The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Kamata'angá Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻEpeleli 2006
Ke Tupu Hake Ki he ʻEikí

Ke Tupu Hake Ki he ʻEikí

Anne C. Pingree
Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Fineʻofá

ʻOku fie maʻu e fakapapau ia ke tokoni ki he niʻihi kehé, meiate kinautolu ʻoku holi moʻoni “ke tupu hake ki he ʻEikí, ʻo aʻu pē ki he ngaahi taimi faingataʻá.”

Anne C. Pingree ʻI ha ngaahi māhina siʻi kuo hilí, ne u heka ʻi he kaá mo ha ongo faifekau, ko ha ongo sisitā toulekeleka loto toʻa. Ne na fakapapau ke kumi e ʻapi nofoʻanga ʻo ha taha ʻo e kāingalotú ʻi ha kolo ʻi he fakahahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití. ʻI heʻeku tangutu fakalongolongo ʻi muí ne toutou lea fakatokanga mai e komipiuta fakahinohino ʻo e kaá ʻo pehē, “Afe hala, afe hala!” Ne ʻikai ilifia e ongo faifekaú kae kei hoko atu pē ʻena lau mapé mo fikaʻi ha founga ʻe fāifai pea mau maʻu ai e ʻapi ʻo e fefine ne mau palōmesi ange te mau akoʻi ke poto he laukongá mo e tohinimá.

Ne maʻu ʻe he ongo sisitā fakaofo ko ʻení ha meʻa ne mahulu hake ʻi hona taʻu motuʻá, ʻa ia ne hā ʻi heʻena ngāué mo e tōʻongá. Naʻá na fakahaaʻi e laumālie ʻo e matuʻotuʻa fakalaumālie moʻoní.

Naʻe ui ʻe he palōfita maʻongoʻonga he Tohi ʻa Molomoná ko Hilamani, ‘a hono ongo fohá ko Nīfai mo Līhai, ko e tauhingoa ki heʻena ongo kuí pea “naʻá na kamata ke tupu hake ki he ʻEikí.”1 Neongo pe ʻoku tau kei siʻi pe matuʻotuʻa, ka kuo pau ke tau fakahoko e meʻa tatau pē.

Ko ha fakakaukau mālohi fau e tupu hake ki he ʻEikí. ʻOku ʻikai tatau ia mo e anga ʻo e tupu fakaesinó, koeʻuhí he ʻikai te tau lava ʻo matuʻotuʻa fakalaumālie kae ʻoua kuo tau hangē ko e fakalea ʻa e ʻAposetolo ko Paulá, ʻo fili ke “tukuange ʻa e ngaahi meʻa fakatamasiʻí.”2

Ko e uho ʻo e tupu hake ki he ʻEikí, ʻa e lotu fakaʻahó mo e ako folofolá, tauhi e ngaahi fekaú mo e fuakava ne fakahoko ʻi he papitaisó mo e temipalé. ʻOku tau ako ke ʻaʻeva ʻi Hono ngaahi halá ʻi heʻetau fai e meʻa ʻokú ne ʻai ke tau ofi ange ai ki he Tamai Hēvaní pea mo akoʻi ʻetau fānaú mo e niʻihi kehé ke nau fai e meʻa tatau pē. ʻOku tau “tukuange ʻa e ngaahi meʻa fakatamasiʻí” ʻi heʻetau fili ke anga faka-Kalaisi mo tokoniʻi e niʻihi kehé, ʻo hangē ko ia ʻokú Ne loto ke tau faí.

ʻI he taimi ne fokotuʻu ai e Siasí he kuonga ko ʻení, naʻe folofola ʻa e ʻEikí, ʻilonga ia “ʻe tali ʻa kinautolu ʻi he papitaiso ki hono siasí” ko kinautolu ia ʻoku “loto fiemālie ke toʻo kiate kinautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí, pea kuo fakapapau honau lotó ke tauhi kiate ia ʻo aʻu ki he ngataʻangá.”3 ʻOku ʻuhinga ia ke kei “tuʻu-maʻu taʻefaʻangaue, pea mohu ʻi he ngāue lelei maʻu ai pē,”4 ʻi he ʻaho taki taha ʻo ʻetau moʻuí. ʻI he tupu ko ia ʻa e Siasí ʻi ha ngaahi fonua ʻe 170 he funga māmaní, neongo e ngaahi faingataʻá, ka ʻoku fie maʻu e fakapapau ia ke tokoni ki he niʻihi kehé, meiate kinautolu ʻoku holi moʻoni “ke tupu hake ki he ʻEikí,” ʻo aʻu pē ki he ngaahi taimi faingataʻá. ʻI he tupu ko ʻeni ʻa e Siasí, ʻe maʻu ai ʻe ha toko lahi ha faingamālie ke tokoni ki he kau ului foʻoú.

Naʻá ku kau atu ki ha sīpinga fakangalongataʻa ʻo e fakapapau ko ia ke tokoni kiate kinautolu ʻoku foʻou mai ki he ongoongoleleí, ʻi heʻeku ʻalu mo e ongo sisitā faivelengá—ko e taha ko ha uitou ne mei taʻu 80—pea ko e tahá ko ha faʻē taʻu 60—he naʻe ʻikai ke na lotofoʻi hono kumi e halá. Naʻá ku toe mamata foki ki ha sīpinga ʻe taha ʻi he uooti tatau pē.

ʻOku ʻi he uōtí ni ha ngaahi toʻu kehekehe, mei ha ngaahi fonua kehekehe pea kehekehe foki honau ngaahi tuʻunga fakaʻekonōmiká mo e meʻa kuo nau aʻusia ʻi he Siasí. Ko e niʻihi ko ia ne lahi taha ʻenau taukei he Siasí, ko ha mātuʻa mali ako mataʻitohi kinautolu ne nau femoʻuekina mo honau fāmili kei īkí.

Ka ne u mamata ai ki ha faʻē kei talavou naʻá ne faleʻi e kau faiako ʻaʻahi ʻoku vahe ki he kau ului foʻou he uōtí. Lolotonga hono tokangaʻi ʻe hono malí ʻena kiʻi pēpeé, naʻá ne tā ha sīpinga ʻo e tokanga ʻofá ki ha ongo fefine mei ʻAfilika. Naʻe kau he tokanga ʻofa ko ʻení ʻa hono akoʻi ʻo e ongo fefiné ni ke na lava ʻo moʻui ʻi ha fonua foʻou mo na lava ʻo fakaangaanga ki heʻena tui fakalotu foʻoú.

Naʻe fakafou heʻene tā sīpingá, ʻa ʻene akoʻi ki he ongo fefine ʻAfiliká ʻa e founga ʻoku finangalo e ʻEikí ke tau fetokoniʻaki aí. ʻOku hanga ʻe he ngaahi lea ʻofa ʻa e ʻAposetolo ko Paulá ʻo fakamatalaʻi ʻa e meʻa naʻá ku sio ki ai ʻi he ngāue ʻa e taha faleʻi ko ʻeni ki he kau faiako ʻaʻahí: “Naʻa mau ʻiate kimoutolu ʻi he anga vaivai . . . [mo] tokanga ʻofa kiate kimoutolu . . . [mo] loto ke ʻoatu kiate kimoutolu, [ʻo] ʻikai ko e ongoongolelei ʻo e ʻOtuá pē, ka ko ʻemau moʻuí foki, koeʻuhí ko e ʻofeina lahi ʻa kimoutolu kiate kimautolú.”5 Naʻe ʻomi ʻe he ʻaʻahi kotoa ʻa e taha fai faleʻí ni, ha fiefia, ongoʻi fietokoni, mo e pōpoaki ʻa e faiako ʻaʻahí.

Naʻe fāifai pea teuteuʻi fakataha ʻe he kau fefiné ʻa e pōpoaki faiako ʻaʻahí ke vahevahe atu ki he toenga ʻo e kau fefiné ʻi honau ngaahi ʻapí. ʻI heʻenau vakaiʻi e ngaahi fie maʻú mo tokoni he taimi ne fie maʻu aí, naʻa nau hoko moʻoni ko ha kau Fineʻofa ʻoku fakapapau ke hiki hake, fakafiemālieʻi mo fefakalotolahiʻaki. ʻOku ou tui ko e taimi kotoa pē te u fanongo ai ki he kupuʻi lea ko e “taha honau lotó ʻi he uouangataha mo e feʻofoʻofaní,”6 te u fakakaukau ai ki he kau fefine fiefia mo ʻofa ko ia ʻe toko tolú—ʻi heʻenau fakahaaʻi ha loto fakapapau ke tokoni ki he niʻihi kehé—ʻa e ʻuhinga ʻo e “tupu hake ki he ʻEikí.”

Makehe mei he tokoni taʻeueʻia mo mateakí, ko e founga ʻe taha ʻoku tau fili ai ke tupu hake ki he ʻEikí, ko ʻetau loto fiemālie ko ia ke “vivili atu ki muʻa”7 ʻi he tuí—neongo ʻoku ʻikai te tau fakapapauʻi pe ko e hā ʻe faí. Fakakaukau angé ki he fakamatala ʻa Nīfai ʻi hono fekauʻi ke langa ha vaká. Naʻá ne pehē:

“Pea naʻe hoko ʻo pehe naʻe folofola kiate au ʻa e ʻEikí ʻo pehē: Ke ke faʻu ha vaka ʻo fakatatau ki he sīpinga te u fakahā kiate koé . . .

“Pea naʻá ku pehē: ʻE ʻEiki, te u ʻalu ki fē ke ʻiloʻi ha maka ukamea ke haka, koeʻuhí ke u lava ke ngaohi ʻaki ha ngaahi meʻa fakatufunga . . . ?”8

Naʻe fehuʻia ʻe Nīfai ia e ngāue ke faí. Ka naʻá ne fakahaaʻi he meʻá ni, ʻo hangē ko ha ngaahi taimi kehe, ʻa e ʻilo fakalaumālie ko ʻení: “Pea ko ia, ʻoku hā mai ʻoku totonu ke fai ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. Pea kapau ʻe tauhi ʻe he fānau ʻa e tangatá ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, te ne fafanga ʻa kinautolu, pea fakamālohia ʻa kinautolu, pea ʻomai ʻa e ngaahi meʻa te nau lava ai ke fai ʻa e meʻa kuó ne fekau ʻaki kiate kinautolú”9 Ko hono fakanounoú, naʻe fekumi ʻa Nīfai ki ha tali kae ʻikai ko e palopalemá, he naʻá ne ʻiloʻi—naʻá ne ʻiloʻi—ko e founga ko ʻeni ʻo e tupu hake ʻi he ʻEikí—ʻe malava pea ʻe lava ʻe he ʻOtuá ʻo tokoniʻi ia ke fakahoko e fekau kotoa te ne maʻú.

Naʻá ku mamata ʻi he uooti tatau pē ki he faʻahinga tui ko iá ʻi he angaʻofa ʻa ha pīsope ne ʻikai fakamoleki hono taimí he ongoʻi lotofoʻi koeʻuhí ko e tōtuʻa e fie maʻú mei he tupu toko lahi ʻene kau ului foʻoú. Ka naʻá ne vilitaki atu pea ngāue fakataha mo kinautolu ʻoku taukei angé ʻi he kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e Faka-Melekisētekí, ke teuteuʻi e kau papi ului mei ʻAfilika mo ʻAmelika Latiná ki honau ngaahi fatongia fakataulaʻeikí. Naʻe akoʻi e kau tangata ului foʻoú, ki he founga hono puke ʻo e laulaú lolotonga e tufaki ʻo e sākalamēnití, pea mo e founga hono tāpuakiʻi ʻo e maá mo e vaí ʻi he loto ʻapasia. Naʻa nau ako fakataha pē mo kinautolu kuo fuoloa ange ʻenau fakahoko ʻení, ki he fakalea ʻo e lotu tāpuakiʻi ʻo e sākalamēnití, ke nau lava ʻo maʻu ha loto falala ke fakahoko ia. Ne nau aleaʻi fakataha leva ʻa e natula toputapu ʻo e ouau ko ʻeni ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

Kuo ʻosi hoko kotoa pē kiate kitautolu ha meʻa ne pau ke fakahā ai ʻetau loto fakapapau ke tokoniʻi e niʻihi kehé mo ʻetau loto vilitaki atu he tuí. ʻI he taimi ne telefoni mai ai hoku hoá ʻo fakahā mai kuo liliu homa uiuiʻi ngāue fakafaifekaú ke ngāue ʻi ʻAfiliká, naʻá ku pehē ange, “Te u lava ʻo fai ia. ʻOku ou tui te u lava ʻo fai ia.” Naʻá ku fakahā ʻi heʻeku leá ʻa ʻeku fakapapau ke laka atu ki muʻa he tuí—ʻo u falala ʻe tokoniʻi au ʻe he ʻEikí. Naʻá ku fakahaaʻi ʻa ʻeku loto ke “tupu hake ki he ʻEikí.”

Hange ko e pīsope faivelengá, ʻoku ou fakamoʻoniʻi fakataha mo e kau fefine ko iá ʻe fie maʻu ʻe he tupu hake ko ʻeni ki he ʻEikí, ke tau fai ʻa ia kotoa te tau lavá, pea mahulu hake he taimi ʻe niʻihi ʻi he meʻa ʻoku tau lavá. ʻE faingataʻa pea taʻeʻiloa ʻa e halá he taimi ʻe niʻihi. Pau pē ʻe ʻi ai ha fehālaaki, ka ko kinautolu ʻoku feinga ke moʻui faka-Kalaisí—ʻo fakapapau ke tokoniʻi e niʻihi kehé—mo loto ke laka atu ki muʻa ʻi he tuí—te nau lea ʻaki e moʻoni fakalaumālie ko ʻeni ne ʻomi ʻe Nīfai ʻi heʻene foʻu ʻe vaká: “Pea ko au . . . ne u . . . lotu tuʻo lahi ki he ʻEikí; ko ia, naʻe fakahā kiate au ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi fuʻu meʻa lalahi.10 Ko ha meʻafoaki ia —ke mamata ki ha “ngaahi fuʻu meʻa lalahi”—pea ko ha tāpuaki —kiate kinautolu kuo fili ke “tupu hake ki he ʻEikí.” ʻOfa ke tau moʻui angaʻofa, pea fakalakalaka ʻo matuʻotuʻa fakalaumālie, ko ʻeku lotú ia ʻi he loto fakatōkilalo moʻoni pea ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

1. Hilamani 3:21.

2. 1 Kolinitō 13:11.

3. T&F 20:37.

4. Mōsaia 5:15.

5. 1 Tesalonaika 2:7-8; toki fakamamafaʻi.

6. Mōsaia 18:21.

7. 2 Nīfai 31:20; toki fakamamafaʻi.

8. 1 Nīfai 17:8-9.

9. 1 Nīfai 17:3.

10. 1 Nīfai 18:3.

 
© 2009 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy