Elaine S. Dalton
Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Kau Finemuí
ʻOkú ke fakaulo atu e maama ko iá ʻi hoʻo moʻuiʻaki e ongoongoleleí. ʻE hoko hoʻo tā sīpingá ko ha mālohi lahi ki he leleí he māmaní.
Kuo teʻeki ha taimi lelei ange ke moʻui ai he māmaní ka ko e taimí ni. Ko e “ngaahi taimi fakangalongataʻa” ʻeni.1 Ko homou taimí ʻeni, pea ʻoku fakaofo. ʻOku mou fakaofo! ʻI heʻeku vakai atu ki homou fofonga fakaʻofoʻofá, ʻoku ou ofo ʻi he lava ke mou lelei, mālohi, mo haohaoa ʻi ha māmani mohu faingataʻa. ʻOku ou manatu ai ki ha maau naʻe faʻa lau mai ʻe heʻeku kui tangatá ʻi heʻeku kei ʻi he toʻu ko ʻená. Naʻá ne pehē:
ʻIkai fie maʻu ke fakamatalaʻi hoʻo moʻui fakaʻahó;
ʻOku ʻi ai pē hano meʻafua ʻoʻoná—
ʻE hā ia ʻi ho fofongá. . . .
Ka ke ka ofi ki he ʻOtuá mo ʻEne ʻaloʻofa taʻengatá—
ʻE hā pē ia ʻi ho fofongá.2
He ʻikai ngalo e kiʻi maau faingofua ko iá, pea ʻoku ou feinga ke moʻui maʻu pē ʻi ha founga ʻe lava ke hā ai ia ʻi hoku fofongá. ʻOku ou vakai atu ʻoku mou fakahoko foki ia. ʻOku ʻasi e maama ko iá homou fofongá he kuo mou fakahoko mo tauhi ha ngaahi fuakava mo hoʻomou Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí pea mou fai ha ngaahi fili ʻo lava ke mou maʻu e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku ou tanganeʻia ʻiate kimoutolu.
Naʻe lea ʻa Palesiteni Hingikelī ʻo kau kiate kimoutolu ʻo pehē: “[Ko kimoutolú ko e] toʻu tangata kei talavou lelei taha [mo mālohi taha] ia ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí.3” ʻOku ou tui naʻe teuteuʻi kimoutolu pea fakatatali ke ʻi māmani ʻi he taimi ko ʻeni ʻoku lahi taha ai ʻa e ngaahi ʻahiʻahí mo e ngaahi faingamālié. ʻOku ou tui ʻoku falala mai ʻa e ʻEikí kiate koe ke ke hoko ko e taki ʻo e angatonú pea ke tuʻu ko e fakamoʻoni “ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē pea ʻi he feituʻu kotoa pē.”4 ʻE lava moʻoni ke tau pehē ko kimoutolu e “ʻamanaki leleiʻanga ngingila ʻo e kahaʻú.”5
ʻOku ou tui ʻoku mou kau he niʻihi ne lea ki ai ʻa e ʻAposetolo ko Pitá ʻi heʻene pehē, “Ko e kakai kuo fili ʻa kimoutolu, ko e kau taulaʻeiki fakaʻeiʻeiki, ko ha kakai māʻoniʻoni, [ko ha kakai makehe]; koeʻuhí ke mou fakahā ʻa e ʻulungāanga lelei ʻo ia naʻá ne ui mai ʻa kimoutolu mei he poʻulí ki heʻene maama lahí.”6
Ko e maama ia ʻa e Fakamoʻuí. Ko e maama ia ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí. ʻOkú ke fakaulo atu e maama ko iá ʻi hoʻo moʻuiʻaki e ongoongoleleí. ʻE hoko hoʻo tā sīpingá ko ha mālohi lahi ki he lelei he māmaní. Ko ha ui ʻeni kiate kimoutolu kotoa, “Tuʻu hake pea ulo atu, koeʻuhí ke hoko hoʻo māmá ko e fuka ki he ngaahi puleʻangá.”7 Ko ha ui ia ke moʻui ʻi ha tuʻunga ʻoku māʻolunga angé. Ko ha ui ia ki he tuʻunga fakatakimuʻá—ke takimuʻa ʻi he ʻulungāanga leleí, haohaoá, teunga tāú, mo e anga māʻoniʻoní. Ko ha ui ke vahevahe ʻa e maama ko ʻení mo e niʻihi kehé. Ko ha taimi ke “tuʻu hake pea ulo atu.”
ʻE lava nai ʻe ha finemui angatonu ʻe taha ʻo liliu ʻa e māmaní? Ko e tali leʻo lahi ki aí ko e “ʻio!” ʻOku mou maʻu ʻa e Laumālié Māʻoniʻoní ko homou fai fakahinohino, pea te Ne “fakahā . . . kiate kimoutolu ʻa e meʻa kotoa pē . . . [ke mou] faí.”8 Ko e ngaahi meʻa ʻokú ke fai fakaʻahó te ne fakamālohia koe ke ke hoko ko ha taki mo ha faʻifaʻitakiʻanga—ʻa e lotu fakaʻahó, ako fakaʻaho ʻa e folofolá, talangofua fakaʻahó, tokoni fakaʻaho ki he niʻihi kehé. ʻI hoʻo fai ʻení, te ke ofi ange ai ki he Fakamoʻuí pea hoko ʻo hangē ko Iá. ʻE malama ho fofongá ʻo hangē ko Mōsese mo ʻApinetai mo e kau taki faivelenga kehé,9 pea ʻe ngingila ho fofongá koeʻuhí ko e afi ʻo hoʻo tuí. “Kuo mou maʻu hono tataú ʻi homou matá?”10 “Tuʻu hake pea ulo atu.”
ʻI he taʻu 1856, ne kau ai e taʻahine taʻu 13 ko Melé mo hono fāmilí ki he Siasí ʻi ʻIngilani pea folau mai ki ʻAmelika ʻo kau atu he kau fononga saliote Toho Tangata ʻa Mātiní. Naʻá ne tohi ʻi heʻene hisitōlia fakatāutahá ʻa e faingataʻa ʻo e fonongá—ʻa e mālōlō ʻa hono ongo tuongaʻané, ʻa e mokoʻīʻī hono vaʻé, pea mo e mālōlō hono kiʻi tehina kei valevalé mo ʻene fineʻeikí. ʻI heʻene aʻu ki he Teleʻa Sōlekí naʻe tuʻusi ʻe he toketaá hono ʻuluʻulu vaʻé ka naʻe palōmesi ange ʻe he palōfita ko Pilikihami ʻIongí he ʻikai toe tuʻusi ha konga hono vaʻé. Naʻá ne pehē: “Ne ʻi ai ha ʻaho ne u tangutu . . . pē mo tangi. Ne fuʻu mamahi hoku vaʻé—mo e lue mai ha kiʻi fineʻeiki ʻo tukituki he matapaá. Naʻá ne pehē kuo lau ʻaho ʻene ongoʻi ʻoku fie maʻu ʻe ha taha ʻene tokoní. . . . Ne u fakahā ki ai hoku vaʻé. . . . Naʻá ne pehē, “ʻIo, ʻe lava ke ta fakahaofi ʻa e toengá ʻi he tokoni ʻa e ʻEikí.” Naʻá ne ʻai ha faitoʻo ʻo pulusi ʻaki hoku vaʻé peá ne haʻu he ʻaho kotoa pē ʻo fetongi ia hili e ʻalu e toketaá. Hili ha
māhina ʻe tolu ne sai hoku vaʻé.”11
Ka ne fuoloa e heka sea ʻa Melé pea ʻikai toe lava ai ʻo fakahangatonu hono vaʻé. Ne tangi ʻa ʻene tamaí heʻene mamata ki aí. Naʻá ne mili lolo hono ongo vaʻé mo feinga ke fakahangatonuʻi kinaua ka naʻe ʻikai pē lava. Naʻá ne pehē ange ʻi ha ʻaho ʻe taha, “Mele, ʻoku ʻi ai ʻeku palani ke tokoni atu. Te u tuki ha laupapa ki he holisí pea ʻi heʻeku ʻalu ki he ngāué te ke feinga leva ke ke aʻu ki ai.” Naʻá ne pehē naʻe lau ʻaho ʻene feingá pea toki aʻu ki ai. Ne toe hiki ʻe heʻene tamaí ʻo māʻolunga ange ʻa e laʻi papá. Ne māhina ʻe tolu hono fai ʻení pea koeʻuhí ko ʻene feinga mālohí, ne toe hangatonu ai hono ongo vaʻé pea toe lava ʻo luelue.12
ʻOku ou tui ʻoku mou hangē ko Mele Kāpelí ʻo ako ke kakapa ke toe māʻolunga ange ki he laupapa kuo fokotuʻu maʻatautolu e hotau kau takí, pea kapau te mou feinga mālohi ange, ʻe toe māʻolunga ange hoʻomou ngaahi taumuʻá pea te mou fakatuʻamelie atu ki he kahaʻú ʻi he loto falala.
