KO E LI’OA ‘I HE MO’UÍ KOTOA
ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi
ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá
Faeasaiti ʻa e CES maʻá e Kakai Lalahi Kei Talavoú
1 Mē 2005
Oakland, California
ʻE hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻoku ou fakamālo ki he kuaeá ʻi he fasi mālie mo ongo fakalaumālie ko iá, pea ʻoku ou fakamālō atu kia Palesiteni Sitīveni ʻEtikelini (Steven Edgren) ʻi he fakafeʻiloaki kuo faí.
ʻOku ou fiefia ke ʻi ʻOkalaní ni. ʻOku ou fakamālō atu kiate kimoutolu ʻoku ʻi hení pea mo kimoutolu ʻoku ʻi he ngaahi feituʻu kehé ʻi hoʻomou meʻa maí.
ʻOku ou fiefia ke lea ki he kau tāutaha taʻu siʻi ʻoku taʻu 18 ki he taʻu 30. ʻOku ʻi he toʻu foki ko ʻení ʻema taʻahine siʻisiʻi tahá. Pea ʻoku pehē mo ha toko 15 ʻo homa makapuna ʻe toko 28. Ko ia ʻoku ʻi ai ai haʻaku tokanga makehe ki he kau taʻu 18 ki he 30.
Moʻui ʻaki ʻa e Ongoongoleleí ʻi he ʻAho Kotoa pē
ʻI heʻeku lea ko ʻeni kiate kimoutolú, ʻoku ou lea ai ki he kahaʻú. Ko e kau taki kimoutolu ʻo e pisinisí he kahaʻú; ʻo e akó; ʻo e saienisí; ʻo e ngaahi koló, ngaahi siteití mo e ngaahi fonuá; pea mo e Siasí. Kae mahuʻinga angé, ko e kau taki kimoutolu he kahaʻú ʻi he ngaahi fāmili ʻo e Siasí.
ʻI heʻeku teuteu ki he efiafi ní, naʻá ku lau ai ha lea ne fakahoko ʻi ha faeasaiti ki muí ni ʻa e CES maʻá e kakai lalahi kei talavoú. Ko e ʻahó, ko e Sāpate ko hono ʻaho 6 ʻo Fēpuelí, peá ne fakahoko ia ʻi he Senitā Meliotí ʻi BYU. Ko e tokotaha leá ko ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻe fakatou langaki moʻui mo ongo ʻeku lau ʻa e leá ni kiate au.
Te mou manatuʻi naʻe kole atu ʻa ʻEletā Nalesoni “ke mou fakakaukau kiate kimoutolu, ʻo ʻikai ʻi homou tuʻunga lolotongá, ka ko ia ʻi he kahaʻú—ʻi ha taʻu ʻe 50 mei heni.” Naʻá ne ʻeke atu, “ʻOkú ke fie hoko ko e hā ʻi ha taʻu ʻe 50 mei heni?” Hili ia peá ne ʻoatu ha pōpoaki maʻongoʻonga ʻi he “Tuí mo e Ngaahi Fāmilí.” Naʻá ne fakamatala ʻo kau ki heʻene moʻui pea mo hono hoa ʻofeina ko Taniselá. Naʻá ne fakamatala kau ki heʻena fāifeinga fuoloa ke akó. Naʻá ne fakamatala kau ki he ngaahi fili naʻá na fakahoko ʻi heʻena nofo malí, ʻo fuofua kumi ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Naʻá ne pehē ko e tuí ko e “taki maama ia ʻi heʻena moʻui nofo malí. Naʻá ne fakamatala naʻá ne toki ʻeke totongi ki heʻene fai-tafá hili ha taʻu ʻe 12 ʻo ʻene ʻosi mei he akoʻanga fakafaitoʻó. ʻI he taimi ko iá, kuo toko nima ʻena fānaú. ʻOku mou lava pē ʻo fakakaukau atu ki he tui mo e feilaulau naʻá na fakahoko ke kei laka ki muʻa hona fāmilí ʻi he kei fakakakato ko ia ʻe Toketā Nalesoni ʻa e vahaʻa taimi lōloa ʻo ʻene teuteu faka-palofesinalé. (Vakai, Faith and Families [Faeasaiti ʻa e CES maʻá e tāutaha taʻu siʻí, ʻAho 6 ʻo Fēpueli 2005], 1–2.)
Kapau ne mou fanongo ki he pōpoaki maʻongoʻonga ʻa ʻEletā Nalesoni ʻi he konifelenisi ʻo ʻEpelelí, te mou ʻilo ʻa e ʻuhinga naʻe ongo ai kiate au ʻi heʻeku lau ʻa ʻene lea he faeasaiti ʻa e CES he ʻaho 6 ʻo Fēpuelí. ʻI he lea ko iá, naʻá ne fakahoko ai ha fakaʻapaʻapa fakaʻofoʻofa pea mo taau mo hono hoa ʻofaʻangá, pea ʻi ha ʻaho pē ʻe ono mei ai, ne siʻi mālōlō fakafokifā. Ko hono moʻoní, ʻo hangē ko hono akoʻi kitautolu ʻe ʻEletā Nalesoní, ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa taʻe ʻamanekina ʻo e moʻuí, pea ʻe lelei ai ke ʻoua naʻa ngata pē ʻi heʻetau tokanga ki he meʻa ʻoku tau fie aʻusia ʻi he taʻu ʻe 50 ʻi he kahaʻú, ka ke tau toe moʻui ʻi he ʻaho takitaha ʻo mateuteu maʻu pē ki hano ui fakafokifā atu kitautolu ki ʻapi.
“Tokanga ke Mou Fakahoko Ia”
Naʻá ku talanoa ʻi he uike kuo ʻosí mo ha taha ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻo kau ki he ngaahi fakamatala ne mau maʻu fekauʻaki mo e ʻū malanga ʻo e konifelenisi ʻo ʻEpelelí. Ne pehē ʻe hoku kaungāmeʻá ni ne tala ange ʻe ha taha, “Naʻá ku saiʻia ʻaupito ʻi hoʻo malangá.” Ne ma loto tatau ʻoku ʻikai ko e faʻahinga meʻa ʻeni ia ʻoku mau loto ke maʻú. Pea hangē ko e lea ʻa hoku kaumeʻá ni, “Naʻe ʻikai ke u fakahoko ʻa e malanga ko iá ke saiʻia ai. Ko e hā ʻene fakakaukau kiate aú, ko ha taha fakakata au?” Ne kau mai mo ha taha kehe ʻo e kōlomú ʻo ne pehē, “ʻOku ou manatu ai ki he talanoa ʻo e faifekau leleí. Ne tala ange ʻe ha taha hono kāingalotú, ʻNaʻá ku saiʻia ʻaupito ʻi hoʻo malanga he ʻaho ní,’ pea tali ange ʻe he faifekaú, ʻKapau ko ia, ta naʻe ʻikai mahino ia kiate koe.ʻ”
Mahalo ʻoku mou kei manatuʻi naʻá ku lea ʻi he konifelenisi ʻo ʻEpelelí ʻi he ponokalafí. Naʻe ʻikai talamai ʻe ha taha ia naʻe “saiʻia” he malanga ko iá—hala ʻatā! Ko hono moʻoní, ne hala ha meʻa ia ai ke fai ai ha saiʻia ʻo aʻu ai pē kiate au.
ʻOku ou lave ki he ngaahi fepōtalanoaʻaki ko ʻení ke akoʻi ha tefitoʻi moʻoni, ko ha pōpoaki ʻoku fakahoko ʻe ha Taki Māʻolunga ʻi ha konifelenisi lahi—ko ha pōpoaki ia ne teuteu ʻi he tataki ʻa e Laumālié ke ne paotoloaki ʻe ngāue ʻa e ʻEikí—ʻoku ʻikai fakahoko ia ke saiʻia ai. ʻOku fakahoko ia ke ne ueʻi, ke ne langaki, ke ne fakatukupaaʻi, pe fakatonutonu. ʻOku fakahoko ia ke tataki ʻi he mālohi ʻo e Laumālie ʻo e ʻEikí, pea mo fakataumuʻa ke ako ʻa e kau fanongó mei he leá pea mei he Laumālié ʻa e meʻa ʻoku totonu ke ne fakahoko fekauʻaki mo iá.
