ai honau sinó pea mo e ʻuhinga ʻoku nau fai ai iá.” ʻOku pehē mai ʻi he kiʻi tohi Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, “Ko ho sinó ko e fakatupu toputapu ia ʻa e ʻOtuá. Fakaʻapaʻapaʻi ia he ko e meʻaʻofa mei he ʻOtuá, pea ʻoua naʻá ke fakaʻuliʻi ia ʻi ha faʻahinga founga pē. Te ke lava ʻo fakahaaʻi ki he ʻEikí ʻokú ke ʻiloʻi ʻa e pelepelengesi ʻa ho sinó, ʻo fakafou ʻi ho teungá mo ho fōtungá. ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he anga hoʻo teuteú, ʻa ho ʻulungāanga totonú” ([2001], 14–15).

Ko e teunga tāú ʻoku mahulu hake ia he fakaʻehiʻehi pē mei he vala ʻokú ne fakahāhā hoto sinó. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi heʻene fakahaaʻi mai e māʻolunga ʻo e kofú mo e ʻāpanga ʻo e kiá, ka ʻokú ne fakahaaʻi mai foki mo e tōʻonga hotau lotó. ʻOku ʻuhinga e teunga tāú ki he “meʻafua.” ʻOku fekauʻaki ia mo e foʻi lea ko e fakapotopoto. ʻOkú ne fakahaaʻi mai ʻa e “taau mo e maau . . . ʻi he fakakaukau, lea, teunga mo e ʻulungāanga” (ʻI he Daniel H. Ludlow ed., Encyclopedia of Mormonism, 5 vols [1992], 2:932).

ʻOku totonu ke hanga ʻe he fakapotopotó mo e tāú ʻo puleʻi ʻetau ngaahi holi fakatuʻasino kotoa pē. Kuo foaki mai kiate kitautolu ʻe he Tamai Hēvani ʻofá ha fakaʻofoʻofa mo ha fiefia fakatuʻasino maʻatautolu ke “fakamānako ki he matá pea fakafiefia foki ki he lotó” (T&F 59:18), ka ʻoku ʻoatu fakataha mo e fakatokanga ko ʻení: kuo pau ke “fakaʻaongaʻi ʻi he fakapotopoto, kae ʻikai ke fuʻu hulu, pea ʻikai foki ʻi he fakamālohi” (T&F 59:20). Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe hoku husepānití ʻa e potu folofola ko ʻení ke akoʻi ʻaki ʻema fānaú ʻa e fono ʻo e angamaʻá. Naʻá ne pehē “ʻoku ʻuhinga ʻa e foʻi lea ko e fakamālohí ke ‘fulihi pe fakafepakiʻi.” Kuo pau ke ʻoua naʻa . . . fakahehema e fakaʻaongaʻi hotau sinó ke ne fakafepakiʻi . . . ʻa e ngaahi taumuʻa fakalangi ne foaki mai aí’. “ʻOku lelei pē ʻa e fiefia fakatuʻasinó he taimi ʻoku fai ai he taimi totonu mo e feituʻu totonu, ka kuo pau foki ke ʻoua naʻa tau ʻotua ʻaki ia” (John S. Tanner, “Ko e Sinó ko ha Tāpuaki,” Liahona, Siulai 1993, 10).

ʻE lava ke hoko e ngaahi fiefia ʻo e sinó ko ha meʻa ʻoku fuʻu tōtuʻa e tokanga ki ai ha niʻihi; pea ʻoku pehē foki ki hotau fōtunga ki tuʻá. Taimi ʻe niʻihi ʻoku fuʻu tōtuʻa hono fai e fakamālohisinó, fakaholó, teuteú mo e fakamole paʻanga ʻi he ngaahi ākenga fakamuimuitahá (vakai, ʻAlamā 1:27).

ʻOku ou puputuʻu he fuʻu tōtuʻa hono fai e meʻa ko e teu pe hohaʻa ke liliu hoto fōtungá. ʻOku maʻu ʻa e fiefiá ʻi hono tali ʻo e sino kuo foaki maí ko e meʻaʻofa fakalangí pea mo hono fakatupulaki ʻo e ngaahi ʻulungāanga fakanatulá, kae ʻikai ko hono toe fakafoʻou hotau sinó ke tatau mo e ʻīmisi ʻo e māmaní. ʻOku finangalo ʻa e ʻEikí ke tau liliu kakato ʻo tatau mo Hono ʻīmisí kae ʻikai ko e ʻīmisi ʻo e māmaní, ʻaki ʻetau tali Hono ʻīmisí ʻi hotau fofongá (vakai, ʻAlamā 5:14, 19).

ʻOku ou manatuʻi lelei ʻeku ongoʻi taʻemanonga heʻeku kei tupu haké ko e tupu mei he lahi e fuofua hoku matá. Naʻá ku feinga ke tokangaʻi lelei hoku kilí. Naʻe tokoni ʻeku mātuʻá ke u maʻu ha tokoni fakafaitoʻo. Ne laui taʻu ʻeku taʻe kai ha lole sokoleti pe meʻakai ngako ʻoku fakatau moho maí, ʻa ia ʻoku faʻa fiefia ʻa e toʻu tupú hono kaí, ka naʻe ʻikai hā mai haʻane sai ʻe taha. Naʻe faingataʻa kiate au he taimi ko iá ke u fakahoungaʻi kakato ʻa e sinó, ʻa ia kuo lahi fau ʻeku mamahi aí. Ka naʻe akoʻi mai ʻe heʻeku faʻeé ha fono māʻolunga ange. Ne tā tuʻo lahi ʻene pehē mai, “Kuo pau ke ke fai e meʻa kotoa pē te ke lavá ke ke hā fakaʻofoʻofa ai, ka ko e momeniti pē hoʻo hū ki tuʻa he matapaá, ʻoua naʻá ke toe fakakaukauʻi koe ka ke tokanga taha pē ki he niʻihi kehé.”

Ko ʻena. Naʻá ne akoʻi kiate au ʻa e tefitoʻi moʻoni faka-Kalaisi ʻo e moʻui taʻesiokitá. Ko e ʻofa faka-Kalaisí, ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí, ʻoku ʻikai ke “meheka ia, pea ʻoku ʻikai ke hikisia, ʻoku ʻikai ke kumi ʻene meʻa ʻaʻaná” (Molonai 7:45). ʻI he taimi ʻoku tau tokanga ai ke tokoniʻi e niʻihi kehé pe taʻesiokitá, ʻoku tau fakatupulaki ai ha fakaʻofoʻofa ʻi hotau laumālié ʻi loto, ʻa ia ʻoku malama mai ʻi hotau fōtunga ki tuʻá. Ko e founga ʻeni ʻoku tau ʻai ai kitautolu e ʻīmisi ʻo e ʻEikí kae ʻikai ko e māmaní, pea mo maʻu Hono ʻīmisí ʻi hotau fofongá. Naʻe lea ʻa Palesiteni Hingikelī ʻo fekauʻaki mo e faʻahinga fakaʻofoʻofa ko ʻeni ʻoku maʻu mei heʻetau ako ke fakaʻapaʻapaʻi hotau sinó, ʻatamaí mo e laumālié. Naʻá ne pehē:

“ʻI he kotoa ʻo e ngaahi fakatupu ʻa e ʻOtua Māfimafí, ʻoku ʻikai ha fakatupu ʻe toe fakaʻofoʻofa pe fakalaumālie ange, ka ko ha ʻofefine fakaʻofoʻofa ʻo e ʻOtuá ʻoku ʻaʻeva ʻi he māʻoniʻoní pea mahino kiate ia ʻa e ʻuhinga ʻoku totonu ke fai pehē aí, peá ne fakaʻapaʻapaʻi mo fakalāngilangiʻi hono sinó ko ha meʻa ʻoku toputapu mo faka-ʻOtua, pea ʻokú ne fakatupulaki ʻene fakakaukaú mo toutou fakalahi ʻa ʻene mahinó mo ne fafangaʻi hono laumālié ʻaki ʻa e moʻoni taʻengatá” (“Ko Hono ʻIloʻi ʻa Hotau Natula Faka-ʻOtuá,” Liahona, Fēpueli 2002, 24; “Our Responsibility to Our Young Women,” Ensign, Sept. 1988, 11).

ʻOku ou lotua ʻe fekumi ʻa e houʻeiki tangata mo fafine kotoa pē ki he fakaʻofoʻofa ʻoku vikia mai ʻe he palōfitá—ʻa hono fakaʻofoʻofa ʻo e sinó, ʻatamaí mo e laumālié!

ʻOku akoʻi mai ʻe he ongoongolelei kuo toe fakafoki maí ʻoku ʻi ai ha fehokotaki vāofi ʻi he sinó, ʻatamaí mo e laumālié. Hangē ko ʻení, ʻi he Lea ʻo e Potó, ʻoku tuifio ai ʻa e meʻa fakalaumālié mo e fakatuʻasinó. ʻI heʻetau muimui ki he fono moʻui lelei ʻa e ʻEikí ki hotau sinó, ʻoku talaʻofa mai foki ai ha poto ki hotau laumālié mo e ʻiló ki hotau ʻatamaí (vakai, T&F 89:19–21). ʻOku fehokotaki moʻoni pē ʻa e meʻa fakalaumālié mo e fakatuʻasinó.

ʻOku ou manatu ki ha meʻa ne hoko ki heʻeku faʻeé ʻi ʻapi ʻi heʻeku tupu haké, ʻa ia naʻe hanga ʻe heʻene fakafiefiemālie fakatuʻasinó ʻo uesia hono laumālie ongongofuá. Naʻá ne ʻahiʻahi taʻo ha keke foʻou naʻe melie. Naʻe lahi, melie pea ifo —pea fakamākona foki. Naʻe ʻikai lava hoku ngaahi tuongaʻané ʻo ʻosiki ha foʻi keke ʻe taha. ʻI heʻemau lotu fakafāmili he pō ko iá, naʻe kole ai heʻeku tamaí ki heʻeku faʻeé ke ne fai ʻemau lotú. Naʻe punou ʻeku faʻeé ʻaʻaku pea ʻikai haʻane tali. Naʻe fehuʻi vaivai atu ʻe heʻemau tamaí, “ʻOku ʻi ai ha meʻa ʻe hoko?” Faifai pea tali mai heʻeku faʻeé, “ʻOku ʻikai ke u fuʻu ongoʻi fakalaumālie he pooni. Ne u toki kaí ni ha foʻi keke ʻe tolu.” Mahalo pē ʻoku ʻi ai hatau tokolahi he taimi ʻe niʻihi kuo tau fakaʻitaʻi hotau laumālié ʻaki ʻetau fakahōhōloto fakaesinó. Tautautefito ki he ngaahi meʻa ʻoku tapui ʻi he Lea ʻo e Potó, he ʻoku lahi honau ivi maumau ʻi hotau sinó pea nau tāmateʻi ai ʻetau ongoʻingofua fakalaumālié. He ʻikai lava ke tau tukunoaʻi ʻa e fehokotaki ko ʻeni hotau laumālié mo e sinó.

ʻOku ʻi ai ha ngaahi fakangatangata fakanatula ʻoku mamahi ai hotau sino toputapu ʻoku tau houngaʻia aí. ʻOku fāʻeleʻi mai ha niʻihi ʻoku faingataʻaʻia fakaesino pea nau mamahi he toenga ʻenau moʻuí ko e tupu mei he mahamahakí. Ko e taimi ʻoku tau hoholo ai ʻo motuʻa angé, ʻoku kamata māmālie leva ke hōloa ʻa e sinó. ʻI he hoko ʻa e meʻa ni, ʻoku tau hanganaki fiefia atu ki he ʻaho ʻe fakamoʻui kakato ai hotau sinó. ʻOku tau ʻamanaki fiefia atu ki he Toetuʻu naʻe hoko tuʻunga ʻia Sīsū Kalaisí, ʻa ia ʻe “fakafoki ʻa e laumālié ki he sinó, pea mo e sinó ki he laumālié; ʻio, pea ʻe fakafoki ʻa e kupu kātoa mo e hokotanga hui kātoa ki hono sinó; ʻio, naʻa mo ha tuʻoni louʻulu he ʻikai mole ia; ka ʻe fakafoki ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ki honau anga totonu mo haohaoá” (ʻAlamā 40:23). ʻOku ou ʻilo ʻe lava ke tau aʻusia ha fiefia ʻo fakafou ʻia Kalaisi, ʻa e fiefia ko ia ʻoku toki maʻu pē he taimi ʻoku ʻikai lava ke toe fakamavahevaheʻi ai e fehokotaki ʻa e laumālié mo e sinó (vakai, T&F 93:33).

Ko hotau temipalé ʻa hotau sinó. ʻOku ʻikai ke siʻisiʻi ka ʻoku lahi ange ʻetau tatau mo e Tamai Hēvaní ʻo maʻu e sino mo e laumālie. ʻOku ou fakamoʻoni ko ʻEne fānau kitautolu kuo faʻu ʻi Hono tataú, pea ʻi ai hotau mālohi ke hoko ʻo hangē ko Iá. Tau tokangaʻi lelei muʻa ʻa e meʻaʻofa fakalangi ko ʻeni ʻo e sinó. Kapau te tau moʻui taau, ʻe ʻi ai ha ʻaho te tau maʻu ai ha sino haohaoa mo nāunauʻia pea mo maʻa ʻo hangē ko hoku mokopuna fefine foʻoú, ʻo fehokotaki mo e laumālié. Pea te tau toki kalanga fakafiefia (vakai, Siope 38:7) ke maʻu ʻa e meʻaʻofa ko ʻeni ne tau fakaʻamuá (vakai, T&F 138:50). ʻOfa ke tau fakaʻapaʻapaʻi e toputapu o e sinó ʻi he moʻui fakamatelié ni ke lava ʻo fakamāʻoniʻoniʻi mo hākeakiʻi hake ia ʻe he ʻEikí ki he taʻengatá. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

 
© 2009 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy