Palesiteni Thomas S. Monson
Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí
ʻOku ʻikai ngata pē he hoko e lakanga fakataulaʻeikí ko ha meʻafoakí, ka ko ha tuʻutuʻuni foki ia ke ngāue, ko ha faingamālie ke hiki hake mo fakalotolahiʻi mo faitāpuekina e moʻui ʻa e niʻihi kehé.
ʻI he ngaahi taʻu kuohilí, ʻi he ʻamanaki hoko e taʻu 12 homa foha ko Kalaké, ne ma mavahe atu mei he ʻŌfisi Pule ʻo e Siasí, feʻunga ia mo e fakafetaulaki mai ʻa Palesiteni Hāloti B. Lī kiate kimaua. Ne u talaange kia Palesiteni Lī ʻoku mei hoko e taʻu 12 ʻo Kalaké, ko ia ne tafoki ai ʻa Palesiteni Lī ʻo fehuʻi ange kiate ia, “Ko e hā ʻe hoko kiate koe ʻi ho taʻu 12?”
Ko e taha ʻeni e ngaahi taimi ʻoku lotua ai ʻe ha tamai ke ueʻi fakalaumālie hono fohá ke tonu ʻene talí. Naʻe ʻikai toe momou ʻa Kalake ka ne tali ange, “ʻE fakanofo au ko ha tīkoni!”
Ko e tali ia ne u lotuá pea mo fie maʻu ʻe Palesiteni Lií. Naʻá ne naʻinaʻi leva ki homa fohá, “Manatuʻi, ko ha tāpuaki maʻongoʻonga ia ke maʻu e lakanga fakataulaʻeikí.”
ʻOku ou fakaʻamu ʻaki hoku lotó mo e laumālie kotoa ʻe fakaʻapaʻapaʻi ʻe he tangata maʻu lakanga fakataulaʻeiki kotoa pē ʻa e lakanga ko iá pea tuʻu maʻu ʻi he falala ʻoku foaki ange he taimi ʻoku fakanofo aí. ʻOfa ke ʻiloʻi ʻe he taha maʻu lakanga fakataulaʻeiki kotoa pē ʻo e ʻOtuá, ʻa e meʻa ʻokú ne tui ki aí. Hangē ko e naʻinaʻi ʻa e ʻAposetolo ko Pitá, ʻofa ke tau mateuteu ke “talia ʻa e tangata kotoa pē ʻe ʻekea ʻa kimoutolu ki hono ʻuhinga ʻo e ʻamanaki lelei ʻoku ʻiate kimoutolú.”1 ʻE ʻi ai ha ngaahi taimi heʻetau moʻuí ʻe ui mai ai ke tau fakamatalaʻi pe taukapoʻi ʻetau ngaahi tuí. Ko ʻene aʻu pē ki he taimi ko iá, ko ʻene ʻosi ia ʻa e taimi ʻo e teuteú.
Ko e toko lahi ʻo kimoutolu kau talavou, te mou maʻu ha faingamālie ke vahevahe hoʻomou fakamoʻoní ʻi hoʻomou hoko ko ha kau faifekau he funga ʻo e māmaní. Teuteu atu he taimí ni ki he faingamālie ko iá.
Kuó u maʻu ha ngaahi faingamālie lahi. Naʻe hoko ha taha ʻi he taʻu ʻe 21 kuohilí, ki muʻa pea fakatauʻatāinaʻi ʻa e Lepapulika Fakatemokalati ʻo Siamané—pe naʻe ʻiloa ko Siamane Hahaké—mei he pule faka-Kominiusí. Ne u talanoa mo e sekelitali ʻo e siteiti Siamane Hahaké ko Minisitā Kisi. Naʻe lolotonga langa he taimi ko iá hotau temipale ʻi Feleipeeki ʻi Siamane Hahaké, fakataha mo ha falelotu ʻe ua pe tolu nai. Ne u talanoa mo Minisitā Kisi ki ha ngaahi kaveinga lahi, ʻo kau ai ʻetau polokalama langa he funga māmaní. Naʻá ne fehuʻi mai leva, “Ko e hā ʻoku fuʻu tuʻumālie ai homou siasí ʻo lava ke mou langa ha ngaahi fale ʻi homau fonuá pea mo e funga ʻo e māmaní? ʻOku maʻu fēfē hoʻomou paʻangá?
Ne u tali ange ʻoku ʻikai tuʻumālie ʻa e Siasí ka ʻoku tau muimui ki he tefitoʻi moʻoni fakakuonga muʻa ko ia he tohi tapú ko e vahehongofulú, ʻa ia ko ha tefitoʻi moʻoni ʻoku toe fakamamafaʻi mai ʻi heʻetau folofola ʻi onopōní. Ne u fakamatalaʻi ange foki ʻoku ʻikai totongi ʻetau ngāue fakalotú pea ko e ongo ʻuhinga ʻeni ʻoku lava ai ke tau langa ha ngaahi falé, ʻo kau ai e temipale fakaʻofoʻofa ʻi Feleipēkí.
Ne mālieʻia ʻa Minisitā Kisi he fakamatala ne u fai angé pea naʻá ku fakamālō heʻeku lava ʻo tali ʻene ngaahi fehuʻí.
ʻE lava ke hoko mai e faingamālie ke talaki e moʻoní ʻi ha taimi ʻoku ʻikai ke tau ʻamanaki ki ai. Tau mateuteu muʻa.
Naʻe ʻi ai ha taimi naʻe fehuʻi ange ai ʻe ha fefine naʻe ʻikai ke Siasi kia Palesiteni Tēvita O. Makei pe ko e hā ha tefitoʻi tui ʻoku makehe ai e ngaahi akonaki ʻo e Siasí mei ha toe siasi. Naʻe toki leaʻaki ʻe Palesiteni Makei ki mui ange ʻo ne ongoʻi ke ne fai ha tali ki ai: “Ko e meʻa ʻokú ne fakafaikehekeheʻi ʻa e tui fakalotu ʻo hoku siasí mei he toengá, ko e mafai fakalangi ʻoku maʻu ʻi he fakahā fakahangatonú.”2
Ko e fē nai ha feituʻu ʻe lava ke tau maʻu ai ha fakatātā mahuʻinga ange ʻo e mafai fakalangi ʻoku maʻu ʻi he fakahā fakahangatonú, ka ko e ngaahi meʻa ko ia ne hoko ʻi he ʻaho “fakaʻofoʻofa mo ʻafua lelei ʻi he kamataʻanga ʻo e tō taʻu ʻo hono tahaafe valungeau mā uofulu ʻo e taʻú” ʻa ia ne ʻalu ai ʻa e talavou ko Siosefa Sāmitá ki he vaoʻakaú ke lotú. ʻOku ongo moʻoni e fakalea naʻá ne fakamatalaʻi ʻaki e momeniti ko iá ʻi he hisitōliá: “Naʻá ku sio ki he Ongo Tangata ʻe toko ua, ʻa ia ko hona ngingilá mo e nāunaú ʻoku ʻikai faʻa lava ke mafakamatalaʻi, ʻokú na tuʻu mai ki ʻolunga ʻiate au ʻi he ʻataá. Naʻe folofola mai ha [taha ʻiate kinaua] kiate au ʻo ne ui au ʻaki hoku hingoá, ʻo ne tuhu ki he toko tahá ʻo pehē— Ko Hoku ʻAlo ʻOfaʻangá ʻeni. Fanongo Kiate Ia!”3
ʻOku foki ʻetau fakakaukaú ki he ʻaʻahi mai ʻa e talafekau fakalangi ko Sione Papitaisó he ʻaho 15 ʻo Mē 1829. ʻI he matāfanga ʻo e Vaitafe Sesikuehaná, ofi ki Hāmoni ʻi Penisilivēniá, naʻe hilifaki ai ʻe Sione hono ongo nimá ki he ʻulu ʻo Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautelé ʻo fakanofo kinaua, mo ne pehē: “ʻI he huafa ʻo e Mīsaiá, ʻoku ou foaki kiate kimoua ʻa ʻeku ongo kaungā tamaioʻeiki, ʻa e Lakanga Taulaʻeiki ʻo ʻĒloné, ʻa ia ʻoku kau ai ʻa e ngaahi kī ʻo e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló mo e ongoongolelei ʻo e fakatomalá pea mo e papitaiso ʻi he fakaukú ke fakamolemole ai ʻa e angahalá.”4 Naʻe fakahā ai ʻe he talafekaú ʻokú ne ngāue ʻo fakatatau mo e fakahinohino ʻa Pita, Sēmisi mo Sioné, ʻa ia ʻoku nau maʻu e ngaahi kī ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí. Naʻe hoko atu ai ʻa e fakanofó mo e papitaisó. Ko ha sīpinga mo ʻeni ʻe taha ʻo e mafai fakalangi ʻi he fakahā fakahangatonú.
Ne haʻu kimui ange ai ʻa Pita, Sēmisi mo Sione ʻo foaki mai e ngaahi tāpuaki ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí. Naʻe hanga ʻe he kau ʻAposetolo ko ʻeni ne fekauʻi mai ʻe he ʻEikí, ʻo fakanofo mo hilifakinima ʻa Siosefa mo ʻŌliva ke na hoko ko ha ongo ʻAposetolo mo ha fakamoʻoni makehe ki Hono huafá. Naʻe hāsino he ʻaʻahi toputapú ni ʻa e mafai fakalangi ʻi he fakahā fakahangatonú.
Ko hono ola ʻo e ngaahi meʻá ni, ʻoku tau taki taha fuesia ai e fie maʻú—ʻa e faingamālie mo e tufakanga toputapu—ke tau tauhi totonu ki he falala kuo tau maʻú.
Naʻe pehē ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi, “Ko e Lakanga Fakataulaʻeiki ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ko e . . . fono ia ʻe hoko atu, naʻe hoko atu pea ʻe hoko atu ʻaki ʻe he ngaahi māmá.”5 Naʻe naʻinaʻi mai ʻa Palesiteni Siosefa F. Sāmita he kaveingá ni ʻo pehē, “ʻOku ʻikai lahi pe siʻi ange ia he mālohi ʻo e ʻOtuá kuo foaki ki he tangatá, ʻa ia ʻe lava ke nau ngāue ai he māmaní ki hono fakamoʻui e faʻahinga ʻo e tangatá, ʻi he huafa ʻo e Tamaí mo e ʻAló pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo ngāue totonu ʻaki kae ʻikai ʻi hono puleʻi ʻo e mafai ko iá; pea ʻikai ko ha kole mai mei ha toʻu tangata kuo mate pe pulia, ka ko ha mafai kuo foaki mai he kuonga ʻoku tau moʻui aí, ʻi he tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló mo e laumālie mei ʻolungá, ʻo ʻomi fakahangatonu mei he ʻao ʻo e ʻOtua Māfimafí.”6
ʻI he meimei hoko hoku taʻu 18, ʻa ia ko e ʻamanaki ia ke u hū ki he ngāue fakakautaú ʻi he Tau Lahi ʻa Māmani Hono II, naʻe fakaongoongoleleʻi atu ke u maʻu e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí. Ko hoku fatongiá leva ke u telefoni ki heʻeku palesiteni siteikí ko Paula C. Saila ke ma ʻinitaviu. Ko ha tokotaha ia naʻá ne ʻofa mo ʻiloʻi lelei e folofola māʻoniʻoní, pea ko e mahino naʻá ne maʻú ʻoku totonu ke manako mo ʻilo folofola e taha kotoa pē. Ne u ʻilo foki mei ha niʻihi kehe ʻa ʻene ngaahi ʻinitaviu fakaikiiki mo fakaʻāulilikí pea naʻe peheni ʻema talanoa he telefoní:
“Mālō e lelei, Palesiteni Saila. Ko au Monisoni. Kuo kole mai ʻe he pīsopé ke u talanoa mo koe ʻo fekauʻaki mo hono fakanofo au ko ha kaumātuʻá.”
“ʻOku lelei Monisoni. Ko e fē taimi te ke lava mai aí?”
ʻI heʻeku ʻiloʻi ko ia ʻoku kamata ʻenau lotu sākalamēnití he 4:00 peá u loto ke ʻoua te ne fuʻu ʻilo lahi ki heʻeku tuʻunga ʻilo folofolá, ne u fokotuʻu ange ai, “‘Fēfē ʻa e taimi 3 efiafí?”
Naʻá ne tali mai, “ʻE Monisoni, he ʻikai maʻu ha taimi feʻunga ia ke ta ako fakalelei ai e folofolá. Fēfē ke ke haʻu he taimi 2 hoʻataá peá ke haʻu mo hoʻo tohi folofola fakatāutaha kuo fakaʻilongaʻí.”
Ne aʻu ki he Sāpaté pea ne u ʻalu atu ai ki he ʻapi ʻo Palesiteni Sailá. Naʻe talitali lelei au pea kamata leva ʻa e ʻinitaviú. “ʻE Monisoni, ʻokú ke maʻu e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné.” Naʻe ʻikai puli ia ʻiate au. Naʻá ne hoko atu, “Kuo tauhi mai nai ha ʻāngelo kiate koe?”
Ne u tali ange, “ʻOku ʻikai ke u fakapapauʻi.”
Naʻá ne pehē mai, “ʻOkú ke ʻiloʻi nai ʻoku ʻi ai hoʻo totonu ki ai?”
Ne u tali ange, “ʻIkai.”
Naʻá ne fakahinohinoʻi mai leva, “ʻE Monisoni, lau maʻulotu mai e vahe 13 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá.”
Ne u kamata lau leva, “ʻI he huafa ʻo e Mīsaiá, ʻoku ou foaki kiate kimoua ʻa ʻeku ongo kaungā tamaioʻeiki ʻa e Lakanga Taulaʻeiki ʻo ʻĒloné ʻa ia ʻoku kau ai ʻa e ngaahi kī ʻo e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló . . .”
Naʻe talamai ʻe Palesiteni Saila, “Ngata ai.” Pea ʻi ha leʻo nonga mo angaʻofa naʻá ne naʻinaʻi mai, “ʻE Monisoni, ʻoua ʻaupito naʻa ngalo ʻiate koe, ʻi hoʻo hoko ko ia ko ha taha maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, ʻoku ʻi ai hoʻo totonu ki he tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló. Hoko atu hoʻo laú.”
Ne u lau maʻuloto leva e toenga ʻo e vahé. Naʻe pehē mai ʻa Palesiteni Saila, “Tōtōatu.” Peá ma toe lau foki mo ha ngaahi vahe kehe ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻoku fekauʻaki mo e lakanga fakataulaʻeikí. Ko ha ʻinitaviu lōloa ia ka kuo teʻeki ai pē ngalo ʻiate au. ʻI heʻene ʻosí, naʻe ala mai ʻa Palesiteni Saila ʻo hili hono nimá ʻi hoku umá mo ne pehē mai, “Kuó ke mateuteu he taimí ni ke maʻu e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí. Manatuʻi ʻoku tāpuakiʻi ʻe he ʻEikí ʻa e tokotaha ʻoku tauhi kiate Iá.”
ʻI ha ngaahi taʻu lahi kimui ange ai, ʻi he kau ʻa Paula C. Saila ki he Kōmiti Uelofea ʻa e Lakanga Fakataulaʻeikí, ne ma kau fakataha atu ai ki ha konifelenisi fakasiteikí. ʻI he fakataha takimuʻa ʻa e lakanga fakataulaʻeikí, ʻi he taimi ke ne lea aí, naʻá ne toʻo ʻene folofolá peá ne hifo mei he tuʻunga malangá ki he haʻofangá. ʻI heʻeku ʻiloʻi lelei ko ia ʻa Palesiteni Sailá, ne u ʻosi ʻiloʻi pē ʻe au e meʻa te ne faí. Naʻá ne lau mei he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻo kau ai e vahe 18, ʻa ia ʻoku fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e laumālié, ʻo ne pehē ʻoku totonu ke tau ngāue he kotoa ʻo ʻetau moʻuí ke ʻomi ʻa e ngaahi laumālié ki he ʻEikí. Naʻá ne tafoki leva ki ha palesiteni kaumātuʻa ʻo fehuʻi ange, “Ko e hā e mahuʻinga ʻo ha foʻi laumālie?”
Naʻe ʻohovale mo kiʻi momou e palesiteni kaumātuʻa ko ʻení ʻi heʻene fakakaukauʻi ʻene talí. Ne u lotu loto pē ke ne lava ʻo tali e fehuʻí. Faifai peá ne tali ange, “Ko e mahuʻinga ʻo e laumālié, ko ʻene malava ko ia ke hoko ʻo tatau mo e ʻOtuá.”
Naʻe tāpuniʻi ʻe Palesiteni Saila ʻene folofolá, peá ne luelue fakalongolongo mai ʻo kaka hake ki he tuʻunga malangá. ʻI heʻene fakalaka hake ʻiate aú, naʻá ne pehē mai, “Ko ha tali loloto moʻoni ia.”
ʻOku fie maʻu ke tau ʻiloʻi e fakapapau mo e fuakava ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, he ʻoku kaunga tonu ia kiate kitautolu hono kotoa. Ki he kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, ko hano fakahaaʻi ia ʻo e fiemaʻu ke tau faivelenga mo talangofua ki he ngaahi fono ʻa e ʻOtuá pea mo fua totonu hotau ngaahi uiuʻí. Ki he kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, ko hano fakahaaʻi ia ʻo e tufakanga mo e fatongia he kahaʻú, ʻa ia ʻe lava ke nau teuteu atu ki ai heni he taimí ni.
ʻOku ʻomi ʻa e fakapapau mo e fuakava ko ʻení ʻe he ʻEikí ʻi he ngaahi leá ni:
“He ʻilonga ʻa kinautolu ʻoku faivelenga ʻo aʻu ki hono maʻu ʻo e ongo lakanga taulaʻeikí ni kuó u lau ki aí, pea mo hono fakaongoongoleleiʻi ʻo honau lakangá, ʻoku fakamāʻoniʻoniʻi ʻa kinautolu ʻe he Laumālié ki hono fakafoʻou ʻo honau sinó.
“ʻOku nau hoko ko e ngaahi foha ʻo Mōsese pea mo ʻĒlone pea ko e hako ʻo ʻĒpalahame pea mo e siasi mo e puleʻanga pea mo e kakai fili ʻo e ʻOtuá.
“Pea ko kinautolu kotoa pē foki ʻoku maʻu ʻa e lakanga taulaʻeikí ni, ʻoku nau maʻu au, ʻoku folofola ʻe he ʻEikí;
“He ko ia ia ʻokú ne tali ʻeku kau tamaioʻeikí, ʻokú ne tali au;
“Pea ko ia ia ʻokú ne tali aú, ʻokú ne tali ʻeku Tamaí;
“Pea ko ia ʻokú ne tali ʻeku Tamaí ʻokú ne maʻu ʻa e puleʻanga ʻo ʻeku Tamaí; ko ia ʻe foaki kiate ia ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku maʻu ʻe heʻeku Tamaí.”7
Naʻe pehē ʻe ʻEletā Telapeti L. Sitepulī ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ka kuo pekiá, “ʻOku ʻi ai ha fie maʻu lalahi ʻe ua ki he fakapapau mo e fuakava ko ʻení. ʻUluakí ko e faivelengá, ʻa ia ʻoku ʻuhingá ko e talangofua ki he ngaahi fono ʻa e ʻOtuá pea kau ai mo e tauhi pau ki he ngaahi tuʻunga moʻui kotoa pē ʻo e ongoongoleleí. . . .
“Ko e fiemaʻu hono uá . . . ke fua totonu pe fakaongoongoleleiʻi ho uiuiʻí. ʻOku ʻuhinga ʻa e fuatotonú ke fakaʻapaʻapaʻi ke hakeakiʻi mo fakalāngilangiʻi pea fakatupu hano fakaʻapaʻapaʻi pe tokaʻi. ʻOku ʻuhinga foki ia ke fakatupulaki hono mahuʻingá, pe fakalahi mo ʻai ke maʻongoʻonga ange.”8
Naʻe fehuʻi ange ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, “ʻE Siosefa, ʻokú ke toutou tapou mai ke mau fakaongoongoleleiʻi homau uiuiʻí. ʻOku ʻuhinga ia ki he hā?” ʻOku pehē ko ʻene talí naʻe peheni, “Ko e fakaongoongoleleiʻi ʻo e uiuiʻí, ko hano tauhi maʻu ia hono fakaʻeiʻeikí mo hono mahuʻingá, ke lava ʻe he maama ʻo e langí ʻo hulungia e ngāue ʻa ha tangata ke mamata ki ai e niʻihi kehé. ʻOku fua totonu pe fakaongoongoleleiʻi ʻe ha kaumātuʻa hono uiuiʻí he taimi ʻokú ne ako ai hono ngaahi fatongia ko e kaumātuʻá peá ne fakahoko kinautolú.”
ʻOku totonu ke ʻoange ki he kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ha faingamālie ke nau fua totonu ai honau uiuiʻi ʻi he lakanga fakataulaʻeiki ko iá.
ʻI he Sāpate ʻe taha he taʻu ʻe ua kuohilí, ne u maʻu houalotu sākalamēniti ai ʻi homau uōtí. ʻOku tātātaha foki ke hoko ia. Naʻe ʻi ai ha kau taulaʻeiki ʻe toko tolu ʻi he tēpile sākalamēnití pea naʻe faingataʻaʻia fakaesino ʻa e taulaʻeiki ʻi loto mālié ʻo tautautefito ki heʻene leá. Naʻe tuʻo ua ʻene feinga ke tāpuakiʻi e maá ka naʻe toutou nenu pē pea naʻe siʻi ongoʻi mā he ʻikai ke ne lava ʻo fakahoko lelei iá. Naʻe fetongi ia ʻe ha taha ʻo e ongo taulaʻeiki hono tafaʻakí ʻo ne tāpuakiʻi e maá.
Lolotonga hono tufa e maá, ne u fakakaukauloto pē, “He ʻikai ke u tuku ke siʻi ongoʻi tōnounou ʻa e talavou ʻi he tēpile sākalamēnití.” Ne u maʻu ha ongo mālohi mo taʻeveiveiua te ne lava ʻo tāpuakiʻi lelei e vaí. Koeʻuhí naʻá ku ʻi muʻa ʻo ofi atu pē ki he tēpile sākalamēnití, ko ia ne u punou atu ʻo pehē ange ki he taulaʻeiki taupotu taha mai kiate aú mo u tuhu pē ki he talavou ne siʻi faingataʻaʻiá, “Tuku ke ne tāpuakiʻi e vaí; ko ha lotu nounou ange ia.” Hili iá ne u lotu foki mo au. Naʻe ʻikai ke u loto ke tuʻo ua haʻane taʻe lava ʻo fai ia. ʻOku ou manako he potufolofola ko ia ʻoku pehē ai ʻoku totonu ke ʻoua naʻa tau fakaveiveiua kae tui pē.9
ʻI he hokosia e taimi ke tāpuakiʻi ai e vaí, naʻe toe tūʻulutui e talavoú peá ne fai e lotú, mahalo ne kiʻi motumotu pē ka naʻe ʻikai ngalo ha foʻi lea. Ne u fiefia loto pē. Lolotonga hono tufa ʻe he kau tīkoní ʻa e ʻū laulaú, ne u sio atu ki he talavoú peá u fakahanga ki ʻolunga hoku motuʻa tuhú. Naʻá ne malimali fiefia mai kiate au. ʻI he taimi ne fakaʻatā ai e kau talavoú ke nau tangutu mo honau fāmilí, naʻá ne tangutu ʻi he vahaʻa ʻo ʻene tamaí mo ʻene faʻeé. Ko ha meʻa fakafiefia moʻoni ke u sio atu ki he fofonga malimali mo fāʻofua ange ki ai ʻene faʻeé, pea talamonū ange ʻene tamaí mo ne ala atu ʻo puke mai hono tuʻá. Ne sio mai e toko tolú ni kiate au pea ne u toe fakahanga ki ʻolunga hoku motuʻa tuhú kiate kinautolu. Ne u sio atu ki hono holoholoʻi ʻe he faʻeé mo e tamaí ʻa e loʻimatá mei hona fofongá. Ne u maʻu ha ongo mālohi ʻe iku lelei pē ʻa e talavoú ni ʻi he kahaʻú.
ʻOku ʻikai ngata pē he hoko e lakanga fakataulaʻeikí ko ha meʻafoakí, ka ko ha tuʻutuʻuni foki ia ke ngāue, ko ha faingamālie ke hiki hake mo fakalotolahiʻi mo faitāpuekina e moʻui ʻa e niʻihi kehé.
Naʻe ʻikai fuʻu fuoloa mei heni mo ʻeku maʻu ha tohi fekauʻaki mo ha tīkoni lelei ko ʻAisake Laita, pea mo e kau tīkoni, kau akonaki mo e kau taulaʻeiki ne nau hiki hake mo faitāpuekina ʻene moʻuí mo ʻenau moʻui pē ʻa nautolú foki.
Naʻe fefaʻuhi ʻa ʻAisake mo e kanisaá talu ʻene kei māhina 7 ʻo aʻu ki heʻene mālōlō ʻi hono taʻu 13. ʻI he taimi ne hiki ai hono fāmilí ki ha ʻapi he veʻe falemahakí ke lava ʻa ʻAisake ʻo maʻu e tokoni fakafaitoʻo totonú, naʻe kole ai ki he kau Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒlone he uooti ofi atú ke nau ʻoatu kiate kinautolu e sākalamēnití he Sāpate taki taha. Naʻe hoko e ouau fakauike ko ʻení ko ha meʻa fakamānako ki he kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. Ne nau faʻa fakataha mai mo honau kau takí mo e fāmili ʻo ʻAisaké ki he veʻe mohenga ʻo ʻAisake ʻi falemahakí ʻo nau hivaʻi ha ngaahi himi, mo vahevahe ʻenau fakamoʻoní. Pea toki tāpuakiʻi ʻa e sākalamēnití. Naʻe vili maʻu pē ʻa ʻAisake he naʻe tīkoni, ke ne tufa e sākalamēnití ki he fāmilí mo kinautolu ne nau ʻomí. ʻI heʻene tokoto hono mohengá, naʻá ne tānaki hono iví ke pukepuke ʻa e peleti maá pe vaí. ʻOku haʻu leva e taha kotoa aí kia ʻAisake ʻo toʻo ʻa e sākalamēnití mei he peletí. Naʻe kamata leva ke kau mai e kau nēsí mo e kau ngāue fakafaitoʻo
kehé ki he fakatahá, ʻi heʻenau ʻiloʻi e ofi ʻa ʻAisake ki heʻene Tamai Hēvaní mo ne fakaʻapaʻapaʻi maʻu pē Iá. Neongo ʻene vaivaí mo e mamahiʻiá, ka naʻe pukepuke maʻu pē ʻe ʻAisake ʻa hono lāngilangí ʻo hangē ko ha taha ʻokú ne maʻu e lakanga fakataulaʻeiki fakaʻeiʻeikí.
Naʻe hoko ʻa ʻAisake ko ha sīpinga maʻongoʻonga ki he kau talavou ʻi he uōtí. Ne nau mamata ki heʻene holi ke fakahoko hono ngaahi fatongiá, ʻo aʻu pē ki heʻene mei maté, pea ne nau ʻiloʻi ai ʻoku hoko e ngaahi fatongia ko iá ko ha ngaahi faingamālie moʻoni. Ne kamata ke nau aʻu vave ange ki ai ke teuteu e sākalamēnití mo fakapapauʻi ʻoku nau ʻi ai he taimi totonú. Naʻe lahi ange ʻa e ongoʻi ʻapasiá ai.
Naʻe hoko ʻa ʻAisake Laita ko ha sīpinga maʻongoʻonga ʻo hono fakalāngilangiʻi ʻo e lakanga fakataulʻaeikí. ʻI hono meʻafakaʻeikí, naʻe pehē ai naʻe ʻosi tuʻu pē hono vaʻe ʻe taha ʻi langi ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí. ʻOku ʻikai ha veiveiua ʻoku hokohoko atu ʻene fua totonu hono ngaahi fatongiá mo tokoni ki he ngāué ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí.
Kiate kitautolu kau maʻu lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, ʻoku ʻi ai maʻu pē hatau faingamālie ke fua totonu ai hotau fatongiá. Ko e kau tauhisipi kitautolu ki ʻIsileli. ʻOku fakatetuʻa mai e sipi fiekaiá ke fafangaʻi ʻaki e mā ʻo e moʻuí. ʻE ngaahi tokoua, ʻoku tau mateuteu nai ke fafanga e tākanga sipi ʻa e ʻOtuá? ʻOku mahuʻinga ke tau ʻiloʻi e mahuʻinga ʻo e laumālie ʻo e tangatá, ke ʻoua naʻa tau tukuange taʻe tokoniʻi ha taha ʻo Hono ngaahi foha pelepelengesí.
Kapau ʻoku ʻi ai ha taha ʻokú ne ongoʻi vaivai ke fai lelei koeʻuhí ko e ongoʻi manavasiʻi taupotu ko iá, ʻa e manavasiʻi naʻa tō-nounoú, ʻoku ʻikai ha fakapapau ʻe toe fakafiemālie ange ka ko e folofola ʻa e ʻEikí ʻo pehē: “ʻOku feʻunga ʻeku ʻofá ki he tangata kotoa pē ʻoku nau fakavaivaiʻi ʻa kinautolu ʻi hoku ʻaó, he kapau te nau fakavaivaiʻi ʻa kinautolu ʻi hoku ʻaó pea tui kiate au, te u liliu maʻanautolu ʻa e ngaahi vaivaí ke mālohi.”10
ʻOku hoko e maná he feituʻu kotoa pē he taimi ʻoku fuatotonu ai e ngaahi uiuiʻi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻI he taimi ʻoku fetongi ai ʻe he tuí ʻa e loto veiveiuá, pea fakaʻauha ʻe he tokoni taʻesiokitá ʻa e siokitá, ʻoku hanga leva ʻe he mālohi ʻo e ʻOtuá ʻo fakahoko ʻEne ngaahi taumuʻá. Ko kinautolu ʻoku uiuiʻi ʻe he ʻOtuá, ʻoku fakafeʻungaʻi kinautolu ʻe he ʻOtuá.
ʻOku ou lotua fakamātoato ke kei faitāpuekina, ueʻi fakalaumālie mo tataki ai pē ʻe heʻetau Tamai Hēvaní, ʻa kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa Hono lakanga fakataulaʻeiki mahuʻingá, pea ʻoku ou fai ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.
MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ
1. 1 Pita 3:15.
2. Vakai, David O. McKay, Stepping Stones to an Abundant Life (1971), 375.
3. Siosefa Sāmita 2:14,17.
4. T&F 13:1.
5. In Discourses of Brigham Young, sel. John A. Widtsoe (1954), 130.
6. Gospel Doctrine, 5th ed., (1939), 139–140.
7. T&F 84:33–38.
8. ʻI he Conference Report, April 1957, 76.
9. Vakai, Molomona 9:27.
10. ʻEta 12:27.