ʻOku malama ʻa e ngaahi fofonga ʻo e kau finemui ʻo ʻAfilika Hihifó ko e maama ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku nau moʻui ʻaki ʻa e ngaahi tuʻunga ʻulungāanga ʻi he tohi tufa Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, ʻoku tataki kinautolu ʻe he Laumālié pea nau teuteu ke nau hoko ko ha kau taki. ʻOku nau ʻofa he ʻEikí mo houngaʻia Heʻene maama ʻi heʻenau moʻuí. Ne lue lalo ha niʻihi ʻo e kau finemuí ni ʻi ha houa ʻe tolu ke vahevahe mai ʻenau fakamoʻoní kiate au. Kuo toe lelei ange ʻeku moʻuí koeʻuhí ko kinautolu.
ʻI he taimi ne u ʻi ʻAmelika Tonga aí, ne hivaʻi ʻe he kau finemuí mo honau kau takí ʻa e “ʻOku ou Feinga Ke Hangē ko Sīsuú.”13 Naʻe ʻikai ngata ʻi heʻenau hivaʻi ʻa e leá, ka naʻa nau ongoʻi moʻoni ia. ʻOku hoko ʻa e kau finemui ʻi ʻĒsia mo ʻInitiá ko ha sīpinga ʻo e tuí, teunga tāú, mo e haohaoá. ʻOku malama honau fofongá pea ʻoku nau fiefia. ʻOku taukaveʻi ʻe he kau finemui ʻi ʻIngilani, ʻAilani, mo Uēlesí ʻa e moʻoní mo e angatonú ʻi honau ʻapiakó. ʻOku nau fakahoko ha liliu ʻi ha māmani faingataʻa. ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻiate kimoutolu ko koe pē ʻoku kau ki he Siasí ʻi ho fāmilí pe akoʻangá. ʻOkú ke fakahoko ha fakalakalaka. ʻOkú ke taki ʻi ha founga māʻoniʻoni.
Naʻá ku kaka moʻunga mo ha kulupu ʻo e toʻu tupú ki he tumutumu ʻo Ensign Peak. Ne mau sio hifo ki Sōleki mo e temipalé pea mau talanoa ki he feilaulau naʻe fai ʻe ha toko lahi maʻá e ongoongoleleí. Hili iá, ne nau taki taha toʻo hake ha fanga kiʻi fuka. Ne nau ʻosi tā ai ha ngaahi fakaʻilonga ʻo ʻenau pōpoaki ki he māmaní—ʻa e meʻa ne nau fie taukaveʻi ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni. Ne fakafiefia ke fanongo ki heʻenau tukupaá mo ʻenau fakamoʻoní. Hili iá, ne mau hivaʻi leva ʻa e “Vakai ʻe Kāinga”14 pea kaikaila fakataha ʻa e toʻu tupú: “Tangane ki ʻIsileli!”15 ‘Oku ou toe fai atu ia he ‘ahó ni. Tangane kiate kimoutolu! Fakatauange he ʻikai ke mou momou ke fakaulo “atu hoʻo māmá . . . koeʻuhí ke mamata [ʻa e niʻihi kehé] ki hoʻomou ngaahi ngāue leleí, pea fakamālōʻia ʻa hoʻomou Tamai ʻa ia ʻoku ʻi he langí.”16 Fakatauange pē te mou hiki ke māʻolunga hoʻomou ngaahi fuká. ʻE fakahoko e lea ʻa ʻĪsaiá ʻi hoʻomou
moʻui angatonú, “He vakai, . . . ʻe hopo hake ʻa [e ʻEikí] kiate koe, pea ʻe hā hono nāunaú ʻiate koe.”17 ʻE mahino pē ia pea ʻe ”haʻu ʻa e Senitailé ki hono māmá, mo e ngaahi tuʻí ki he maama lahi ʻo hoʻo ʻalu haké.”18
ʻOku ou fakakaukau ki ha ʻaho ʻe vakai atu ai e māmaní pea nau pehē—“Ko hai koe?” Ko hai ʻa e toʻu tupu ʻoku hā mei ai ʻa e māmá ni? Ko e hā ʻoku mou fuʻu fiefia aí? Ko e hā ʻoku mou ʻilo ai homou halá ʻi ha maama puputuʻu pehē?” Pea te mou tuʻu hake ʻo lea ʻi he loto fakapapau—“Ko e ngaahi ʻofefine kitautolu ʻo ʻetau tamai Hēvaní ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu, pea ʻoku tau ʻofa ʻiate Ia. Te tau ʻtuʻu ko e kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he kuonga kotoa pē pea ʻi he meʻa kotoa pē, pea ʻi he feituʻu kotoa pē.”19
ʻOku tatau ʻeku uí mo ia naʻe fai ʻe Molonaí: “ʻĀ hake, pea tuʻu hake, . . . ʻe [ngaahi] ʻofefine ʻo Saione.”20 Naʻá ne mamata mai kiate kimoutolu. Naʻá ne mamata mai ki he kuongá ni. Ko homou taimí ʻeni! ʻOku ʻaʻau pē ke ke fili ke ke “tuʻu hake pea ulo atu.” ʻOku ou tui ko e taimi te ke tuʻu hake ai ʻo ulo atú, ʻe hoko hoʻo māmá ko ha fuka ki he ngaahi puleʻangá, pea ʻoku ou toe tui foki ʻe hoko hoʻomou fuká ko ha maama ki he ngaahi puleʻangá. Kuo vaheʻi kimoutolu. Naʻa mou ngāue lelei ʻi he maama fakalaumālié. ʻOku ʻi homou hakó ha fuakava mo ha ngaahi talaʻofa. Kuo mou maʻu e ngaahi ʻulungāanga fakalaumālie ʻo e faivelengá—ʻo hangē ko ʻĒpalahame, ʻAisake, mo Sēkopé. ʻOku hā mai ʻi homou natulá ʻa homou tukufakaholo mo e ikuʻanga fakalangí. Ne ʻikai hoko noaʻia pē hono fāʻeleʻi mai koe ko e taʻahiné. ʻE toe fakalahi ho ʻulungāanga fakalangí ʻi hoʻo taki ʻa e niʻihi kehé pea moʻui ʻo fakatatau mo e ivi fakalangi ʻokú ke malavá. Feinga ke ofi ki he Fakamoʻuí. ʻOku ou fakamoʻoni
ʻokú Ne moʻui! Ko Ia ʻa e maama, moʻui mo e ʻamanaki leleiʻanga ʻo e māmaní. Te Ne tataki koe mo ʻoatu ha lototoʻa ke vahevahe hoʻo māmá. Hangē ko e meʻa ne akoʻi mai ʻe heʻeku kui tangatá, “Ka ke ka ofi ki he ʻOtuá mo ʻene ʻaloʻofa taʻengatá, ʻe hā pē ia ʻi ho fofongá.” ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.
MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ
1. Oliver Cowdery, ʻi he Hisitōlia—Siosefa Sāmita, 2:71, fitunouti.
2. ʻIkai ʻiloʻi ʻa e punaké.
3. Teachings of Gordon B. Hinckley (1997), 714.
4. Mōsaia 18:9.
5. Gordon B. Hinckley, “Tuʻu Mālohi mo Taʻeueʻia,” Fakataha Ako Fakatakimuʻa Fakaemāmani Lahí, ʻAho 10 ʻo Sānuali, 2004, 22.
6. 1 Pita 2:9.
7. T&F 115:5.
8. 2 Nīfai 32:5.
9. Vakai, ʻEkesōtosi 34:30; Mōsaia 13:5; mo e Mātiu 17:1–2.
10. ʻAlamā 5:14.
11. Eugene England, “Utah, a Centennial Celebration,” This People, Spring 1996, 21.
12. Vakai, England, This People, 21–22.
13. Vakai, Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 40.
14. Vakai, Ngaahi Himí, 4.
15. Vakai, Orson F. Whitney, Life of Heber C. Kimball (1945), 266.
16. Mātiu 5:16.
17. ʻĪsaia 60:2.
18. ʻĪsaia 60:3.
19. Kaveinga ʻo e Kau Finemuí; vakai foki, Mōsaia 18:9.
20. Molonai 10:31.