Ne mahino ki he Tuʻi ko Penisimaní ʻa e tefitoʻi moʻoni ko iá peá ne fakamatalaʻi. ʻOku kamata ʻaki ʻa e ngaahi leá ni ʻaki ʻene malanga maʻongoʻonga ko ia ʻoku lekooti ʻi he ngaahi ʻuluaki vahe ʻo e tohi ʻa Mōsaiá:
“ʻE hoku kāinga, ʻa kimoutolu kotoa pē ʻa ia kuo mou kātoa maí, ʻa kimoutolu ʻoku mou lava ke fanongo ki he ʻeku ngaahi lea ʻa ia te u lea ʻaki kiate kimoutolu he ʻaho ní; . . . kuo ʻikai te u fekau kiate kimoutolú ke mou haʻu ki heni ke vaʻinga ʻaki ʻa e ngaahi lea ʻa ia teu lea ʻakí, ka koeʻuhí pē ke mou tokanga mai kiate au, pea fakaava homou telingá ke mou ongoʻi, mo homou lotó ke mou ʻiloʻi” (Mōsaia 2:9).
Pea hangē ko e akonaki ʻa e tuʻi ne palōfita ko ʻení, ko e taimi ʻoku tau omi ai ke fanongo ki ha tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí, ʻoku ʻikai tonu ke tau “vaʻinga ʻaki ʻa e ngaahi lea” ʻokú ne lea ʻakí. Ko hotau fatongia ke fakaava hotau telingá ke tau ongoʻi pea mo hotau lotó ke mahino kiate kitautolu. Pea ko e meʻa ʻoku tonu ke tau feinga ke mahinó ʻa e meʻa ko ē ʻoku tonu ke tau fakahoko ki he pōpoaki ko ʻení. ʻOku ou tui pau naʻe ʻuhinga pehē ʻa e Tuʻi ko Penisimaní, he naʻá ne pehē ki mui ange ʻi heʻene pōpoakí, “Kapau ʻoku mou tui ki he ngaahi meʻá ni kotoa, tokanga ke mou fai ia” (Mōsaia 4:10). Kātaki ʻo manatuʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko iá ʻi heʻeku lea atu kiate kimoutolu he Sāpate ní.
“Nonga mo ha Līʻoa ʻoku Tuʻuloa he Moʻuí Kotoa”
Kuó u fakahingoa ʻeku leá “Ko ha Liʻoa ʻi he Moʻuí Kotoa.” Naʻá ku toʻo ʻeni mei ha meʻa ne leaʻaki ʻe Kōvana ʻAtilai E. Sitīvenisoni ʻo ʻIlinoí, ʻa ia ne hoko ko ha kanititeiti ki he palesiteni ʻo e ʻIunaiteti Siteití mei he Faʻahi Temokalatí ʻi he 1952 mo e 1956. Ko ha tangata lelei pea naʻe mei hoko ko ha palesiteni kapau naʻe ʻikai ke feʻauhi mo e taha manakoa ko ʻeni ko Tuaiti D. ʻEisenihaoa (Dwight D. Eisenhower).
ʻI heʻene lea ki he Fakataha ʻa e Kau Sōtia Motuʻa ʻo ʻAmeliká, ne fakahoko ange ai ʻe Sitīvenisoni ha kupuʻi lea fakapotopoto fekauʻaki mo e mateakiʻi fonuá (patriotism). Naʻá ne pehē ʻoku ʻikai ko e meʻa ʻoku tau fie-maʻú ko hano fakafōtunga taimi nounou pē ʻo e lotó, ka ko ha nonga mo ha līʻoa ʻoku tuʻuloa he moʻuí kotoa, (lea naʻe fakahoko ʻi he ʻaho 2 ʻo ʻAokosi, 952, hiki ʻe John Bartlett, comp., Familiar Quotations, 13th ed. [1955], 986). ʻOku ou saiʻia ai—”fakafōtunga taimi nounou pē ʻo e lotó, ka ko e nonga mo ha līʻoa ʻoku tuʻuloa he moʻuí kotoa.” Te u ngāue-ʻaki ʻa e ʻuhinga ko ʻeni ʻo e mateakiʻi fonuá ko ha founga ia ke tau moʻui ʻaki ai ʻa e ongoongoleleí.
ʻOku ʻi ai e niʻihi ʻoku nau moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí ʻi ha “fakafōtunga taimi nounou pē ʻo e lotó,” pea muiaki mai ai ha vahaʻa taimi lōloa ʻo e nofo noá pe ko ha ngāue ʻoku tātātaha hono fakahokó pe fetōʻaki. Ko e meʻa ʻoku tau fie maʻu ʻi hono moʻui ʻaki ʻo e ongoongoleleí ko ha “nonga mo ha līʻoa ʻoku tuʻuloa he moʻuí kotoa.”
ʻOku ʻuhinga leva ki he hā ke tau talangofua ki he ngaahi fekaú, ke tauhi ʻetau ngaahi fuakavá, pea mo tauhi ki he ʻEikí ʻaki ʻa e “nonga mo ha līʻoa ʻoku tuʻuloa he moʻuí kotoá?” ʻOku ʻuhinga ia ke tau hoko ko ha Kāingalotu ʻoku pēseti ʻe 100, ʻo pēseti ʻe 100 he taimi kotoa pē. Fakatatau mo e folofolá, ʻoku ʻuhinga ia ke muimui ʻi he fakahinohino ne fakahoko ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ki hono kakaí: “ʻOku ou fakaʻamu ke mou tuʻu maʻu taʻe faʻa-ngaue, pea mohu ʻi he ngāue lelei maʻu ai pē, koeʻuhí ke fakamaʻu ʻa kimoutolu ko ʻene fānau ʻe Kalaisi, ko e ʻEiki ko e ʻOtua Māfimafi” (Mōsaia 5:15). ʻOku ʻuhinga ia ke muimui ʻi he kole ne fakahoko ʻe he Tamai ko Līhaí ki hono foha ngāvaivaí: “Taumaiā ke ke hangē nai ko e teleʻá ni, ʻo tuʻu maʻu mo tuʻu ʻaliʻaliaki taʻe lava ke ueʻi ʻi he fai ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí!” (1 Nīfai 2:10).
ʻOku fie maʻu ʻi he “līʻoa he moʻuí kotoá,” ʻa e taha ko iá ke nonga mo tuʻu maʻu, tuʻuloa pea mo taʻe ueʻia. Ke tau pīkitai ki heʻetau ngaahi fuakavá pea ki he taki mo e ngaahi akonaki ʻa e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí koeʻuhí ke tau hangē ko e meʻa ne tohi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá, “Ke ʻoua naʻa tau kei fakatamaiki ʻo felīlīʻaki mo feʻaveʻaki fano ʻe he matangi ʻo e akonaki kotoa pē” (ʻEfesō 4:14). Ko hotau tuʻungá ia pea mo ʻetau taumuʻá. ʻOku fie maʻu ʻe he tuʻunga pīkitai ko ʻení ke tau fakaʻehiʻehi mei hono fakahoko ʻo fuʻu tōtuʻa ha meʻa kae fakaliʻeliʻaki ha meʻá. ʻOku tonu ke hoko ʻetau ngāué ko ha ngāue ʻa ha tamaioʻeiki līʻoa ʻoku pēseti ʻe 100 maʻu ai pē, kae ʻikai ko ha ngāue pēseti ʻe 120 ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku loto puna aí.
Ne fakahoko ʻe ha faiako mahuʻinga naʻá ku maʻu ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí ʻi BYU hano fakaʻuhingaʻi ʻo e tōtuʻa ʻo e loto māfaná: “Ko e tōtuʻa ha loto māfana ʻa ha tahá ko ha taha kuo hē mei heʻene taumuʻá pea liunga ua ai ʻene feinga ke aʻu ki aí.” Ne feʻunga ʻa e fakaʻuhinga ko iá ke ne taki au ʻi heʻeku moʻuí, pea ʻoku ou fokotuʻu atu ia kiate kimoutolu. ʻOua naʻá ke feinga ke fakahaaʻi hoʻo līʻoá ʻaki ha ʻo fuʻu ʻoho taimi nounou pē ʻaki ha ngaahi fakaʻilonga ʻo e “fie māʻoniʻoní.” ʻOku tau totongi ʻetau vahe hongofulú, ka tau manatuʻi muʻa ko e vahehongofulú ko ha pēseti pau pē ia ʻe 10— ʻoku ʻikai ko e pēseti ʻe 8 pea ʻoku ʻikai ʻaupito ko e pēseti ʻe 12 ʻoku tātātaha hono fakahokó pe fakahoko ia ʻe he loto puná.
ʻOku ou manatu ai ki ha ngaahi meʻa ne hohaʻa ki ai ʻa Palesiteni Hāloti B. Lī peá ne fakahā mai ʻi heʻeku kei palesiteni ʻi BYU. Ki muʻa siʻi pea huufi ʻa e Temipale Polovó, naʻá ne fakahā mai ʻoku hohaʻa naʻa hoko ʻa e ofi ʻa e temipale ko ʻení ke tā tuʻo lahi ai e ō ki ai ha fānau ako ʻe niʻihi kae fakaliʻeliʻaki ʻenau akó. Naʻá ne kole mai ai ke u ngāue muʻa mo e kau palesiteni fakasiteiki ʻo BYU ke fakapapauʻi ʻoku mahino ki he fānau akó, naʻa mo ha meʻa toputapu mo mahuʻinga hangē ko e temipalé, ʻoku fie maʻu ʻa e ngāue aí ke fakahoko ʻi he fakapotopoto mo maau koeʻuhí ke ʻoua naʻa fakaliʻeliʻaki ʻe he fānau akó ʻa e ako ko ia ʻoku totonu ke hoko ko e meʻa ke nau tokanga taha ki ai he lolotonga ʻo e ngaahi taʻu ʻoku nau ako ai ʻi BYU.
Fakatuʻutāmaki ʻo Hono Fakahoko Fakapalataha ʻo e Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni Leleí
Naʻá ku fakahoko ha lea ʻi he taʻu ʻe hongofulu tupu kuo hilí ne ui ko e “ʻE Lava ʻo Hoko Hotau Mālohingá ko Hotau Tōʻanga” (Ensign, ʻOkatopa 1994, 11–19). Naʻá ku lea ai ki he meʻa ʻoku hoko he taimi ʻoku tau toʻo ai ha tefitoʻi moʻoni pe fekau ʻofakahoko ʻo fuʻu tōtuʻá. Naʻá ku fakahā ai ha sīpinga ʻe 20. ʻOku ou liliu ha 5 mei ai ke fakafeʻunga mo e kole ko ʻení ke tau ngāueʻaki ʻa e nongá mo e līʻoa ʻoku tuʻuloa ʻi he moʻuí, kae ʻikai ko e meʻa ko ia ne ui ʻe Kōvana Sitīvenisoni ko e “fanga kiʻi fakafōtunga taimi nounou ʻo e lotó.”
ʻOku taau ai ke hoko ʻa e mateakiʻi fonuá ko e ʻuluaki sīpinga ia ʻo ʻeku hohaʻá. Naʻa mo e ʻofa-fonuá, kapau ʻe tō ki tuʻa, te ne lava ke uesia fakalaumālie kitautolu. ʻOku ʻi ai ha kau tangataʻi fonua ʻe niʻihi ko ʻenau mateakiʻi fonuá (ʻo fakatatau mo ʻenau fakaʻuhingá) ʻoku mātuʻaki fakafokifā mo fakamole taimi pea hangē ʻoku ne fakataʻeʻaongaʻi ai e ngaahi fatongia kehé, kau ai ʻa e fāmilí mo e Siasí. Hangē ko ʻení, kuo tau fanongo ʻi ha kau mateakiʻi fonua ʻe niʻihi (tokua) ʻoku kau atu pe poupouʻi fakameʻatau mo fakahoko ha ngaahi teuteu ʻi tuʻa ki ha fepaki fakakautau. ʻOku uesia fakalaumālie kinautolu ʻe he tōtuʻa ʻo ʻenau vēkeveke ki he tafaʻaki pē taha ʻo e mateakiʻi fonuá pea nau fakamavaheʻi ai kinautolu mei he sōsaieti ʻo e Siasí mo e pule ʻa e kau maʻu mafai fakasivile ko ē ʻoku hanga ʻe he ʻetau tefito ʻo e tui hono hongofulu mā uá ʻo ʻai ke tau fakaongoongo kotoa ki aí.
ʻOku fekauʻaki ʻa ʻeku sīpinga hono uá mo ha kakai kuo nau maʻu ha tukupā kānokato ki ha foʻi tokāteline pau pe fekau pau pē taha ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻE lava pē ko ha tokangata taha ʻataʻatā pē ki he ngāue ʻo e hisitōlia fakafāmilí, pe fuʻu femoʻuekina ʻataʻatā pē ʻi he ngaahi meʻa ʻo e puleʻanga fakakonisitūtoné, pe ko ha toe faʻahinga meʻa pē ʻokú te tāfataha ki ai.
ʻI ha pōpoaki fakangalongataʻa ne fakahoko ʻi he konifelenisi ʻo ʻOkatopa 1971, ne fakatatau ai ʻe ʻEletā Poiti K. Peeka ʻa e kakato ʻo e ongoongoleleí ki he ngaahi kī ʻo ha piano. Naʻá ne fakatokanga ʻe lava ke “manako” ha taha ʻi ha “foʻi kī pē taha,” ʻo hangē ko ha faʻahinga tokāteline ʻoku nau fie fanongo ki ai “ʻo toutou tā taʻe-tuku pē ia.” Naʻá ne pehē:
“ʻOku ʻi ai ha kāingalotu ʻe niʻihi ʻo e Siasí ʻoku nau fili ha foʻi kī ʻe taha pe ua ʻoku nau manako ai pea tā taʻe tuku pē ia. . . . ʻOku ngalo ʻiate kinautolu ʻa hono kakato ʻo e Ongoongoleleí, . . . [ʻa ia kuo nau siʻaki] ʻi heʻenau saiʻia he nota ʻoku nau manako taha aí. ʻOku aʻu ʻeni ʻo nau fakalahiʻi pea fakakeheʻi, peá ne taki ai kinautolu ʻo hē mei he moʻoní.” (Teach Ye Diligently [1975], 44).
ʻE lava ke tau lau ʻa e kakai peheé, ʻo hangē ko e folofola ʻa e ʻEikí fekauʻaki mo e kāingalotu ʻo e tui fakalotu Sieká (Shaker sect), “ʻoku nau fie ʻilo ʻa e moʻoní ʻo fakakongokonga pē, kae ʻikai. . .kakato” (T&F 49:2). Pea ko ia ʻoku ou pehē ai, tokanga telia ʻa hono fakahoko ha meʻa ʻo fuʻu tōtuʻá. Kapau te ke tā ha foʻi kī pē taha kae tuku pe liʻaki kotoa ʻa e toenga ʻo e ngaahi kī ongo-mālie ʻo e ongoongoleleí, ʻokú ke hē koe mei he nonga mo e līʻoa tuʻoloa ko ia he moʻui kotoa ʻoku fokotuʻu maí.
ʻI he ngaahi sīpinga fakatuʻutāmaki ko ʻeni hono fakahoko ʻo tō ki tuʻa ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni leleí, kuo pau ke u vete atu ai e taha ʻo hoku ngaahi vaivaí. Kuo mou fanongo ʻi he lea motuʻa ko ia “ʻOua naʻá ke hoko ko e tokotaha ke ne fuofua fakahoko ha meʻa, pe tokotaha fakamuimui taha ke siʻaki ʻa e ngaahi meʻa motuʻá.” Ko ʻene aʻu mai ko ʻeni ki he ngaahi meʻa fakatekinolosia fakaofo ʻo e toʻutangata ko ʻení, hangē ko e komipiutá, mahalo ko e fakamuimui taha au ke u tukuange ʻa e meʻa motuʻá.
ʻOku ou kei ngāueʻaki pē ha taipe ʻoku ʻikai fakaʻuhila. Ko ha taʻu ʻeni ʻe 50 tupu mo ʻeku fai tohi mo tohi ha ngaahi fanongonongo mo faʻu ha konga ʻo ʻeku ngaahi leá ʻi ha ngaahi taipe ʻoku ʻikai fakaʻuhila. ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuo hilí, ne fāifai pea toki taʻe ʻaonga ai ʻeku taipe motuʻa ʻikai fakaʻuhilá. Ne u kamata leva ke kumi hano fetongi. Naʻe ʻikai faingofua ke maʻu ia.
Ko e tekinolosia hoko mai ʻi he taipe ʻikai fakaʻuhilá ko e taipe ʻuhila. Ne u fakalaka au ai. Hoko mai ai mo ha ngaahi meʻangāue ki he polokalama fakakomipiutá mo e ngaahi komipiutá; ʻoku toe makehe ange ʻene fakalaká, ʻo hangē ko ia ne fakaʻaongaʻi ʻe heʻeku sekelitali poto ko Meki Mekinaití (Margie McKnight), ki hono taipeʻi ʻo ha ngaahi tatau lahi ʻo lea ko ʻení. Ko e komipiutá ʻoku fakatau ʻe he ngaahi falekoloá he ʻaho ní, pea naʻe tonu ai ke ʻoua te u ʻohovale ʻi he sio fakamamaʻu mai e talavou faifakataú ʻi he taimi ne u ʻeke ange ai pe ʻoku ʻi ai ha taipe ʻikai fakaʻuhilá. Ne fakaʻaliʻali fiefia mai ʻe ha talavou ʻe taha ha taipe ʻuhila siʻisiʻi ʻoku maʻamaʻa feʻunga ke hiki holo pē ki he nagahi palakí, mo ne ʻeke mai pe ko ia ʻoku ou fie maʻú.
Fāifai, peá u maʻu ha kiʻi fale-koloa ne ʻi ai ha faifakatau ʻulu-hiná naʻá ne ʻilo ko e hā ʻa e taipe ʻoku ʻikai fakaʻuhilá. Naʻe toe pē ha taipe ʻe taha ʻi he loki tukuʻanga koloá, pea ne u fiefia ke fakatau ia. Ne kiʻi fifili ʻa e tauhi koloá ni pe ko e hā ʻeku meʻa ʻe fai ʻaki iá. Naʻe fuʻu anga fakamatāpule ia ke ne ʻeke mai ka naʻá ne fakamahamahaloʻi pē. ʻI he taimi ne ne mono mai ai ʻeku kiʻi taipe ʻikai fakaʻuhilá, naʻá ne pehē mai leva, “ʻOku ʻikai fuʻu lahi haʻamau fakatau atu e kalasi ko ʻení. Pau pē ʻoku lahi hoʻo nofo kemí.” Ko e talanoa moʻoni ʻeni!
Te u hoko atu ki he sīpinga hono tolu ʻo e faikehekehe ʻi he līʻoa ʻoku tuʻuloá mo e ngaahi fakafōtunga taimi nounou pē ʻo e lotó. Ko ha fakaʻilonga moʻoni ia ʻo e līʻoá ʻa ʻete fie feilaulauʻi ʻa e meʻa kotoa pē ʻokú te maʻu ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí. Ko hono moʻoní, ko ha fuakava ia ʻoku tau fakahoko ʻi he ngaahi potu māʻoniʻoni. Ka kuo pau ke fakangatangata moʻoni pē ʻeni ki he ngaahi feilaulau ko ē kuo kole mai he taimí ni ʻe he ʻEiki ʻa ʻEne kau takí ke tau faí. ʻOku totonu ke tau lea fakataha mo ʻAlamā, “Ko e ʻumaʻā ʻeku toe fie fai mo ha meʻa lahi hake ʻi he ngāue kuo uiuiʻi ai aú?” (ʻAlamā 29:6). ʻOku faingofua pē ke taki halaʻi ʻe ha ngaahi kulupu lotu ʻa e niʻihi ʻoku nau fakakaukau ʻoku ʻikai feʻunga ke totongi ʻenau vahe hongofulú mo e ngaahi foakí pea mo ngāue ʻi he ngaahi tuʻunga kuo ui kinautolu ki aí, ʻaki haʻanau foaki ha meʻa teu ui ko ha “fanga kiʻi fakafōtunga nounou” ʻo ʻenau fie feilaulaú.
Ko e sīpinga hono faá ʻoku fekauʻaki ia mo e ngaahi taumuʻá. ʻOku maʻu ha ivi lahi ʻi he tokanga taha ki heʻetau ngaahi taumuʻá. Kuo tau osi mamata kotoa ʻi he fua lelei ʻo e tokanga tāfataha ko iá. Ka ʻe lava ʻe he tokanga tāfataha pē ki he ngaahi taumuʻá ʻo fakatupu ke ngalo ʻi ha taha hono mahuʻinga ʻo e founga ʻoku māʻoniʻoní. Ko e taimi ʻoku hoko ai iá, ʻe lava leva ʻo liliu ha līʻoa ʻoku tuʻuloa ki ha meʻa ʻoku fakahoko ʻo tōtuʻa pea taimi nounou mo fakatuʻutāmaki.
Ko e tafaʻaki hono nimá kuo pau ke tau tuiaki atu mo fakaʻehiʻehi mei he ʻoho taimi nounoú, ko e meʻa fakapaʻangá. Kuo fekau ke tau foaki ki he kakai masivá. ʻE lava nai ke tōtuʻa hano fakahoko ʻo e tefitoʻi fatongia faka-Kalisitiane ko iá? ʻIo, ʻe lava. Kuó u ʻosi mamata ai. Mahalo kuo mou ʻosi mamata ʻi ha kakai ʻoku nau fakahoko honau fatongiá ʻo e foaki ki he masivá ʻo fuʻu tōtua pea iku ʻo nau fakamasivaʻi ai honau fāmilí ʻaki ʻenau fakaʻaongaʻi e koloa pe ko e taimi naʻe fie maʻu ʻe he kau mēmipa honau fāmilí.
Kau fakaʻaongaʻi muʻa ha lea motuʻa ʻa e kau ngoué, ʻoku ikai totonu ke tau kai ʻetau pulopula koané. Ko e faʻahinga fakahoko fatongia fakatāfataha peheé te ne taʻofi kitautolu mei haʻatau lava ʻo tō pea mo utu ʻa e fua ʻo e taʻu kahaʻú ʻa ia ʻe lava ke tauhi ʻaki hotau fāmilí pea mo foaki ai ki he masivá. Naʻe fakatokanga ʻa e Tuʻi ko Penisimaní, ʻo ne fekau hono kakaí ke nau fafanga ʻa e fiekaiá, mo fakakofuʻi ʻa e telefuá, mo ʻaʻahi ki he mahakiʻiá pea tokoni kiate kinautolu ʻo fakatatau mo e meʻa ʻoku nau masiva aí (vakai, Mōsaia 4:26), ke nau “tokanga ke fai fakapotopoto mo maau ʻa e ngaahi meʻá ni kātoa; he ʻoku ʻikai ʻaonga ke lele ʻa e tangatá ʻo vave ange ʻi he mālohi ʻokú ne maʻú” (v. 27; vakai foki, T&F 10:4).
ʻI heʻeku fakaʻosi e ngaahi sīpingá ni ʻe nimá, ʻoku ou fie fai atu ha fakatokanga. Ko e tefitoʻi moʻoni kuó u taukaveʻí, ʻoku tonu ke tau tūlifua ki ha līʻoa ʻoku tuʻuloá kae fakaʻehiʻehi mei he ʻohofi taimi nounoú, pea ʻe mahino lelei ange hono ʻuhinga “ke fai fakapotopoto he meʻa kotoa peé.” ʻOku ʻikai pehē ia. Kuo ʻosi fekau kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau ngāue ʻaki hotau “lotó, iví, ʻatamaí mo e iví” kotoa” (T&F 4:2), ke “fekumi fakamātoato. . . ki he ngaahi koloa ʻo e nofo taʻengatá” (T&F 68:31), pea mo “loto toʻa ʻi he fakamoʻoni ʻo Sīsuú” (T&F 76:79). Kuó ne ʻosi tala mai foki kapau te tau māmāfana, te Ne puʻaki kitautolu mei Hono ngutú (vakai, Fakahā 3:16). Ko e taumuʻa ʻo ʻeku ngaahi sīpinga ko ʻení ke tau tuʻu maʻu pea mo tuʻuloa ʻa ʻetau līʻoá, ʻa ʻetau ʻosikiavelengá, ʻa ʻetau tukupaá, pea mo ʻetau ngāué.
Fehangahangai ʻa e Teití mo e Fakatakangá
Kuó u feinga ke ʻoatu ha sīpinga ʻo e mahuʻinga ʻo e līʻoa ʻoku tuʻuloa he moʻuí, pea kuó u ʻosi fakatokanga atu ki hono fakatuʻutāmaki ʻo hono fakahoko ʻo tōtuʻa ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoní. Kapau ʻoku teʻeki ke u lava ʻo ʻai kimoutolu ke mou vakavakai ki hoʻomou ngaahi tōʻongá, mahalo ʻe toki lavaʻi ʻe heʻeku kaveinga fakaʻosí ʻo fakahoko ʻeni.
ʻI heʻene lea ʻi he tānaki tuʻunga ʻa BYU he uike ʻe ua kuo hilí, ne fakamatala ai ʻa ʻEletā ʻEla C. Tingei (Earl C. Tingey) ki ha fakamatala ki muí ni ʻi he makasini Time kau ki ha ongo meʻa ʻi homou toʻú. ʻOku pehē ai ko e taʻu 18 ki he 25 kuo hoko ia ko ha “tuʻunga mahino mo makehe ʻo e moʻuí, ʻoku fakaofo, ko ha taimi taʻe pau ia ʻi he vahaʻa ʻo e kei talavoú mo e tuʻunga ʻo e kakai lalahí, ʻa ia ʻoku fili ai e kakaí ke nofo fuoloa ʻi ha ngaahi taʻu, [fakatoloi] . . . ai e fatongia ʻo ʻete hoko ko e taha lahí” (Lev Grossman, “Grow Up? Not So Fast,” Time, Sānuali 24, 2005, 44). ʻOku pehē ʻe he fakamatalá ni ko e niʻihi fakafoʻituitui ʻoku liliu ko ʻení ko ha “niʻihi ʻe kei ʻi he tuʻunga kei talavoú maʻu ai pē, . . . ʻo ʻikai toe fie motuʻa ange he uofulú” (p. 42). Ne fakalea mahino ngofua ʻeni ʻe ʻEletā Tingei ki he kau ʻosi mei BYU pea mo honau fāmilí “ko ha ngaahi veiveiua ʻoku maʻu ʻe he kau ʻosi mei he kolisí . . . ke tali ʻa e fatongia ʻo e malí mo e fāmilí” (lea he tānaki tuʻunga, ʻEpeleli 21, 2005).
Ko e fakahehema ko ʻeni ke fakatoloi ʻa e fatongia ʻo e taha kuo matuʻotuʻá, ʻo kau ai ʻa e malí mo e fāmilí, ʻoku hā mahino moʻoni ʻi he ʻetau kakai lalahi kei talavou he Siasí. Kuo hiki hake ʻa e taʻu motuʻa ʻo e niʻihi ʻoku malí ʻi he ngaahi taʻu ʻe hongofulu tupu ki mui ní, pea holo mo e tokolahi ʻo e fānau ʻoku fanauʻi ʻi he ngaahi fāmili mali ʻi he Siasí. ʻOku lave ʻa e pōpoaki ʻa ʻEletā Nalesoni he faeasaiti ʻo e māhina ʻe tolu kuo hilí ki he Tuí mo e Fāmilí, ʻi he kaveingá ni, pea ko ha konga foki ia ʻo ʻeku taumuʻá, “Ko ha Līʻoa he Moʻuí Kotoa.” Ko ia, te u fakaʻosi ʻaki haʻaku fakamatala ki ha ngaahi meʻa ʻoku fai ha hohaʻa ki ai fekauʻaki mo ha ngaahi tōʻonga lolotonga, ʻi he feohi ʻa ʻetau kau tāutaha teʻeki mali he Siasí ʻi ʻAmelika Tokelau.
ʻOku fakamatala ʻe he kau fakatotolo potó tokua ko e fai kaumeʻá kuo mōlia atu ia mei ha kau tāutaha ʻe niʻihi ʻoku ʻi he ngaahi ʻunivēsití. Kuo fetongi ai ʻe ha faʻahinga meʻa ʻoku ui ko e “fakatakanga pē” (vakai, Bruce A. Chadwick, “Hanging Out, Hooking Up, and Celestial Marriage,” ʻi he Brigham Young University 2002–2003 Speeches [2003], 1–8). Mahalo pē kuo mou meaʻi ʻeni, ka te u fakamatalaʻi atu koeʻuhí ko kinautolu kuo matuʻotuʻa pe toe motuʻa ange pe teʻeki ʻilo ki aí. Ko e fakatakanga ko ʻení ʻoku kau fakataha ai ha kau talavou mo ha kau finemui ʻi ha ngaahi ʻekitivitī fakatokolahi. ʻOku kehe ʻaupito ia mei he teití.
Kiate kimoutolu ʻoku matuʻotuʻa pe toe motuʻa angé, mahalo naʻa fie maʻu ke u toe fakamatala atu pe ko e hā ko ā ʻa e teiti. ʻOku ʻikai tatau ia mo e fakatakangá, he ko e fai kaumeʻá ʻoku ʻikai ko ha sipoti fakatokolahi. Ko e fai kaumeʻá ʻoku tauhoa pē, ke te ʻilo ʻa e faʻahinga feohi fakatāutaha pea mo e faʻahinga tukupā fakataimi ʻe iku ai ki he malí, pea ʻi ha ngaahi meʻa hāhā-molofia mo mahuʻinga ʻe niʻihi.
Ko e hā ʻoku fakaʻau ke mole atu ai ʻa e fai kaumeʻá? ʻOku ʻikai ke u fakapapauʻi, ka ʻoku ou lava ʻo fakatokangaʻi ha ngaahi meʻa ʻoku nau fakatupu ia:
- 1. ʻOku fepaki ʻaupito ʻa e ngaahi tōʻonga ʻi hotau kuongá mo e ngaahi tukupā ʻi he feohi fakafāmilí. Hangē ko ʻení, kuo fakafaingofuaʻi fakalao ʻa e vete malí, pea kuo fakaʻau ʻo ʻikai fakamānako hono ohi hake ha fānau. ʻOku tokoniʻi moʻoni ʻe he fakafili ki he ngaahi tukupaá ʻa e fakafepaki ʻa e tevoló ki he palani ʻa e Tamaí maʻa ʻEne fānaú. ʻOku fakafalala ʻa e palani ko iá ki hono tauhi ʻo e ngaahi fuakavá pe ngaahi tukupaá. Ko e hā pē ha meʻa ʻokú ne tohoakiʻi kitautolu mei heʻetau ngaahi tukupaá, ʻokú ne fakavaivaiʻi ai hotau ivi ke kau ʻi he palaní. ʻOku kau ʻi he fai kaumeʻá ia ʻa e tukupaá, neongo ʻoku lau houa pē. ʻOku ʻikai fie maʻu ʻi he fakatakangá ia ha faʻahinga tukupā, tautau-tefito ki he kakai tangatá ʻo kapau ʻe tokonaki ʻe he kakai fefiné ia ʻa e meʻakaí mo e feituʻu ke nau malu ai.
- 2. Ko hono ola ʻo e feinga tuʻunga tatau ʻa fafiné, ko hono holoki ʻa e fai kaumeʻá. ʻI he lahi ange ʻo e ngaahi meʻa ke fili ki ai ʻa fafiné pea aʻu ʻo ngāue lahi mo mālohi hanau niʻihi, kuo fakaʻau ke ʻikai fie fakahoko ʻe he kakai tangata ʻe niʻihi honau fatongia fakaetangata anga-mahení, ʻo hangē ko e kole ki ha taha ke na fai kaumeʻá, telia naʻa lau kinautolu ko ha “kau tangata filifili mānako (chauvenist).”
