KO HA ONGOʻI ʻAʻAPA KI HE MEʻA ʻOKU TOPUTAPÚ
ʻEletā D. Todd Christofferson
ʻO e Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú
Faeasaiti ʻa e CES maʻá e Kakai Lalahi Kei Talavoú
7 Nōvema, 2004
ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí
ʻOku ou fakahingoa ʻeku leá “Ko ha Ongoʻi ʻAʻapa ki he Meʻa ʻOku Toputapú,” ʻa ia ko ʻeku ʻuhingá ki hono fakahoungaʻi mo fakaʻapaʻapaʻi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku toputapú. ʻI heʻetau lave fakalūkufua ko ia ki he sosaietí, ʻoku ou manavasiʻi ʻoku tokolahi ha niʻihi ʻi hoku toʻu tangatá kuo ʻikai ke nau fakahoko kakato hono fakaaʻu atu ki homou toʻu tangatá ha ongoʻi ʻaʻapa ki he ngaahi meʻa ʻoku toputapú, pea mo ha mahino ki he founga hono fakaʻapaʻapaʻi kinautolú.
ʻOku ou fakatauange ke fakafepakiʻi ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga kovi ʻoku lahi ʻa ʻene hā ʻi homou ʻātakaí. ʻOku ou fakatauange ke tokoniʻi ke toe lelei ange kimoutolu ke mou maʻu ʻa e ʻilo ʻo e meʻa ʻoku toputapú pea mo tali lotoʻapasia ʻa e ngaahi meʻa kotoa pe ʻoku māʻoniʻoni.
Ko e mahuʻinga ʻo e ʻi ai ha ʻaʻapa ki he meʻa ʻoku toputapú ʻoku peheni ia—ka ʻi ai ha taha ʻoku ʻikai ke ne fakahoungaʻi ʻa e ngaahi meʻa māʻoniʻoní, ʻe mole ia meiate ia. ʻO ka ʻikai ke ʻi ai ʻa e ongoʻi lotoʻapasiá, ʻe fakaʻau ʻo lahi ange ʻene taʻetokangá pea taʻe tokanga ki heʻene ngaahi angafaí. Te ne mavahe mei he malu ko ia ʻo ʻoku maʻu mei heʻene fuakava mo e ʻOtuá. ʻE fakaʻau ke ngalo ʻa ʻene ongoʻi ʻoku taliui ki he ʻOtua pea ʻe ngalo ia. Hili iá, ʻe tokanga pē ia ke fakanonga pea fakafiemālieʻi ʻa ʻene ngaahi holí. ʻI hono fakaʻosí, te ne taʻetokaʻi e ngaahi meʻa toputapú, naʻa mo e ʻOtuá, pea te ne taʻetokaʻi pe ʻa ia.
ʻI he tafaʻaki ʻe taha, ʻi he ʻi ai ʻa e ʻaʻapa ki he meʻa toputapú, ʻe ʻi ai leva ʻa e tupulaki ʻi he ʻiló mo e moʻoní. ʻE hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko hono tākaua maʻu pē. ʻE lahi ange leva ʻene tuʻu ʻi he ngaahi potu toputapú pea ʻe foaki kiate ia ʻa e ngaahi meʻa ʻoku toputapú. Hangē ko e tuʻu fehangahangai ʻa e taʻe tuí mo e loto foʻí, ko hono ngataʻangá ko ia ko e moʻui taʻengatá.
Neongo ʻoku ngali laulaunoa, ka ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi meʻa te u lave ki aí pea ko e lahi ʻo e meʻa ʻoku ou fie ʻoatú ʻe ʻikai lava ke feʻaveʻaki holo ia ʻe ha taha ki ha taha. Kuo pau ke tupu ia mei he lotó. Ka ʻo kapau te u lava ʻo tokoni atu ke ke fakakaukau lahi ki he niʻihi ʻo e ngaahi meʻá ni, ʻe ngaue ʻa e Laumālie ʻiate koe pea he ʻikai te ke toe fiemaʻu au pe ko ha taha kehe ke ne talaatu ʻa e meʻa ʻoku toputapú mo e founga hono talí— te ke ongoʻi pē ia. ʻE hoko ia ko e konga ʻo ho ʻulungāangá pea ko e moʻoni ko e konga lahi kuo ʻosi ʻi ai ia.
ʻI he fekumi ko ia ke mahino ha foʻi fakakaukaú, ʻoku ʻi ai ʻa e taimi ʻe niʻihi ʻe tokoni ai ke tau fakakaukau ki he meʻa ʻoku tuʻu fehangahangai mo iá. ʻOku hanga ʻe hona faikehekehé ʻo ʻai ke mahino lelei ange. Ko ia, ʻi he ʻetau feinga ke toe mahino ange ʻa e ʻuhinga ʻo e maʻu ha loto houngaʻia mo fakaʻapaʻapaʻi e ngaahi meʻa toputapú, mou fakakaukau fakataha mo au ki ha ngaahi sīpinga ʻo e ʻaʻapa ki he meʻa toputapú mo e taimi ʻoku ʻikai maʻu ai kinaua fakatouʻosí.
1. Kau Palofitá mo e Folofolá
ʻUluaki fakakaukau angé ki he kau palofitá mo e folofolá. Ko e meʻa ʻe taha ʻoku tau sio ʻi hotau ʻātakai pea taimi ʻe niʻihi ʻiate kitautolu, ʻa e taʻetokanga mo fakavaʻivaʻingaʻi ʻaki ʻa e kau talafekau ʻa e ʻOtuá mo ʻenau pōpoaki. ʻOku ʻikai ko ha meʻa foʻou ʻeni. Talu mei he taimi ʻo ʻAtamá mo e tokolahi ʻa e niʻihi kuo nau taʻetokaʻi pea ʻohofi ʻa kinautolu kuo fekauʻi mai ʻe he ʻEikí ʻi Hono huafa. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Sīsū ʻeni ʻi ha talanoa fakatātā:
“Naʻe ai ʻa e ʻeiki ʻe taha, naʻa ne tō ʻa e ngoue vaine, ʻo takatakai ʻaki ai ʻa e ʻā . . . ,ʻone langa ʻa e fale leʻo, ʻone tuku ia ki he kau tangata tauhi ngoue, kae ʻalu ia ki he fonua mamaʻo. ”
ʻOku mahino kiate koe ʻa ʻena faitataú: naʻe faʻu ʻe he ʻOtua maʻatautolu ha ngoue vaine—ko māmani—pea ko kitautolu ʻa ʻene kau ngoué pe kau tauhi ʻi ha maama fakamatelie kuo fakamavaheʻi mei Hono ʻaó.
“Pea kuo ofi hono toʻukai vainé, pea fekau ʻe ia ʻene kau tamaioʻeikí ki he kau tauhi ngoué, koeʻuhí ke nau maʻu hono ngaahi fuá.”
ʻI hano fakalea ʻe taha, ʻOku ʻomi ʻe he ʻOtua ʻene kau palofitá mo e kau talafekau kehé ke akoʻi kitautolu pea ke tau maʻu ha fakamatala fekauʻaki mo hotau fatongia tauhí.
“Pea puke ʻe he kau tangata ngoué ʻene kau tamaioeikí, ʻo haha ʻa e toko taha, mo tamateʻi ʻa e toko taha, pea tolongaki ʻaki ʻa e maka ʻa e toko taha.
“Pea toe fekau ʻe ia ʻa e kau tamaioʻeiki lahi hake he ʻuluakí: pea nau fai pehē pe kiate kinautolu.
“Pea fekau fakamui ʻeia ʻa hono foha kiate kinautolu, ʻo ne pehē, Te nau fakaʻapaʻapa ki hoku fohá.
“Ka kuo mamata ʻa e kau tauhi ngoué ki he fohá, pea nau fealēleaʻaki, ʻo pehē, Ko ʻeni ʻa e foha hokó; haʻu, ke tau tāmateʻi ia, pea tau maʻu hono tofiʻá” (Mātiu 21:33–38).
Ko e tumutumu ʻo e taʻe fakaʻapaʻapa ki he ngaahi meʻa toputapú, ʻa hono fakaʻikaiʻi ko ia ʻo Sīsū Kalaisi, ko e ʻAlo moʻoni ʻo e ʻOtuá pea aʻu pē ki hono tāmateʻí. Pea ʻoku kei hokohoko atu pē ia. ʻOku tau mamata he ʻahó ni ki he fakaʻau ke lahi ange hono fakafisingaʻi ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻi he ngaahi feituʻu lahi ʻo māmani. ʻOku fakafehuʻia ʻa Hono faka-ʻOtuá. ʻOku ʻikai ke fakamahuʻingaʻi ʻa ʻEne ongoongoleleí. ʻOku ʻikai ke fai ha tokanga ki Heʻene ngaahi akonakí ʻi heʻetau mouʻi fakaʻahó. ʻOku ʻikai fakaʻapaʻapaʻi ʻa kinautolu ʻoku nau lea ʻi Hono huafá ʻi he ngaahi feohiʻanga fakaemāmaní.
Kapau ʻoku ʻikai ke tau tokanga ki he ʻEikí mo ʻEne kau tamaioʻeikí, ʻoku tau tatau pē mo e niʻihi ʻoku ʻikai ke nau tui ʻoku ʻi ai ha ʻOtuá–he ko hono olá ʻokú na mei tatau pē. Ko e meʻa ia naʻe fakamatalaʻi ʻe Molomona ko ha meʻa angamaheni hili ia ha ngaahi taimi ʻo e melino mo e tuʻumālié: “Ko e kuonga ko ia ʻoku nau fakafefeka ai honau lotó, ʻo nau fakangaloʻi ʻa e ʻEikí, ko honau ʻOtuá, ʻo nau molomoloki hifo ʻa e Toko Taha Māʻoniʻoní ʻi honau lalo vaʻé” (Hilamani 12:2). Ko ia ai ʻoku totonu ke tau fehuʻi hifo kiate kitautolu, ʻoku tau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e Toko Taha Māʻoniʻoní pea mo kinautolu ko ia kuó Ne fekauʻi maí?
ʻI ha ngaahi taʻu siʻi kimuʻa pea uiuiʻi ia ke ne hoko ko e ʻAposetoló, naʻe fakamatalaʻi ai ʻe ʻEletā Lōpeti D. Heili ha meʻa naʻe hoko ʻa ia naʻá ne fakamahinoʻi mai ʻa e ongo ko ia naʻe maʻu ʻe heʻene tangataʻeikí fekauʻaki mo e uiuiʻi māʻoniʻoni ko iá. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Heili:
“ʻI he ngaahi taʻu kuo hilí, naʻe ʻamanaki atu ai ʻa e Tangataʻeikí , ʻa i a naʻe laka hake hono taʻu motuʻá ʻi he taʻu valungofulú ki haʻane feʻiloaki mo ha taha ʻo e mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi ha ʻaho momoko mo sinou. Naʻe ʻosi hanga ʻe he tangataʻeikí, ʻa ia ko ha tokotaha tā valivali, ʻo tāvalivali ha fakatātā ʻo e ʻapi ʻo e ʻAposetoló. Naʻe ʻikai loto ʻa e ʻAposetolo angaʻofa ko ʻení ke ʻoange ia ki honau ʻapí, ka naʻá ne fie haʻu pē ia ʻo ʻave koeʻuhí ke ne fakamālō ange ki heʻeku tangataʻeikí. Koeʻuhí naʻa mau ʻiloʻi e hohaʻa ʻa e tangataʻeikí ke mateuteu ʻa e meʻa kotoa pē ki he ʻaʻahi ko ʻení, naʻá ku ʻaʻahi atu mo au ki hono ʻapí. Koeʻuhí ko e loloto mo matolu ko ia ʻa e sinoú, naʻe hanga ai ʻe he ngaahi palau tata sinoú ʻo fokotuʻu hake ʻa e sinoú ʻi he hala atu ko ia ki he matapā ʻi muʻá. Naʻe ʻosi hanga ʻe he tangataʻeikí ʻo tata ʻa e hala ko ia ki falé, pea kamata leva ke ne tata mo e ongo kauhalá. Naʻá ne foki mai kuó ne helaʻia pea mamahiʻia foki. ʻI heʻeku aʻu atú, naʻá ne lolotonga faingataʻaʻia he langa ʻa hono mafú koeʻuhí ko ʻene helaʻiá heʻene fuʻu ngāue naʻe fakahokó mo ʻene hohaʻa ki he teu ʻaʻahi maí. Ko e meʻa naʻá ku tokanga ke u fakatokanga ki aí, ʻa e taʻe fakapotopoto ko ia ʻo ʻene ngāué. Naʻe ʻikai nai ke ne ʻiloʻi ʻa e ikuʻanga ʻo ʻene ngaahi ngāué?
Naʻá ne fakatau pē ʻene mānavá mo pehē mai, “ ‘Lōpeti, ʻokú ke ʻiloʻi koā ko e ʻAposetolo ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻoku teu ke ʻaʻahi mai ki hoku ʻapí? Kuo pau ke maʻa ʻa e hala ko ia ki falé ni. ʻOku ʻikai totonu ke ne haʻu ia ʻi ha hala kuo māʻolunga ai ʻa e sinoú.’ Naʻá ne hiki hake hono nimá mo pehē, ‘ʻE Lōpeti, ʻoua naʻa teitei ʻi ai ha taimi kuo ngalo ʻiate koe pe te ke taʻe tokanga ki he faingamālie ko ia ke ʻiloʻi pea ngāue maʻá e Kau ʻAposetolo ʻa e ʻEikí’ ” (ʻi he Conference Report, Apr. 1992, 89; or Ensign, May 1992, 64).
ʻOku ʻikai ke u tui ne hoko noa pē ʻeni, ʻa hono tāpuekina ha tamai pehē ke ʻi ai hano foha ʻe hoko ko ha ʻAposetolo.
ʻE lava ke ke fehuʻi hifo kiate koe, “ʻOku ou pehē nai ko ha meʻa toputapu ʻa hono uiuiʻi ko ia ʻo e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló? ʻOku ou ʻai ke u mahuʻingaʻia ʻi heʻenau ngaahi faleʻí, pe ko ha meʻa noa pē ia kiate au?” Hangē ko ʻení, naʻe faleʻi mai ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ke tau fekumi ki he poto fakaʻatamaí pea ke ako ki he ngaahi poto fakangāué; fakamamaʻo mei he ponokalafí ʻo hangē ha mahakí; ke fakaʻapaʻapaʻi ʻa e houʻeiki fafiné; ke taʻofi ʻa e fakamoʻuá; pea ke tau maʻu ha loto houngaʻia, poto, maʻa, moʻoni, loto fakatōkilalo, pea faʻa lotu; pea ke tau fai hotau lelei tahá, ʻa e lelei taha te tau ala lavá.
ʻOku fakahaaʻi nai ʻe hoʻo ngaahi tōʻongá ʻokú ke fie ʻiloʻi mo fakahoko ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ne akonaki mai ʻakí? ʻOkú ke ako fakamāatoato ʻa ʻene ngaahi leá pea mo e ngaahi lea ʻa e Kau Taki Maʻolungá? Ko ha meʻa nai ʻeni ʻokú ke fiekaia mo fieinua ki ai? Kapau ko ia, ʻokú ke maʻu ʻa e ongo ko ia ʻo e toputapu ʻo e uiuiʻi ʻo e kau palōfitá, ko e kau fakamoʻoni mo e kau talafekau ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.
Ko ha konga mahuʻinga ʻo e lakanga fakapalōfitá ʻi he ngaahi toʻutangata ki he toʻutangata ko hono hiki ʻo e histōliá pea mo e folofola ʻa e ʻOtuá. ʻOku toputapu ʻa e ngaahi folofolá. ʻI he taimi ko ia naʻe foaki ange ai ʻe ʻAlamā kia Hilamani ʻa e ngaahi lauʻi peleti ʻa Nīfaí, naʻá ne fai ʻa e fakatokanga ko ʻení: “Ke ke manatu ʻe hoku foha kuo tuku kiate koe ʻe he ʻOtuá ʻa hono tauhi ʻo e ngaahi meʻá ni, ʻa ia ʻoku toputapu, ʻa ia kuó ne tauhi ke toputapu. . . .
“. . . Tokanga ke ke tauhi ʻa e ngaahi meʻa toputapú ni, ʻio, tokanga ke ke sio ki he ʻOtuá, pea moʻui” (ʻAlamā 37:14, 47; toki tānaki atu ʻa e fakamamafá).
ʻOku tau maʻu ʻi hotau nimá ha tohi folofola mahuʻinga moʻoni. ʻOku aʻu ʻa e ngaahi lekōtí ki he kau pēteliake ʻi muʻá pea aʻu mai ki hotau kuongá. ʻOku ou mahalo ko e lahi taha ʻeni ʻo e ngaahi folofola kuo maʻu ʻe ha kakai ʻi he hisitōliá, pea ʻoku moʻoni pē ʻa hono toe maʻu ngofua ange ia ʻi he folofola ʻo e kuohilí. ʻOku ou fakapapauʻi kapau naʻa tau lava ʻo puke ʻi hotau nimá ʻa e ngaahi takainga tohi totonu ko ia naʻe tohi ʻe Mōsesé pe ko e ukamea ko ia naʻe tohi ai ʻa Molomoná, te tau ongoʻi ha ʻapasia mo mālūʻia moʻoni pea te tau matuʻaki tokangaʻi lelei ʻa e ngaahi meʻa ko iá. Pea ʻoku totonu pē ia ke tau pehē, koeʻuhí ko e ngaahi meʻa toputapu kinautolu, pea naʻe ngaohi kinautolu ʻi he ngāue mo e feilaulau lahi ʻa e kau palōfita māʻoniʻoní ke teuteuʻi kinautolu.
Ka ʻoku ʻikai ke nau mahuʻingá, koeʻuhí ko e ngaahi takainga tohí pe lauʻi peletí ʻiate kinautolu pē, ka ko e ngaahi folofola kuo hiki aí. ʻOku nau toputapu koeʻuhí ko e ngaahi folofola kinautolu ʻa e ʻOtuá, pea neongo ʻoku ʻikai ke tau maʻu ʻa e ngaahi tohi totonu naʻe hikí, ʻoku tau maʻu ʻa e ngaahi folofolá. Ko ia ai, ʻoku toputapu ʻa e meʻa ʻoku tau maʻú—ko e ngaahi folofola toputapu.
ʻI heʻetau maʻu ko ia ʻa e ngaahi folofola ʻa e ʻOtuá kuo hikí, ʻoku totonu ke tau fehuʻi hifo kiate kitautolu pe ʻoku tau fakaʻapaʻapaʻiʻ a e natula toputapu ʻo e lekōtí ni. Kuo ʻi ai ha niʻihi kuo nau maumauʻi ʻa e toputapu ʻo e ngaahi folofolá ʻaki haʻanau fakafisingaʻi hono moʻoní pe lauʻi koviʻi ia. Ko ha meʻa lahi mo mamafa foki ia.
Ka ki hotau niʻihi tokolahi ʻa ia kuo tau fakamoʻoniʻi ʻa e moʻoni ʻo e ngaahi folofolá, kapau ʻoku ʻi ai ha taimi kuo tau halaia ai ʻi hono taʻetokangaʻi ʻa e natula toputapu ʻo e folofolá, ko e taimi ko ia ʻoku tau fakaliʻeliʻaki ai iá. Ko e meʻa ʻoku totonu ke tau feinga ke tau hao mei ai he ʻaho kotoa pē, ko e lahilahi ko ia hono fakamaʻamaʻaʻi, pe ko e aʻu pē ki hono tukunoaʻi ʻa e folofola toputapú. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻi he 1832, ʻo ne valokiʻi ʻa e kau taulaʻeikí ʻo Ne pehē:
“Pea kuo fakapōʻuliʻi ʻa homou ʻatamaí ʻi he ngaahi taimi kuohilí ko e tupu mei he taʻe tuí pea ko e meʻa ʻi hoʻomou fakavaʻivaʻinga ʻaki ʻa e ngaahi meʻa kuo mou maʻú—
“ʻA ia ko e fakavaʻivaʻinga mo e taʻe tui kuo ʻomi ai ʻa e siasí kotoa ki he fakahalaia. . . .
“Pea te nau moʻulaloa ai pē ki he fakahalaia ko ʻení kae ʻoua ke nau fakatomala pea manatuʻi ʻa e fuakava foʻoú, ʻio ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e ngaahi fekau muʻa naʻá ku ʻoange kiate kinautolú, ʻo ʻikai ke leaʻaki pē ia, ka ke fai ʻo fakatatau ki he meʻa kuó u tohí” (T&F 84:54–55, 57; toe tānaki atu ʻa e fakamamafá).
ʻOku kau ʻi hano ongoʻi ʻo e toputapu ʻo e folofolá ha ongoʻi houngaʻia—ʻo aʻu pē ki ha ʻofa—ʻi he ngaahi folofolá. ʻOku hanga ʻe he ongoʻi ʻo e toputapu ʻo e folofolá ʻo tataki ha taha ke ne [keinganga] ʻi he folofola ʻa Kalaisí (vakai, 2 Nīfai 31:20; 32:3), ʻa ia ʻoku lava ke hoko ia ko ha ongoʻi ʻapasia moʻoni ki Heʻene ngaahi folofolá.
2. Ko e Sinó—ko ha Temipale ʻo e ʻOtuá
Te u hoko atu leva ki ha sīpinga ʻe taha ʻo ʻetau kaveingá—ʻa e natula toputapu ko ia ʻo hotau sino fakamatelié. Hangē ko ia ʻoku totonu ke tau ʻapasia ki he ʻOtuá mo Kalaisí, ʻoku totonu foki ke tau fakaʻapaʻapaʻi mo ʻaʻapa ki Heʻena ngaahi ngāué. ʻOku kau atu foki ki ai ʻa e ngāue fakaofo ko ia ʻo hono fakatupu ʻo e māmaní. Pea neongo ʻa hono fakaʻofoʻofa ʻo e māmaní, ʻoku ʻikai ko e fakatupu maʻongoʻonga taha ia ʻa e ʻOtuá. ʻOku mahulu ange ʻa e sino fakamatelie fakaofo ko ʻení. ʻOku ʻi he tatau tofu pē ia ʻo e ʻOtuá. ʻOku mahuʻinga foki ia ki he ngaahi meʻa ko ia te tau aʻusia ʻi he māmaní pea ko e kī ia ki hotau nāunauʻia taʻengatá.
Ne u maʻu ʻa e tāpuaki ko ia ke u ʻi ai tonu ʻi he taimi ne fāʻeleʻi mai ai ʻa e kotoa ʻo ʻema fānau ʻe toko nimá. Naʻá ku ongoʻi ko ha meʻa toputapu ʻeni ʻi he taimi taki taha ne u aʻusia ai ʻa e meʻá ni. Ne mahino ʻoku lolotonga hoko ha meʻa faka-ʻOtua mo fakaofo. ʻOku lava pē ke u fanongo ki ha pehē mai ʻa hoku uaifí, “ʻOku faingofua ia ke ke fai ʻa e lea ko ia. Naʻe ʻikai ko ko e ia naʻá ke mamahiʻiá.” Ko e moʻoni ʻoku lahi e ngaahi meʻa ʻoku lava ke tau ui ko e “ʻausia moʻoni ʻo e nofo māmaní”ʻa ia ʻoku fekauʻaki mo hono fāʻeleʻi mai ha taha. ʻOku ou pehē ki he ngaahi faʻē ʻi he feituʻu kotoa pē ko e moʻoni naʻe ʻikai ke u vahevahe mo koe ho mamahí, pea ʻoku ʻikai ke u pehē kuoú maʻu ha mahino ki ai.
Ka ʻoku ou lea fakamaatoato atu, ʻoku ʻikai nai ke hoko ʻa e mamahi ko ia ʻa e fefiné ʻi hono fakatupu ko ia ʻo e sino fakamatelié ko ha meʻa ke ne toe tānaki atu ki he toputapu ʻo e fakatupu ko iá pea mo e fefiné? ʻOku hanga ʻe he feilaulau ʻa e fefine ʻo toe fakatapui ha meʻa kuo ʻosi toputapu.
Kuo ʻi ai ha niʻihi kuo nau maʻu hala ʻo pehē, ko e sino pē ia ʻo kinautolu, pea ʻoku ʻikai ke nau taliui kinautolu ki ha taha. Kuo ʻosi fakamatala mahino mai kiate kitautolu, ʻoku tau kei taliui ki he ʻOtuá. “ʻIkai ʻoku mou ʻilo, ko homou sinó ko e fale tapu ʻo e Laumālie Māʻoniʻiní. ʻOku ʻiate kimoutolú, ʻa ia ʻoku mou maʻu mei he ʻOtuá, pea ʻoku ʻikai ʻa kimoutolu?
“He kuo fakatau ʻa kimoutolu ʻaki ʻa e totongi: ko ia ke fakaongolelei ʻa e ʻOtuá ʻi homou sinó, pea ʻi homou laumālié, ʻa ia ʻoku ʻo e ʻOtuá” (1 Kolinitō 6:19–20).
“Kapau ʻe maumau ʻe ha taha ʻa e fale tapu ʻo e ʻOtuá, ʻe maumau ia ʻe he ʻOtuá; he ko e fale tapu ʻo e ʻOtuá ʻoku māʻoniʻoni, pea ko e fale tapu ko iá ʻa kimoutolu” (1 Kolinitō 3:17). “ʻOku ou kole ai kiate kimoutolu . . . ʻi he ngaahi ʻaloʻofa ongongofua ʻa e ʻOtuá, ke mou ʻatu homou sinó ko e feilaulau moʻui, mo māʻoniʻoni, mo lelei ki he ʻOtuá, ʻa ia ko e ngāue ʻoku taau mo kimoutolu ke fai” (Loma 12:1).
ʻE anga fēfē haʻatau hanga ʻo fakatolonga ʻa e toputapu ko ia ʻo e taha ʻo e ngaahi fakatupu mahuʻinga mo toputapu taha ʻa e ʻOtuá? Ko hono siʻisiʻi tahá, ʻe ʻikai te tau fakaʻuliʻi ʻa hotau sinó ʻi ha faʻahinga founga. Ko hono fakalea paú, kapau te tau maʻu ʻa e ongoʻi ʻoku toputapú, ʻe ʻikai te tau ʻuliʻi hotau sinó ʻaki e ngaahi tā tataú mo hono fakaavaavá. ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku nau ofo ʻi hono fakatokangaʻi ʻe he Palesiteni ʻo e Siasí ʻa e meʻá ni. ʻOku nau puputuʻu ʻi he hangatonu mo pau ko ia ʻa ʻene ngaahi faleʻi ʻo kau ki he tefito ní. Naʻá ne lea ʻo pehē:
“Ko e tā tataú ko hano tohitohiʻi ia ʻo e temipale ʻo e sinó.
“ʻOku pehē foki mo hono fakaava ʻo e sinó ke liunga lahi ʻa e ngaahi hau ʻi he telingá, mo e ʻihú, pea aʻu ki he ʻeleló. ʻOku nau pehē nai ko e meʻa fakaʻofoʻofa ia? Ko ha meʻa ia ʻoku manakoa taimi nounou pē, ka ʻoku lava ke tuʻuloa hono koví. . . . Kuo ʻosi fakahā ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kolomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ke taʻofi ʻa e tā-tataú, kae ʻumaʻā foki ʻa e ‘fakaava ʻa e sinó ki ha ngahi meʻa kehe mei he founga fakafaitoʻó.’ Neongo iá, ʻoku ʻikai te mau lau ʻo kau ‘ki hono fakaava ʻo e telingá ʻe he kakai fefiné ki ha foʻi hau pē ʻe taha’—[hoa pē ʻe taha]” (Gordon B. Hinckley, ʻi he Conference Report, Oct. 2000, 70–71; pe Ensign, Nov. 2000, 52).
Ko e hā hono ʻuhinga ka lea ai ʻa e palōfita ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo ha ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke ngali mahuʻinga? Koeʻuhí, he ʻoku ʻikai ke nau taʻe mahuʻinga. ʻOku hanga ʻe heʻetau ʻuliʻi pe ngaohikoviʻi ʻa e fakatupu ʻa e ʻOtuá, ʻa Hono temipalé, ʻo manukiʻi ʻa e meʻa ko ia ʻoku toputapú. ʻE ngali taʻe mahuʻinga pē ia ki ha taha kuo mole meiate ia ʻa e ongoʻi ʻo e meʻa ʻoku toputapú. ʻOua naʻá ke fai ia.
ʻOku hanga foki ʻe he vala taʻe feʻungá ʻo ʻuliʻi ʻa e toputapu ko ia ʻo e sino ʻ o e tangatá. ʻOku ʻi ai ha niʻihi tokolahi ʻoku nau ʻomi ha ngaahi ʻuhinga ke fakatonuhiaʻi ʻa e ngaahi ākenga vala taʻefeʻungá mo e ponokalafí. ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku nau tuʻu mālohi ʻe ʻikai lava ke paasi ha lao ke ne taʻofi ʻa e fakafōtunga peheé pea nau pehē ʻoku ʻikai hala ia he ʻoku ʻikai ha lao ke taʻofi ʻa e faʻahinga teuteu ko iá.
Ne ʻi ai foki mo ha toe ʻuhinga motuʻa naʻe toe ʻomi ke fakaʻuhinga leleiʻi ʻaki ʻa e hā taʻe vala ko ia ʻa e niʻihi ʻo e kau sipoti ʻatelika fakaʻOlimipikí ʻi he ngaahi makasini ponokalafí. Naʻe pehē ʻe ha taha ʻo e kau ʻētitá, “ʻOku maʻu ʻe he kau fefine ko ʻení . . . ha sino fakaʻofoʻofa pea ko ha faingamāie ʻeni ke nau fakaʻaliʻali ai ʻa e sino ko iá” (ʻi he Steve McKee, “An Olympic Pose Isn’t What It Used to Be,” Wall Street Journal, Aug. 18, 2004, A8). Ko e ʻuhinga totonu ʻo ʻene leá ko e, “ʻOku ou pehē ʻoku totonu ke maʻu haʻaku paʻanga mei he ngaahi sino fakaʻofoʻofa ko ʻení.”
Neongo pe ko e hā ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻoku ʻomí, ka ʻe lahi e taimi te ke ʻilo ko e ʻuhinga moʻoni ʻo e vala taʻetaau ʻa ha taha ko ʻene holi ko ia ke maʻu haʻane koloa mei he uʻa fie ʻilo, mo e mānumanu ko ia ʻa ha tahá. Ko e sinó, ko e temipale ia ʻo e ʻOtuá, pea ko e ponokalafí mo e vala taʻetāú ko e fakamoʻoni ia ʻoku toe hanga ʻe he kau fetongi paʻangá ʻo ʻuliʻi ʻa e temipalé.
ʻOku mau fie lea kau ki he Lea ʻo e Potó pea mo ha ngaahi meʻa kehe pē, ka ʻoku kau kotoa pē ʻeni ʻi hono ʻuliʻi ʻo e sinó, pea ko e fakatuʻutāmaki tahá, mo fakatupu ʻauhá, ʻa e tōʻonga fakamamahi ko ia ʻo e taʻe ʻaʻapá ko e anga taʻemaʻa fakasekisualé—pea mo e ngaahi tōʻonga ʻoku fekauʻaki mo iá, ʻa e ngaohikovia fakasekisualé.
ʻE ʻikai lava ha taha ia ʻo fakakaukauʻi ha toe meʻa ʻokú ne fakaʻuliʻi ʻa e fakatupu ʻa e ʻOtuá ka ko hono taʻefakaʻapaʻapaʻi ʻa hono fakaʻaongaʻi ʻi he toputapu ʻa e meʻa ko iá. ʻOku ʻikai totonu ke ke fakahoko ha tōʻonga pehē. ʻOua naʻá ke fakaofiofi ki ai. “Puna mei he feʻauakí. . . . Ka ko ia ʻoku fai feʻauakí, ʻoku faiangahala ia ki hono sino ʻoʻoná” (1 Kolinitō 6:18). “Ke ke puna foki mei he ngaahi holi fakatalavoú” (2 Tīmote 2:22). “ʻUnuʻunu ki he ʻOtuá, pea
ʻE ʻunuʻunu mai ia kiate kimoutolu“ (Sēmesi 4:8). ”Tekeʻi ʻa e tēvoló,pea ʻe puna atu ia meiate kimoutolu“ (Sēmesi 4:7). Tauhi ho sinó ko ha feilaulau moʻui ki he ʻOtuá (vakai, Loma 12:1).
3. Ngaahi Feituʻu Toputapú mo e Ngaahi Meʻa ʻOku Hoko
Tau fakakaukau angé ʻi ha kiʻi miniti siʻi ki he ngaahi feituʻu toputapú mo e ngaahi meʻa ʻoku hokó. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻo fakaangaʻi ʻa e kau taulaʻeiki ʻo ʻIsilelí ʻo fakafou ʻi he palōfita ko ʻIsikelí, koeʻuhí ko e ʻikai ke nau akoʻi ʻa e fakaʻapaʻapa ko ia ki he natula toputapu ʻo e ngaahi ʻekitivitī mo e ngaahi feituʻu ʻe niʻihi:
“Kuo maumauʻi ʻeku fonó ʻe heʻene kau taulaʻeikí, pea kuo nau fakalieliaʻi ʻa ʻeku ngaahi meʻa māʻoniʻoní: naʻe ʻikai te nau ʻai ke ʻilonga ʻa e māʻoniʻoní mo e fakalieliá, pea naʻe ʻikai foki te nau ʻai ke ʻilonga ʻa ia ʻoku taʻemaʻá mo ia ʻoku maʻá, pea kuo tafoki honau matá mei hoku ngaahi ʻaho tapú, pea kuo fakalieliaʻi au ʻiate kinautolu” (ʻIsikeli 22:26).
Ko e lahi ʻo e ngaahi meʻa naʻe folofola ki ai ʻa e ʻEikí naʻe fekauʻaki ia mo e temipalé. ʻOku toe ʻi ai foki mo e lave ki he Sāpaté. ʻOku tau angamaheni ʻaki ʻetau fakakaukau ko hotau ngaahi fale lotú mo hotau ngaahi temipalé, kuo ʻosi fakatapui maʻá e ʻEikí, ko ha feituʻu toputapu. ʻOku hā ʻi he temipale kotoa pē, ko ha fakamanatu ʻa e ngaahi lea ko e Māʻoniʻoni ki he ʻEikí—ko e Fale ʻo e ʻEikí. ʻOku totonu ke hanga ʻe he ongoʻi ʻo e ngaahi meʻa toputapú ʻo tataki kitautolu ke tau ngāue mo lea ʻi he ʻapasia ʻi he ngaahi feituʻu ko ʻení. Te ne tataki kitautolu ke tau teuteu ʻi ha founga he taimi ʻoku tau ʻi ai aí.
Naʻa tau lave ki he teunga taʻetāú ko e founga ia hono taʻe fakaʻapaʻapaʻi ʻa e sinó, ʻa ia ko e fakatupu toputapu ʻa e ʻOtuá. ʻOku ou lave heni ki he vala taʻetaau, noaʻia, mo e teuteu fakapalakū ʻi he ngaahi taimi mo e feituʻu ʻe niʻihi ʻa ia ʻokú ne fakamaʻamaʻaʻi ʻa e toputapu ʻo e meʻa ʻoku hokó pe ko e feituʻu ko iá.
Tuku ke u ʻoatu ha fakatātā. ʻI he ngaahi taʻu kuo hilí, ne haʻu ai ha kiʻi finemui mei ha siteiti kehe ke nofo pea mo ha niʻihi ʻo hono kāinga ʻi he feituʻu Sōleki Sití ʻi ha ngaahi uike siʻi. ʻI he ʻuluaki Sāpaté naʻá ne haʻu ki he lotú ʻokú ne tui mai ha kofu ki he lotú ha kiʻi sote fakaʻofoʻofa mo ha kiʻi piva ngata he tuí pea naʻe fakaʻosi hono teungá ʻaki ha falani fakamāfana lanu maama ʻoku fakamaʻu pe mei ʻolunga ki lalo. Naʻá ne tui foki mo ha sitōkeni kili mo ha sū lelei, pea naʻe helu pē hono ʻulu ki mui pea hā mei ai naʻe fai ia ʻi he loto tokanga. Naʻe hanga ʻe hono fōtungá fakakātoa ʻo fakatupu ha ʻata fakaʻofoʻofa ʻo e toʻu tupu kei talavoú.
Meʻapangó, naʻá ne ongoʻi naʻe ʻikai ke lata. Naʻe hangē naʻe tui mai ʻe he kau finemui ʻoku nau toʻú pe ofi ki aí ha piva noaʻia pē, pea ko e niʻihi ne fuʻu maʻolunga hake ia mei honau tuí; pea mo ha ngaahi falani manoʻonoʻo ne ʻikai ke mei feaʻutaki ia mo honau pivá ʻi honau kongalotó (ko e niʻihi ia ne matuʻaki ʻasi mai pē ʻa e foʻi keté ia); ne ʻikai ke nau tui ha sitōkeni kili pe sitōkeni; pea nau tui mo e ngaahi fuʻu sū ne patopatō pe ko e ngaahi silipa.
Mahalo ne ʻi ai ha niʻihi ne nau fakaʻamu ʻe vakai ʻa e kau finemui kehé ki he kiʻi taʻahine foʻoú pea nau ongoʻi ʻa e taʻefeʻunga ʻa e anga ʻo ʻenau teuteú ki he fale lotú pea mo e ʻaho Sāpaté pea nau liliu ʻo lelei ange. Ka koe meʻa fakamamahi moʻoni he naʻe ʻikai pē ke nau liliu, ka ko e toko taha ko ia ne ʻaʻahi maí, naʻá ne ohi mai ʻe ia ʻa e ākenga (ʻo kapau ʻe lava ʻo ui ia ko e ākenga) ko ʻeni ʻa e uooti ne hiki mai ki aí koeʻuhí kae lava ʻo ongoʻi lata mo ongoʻi ʻokú ne kau atu.
Ko e meʻa fakamamahi ke mamata ki he meʻa ko ʻeni ʻoku lahi ʻene hokó, pea ʻoku ʻikai ngata pe ʻi he kau finemuí, ka ʻoku aʻu atu foki ia ki he kau fefine matuʻotuʻá, ki he kakai tangatá, pea pehē foki ki he kau talavoú foki. ʻI he ngaahi taʻu lahi kuo hilí naʻe fakaʻaongaʻi ai ʻe hoku uōtí ʻi Tenesií ha ʻapiako maʻolunga ki heʻemau ngaahi fakatahaʻanga ʻo e ʻaho Sāpté lolotonga hono monomono homau falelotú, ʻa ia naʻe maumau ʻi ha ʻahiohio naʻe tō. Naʻe fakaʻaongaʻi foki ʻe ha tui fakalotu ʻe taha ʻa e ʻapiako maʻolunga tatau ke fakahoko ai ʻenau lotú lolotonga hono langa honau fale lotu foʻou.
Naʻá ku ʻohovale ʻi heʻeku vakai ki he vala ko ia ne tui mai ʻe he niʻihi ʻo e siasi kehé ki he lotú. Naʻe ʻikai ha taha he kakai tangatá ʻe tui suti pe ha hēkesi. Naʻe hangē ko haʻanau toki haʻu pe ko e ʻai ke nau toki ʻalu ki he malaʻe tā pulú. Naʻe faingataʻa ke te sio ʻo ʻiloʻi ha fefine ʻokú ne tui ha kofu pe ko ha meʻa kehe mei he talausesé pea aʻu pē ki he talausese mutú. Kapau naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi ko ʻenau haʻú ki ha ngaahi fakatahaʻanga lotu, ne u mei pehē ʻoku fai ha fakafiefia fakasipoti.
Naʻe teuteu lelei ʻaupito ʻa hotau kāingalotú ʻi hono fakatatau atu ki he sīpinga kovi ko ʻení, ka naʻe kamata ke u fakakaukau ʻoku ʻikai ke tau fuʻu makehe koeʻuhí kuo ʻalu pē ʻa e taimií mo e hangē ʻoku toe maʻulalo ange ʻa ʻetau tuʻunga teuteú. Naʻa tau fakaʻaongaʻi ʻa e kupuʻiu lea ko ia ko e “vala lelei ʻo e ʻaho Sāpaté (Sunday best).” Naʻe mahino ki he kakaí ko e ʻuhinga ia ki he vala lelei taha naʻa nau maʻú. Ko e moʻoni ʻe kehekehe pē ʻa e valá ʻo fakatatau mo e faʻahinga ʻulungāanga fakafonuá pea mo e tuʻunga fakapaʻangá, ka ko honau lelei tahá pē ia.
Ko e meʻa fakatupu houhau ki he ʻOtuá ke haʻu ki Hono falé, tautautefito ʻi Hono ʻaho toputapú, pea ʻikai teuteu mo vala lelei mo taau ʻo fakatatau mo e tuʻunga ʻoku tau ʻi aí. Ko e taimi ko ia kuo pau ke aʻa ai ha taha ʻo e kāingalotu masivesiva ʻo Peluú ʻi ha vaitafe ke aʻu ki he lotú, ko e moʻoni he ʻikai ke houhau ʻa e ʻEikí ʻi he pelepele ʻoku tau ʻi hono sote hiná.
Ka ʻe anga fēfē ha ʻikai ke mamahi ʻa e ʻOtuá ʻi Heʻene ʻafio hifo ki ha taha ʻokú ne maʻu ʻa e vala kotoa ʻokú ne fie maʻú pea toe lahi ange ai, pea faingofua hono hala ki he falelotú, ka ʻokú ne kei ʻalu pē ki falelotu mo e talausese manusinusí mo ha falani? Ka ko e meʻa ʻoku fakaolí, ko e meʻa ʻoku ou vakai ki ai ʻi heʻeku ʻaʻahi holo ʻi he māmaní, ko e kāingalotu ko ia ʻoku ngali masivesivá, ko kinautoli ia ʻoku vala lelei taha mai ki he ngaahi fakatahaʻanga ko ia ʻo e Sāpaté pea ʻoku maʻa pea ko e lelei taha ia ʻoku nau maʻú, ka ko kinautolu ko ia ʻoku lahi ange ʻa e meʻa ʻoku nau maʻú, ʻoku nau nau vala noaʻia mai pē kinautolu pea fakalālāfuaʻa mai.
ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku nau pehē ʻoku ʻikai mahuʻinga ʻa e teuteú ia mo e ʻulú—ko e meʻa ʻi lotó ʻoku fai ki ai ʻa e tokangá. ʻOku ou tui moʻoni ko e ngaahi meʻa ko ia ʻi he loto ʻo e toko tahá ʻoku fai ki ai ʻa e tokangá, ka ko e meʻa ia ʻoku ou hohaʻa ki aí. ʻOku ʻomi ʻe heʻetau vala noaʻia ki he ngaahi feituʻu toputapú ʻo ʻoatu ʻa e pōpoaki ko ia ʻoku ʻi he loto ʻo e tokotaha ko iá. Mahalo pē ko e loto hīkisia pe ko e angatuʻu pe ko ha meʻa kehe, ka ʻoku hangē ʻokú ne pehē mai, “ʻOku ʻikai ke mahino ia kiate au. ʻOku ʻikai mahino kiate au ʻa e faikehekehe ʻo e toputapú mo e taʻe fakaʻapaʻapá.” ʻE lava ke tohoakiʻi kinautolu mei he ʻEikí ʻi he tuʻunga ko iá. ʻOku ʻikai ke nau houngaʻia ʻi he mahuʻinga ʻo e meʻa ʻoku nau maʻú. ʻOku ou hohaʻa koeʻuhí ko kinautolu. Kapau he ʻikai ke nau maʻu ha mahino pea maʻu ʻa e ongoʻi ko ia ki he ngaahi meʻa ʻoku toputapú, ʻoku nau tuʻu ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki pea ʻe faifai pē pea mole kotoa ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻingá. Ko koe ʻa e Kāingalotu ʻo e kuonga fakaʻosi ko ʻení—ʻai ke ke ngali mo ia.
ʻOku lava ke fakaʻaongaʻi foki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻʻoni ko ʻení ki he ngaahi ʻekitivitī mo e ngaahi meʻa ʻoku fakahoko ʻa ia ʻoku toputapu pe ʻi ai ha totonu ke fai ki ai ha ongoʻi loto ʻapasia—ʻa e ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, hangē ko e: papitaisó, hilifakinimá, fakanofó, tufaki ʻo e sākalamēniti ʻo e ʻOhomohe ʻa e ʻEikí, tāpuakiʻi ʻa e kau mahakí, pea mo e ngaahi meʻa peheé. ʻOku fakahā mai ʻe he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá kiate kitautolu ʻoku “fakahā ʻi hono ngaahi ouaú ʻa e mālohi ʻo e anga faka-ʻOtuá” (T&F 84: 20) ʻi he ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.
ʻOku pehē ʻe ʻAlamā “naʻe tuku mai foki ʻa e ngaahi tuʻutuʻuní ni . . . koeʻuhí ke lava ai ke sio ʻa e kakaí ki muʻa ki he ʻAlo ʻo e ʻOtuá, he ko e fakatātā ia ʻo hono lakangá, pe ko hono lakangá ia, pea ʻoku pehē koeʻuhí ke nau faingamālie ke sio ki muʻa kiate ia ke maʻu ha fakamolemole ki heʻenau angahalá, koeʻuhí ke nau lava ke hū ki he mālōlōʻanga ʻo e ʻEikí” (ʻAlamā 13:16).
ʻOku ou houngaʻia ʻiate kinautolu ʻoku nau fakahoko ʻa e ngaahi ouau ko ʻení pea mo kinautolu ʻoku nau fakamoʻoniʻi pe maʻu kinautolú ʻi he taimi ʻoku nau fakahaaʻi ai ʻa ʻenau fakaʻapaʻapa ki he lakanga fakataulaʻeikí pea mo e natula toputapu ʻo e meʻa ko ia ʻoku fakahokó fakatouʻosi.
ʻOku ou houngaʻia ʻi he kau taulaʻeikí, akonakí, mo e kau tīkoni ʻoku nau sote hinehina pea nau hēkesi ke fakahoko hono tufaki ʻo e sākalamēnití.
ʻOku ou houngaʻia ʻi he kau tangata ʻoku nau tui sote hina mo hēkesi ʻi he taimi ʻoku nau maʻu faingamālie aí, ke faingāue ki he mahakí. ʻOku ou houngaʻia ʻiate kinautolu ʻoku nau vala lelei pe tui honau vala Sāpate lelei tahá ke kau atu ki hono fakanofo ʻo ha tangata ki ha lakanga ʻi he lakanga fakataulaʻeikí neongo pe ko e hā ʻa e ʻaho mo e feituʻu ʻoku fakahoko ai ʻa e fakanofo ko ʻení. ʻOku nau fakahaaʻi kotoa mai ha houngaʻia mo ha fakaʻapaʻapa ki he ʻOtuá pea mo e meʻa ko ia ʻoku fakahokó. ʻOku nau fakahaaʻi mai ha ongoʻi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku toputapú.
Hangē ko ia ko e toputapu ha faʻeleʻi mai ha moʻui ki he māmaní, ʻoku toputapu foki mo e taimi ʻoku hoko ai ʻa e pekiá. Pea ʻoku ou tui ʻoku tatau pē ia mo ʻetau fakakaukau ko ia ki he meʻa mahuʻinga taha ʻe lava ke hoko ʻi he moʻuí—ʻa e malí, kae tautautefito ki he mali taʻengatá. ʻI he ʻuhinga ko iá, ʻoku fakatupu lotohohaʻa ke vakai ki he fakaʻau ko ia ke taʻetokanga ʻa e kakaí, pea aʻu pē ʻo taʻe ʻaʻapa mo taʻe fakaʻapaʻapa ʻi he leá, teungá, pea mo ʻenau tōʻongá ʻi he taimi ʻoku nau kau ai ʻi ha faʻahinga meʻa fekauʻaki mo e pekiá mo e malí.
ʻOku hoko ʻa e ngaahi ouau putu ʻe niʻihi ko ha taimi ia ke fakahoko ai ha ngaahi fakakaukau taʻeʻaonga mo ha ngaahi hua ʻoku ʻikai tāú. ʻE lava ke maʻu ʻi he houa ʻe taha pe ua ha taimi ke fai ai ha fakamanatua fakafoʻituituí, neongo ʻoku fai fakafeʻunga pē kae toe siʻisiʻi ange ʻa e taimi ʻoku fai ai ha lavó, ʻo kapau ʻe fai ha lave, ki he Fakalelei mo e Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí pea mo ʻEne palani ʻo e fakamoʻuí.
ʻOku ʻi ai ha taimi ʻe niʻihi ʻoku haʻu ʻa e kakaí ki he malí pe ko e talitali ko ia ʻo e malí (wedding reception) ʻoku nau tui mai pē ha vala noaʻia. ʻOku hangē ʻoku nau fakapikoʻia ke nau fakamaʻa kinautolu mei heʻenau ngaahi ngāue pe ʻekitivitī ʻo e ʻaho ko iá. ʻOku nau fakahā mai ʻi honau teungá ʻoku ʻikai ke nau mahuʻingaʻia ʻi he mali ko ia naʻe fakaafeʻi mai ke nau kau ʻi hono fakalāngilangiʻí.
Naʻá ku toki lau ha tohi naʻe fai mai ʻe ha tangata naʻá na fakalotolahiʻi hono ngaahi kaungā ngāué ke nau tui kote mo hēkesi ʻi he taimi ko ia ʻoku nau hā fakataha ai ʻi ha fakatahaʻanga ʻoku fakalāngilangiʻi ai ʻenau kautahá mo e ngaahi meʻa kuo nau lavaʻí. Ko ʻenau ngāué ko e ngāue pē maʻá e fonuá pea ʻikai ke ʻi ai haʻane kaunga ki ha meʻa fakalotu, pea ʻe ʻikai ke tau lau ʻe kitautolu ko ha meʻa toputapu, ka naʻe mahino kiate ia ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ia ʻoku ʻi ai e ngaahi meʻa ʻoku totonu ke fakaʻapaʻapaʻi pea ʻoku kau ʻa hotau teungá ʻi he konga hono fakahaaʻi ʻo e fakaʻapaʻapá ko iá. Naʻá ne pehē te ne vala fakamatāpule ange “ʻo ʻikai koeʻuhí ʻoku ou mahuʻinga, ka koeʻuhí, ʻoku matuʻaki mahuʻinga ʻa e meʻa ko ia ʻoku hokó.” ʻOku hanga ʻe heʻene leá ʻo ʻomi ha foʻi moʻoni mahuʻinga. ʻOku ʻikai haʻane fekauʻaki ʻana mo kitautolu. ʻOku hanga ʻe heʻetau tōʻongá mo hotau teungá ʻo fakahaaʻi ʻi ha founga ʻokú ne fakalāngilangiʻi ai ha ngaahi meʻa ʻoku hoko pea mo e ngaahi feituʻu toputapú ʻo fakahaaʻi ko e ngaahi meʻá ni ʻoku fekauʻaki ia mo e ʻOtuá.
4. Leá
ʻI ha toe meʻa ʻe taha, ʻoku ʻi ai ha ngaahi lea ʻoku fekauʻaki mo ha ongoʻi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku toputapú. ʻOku mahino mei he folofola ʻa e ʻEikí “Ko e lea kovi kotoa pē ʻoku lea ʻaki ʻe he kakaí, ʻe fakamaauʻi ai ʻa kinautolu ʻi he ʻaho fakamāú” (Mātiu 12:36) ʻoku tau takitaha fatongia ʻaki ʻa e ngaahi lea ʻoku tau lea ʻakí. ʻOku fakatokanga mai ʻa e Tuʻi ko Penisimaní ke tau tokanga ki heʻetau ngaahi fakakaukaú mo ʻetau ngaahi leá (vakai, Mōsaia 4:30), pea ʻoku pehē ʻe ʻAlamā ka ne taʻeʻoua ʻaʻ e fakatomalá, ko e taimi ʻe fakamaauʻi ai kitautolú, “ʻe fakahalaiaʻi kitautolu ʻe h eʻetau ngaahi leá, ʻio . . . ; ʻe ʻikai fakatonuhiaʻi ʻa kitautolu taʻe ha mele” (ʻAlamā 12:14).
ʻOkú ke ʻiloʻi pē ʻe koe mei he ngaahi meʻa kuó ke aʻusiá ʻoku fakaʻau ke angaʻuli ange ʻa māmani, pea toe lea taʻefeʻunga ange, ka ʻoku ʻikai totonu ke tau tuku kitautolu ke tau muimui ʻi he ngaahi sīpinga ko iá. ʻOku hanga ʻe he kapekapé mo e lea taʻefeʻungá ʻo manukiʻi ʻa e ʻOtuá pea mo Kalaisi pea mo ʻEna ngaahi fakatupú. ʻOku ʻikai totonu ke ʻi ai ha taimi ʻoku tau halaia ʻi hono manukiʻi ʻa e Fakamoʻuí, ʻo hangē ko ia naʻe fakahoko ʻi Hono Kalusefaí.
“Pea manukiʻi ia ʻe kinautolu naʻe feʻaluʻakí, ʻi he kalokalo honau ʻulú, mo e pehē, ʻA koe, ʻokú ke maumauʻi ʻa e fale lotu lahí, mo toe langa ia ʻi he ʻaho ʻe tolu,
“Fakamoʻui koe,peá ke ʻalu hifo mei he ʻakaú.
“Pea manuki pehē foki ʻe he kau taulaʻeiki lahí, ʻo nau fepehēʻaki ʻiate kinautolu mo e kau tangata tohí, Naʻá ne fakamoʻui ʻa e kakaí; ka ʻoku ʻikai te ne faʻa fakamoʻui ia.
“Tuku ke ʻalu hifo ʻeni ʻa Kalaisi ko e Tuʻi ʻo ʻIsilelí mei he ʻakaú, koeʻuhí ke mau mamata mo tui. Pea ko kinaua naʻe tutuki ki he ʻakaú mo iá, ne na manukiʻi ia” (Maʻake 15:29–32).
Ko hono fakamalaʻiaʻi ko ia ʻo e ngaahi foha ʻo e malaʻiá koeʻuhí kuo nau “tutuki [Kalaisi] ia ki he ʻakaú kiate kinautolu pē mo fakahāhā hono fakamaaʻí” (T&F 76:35). ʻOku ʻikai totonu ke tau fakahoko ha ngaahi meʻa pehē ʻi heʻetau leá. ʻOku ʻikai totonu ke tau lea ʻaki Hono huafá pe lea ʻi Hono huafá ʻi ha faʻahinga founga te ne fakamaʻamaʻai pe ngali ʻoku takuanoa ia.
ʻI he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻoku tau lau ai ʻa e fakahinohino mo e fakatokanga ko ʻení:
“Vakai, ko e ʻĀlifá mo e ʻŌmeká au, ʻa ia ko Sīsū Kalaisit.
“Ko ia, tuku ke tokanga ʻa e kakai kotoa pē pē ʻe fēfē ʻenau taku ʻa hoku hingoá ʻi honau loungutú—
“He vakai, ko e moʻoni ʻoku pehē, ʻoku i ai ʻa e tokolahi ʻoku moʻu a ʻi he halaiaʻangá ni, ʻa ia ʻoku ngāueʻaki ʻa e huafa ʻo e ʻEikí, pea nau ngāue noa ʻaki ia, ʻo ʻikai maʻu ha mafai. . . .
“Manatu, ko e meʻa ʻoku haʻu mei ʻolungá ʻoku toputapu pea ʻoku totonu ke tokanga ʻi hono lea ʻakí, pea ke lea ʻi he ueʻi ʻa e Laumālié; . . . pea te mou maʻu ʻa e Laumālié ʻi he lotu; ko ia, ʻoku kei tuʻu ai pē ʻa e fakahalaia ʻi he taʻe fai ʻení” (T&F 63:60–62, 64).
Neongo ʻoku tau maʻu ʻa e mafai ke ngāueʻaki ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ka ʻoku totonu ke tau ngāue tokanga ʻaki ia. Ko Hono huafá mo e “meʻa ʻoku haʻu mei ʻolungá ʻoku toputapu pea ʻoku totonu ke tokanga ʻi hono leaʻakí, pea ke lea ʻi he ueʻi ʻa e Laumālié.” ʻOku totonu ke tau manatuʻi ʻeni ʻi he taimi ʻoku ui ai kitautolu ke tau lea ʻi he lotú pe taimi ʻoku fai ai ʻetau fakamoʻoní.
ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku totonu ke tau fakaʻosi ʻaki ʻetau lea ʻi he ngaahi fakataha peheé ʻaki ʻetau pehē “ʻi he huafa ʻo Sīsī Kalaisí,” ʻo ʻuhinga ia ko e lea kuo tau lea ʻakí, ʻoku tau lea ʻaki ia ʻi Hono huafá. Ko ia ai, ʻoku totonu ke tau tokanga makehe ki he ngaahi meʻa ʻoku tau lea ʻakí mo e founga ʻo ʻetau lea ʻaki iá. ʻOku ʻikai ha toe taimi ia ke fai ai ha ngaahi lea laulaunoa pe vale. Kae fungani hake aí, kuo pau ke tau fekumi ki he Laumālié ʻi he lotu koeʻuhí ke tau lava ʻo lea ʻi he fakahinohino ʻa e Laumālié pea ʻe ʻikai fakahalaiaʻi ai kitautolu.
Kuó u fakatokangaʻi foki ʻoku faʻa fakaʻosi ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻa ʻene leá ʻaki ʻa e “ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí.” ʻOku ʻikai ke u fokotuʻu atu ke ke fai ʻa e meʻa tatau; ʻOku ʻikai ke u tui au ʻokú ne ʻuhinga mai ke tau fai pehē pe ke hoko ia ko e meʻa ke tau angamaheni hono fakahokó. Ka ʻoku ou fokotuʻu atu ke mou fakatokangaʻi ʻa e foʻo moʻoni ko ia ʻoku ongoʻi moʻoni ʻe he palōfitá ʻa e fatongia ko ia ʻo hono lea ko ia ʻi he huafa ʻo e ʻEikí, pea ʻoku toputapu ia kiate ia. ʻOkú ne ngāue mo lea ʻaki ʻa e huafa ko iá ʻi he loto ʻapasia, pea ko e sīpinga ia ʻoku totonu ke tau muimui aí.
5. Manavahē Faka-ʻOtuá
ʻE lava ke kau ʻa ʻeku sīpinga fakamuimui ʻi he “manavahē faka-ʻotuá.” ʻOku lahi ʻa e potu folofola ʻokú ne faleʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ke nau manavahē ki he ʻOtuá. ʻOku tau fakaʻuhingaʻi he ngaahi ʻahó ni ʻa e foʻi lea ko e manavaheé ko e “fakaʻapaʻapaʻi” pe “ʻaʻapa” pe “ʻofa”; ʻa ia ko hono ʻuhingá, ko e manavahē ki he ʻOtuá ʻoku ʻuhinga ia ke ʻofa ki he ʻOtuá pe ko e fakaʻapaʻapa kiate Ia mo ʻEne fekaú. Mahalo ʻe lahi e taimi ʻe tonu ai ʻa e ʻuhinga ko ʻení, ka ʻoku ou fakakaukau na ʻoku ʻi ai nau ha taimi ʻoku ʻikai ke ʻuhinga ʻa e manavaheé ko e manavahē, ʻo hangē ko ia ko e lea ʻa e palōfitá fekauʻaki mo e manavahē ko ia ke fakatupu houhau ki he ʻOtuá ʻi hono maumauʻi ʻEne ngaahi fekaú.
Hangē ko ʻení, fakakaukau angé ki he lea fakatātā ko ʻení: “Pea ko e meʻa ʻi he manavahē ki [he ʻEikí] ʻoku tafoki ai ʻa e tangatá mei he koví” (Lea Fakatātā 16:6). Naʻe fakamatalaʻi aʻ Siope ʻo pehē ko e tangata haohaoa mo angatonu, “peá ne manavahē ki he ʻOtuá, pea afe mei he koví” (Siope 1:1). Ko ha sīpinga lelei ʻo e ʻulungāanga ko ʻení ʻa Siosefa ʻi heʻene ʻi ʻIsipité. Ko e taimi ko ia naʻe feinga ai ʻa e mali ʻo Pōtifā ke ne fakataueleʻi iá, naʻe tali ʻe Siosefa ʻo pehē, “Pea ʻe fēfē ʻeku fai ʻa e hala lahí ni, ke u halaia ai ki he ʻOtuá?” (Sēnesi 39:9). Naʻá ne manavahē ke faiangahala ki he ʻOtuá. ʻOku tokolahi ha niʻihi te nau pehē he ʻahó ni ko e tali ʻa Siosefá ko e tali ʻa ha tamasiʻi kei vale. Te nau kata ʻi he ʻikai te ne tali ʻo hangē ko ha taha taukei ʻo e māmaní, he ʻoku nau manavahē foki mo kinautolu ke fai angahala ki he ʻOtuá.
Naʻe ʻi ai ha taimi naʻe fakatonutonuʻi ai ʻa Siosefa Sāmita koeʻuhí ko e ʻikai te ne fakahaaʻi ʻa ʻene tokanga moʻoni ki he finangalo ʻo e ʻOtuá. Naʻe folofola ai ʻa e ʻOtuá kiate ia: “Naʻe ʻikai totonu ke ke manavahē ki he tangatá ʻo lahi ange ʻi he ʻOtuá. Neongo pe ʻoku siʻaki ʻe he kau tangatá ʻa e ngaahi akonaki ʻa e ʻOtuá pea fehiʻa ki Heʻene ngaahi folofolá—Ka naʻe totonu pē ke ke faitotonu” (T&F 3:7–8).
ʻOku ou fokotuʻu atu ko e manavahē ki he ʻOtuá, pe ko ia ʻoku pehē ʻe Paula ko e “manavahē [faka-ʻotua]” (Hepelū 12:28), pea ʻoku totonu ke kau ia ʻi he konga ʻo ʻetau ʻapasia kiate Iá. ʻOku totonu ke tau ʻofa mo ʻaʻapa kiate Ia pea tau manavahē ke fai angahala ʻi Hono ʻaó, neongo pe ko e hā ʻa e lau ʻa e kakai kehé. ʻOku fakalotolahiʻi mai kitautolu ʻe Molonai ke tau, “Kamata ʻo hangē ko e fai ʻi he ngaahi ʻaho ʻi muʻá, ʻo haʻu ki he ʻEikí ʻaki homou lotó kotoa, pea ngāue ke lavaʻi homou fakamoʻuí ʻo moutolú ʻi he manavahē mo e tetetete ʻi hono ʻaó” (Molomona 9:27).
Koeʻuhí ʻoku lahi aʻ e hanga ʻe he māmani ʻokú ne ʻātakiʻi kitautolú ʻo fakatukutukunoaʻi ʻa e ʻOtuá, ʻoku faingofua ange ai kiate kitautolu ʻi he taimi ʻe niʻihi ketau fakangaloʻi ʻoku kei tuʻu pē ʻa hotau fatongia ko ia ke ʻiloʻi Ia mo fai Hono finangaló. ʻOku ʻikai ke ʻiloʻi ʻe he tokolahi, pe ʻoku ʻikai pē ke nau tui kinautolu ʻe ʻi ai ʻa e ʻaho ʻi he kahaʻu kuo pau ke tau tuʻu ai ʻi fai ha fakamatala ki he ʻEikí kau ki heʻetau moʻuí: ʻa e ngaahi fakakaukaú, ngaahi leá, pea mo e ngaahi ngāué. ʻOku ʻuhinga ʻa e ngāueʻi ʻa hotau fakamoʻuí ʻi he manavahē mo e teteteté ki heʻetau feinga ko ia ʻi he ngaahi fili mo e ngaahi ʻekitivitī fakaʻahó ʻi hono teuteuʻi ʻo ha meʻa ʻe hoko ko ha fakamatala leleí.
Koeʻuhí kuo tāpuekina kitautolu ʻi heʻetau maʻu ʻa e meʻa kuo tau maʻú, ʻe lava ke tau fakalakalaka fakalaumālie ʻo hangē ko ia kuo teʻeki fai ʻe ha faʻahinga kakai, ka ʻoku tau toe tuʻu foki ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ange ʻi ha toe faʻahinga kakai. ʻE ʻikai lava ke tau fakahoko ʻa e ngaahi faiangahala ʻoku nau faí pea taʻe fakahalaiaʻi ai kitautolu, he kapau te tau fai angahala, ʻoku tau fai angahala ʻi ha maama ʻoku toe lahi angé. ʻE ʻikai lava ke tau meʻavaʻinga ʻaki ʻa e ngaahi meʻa toputapu kuo ʻomi ke tau tokangaʻí pea lau ʻoku tau taʻe halaia ʻo hangē ko kinautolu ʻoku ʻikai ke nau ʻilo ʻa e ʻOtuá.
ʻOku feinga ʻa e ʻOtuá ke Ne ʻiloʻi pe te tau faitotonu, pea tau maʻu ʻa e angatonu mo e ongo ko ia ke fakaʻapaʻapaʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku toputapú, te tau maʻu ʻo lahi ange ai. Ka ʻo kapau ʻe ʻikai, ʻe hoko hotau ngaahi tāpuakí ko e fakamalaʻia. ʻOku fakahā mai ʻa e sīpinga mo e faʻahinga ʻulungāanga totonú ʻe he ʻEikí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá:
“Ko ia, ko ia ia ʻokú ne lotú, ʻa ia ʻoku mafesifesi hono lotó, ʻoku ou talia ia ʻo kapau t ene talangofua ki heʻeku ngaahi tuʻutuʻuní.
“Ko ia ia ʻokú ne leá, ʻa ia ʻoku mafesifesi hono lotó, ʻa ia ʻou angamalū ʻa ʻene leá pea fakamāmaʻí, ko e toko taha ia mei he ʻOtuá ʻo kapau te ne talangofua ki heʻeku ngaahi tuʻutuʻuní.
“Pea ko e tahá, ko ia ia ʻoku tetetete ʻi hoku mālohí, ʻe fakamālohia ia, pea te ne fakahā ʻa e ngaahi fua ʻo e vīkivikí mo e potó, ʻo fakatatau ki he ngaahi fakahā mo e ngaahi moʻoni kuó u ʻatu kiate kimoutolú” (T&F 52:15–17).
Tali ʻa e kole fakaetamai ko ia ʻa ʻAlamā kia Kolianitoní: “ʻE hoku foha, ʻoku ou fakaʻamu ke ʻoua naʻá ke toe fakaʻikaiʻi ʻa e fakamaau ʻa e ʻOtuá [ʻaki haʻo pehē ʻoku ʻikai pe ʻoku ʻikai totonu ke ʻi ai ha faʻahinga tautea ʻo e faiangahalá]. ʻOua naʻá ke tuli tonuhia ʻi ha kihiʻi momoʻi meʻa ʻe taha koeʻuhí ko hoʻo ngaahi angahala ʻi he fakaʻikaiʻi ʻa e fakamaau ʻa e ʻOtuá; kae kehe . . . tuku ke puleʻi ho lotó kotoa ʻe he fakamaau ʻa e ʻOtuá mo ʻene ʻaloʻofá, mo ʻene faʻa kātaki fuoloá; pea tuku ke fakavaivaiʻi ai koe ki he efú ʻi he loto maʻulalo” (ʻAlamā 42:30).
Ko ha Fakatokanga
Te u fakaʻosi ʻaki haʻaku lea fakatokanga kiate kimoutolu. ʻE fakalahi ʻa hoʻo mahino ʻi hoʻo maʻu ʻa e loto ʻaʻapa ko ia ki he ngaahi meʻa ʻoku toputapú. ʻOku lave ki ai ʻa e ngaahi folofolá ko ha maama ia ʻe “ʻāsili ai pē ʻo ngingila ange ʻa e maama ko iá ʻo aʻu ki he ʻaho haohaoá” (T&F 50:24). ʻOku toe fakamatalaʻi ʻa e founga ko iá ko e fakalakalaka mei he ʻaloʻofa ki he ʻaloʻofa. Naʻe pehē pe ʻa e fakalakalala ʻa e Fakamoʻuí ʻi he founga ko iá kaeʻoua kuó Ne maʻu ʻa hono kakató, pea ʻe lava foki mo koe ʻo molomolo muivaʻe ʻiate Ia (vakai, T&F 93:12–20).
Ko e feituʻu ia ʻe taki ki ai koe ʻe he ongoʻi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku toputapú. Manatuʻi foki ko e taimi ko ia ʻe tupulaki ai ʻi loto ʻa e māʻoniʻoní pea ʻe ʻoatu kiate koe ʻa e ʻilo ʻoku toe lahi angé pea mo e mahino te ke matuʻaki tokanga ʻaupito ki he ngaahi meʻá ni. Naʻa tau tomuʻa lau ʻa e folofola ko ia ʻokú ne fakapapauʻi mai ko e meʻa ko ia ʻoku haʻu mei ʻolungá ʻoku toputapu ia pea kuo pau ke lea ʻaki ia ʻi he tokanga pea ʻi he fakahinohino ʻa e Laumālié. Kuo toe fekau mai foki ʻa e ʻEikí, ʻo ʻikai toe ufi, ʻoku ʻikai totonu ke sī ʻa e mataʻitofé ki he fanga puaká pe ʻoange ʻa ia ʻoku māʻoniʻoní ki he fanga kulií (vakai, 3 Nīfai 14:6; T&F 41:6), ʻo ʻuhinga ia ʻoku ʻikai totonu ke fakahā pe fakamatalaʻi ʻa e ngaahi meʻa toputapú kiate kinautolu ʻoku ʻikai ke nau mateuteu ke fakahoungaʻi ʻa honau mahuʻingá pea hoko mo haʻanau ʻohofia kae ʻikai fakahoungaʻi kinautolu.
Fakapotopotoʻi ʻa e ngaahi meʻa kuo foaki atu ʻe he ʻEikí. Ko ha falala ia kuo ʻoatu. Hangē ko ʻení, he ʻikai t e ke vahevahe noaʻia mo ha taha ʻa e ngaahi meʻa ʻoku hā ʻi ho tāpuaki fakapēteliaké.
Naʻe fai ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka ʻa e faleʻi ko ʻení:
“Kuo fakaʻau ke u tui ʻoku ʻikai foki ke fakapotopoto ke tau faʻa lea fekauʻaki mo ha ngaahi meʻa fakalaumālie kuo tau aʻusia. ʻOku tootnu ke tokangaʻi kinautolu pea toki vahevahe pē ʻi he taimi ʻoku ueʻi ai koe ʻe he Laumālié ke ke fakaʻaongaʻi kinautolu ke fai tāpuekina ʻaki ʻa e niʻihi kehé.
“ʻOku ou tokanga foki ki he lea ʻa ʻAlamaá:
“ ‘ʻOku faʻa tuku ki ha tokolahi ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa lilo ʻa e ʻOtuá; ka kuo fai kiate kinautolu ha fekau mamafa ke ʻoua naʻa nau fakahā kae fakatatau pē mo e konga ʻo ʻene folofolá ʻokú ne fakangofua ki he fānau ʻa e tangatá, ʻo fakatatau ki he tokanga mo e faʻa ngāue ʻoku nau fai kiate iá.’ (ʻAlamā 12:9.)
“Ne u fanongo kia Palesiteni [Melioni G] Lominī ʻi haʻane faleʻi ʻa e kau palesiteni fakamisioná mo honau hoá ʻi Siniva. ‘ʻOku ʻikai te u fakamatalaʻi ʻa e meʻa kotoa ʻoku ou ʻiló. ʻOku teʻeki ke u fakamatala ʻa e kotoa ʻo e meʻa ʻoku ou ʻiló ki hoku uaifí, he kuó u ʻiloʻi kapau te u fakamatala ʻi ngali fakamaʻamaʻaʻi ʻo kau ki he ngaahi meʻa ʻoku toputapú, ʻe ʻikai toe falala mai ʻa e ʻEikí kiate au.’
“ʻOku ou tui, ʻoku totonu ke tau tauhi ʻa e ngaahi meʻá ni pea fakakaukauloto ki ai, ʻo hangē ko ia ko e fakamatala ʻa Luke naʻe fakahoko ʻe Mele fekauʻaki ni e ngaahi meʻa fakalangi ʻi fekauʻaki mo hono ʻaloʻi ʻo Sīsuú. (Vakai, Luke 2:19.)” (“That All May Be Edified” [1982], 337).
ʻE toki fakahaaʻi mo fakatahaʻi ʻa e ngaahi meʻa toputapu mo māʻoniʻoni kotoa pē ʻi he kuonga fakaʻosi mo fakaofo ko ʻení. ʻI hono toe fakafoki mai ko ia ʻa e Ongoongoleleí, ʻa e Siasi, mo e lakanga fakataulaʻeiki ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku tau maʻu ai ʻa e ngaahi meʻa toputapu taʻe hano tatau ʻi hotau nimá. ʻOku taʻe hano tatau ʻa e tāpuaki ʻoku tau maʻu ʻi hono fāʻeleʻi mai kitautolu ʻi he kuonga ko ʻení, ʻi ha taimi mo ha feituʻu ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi tāpuaki tuʻumoʻunga ne fakaʻamua ʻe he kau palōfita ʻo e kuohilí ʻa ia kuo fakahoko ia ʻi hotau ʻahó. ʻOku ʻikai totonu ke tau tuku ia ke mole atu.
ʻOua naʻa tuku ke ke hē atu ʻi heʻetau taʻetokangá. kae ʻofa ke hoko hoʻo moʻuí ʻo fakatupulaki ʻi he tauhi totonu ki he ngaahi fekaú. ʻOku ou fakaʻamu te ke fakakaukau, ongoʻi pea tui ʻa e ngaahi teunga taau pea ngāue ʻi ha founga te ne fakahaaʻi ai ʻa e ʻapasia mo e fakaʻapaʻapa ki he ngaahi meʻa ʻoku toputapú, ngaahi feituʻu ʻoku toputapú, pea mo e ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻoku toputapú.
ʻOku ou lotua ʻe lava ke tō hifo ʻa e ongoʻi ko ia ʻo e ngaahi meʻa ʻoku toputapú ki ho laumālié ʻo hangē ko e tō ʻa e hahaú mei he langí. ʻOfa ke ne tataki koe ke ke ofi kia Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻe pekia, pea kuo toetuʻu, pea ʻokú Ne moʻui, pea ko ho Huhuʻí. ʻOfa ke Ne ngaohi koe ke ke māʻoniʻoni ʻo hangē ko ia ʻokú Ne māʻoniʻoní, pea lava ke ke nofo hifo ʻi Hono puleʻangá “ʻo ʻikai toe hū ki tuʻa” (ʻAlamā 7:25). ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.