- 3. ʻOku fakafōtunga lelei ʻe he ngaahi polokalama TV fekauʻaki mo e niʻihi teʻeki malí.
- 4. Kuo liliu lahi foki hono ʻuhinga mo hono mahuʻinga ʻo e “fai kaumeʻá” ʻo aʻu ki ha tuʻunga ʻoku fuʻu faingataʻa ai ke toe lava ʻe ha niʻihi. Naʻá ku fakatokangaʻi ʻa e meʻá ni ʻi heʻetau fānau kei iiki angé. ʻOku ʻikai ʻiloʻi pe ko e hā hono ʻuhingá, ka ʻoku pehē ʻe he fānau tangata he ako māʻolungá tokua, kuo pau ke nau fakahoko ha meʻa lahi pe makehe ʻo ka nau kole fai kaumeʻá, ʻo tautau-tefito ki ha meʻa hangē ko ha hulohula lahi ʻa e akó, pea ʻoku pehē ai ʻe he tamaiki fefiné kuo pau ke nau fakahoko ha meʻa tatau ʻi hono talí. ʻIkai ngata aí, kuo pau ke hoko ʻa e fai kaumeʻá ko ha faʻahinga meʻa ʻoku lahi. Ne u fakatokangaʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻá ni he taʻu 1970 tupú. ʻOku ou manatuʻi ha ongo meʻa ne teuteu ʻena meʻatokoni efiafí ʻe hona ngaahi kaumeʻa, he vahaʻa ʻo e ongo hala he tafaʻaki fakatonga ʻo e malaʻe vaʻinga ʻakapulu ʻo BYU.
Ne ʻai ʻe he ngaahi meʻá ni kotoa ʻa e fai kaumeʻá ke toe faingataʻa ange. Pea ko e lahi ange ʻa e teuteú mo e fakamole ange ʻa e meʻa ki he fai kaumeʻá, ko ʻene holo ange ia ke siʻisiʻi angé. Pea ʻi he holo ʻa e fai kaumeʻá ke siʻisiʻi mo lahi ange hono ngaahi meʻá, ʻoku hangē leva ʻokú ne fakatupu ha ʻamanaki ko e fai kaumeʻá ʻoku fakamātoato pe tukupā ke hokohoko atú. ʻOku toe lahi ange hono fakalotosiʻiʻi ʻe he meʻa ko iá ʻa e fakakaumeʻá. Kuo puli atu ʻa e ngaahi tā-telefoni maʻamaʻa mo fakaoli ne u faʻa fakahoko mo hoʻomou mātuʻá mo hoʻomou ngaahi kuí. Naʻe faʻa mei peheni e telefoni ko iá: “Ko e hā thoʻo meʻa ʻe fai he pōní? Fēfē ke ta ō ki he heleʻuhilá?” Pe, “Fēfē ke ta ō ʻo ʻeva ki loto kolo?” ʻOku ʻikai fakatupu puputuʻu ʻa e fai kaumeʻa peheé pea ʻe lava ke toutou hoko, he ʻoku ʻikai ke nau fakafōtunga mai ha tukupā ke hokohoko maʻu pē.
ʻOku hanga ʻe he fai kaumeʻa ʻoku ʻikai fakamolé mo toutou hokó ʻo ʻai ʻa e tangatá mo e fefiné ke na “maheni mo ha tokolahi” ʻo lava ai ke fakafuofuaʻi lelei ʻa e niʻihi ʻoku ngalingali saí. Ko e founga motuʻa ʻo e fai kaumeʻá ko ha founga lelei moʻoni ia ke maheni ai mo ha fefine pe tangata. ʻOkú ne fakaʻaiʻai ʻa e talanoá. ʻOku lava ai ke ke ʻilo ho anga ki he kakai kehé pea mo honau anga fakatāutaha mai kiate koé. Naʻá ne ʻomi ha faingamālie ke te ako ai ki hono kamata mo pukepuke ha feohi ʻoku fakapotopoto. ʻOku ʻikai teitei hoko ʻeni ia ʻi he fakatakangá.
ʻE hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine teʻeki mali, muimui he founga faingofua ʻo e fai kaumeʻá pea he ʻikai fie maʻu ai ke ke toe fekumi ʻi he ʻInitanetí pe ngaahi polokalama fai kaumeʻá—ko ha ongo fili ia ʻe ala mātuʻaki fakatuʻutāmaki pea ʻoku ʻikai ola lelei pea ʻikai fiemaʻu.
ʻOku ʻi ai foki mo ha ʻuhinga ʻe taha ʻoku tokoni ki he fakaʻau hifo ko ia ʻa e fai kaumeʻá kae manakoa ʻa e fakatakangá. Kuo taʻu lahi hono faleʻi mai ʻe he Siasí ʻa e kakai kei talavoú ke ʻoua te nau teiti kae ʻoua kuo nau taʻu 16. Mahalo ʻoku ʻi ai ha kau tāutaha taʻu siʻi ʻe niʻihi, ʻo tautau tefito ki he kakai tangatá, ʻoku nau ʻai ʻenautolu ʻeni ʻo tō ki tuʻa pea nau pehē he ʻikai ke nau fai kaumeʻa kae ʻoua kuo nau taʻu 26 pe taʻu 36 ʻa e niʻihi ia.
Kau tangata, kapau kuó ke foki mai mei he ngāue fakafaifekaú ka ʻokú ke kei muimui pē he founga kuo faleʻi mai ki he feohi ʻa tangata mo fafine ʻoku taʻu 15, kuo taimi ke ke hiki hake. ʻAi ke ke loto lahi pea kumi ha taha ko hao hoa. Kamata ʻaki haʻo fai kaumeʻa mo ha kau finemui kehekehe, pea ko e taimi ʻe maʻu ai ha taha ʻoku ngalingali leleí, hoko atu leva ki he teu malí. Ko e taimi ʻeni ʻo e malí. Ko e taumuʻa ia ʻa e ʻEikí ki Hono ngaahi fohá mo Hono ngaahi ʻofefine lalahi kei talavoú. ʻOku tonu ke kamata ʻe he houʻeiki tangatá, pea ʻoku tonu ke mou fakahoko ia kau tangata. Kapau ʻoku ʻikai ke ke ʻilo pe ko e hā ʻa e fai kaumeʻa, mahalo naʻa tokoni atu ʻa e fakaʻuhinga ko ʻení. Ne u maʻu ʻeni mei hoku mokopuna fefine taʻu 18. Ko e “fai kaumeʻá” kuo pau ke lava he sivi ko ʻení ʻe tolu: (1) tomuʻa palani, (2) lava ʻo totongi ia, pea (3) tau hoa leva.
Kau finemui, fakaʻehiʻehi mei he lahi ʻo e fakatakanga holó, kae fakaʻaiʻai ʻa e fai kaumeʻa ko ē ʻoku faingofua mo maʻamaʻa, pea mo hokohokó. ʻOua te mou fakafaingofuaʻi ke fakapupunga holo ai ʻa e kau talavoú ka mou fafanga ʻe kimoutolú. ʻOua te mou faitokonia ʻa e fakapikopikó. ʻOku sai ke ʻai pē mo fakahoko ha ʻekitivitī fakakulupu, ka ko e founga pē ʻeni ʻe taha ke feohi ai ʻa e kau talavoú mo e kau finemuí, kapau te mo u fakatokangaʻi ʻa e kau talavoú ʻoku nau taumuʻa taha pē ke fakapupunga, te u pehē ʻoku tonu ke mou toʻo ʻa e meʻatokoní pea lokaʻi ʻa e matapā hūʻangá.
Kapau te mou fakahoko ʻeni, ʻoku tonu ke mou toe fokotuʻu ha fakaʻilonga, “ʻE toki fakaava pē ki ha fai kaumeʻa tautau toko ua,” pe ko ha meʻa pehē. Pea, ʻe kau finemui, kātaki kae kiʻi ʻai pē ke faingofua ki siʻi kau tama mā ko ʻení ke nau lava ʻo kole fai kaumeʻa ʻi ha founga faingofua mo ʻikai fakamole. Ko ha konga hono fakafaingofuaʻí, ke fakaʻehiʻehi mei hano ʻai ke hangē ʻoku fuʻu fakamātoato ʻa e fai kaumeʻá. Kapau ʻoku fie maʻu ke tau fakaʻaiʻai ʻa e kau talavoú ke nau toutou kole fai kaumeʻa, kuo pau ke tau fakatou ʻamanaki atu leva ko e fai kaumeʻá ʻoku ʻikai ko ha tukupā ia ke hokohoko atu ai pē. Fakaʻosí, kau finemui, kapau he ʻikai ke ke tali ha kole fai kaumeʻa, angaʻofa muʻa. He ka ʻikai, ʻe lava ke ke fakalotosiʻi ai ki ha talavou mā mei haʻane hoko ko ha tokotaha fai kaumeʻa ʻi he kahaʻú, pea ʻe lava heni ke ke fakalaveaʻi ai ha finemui kehe.
ʻE hoku ngaahi kaumeʻa teʻeki mali, ʻoku mau faleʻi kimoutolu ke afeʻi hoʻomou feohi mo e tangatá pe fefiné ki he sīpinga ko ē ʻo e fai kaumeʻa ko ē ʻe ala hoko ai ʻa e malí, ka ʻoku ʻikai ko e fakatakanga ko ia ʻoku fakaiku ʻataʻatā pē ki he ʻekitivitī fakakulupu peé. ʻOku ʻikai ko ha ʻekitivitī fakakulupu ʻa e malí ia—tuku kehe ʻa e taimi ʻe tokolahi mai ʻa e fānaú.
Houʻeiki fefine, hangē ʻoku mou saiʻia heʻeku nofotaha ki he ngaahi fatongia ʻo e kau tangata teʻeki malí. Ka ʻoku ʻi ai haʻaku lau ki he kakai fefine teʻeki malí.
Kapau ʻoku ke nofo pē ʻo tali ke mali, ʻoua ʻe toe tatalí. ʻE faifai pea ʻikai maʻu hao faingamālie ke mali ʻi he moʻuí ni, ko ia, tuku hoʻo tatalí ka ke kamata ngāue. Teuteu ko e ki he moʻuí—ʻo aʻu ai pē kapau te ke nofo tokotaha—ʻaki e akó, taukeí, pea mo e palaní. ʻOua te ke tali ke ʻoatu mai e fiefiá kiate koe. Kumi ki ai ʻi he ngāué mo e akó. Kumi haʻo moʻui. Pea falala ki he ʻEikí. ʻOku tonu ke muimui hoʻo līʻoa kakato ʻi he moʻuí ki he faleʻi ne fakahoko ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ke “ui ki he huafa ʻo e ʻEikí ʻi he ʻaho kotoa pē, ʻo tuʻu maʻu ʻi he tui ki he ngaahi meʻa ʻe hokó” (Mōsaia 4:11).
“‘Oku Nau Pule’i pē Kinautolu”
Kau finemui teʻeki mali, ʻoku ʻi ai haʻaku fakamoʻoni mataotao ke u fakaafeʻi mai ki he tuʻunga malangá he taimí ni. Ko hoku uaifi ia ko Kilisitení, naʻe tāutaha ʻi ha taʻu ʻe 35 ki muʻa pea toki mali. ʻOku ou kole heni ke meʻa mai ʻo fakamatala ki he meʻa ʻoku ʻi hono lotó.
Sisita Kilisiteni ʻOakesi: Mālō, ʻEletā ʻOakesi. Ne u mali ʻi hoku taʻu nimangofulu tupú, pea ʻoku ou ongoʻi ʻo hangē ha taʻahine tuʻuaki ʻo e “kakai motuʻá.”
Ki muʻa ke u kamatá, ʻoku ou ongoʻi ke u fakahā atu ʻa e lahi hono ʻofaʻi kimoutolu ʻe hoʻomou Tamai Hēvaní. ʻOkú ma ʻi ʻOukileni, pea ko ʻeku toki foki mai ʻeni mei he senitā takimamata he kauhala ʻe tahá mo Palesiteni Lōpeni Poumeni ʻo e misioná. Ne ma mamata ʻi he maka fakamanatu ʻo Kalaisí (Christus) pea mo e pōpoaki ʻo e Kalaisi moʻuí, pea naʻe ongo ia ki hoku lotó. Ko homou kuongá ʻeni. ʻAi ke ʻaonga ia ʻaki haʻamou fakatapui homou taimí ki hoʻomou Tamai Hēvaní.
ʻOku ou saiʻia he meʻa ʻa Palesiteni Peeka fekauʻaki mo e Fakaleleí. Ko e Fakaleleí ʻoku ʻikai ko ha meʻa ia ʻoku toki hoko he ngataʻanga ʻo ʻetau moʻuí. Ko ha meʻa ia ʻoku hoko he ʻaho kotoa pē ʻo ʻetau moʻuí. Ko ia ʻoku ou pehē kiate kimoutolu kau fefine teʻeki mali, ʻai ke ʻaonga ia.
ʻE lava ke ongo fakamamahi ʻa ʻe te nofo taʻe mali ʻi ha taimi loloa peheé, ʻo tautau-tefito ʻi ha siasi ʻoku fakamamafaʻi ai ʻa e ngaahi fāmilí. ʻOku ou ʻilo ʻa e ngaaahi ongo ko iá. ʻI he hoko hoku taʻu 50 ne lau ai ʻe hoku tuongaʻane ʻi he fonó ʻa e nusipepá. Naʻá ne pehē mai ia, “Hei, ʻoku pehē ʻi he pepa ko ʻení ko ʻene hoko hoto taʻu 50 ʻoku lahi ange ʻa e faingamālie ke fakapoongi kita ʻe ha kau tau-toitoi ʻi ha faingamālie ke te mali.” Ne u ʻilo ʻoku faingataʻa ʻa e fai kaumeʻá ʻi he taimi naʻá ne tala mai ai ʻení, kae ʻoua naʻa mou foʻi. ʻOku ʻikai ko ha ngāue fakatautoitoi ia.
Te u toe pehē atu kiate kimoutolu, ʻai ke napangapangamālie e moʻuí. ʻI he teʻeki ke u malí, naʻe pau pē ke u laka ki muʻa. Ne maʻu hoku mataʻi tohi toketaá peá u femoʻuekina heʻeku ngāué kae ngalo ke u hoko ko ha tokotaha lelei. Te u pehē ai ki he tokotaha kotoa he lokí ni, manatuʻi maʻu pē ko ho fuofua uiuiʻí ke ke hoko ko ha faʻē pe ko ha tamai. Fakatupulaki ʻa e ngaahi talēniti fakaʻapi ko iá, ʻa e ngaahi talēniti ʻo e ʻofá mo e tokoní. ʻI heʻeku kei tokotahá, naʻe pau ke u fekumi ki ha ngaahi ngāue tokoni, pea ʻi he taimí ni, ʻoku ʻi ai haʻaku ngāue pehēʻoku ou fehangahangai mo ia he pō kotoa he tēpilé. ʻOku ou fakamālō ai.
Fakaʻosí, ʻoku ou fakakaukau ki he ngaahi taimi fakamamahi ʻi heʻetau moʻuí. Te nau hoko mai, ʻo tatau ai pē pe ʻoku ke mali pe ʻikai. Mahalo ʻe ʻi ai haʻo kiʻi tamasiʻi pe taʻahine ʻoku puke lahi, pe mate ha taha ʻokú mo vāofi, pe ko ha vahaʻa taimi ʻo e moʻuí ʻoku mātuʻaki fakataʻelata. Mahalo ʻe mate haʻo kiʻi tamasiʻi pe hoko ha meʻa ʻoku ʻikai ke ke lava ʻo mapuleʻi, ʻo hangē ko ha mahaki ʻoku fuofuoloa. Te u kole atu ke ke fakatapui ia ki he Tamai Hēvaní. ʻOku tau lau ʻi he Hilamani 3:35 kapau te tau momoi hotau lotó ki he ʻOtuá, ʻe fakatapui kitautolu ʻe he ʻetau ngaahi ngāué, pea ʻe hoko ai ha faʻahinga taimi pē ko ha taimi monūʻia.
Ko e kulupu kimoutolu ʻoku ou saiʻia taha ai ʻi he māmaní. ʻOku mou fuʻu mahuʻinga kiate au koeʻuhí he ʻoku mahino kiate au homou tuʻungá, pea ne u ʻi ai ʻi ha vahaʻa taimi lōloa moʻoni.
ʻOku ou fiemaʻu ke mou ʻiloʻi ko e Siasi ʻeni ʻo e ʻOtua moʻuí, ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ni. Ko Hono Siasi. ʻOku ou fakafetaʻi lahi he ʻoku ʻi ai hatau palōfita moʻui, ko Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī. Kae mahulu haké, ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ʻetau Tamai Hēvani ʻoku ʻofa mai, he naʻá ne hoko ko hoku kaumeʻa lelei taha ʻi he taimi naʻe ʻikai ha taha ʻe ʻofa ʻiate aú. ʻOku ou fai ʻeni ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.
ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi: Mālō, Kilisiteni. ʻE ngaahi tokoua mo e tuofāfine, kapau ʻokú ke loto moʻua ʻi ha meʻa ne ma toki lea atu ki ai, kātaki ʻo fakafanongo lelei ki he meʻa te u lea ʻaki atu he taimi ní. Kapau ko ha talavou koe ʻokú ke mafasia he meʻa ne u lea ʻaki atu kau ki hano fokotuʻu ha founga fai kaumeʻa ʻe lava ʻo iku ki he malí, pe ko ha finemui ʻoku faingataʻaʻia ʻi he meʻa kuó ma lea ʻaki atu kau ki he fie maʻu ke hoko atu hoʻo moʻuí.
Kapau ʻokú ke ongoʻi ʻokú ke makehe koe, pea pehē ʻoku ʻikai kaunga atu ʻa e faleʻi fefeka kuó u ʻosi fakahoko atú, kātaki kae ʻoua naʻá ke faitohi mai. Ko e hā ʻoku ou fakahoko atu ai e kole ko ʻení? ʻOku ou ʻilo ko e faʻahinga akonaki hangatonu ko ʻeni kuó u faí ʻe lahi ai ha fai tohi mai ʻa e kāingalotu ʻoku nau pehē ʻoku fakaʻatā kinautolú, pea ʻoku nau loto ke u fakapapauʻi ange ko e ngaahi meʻa ne u lea ʻakí ʻoku ʻikai haʻane kaunga ia kiate kinautolu ʻi honau tuʻunga makehé ni.
Te u tala atu e ʻuhinga ʻoku ʻikai ke u lava ai ʻo fakahoko ha fakafiemālie feʻunga ki he faʻahinga tohi peheé ʻaki haʻaku fakamatala atu ha meʻa ne hoko kiate au mo ha taha kehe ne faingataʻaʻia ʻi ha tuʻutuʻuni fakalūkufua. Naʻá ku fakahoko ha malanga peá u lave ai ki he fekau, “ʻOua naʻá ke fakapoó” (ʻEkesōtosi 20:13). Hili ia pea fakafetaulaki mai ha taha kiate au ʻoku tangi peá ne tala mai ko e meʻa ne u lea ʻakí ʻoku mahino ai ʻoku ʻikai ha toe ʻamanaki kiate ia. Naʻá ku ʻeke ange leva, “Ko hoʻo ʻuhinga ki he hā?”
Naʻá ne pehē ko ha taha fana mīsini kani ia ʻi he lolotonga ʻo e Tau ʻi Kōleá. ʻI he lolotonga ʻenau ʻohofi fakahangatonú ne fana tavale ai ʻe heʻene mīsini kaní ha kau sōtia tokolahi ʻo e filí. Naʻe fokotuʻu ʻo māʻolunga ʻa e ngaahi sinó ʻi muʻa ʻi he ʻene meʻa-faná pea pau ai ke teke kinautolu ki tafaʻaki ʻe he ʻene kau sōtiá kae lava ʻo hoko atu ʻenau faná. Naʻá ne fakapoongi ha laungeau, peá ne pehē, kuo pau mahalo ke u ʻalu ki heli koeʻuhí he naʻá ku lave ki he fekau ʻa e ʻEikí, “ʻOua naʻá ke fakapō.”
Naʻá ku ʻoange e fakamatala tatau ki he tangatá ʻo hangē ko ia ʻoku ou fakahoko atú, kapau ʻokú ke ongoʻi ʻokú ke kehe koe mei he meʻa kuó u tala atú. ʻI heʻeku hoko ko e Taki Māʻolungá, ko hoku fatongia ke malangaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoní fakalūkufua. ʻI heʻeku fakahoko iá, ʻoku ʻikai ke u feinga ai ke fakamatalaʻi ʻa e ngaahi fakaʻatā makehé kotoa. ʻOku ʻi ai ha ngaahi fakaʻatā makehe ki ha ngaahi tuʻutuʻuni ʻe niʻihi. Hangē ko ʻení, ʻoku tau tui ʻoku ʻikai maumauʻi ʻa e fekaú ʻi hano fakapoongi ha taha ʻi ha tuʻutuni fakalao ʻi ha fepaki fakakautau. Kae ʻoua naʻa mou ʻeke mai pe ko e hā haʻaku lau ʻi ha fakaʻatā makehe kiate koe. ʻOku ou akoʻi pē ʻa e ngaahi tuʻutuní fakalūkufua. Ko e fatongia ia ʻo ʻou pe ʻoku ke kaunga ki ha fakaʻatā makehe pe ʻikai. Ko e meʻa fakafoʻituitui ia ʻa ʻau pea mo e ʻEikí.
Ne akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e meʻa tatau pē ka ʻi ha founga ʻe taha. Ko e taimi ne ʻeke ange ai pe ʻoku founga fēfē ʻene puleʻi ha kulupu faikehekehe lahi pehē ʻo e Kāingalotú, naʻá ne tala ange, “ʻOku ou akoʻi ange ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni totonú, pea nau puleʻi pē ʻenautolu kinautolu.” (ʻi he John Taylor, “The Organization of the Church,” Millennial Star, Novema 15, 1851, 339). ʻI he meʻa kuó u toki lea atu ʻakí, ko ʻeku akoʻi ʻataʻatā pē ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku totonú pea ʻoku ou fakaafeʻi ʻa e taha kotoa ke mou fakahoko ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻo puleʻi ʻaki kimoutolu.
ʻE ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ko ha meʻa fakafiefia ke ʻi heni mo kimoutolu. Fakatauange ko e ngaahi meʻa ne lea ʻaki he efiafi ní ʻe ongo ia ki homou lotó pea mahino ʻi he malohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo fakatatau mo e taumuʻa ne lea ʻaki aí, ʻa ia ke tāpuakiʻi hoʻomou moʻuí, ke ne ʻoatu ha fakafiemālie ki he faingataʻaʻiá pea mo ueʻi kinautolu ʻoku fakafiefiemālié.
Ko e Siasi ʻeni ʻo Sīsū Kalaisi. Naʻá Ne faingataʻaʻia peá ne pekia ʻi ha mamahi lahi ʻi Ketisemani mo Kālevale kae lava ʻo fakapapauʻi te tau maʻu ha moʻui taʻe faʻa mate pea mo ha faingamālie ki he moʻui taʻengatá. Fakatauange ke tāpuakiʻi taki taha kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi heʻetau feinga ke tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí, ke fokotuʻu ʻetau taumuʻá ke māʻolunga ange, mo fakahoko ʻi heʻetau ngaahi fili fakaʻahó ʻa e meʻa ko ia ne u lau ko e līʻoa ʻi he nonga ko ē ʻoku tuʻuloa ʻi he moʻuí kotoá. Ko e Siasi ʻeni ʻo Sīsū Kalaisi, ne fakafoki mai he ngaahi ʻaho ki mui ní, fakataha mo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e kakato ʻo ʻEne ongoongoleleí. ʻOku ou fakamoʻoni ki ai, ʻi heʻeku kolea ʻe ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí ke ʻiate kimoutolu, ko hoku ngaahi kaumeʻa fakaʻeiʻeiki, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.