MATUʻUAKI E ʻAHIʻAHI KOTOA PĒ ʻA E TĒVOLÓ
ʻEletā W. Rolfe Kerr
ʻO e Kōlomu ʻUluaki ʻo e Kau Fitungofulú
Faeasaiti ʻa e CES maʻá e Kakai Lalahi Kei Talavoú • ʻAho 5 ʻo Fēpueli, 2006 • ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí
Kuo mou fakataha mai ki he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí mo ha ngaahi feituʻu kehe ʻi māmani ko e fie fanongo kia ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. ʻOku ou kole fakamolemole atu he ʻikai hoko hoʻomou fakaʻamú ka ʻoku ʻikai lava mai ʻa ʻEletā Pālati, pea ʻoku ou lāngilangiʻia ʻi he kole kuo fai mai ke u hoko ko hano fetongí. ʻOkú ne fakaʻamu ke ʻi heni pea ko e fakaʻamu tatau pē ʻoku ou maʻú. Kae kehe, ʻoku ou lāngilangiʻia ke tuʻu atu ko hano fetongi.
ʻI he taʻu ʻe 50 kuo hilí, ne u ʻi he ʻŌseni ʻAtalanitikí ai ʻi he taha ʻo ha ngaahi vaka meili lalahi mo fakaʻofoʻofa, ko e fakataumuʻa ki Sauhemitoni ʻi ʻIngilaní. Ko e teu ʻeni ke kamata ʻeku ngāue fakafaifekau ʻi he Misiona Pilitāniá. Ko e taimi ko iá naʻe pau ke folau vaka pē e kau faifekaú ki he ngaahi fonua muli te nau ngāue aí kae ʻikai te nau puna vakapuna. ʻOku ou tui naʻe ʻosi fai ʻe ʻŌvila mo Uilipā Ulaiti ʻena fuofua puna vakapuná he taimi ko ʻení, ka kuo fuoloa taʻu ʻeni ia mei ai.
ʻOku ou loto pē ke mou ʻiloʻi ne u ʻofa he ngāue fakafaifekau ne u faí. Ne mahuʻinga ʻaupito ia kiate au pea kuo hoko ia he ngaahi taʻu lahi ko ʻení ko ha fakaʻilonga ʻo ha ngaahi meʻa lelei lahi ʻi he moʻuí ni. Ko e taha ʻo e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga taha ʻo ʻeku ngāue fakafaifekaú ko hono fakamālohia ko ia ʻo ʻeku fakamoʻoní. Ne u pehē ne u maʻu ha fakamoʻoni mālohi ki muʻa peá u toki hū ki he ngāue fakafaifekaú, ka naʻe hanga ʻe heʻeku akoʻi mo fakamoʻoniʻi ʻo e moʻoni fakalangí ʻo fakatupulaki e fakamoʻoni ko iá ʻi hoku lotó ʻi ha founga kuó ne tokoniʻi au ʻi ha faʻahinga ʻahiʻahi pe faingataʻa pē. ʻOku ʻikai te u ʻilo pe ko e hā ʻe hokó ka ne taʻe ʻoua ʻa e ongoongoleleí. Te u fakafetaʻi maʻu pē koeʻuhí ko ʻeku ngāue fakafaifekaú, ʻeku fakamoʻoní pea mo e pā maluʻi ne u ongoʻi mei heʻeku tui ki he Fakamoʻuí. Kuo hoko ʻa e pā ko ia ʻo e tuí ko ha maluʻanga fakalaumālie mo fakaeangamaʻa kiate au ʻi he ngaahi taʻu kotoa ko ʻení.
Tui kia Sīsū Kalaisi, ko Hotau Maluʻi Lelei Taha mei he ʻAhiʻahí
Te u hoko mai ai ki he tefitoʻi fakakaukau ʻo ʻeku lea ki he efiafi ní. ʻOku tau lau he Tohi ʻa Molomoná ki he akonaki mo e fakahinohino ʻa ʻAlamā ki hono foha ko Hilamaní. Ne kau ai ʻene naʻinaʻi ange ke “akonaki ʻaki atu [ki he kakaí] ʻa e fehiʻa taʻengata ki he angahalá mo e koví.” Naʻá ne poupou ange ke ne “malanga ʻaki atu kiate kinautolu ʻa e fakatomalá mo e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.” Mou fanongo angé ki he ngaahi lea ne lea ʻaki ʻe ʻAlamaá, “Akoʻi ʻa kinautolu ke taʻofi ʻa e fakatauvele kotoa pē ʻa e tēvoló ʻaki ʻenau tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí” (ʻAlamā 37:32–33). ʻOku mou sio nai mo ʻiloʻi e ʻuhinga mo e mālohi ʻo e lea ko iá kiate kimoutolú—kiate kitautolu kātoa?
Naʻe hoko atu e akonaki ʻa ʻAlamā kia Hilamaní, ʻo ne pehē “Akoʻi ʻa kinautolu ke ʻoua naʻa nau teitei fiu ʻi he ngaahi ngāue leleí, ka ke angamalū mo loto maʻulalo; he ʻe ʻilo ʻe he faʻahinga peheé ʻa e fiemālie ki honau lotó.
“Manatu, ʻe hoku foha, ʻo ako ʻa e potó ʻi hoʻo kei siʻí, ʻio, ako ʻi hoʻo kei siʻí ke tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. . . .
“Fealeaʻaki mo e ʻEikí ʻi he meʻa kotoa pē te ke faí, pea te ne fakahinohinoʻi koe ʻi he meʻa leleí” (ʻAlamā 37:34–35, 37). Ko ha akonaki fakaofo mo feʻunga moʻoni ʻeni mo kitautolu, ʻo tatau pē ki he kau talavoú mo e matuʻotuʻá.
Ko e maluʻi lelei mo pau taha te tau lava ʻo maʻu ke taʻofi ʻaki e tēvoló ko ʻetau tui kia Kalaisi, ko ʻetau tui ki Heʻene feilaulau fakaleleí, mo ʻetau tui mo e fakamoʻoni ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Kapau te tau maʻu ʻa e tuí mo ha fakamoʻoni mālohi, he ʻikai lava ke uesia kitautolu ʻe he ngaahi ngahau vela ʻa e filí. ʻOku ou fakamamafaʻi atu ke ʻoua naʻa ngata pē ʻi hono maʻu ʻo e tuí mo e fakamoʻoni mālohí, ka ke maʻu ia ʻi he ʻiloʻilopau. Kapau ʻokú ke fakakaukau ki he Fakamoʻuí ʻi hoʻo ʻiloʻilopau, he ʻikai te ke tuku ke ikuʻi koe ʻe he ngaahi ʻahiʻahí. Kae mahuʻinga angé, kapau te ke maʻu ʻa e Fakamoʻuí peá ke tui mālohi kiate Ia ʻi hoʻo ʻiloʻilopau ʻi ho lotó mo e fakakaukaú, he ʻikai te ke tuku ke hū atu ha faʻahinga ʻahiʻahi. Ko hono fakalea ʻe tahá, tuku ke hanga ʻe hoʻo tui kia Kalaisí ʻo taʻofi koe mei he tafaʻaki ʻa e tēvoló. Kapau ʻe fie maʻu, pea tuku ke hanga ʻe hoʻo tui kia Kalaisí ʻo ueʻi ke hoko ʻi hoʻo moʻuí ʻa e “meʻa tatau mo ia ne hoko ʻi he moʻui ʻa Siosefá”. Manatu kia Siosefa
ne fakatau ki ʻIsipité, naʻe hoko ko ha tamaioʻeiki ʻa Potifā, ʻa e ʻeikitau ʻo e kau kaʻate ʻa Feló. Naʻe maʻu ʻe he uaifi ʻo Potifaá ha ngaahi fakakaukau taʻe māʻoniʻoni kia Siosefa. Ka naʻe fakafisingaʻi ia ʻe Siosefa ʻo ne pehē ange, “ʻE fēfē ʻeku fai ʻa e hala lahí ni, ke u halaia ai ki he ʻOtuá?” Naʻe vilitaki atu ʻa e fefiné ka ʻoku fakahā mai ʻe he folofolá naʻe hola ʻa Siosefa ʻo ne “hao ki tuʻa” mei he ʻahiʻahi ko iá. Naʻá ne matuʻuaki e ʻahiʻahi kotoa pē ʻa e tēvoló, ʻaki pē ʻene tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. (Vakai, Sēnesi 39:7–12.)
ʻOku akoʻi ki he fānau lautohi siʻi he funga ʻo e māmaní ʻa e ngaahi tefitoʻi ʻelemēniti mahuʻinga ʻo e akó; ʻa e laukongá, tohí mo e fiká. ʻOku faʻa ngāueʻaki ko e “R ʻe tolú”. Neongo ʻoku ʻikai ke hā e mataʻitohi faka-Pilitānia ko ia ko e r ʻi he lea fakafonua kotoa pē, ka kuo tau ʻosi ako ki he founga ʻo e laukongá, tohí mo hono veteki ʻo e ngaahi tefitoʻi palopalema fakafiká. ʻI heʻeku fakakaukau ki he ngaahi tefitoʻi tokāteline mahuʻingá ʻa ia ʻoku fakavaʻe ai ʻeku tuí, ʻoku ou toe fakakaukau ai ki he meʻa ko ʻení ʻe tolu: toetuʻú, fakahaá mo e toe fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí. ʻOku tau ako lahi he ngaahi meʻá ni ki he meʻa ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke tau ʻoatu ki he māmaní. ʻOku tau ako heni ki he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí mo ʻEne Fakaleleí. ʻOku tau ako ki he founga fetuʻutaki ʻa e ʻOtuá mo ʻEne kau tamaioʻeiki kuó Ne filí. ʻOku tau ako heni ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo hono toe fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí. Neongo ʻoku ʻikai kau kotoa he ngaahi meʻa ko ʻení ʻe tolu ʻa e ngaahi
tokāteline fakaʻofoʻofa ʻo e ongoongoleleí, ka ʻoku tau maʻu ai ha fakavaʻe ki ha tui ʻokú ne fakamālohia kitautolu ke tau matuʻuaki e ngaahi ʻahiʻahi kotoa pē ʻa e filí. Kuo faʻu ha ngaahi tohi fekauʻaki mo e toetuʻú, fakahaá, pea mo hono toe fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí. Ka te u lave nounou atu pē ki he ngaahi meʻá ni takitaha he efiafí ni. Tau fakakaukau fakataha atu angé ki he ngaahi moʻoni fakatokāteline ko ʻení ʻa ia kuo fokotuʻu maʻu ʻi hoʻomou ʻatamaí mo homou lotó ke fakapapauʻi ʻoku maluʻi ʻa kimoutolu mei he filí.
Ko e Toetuʻú
ʻOku motuʻa tatau pē ʻa e tokāteline ʻo e Toetuʻú mo e fakavaʻe ʻo e māmaní. Naʻe hoko pea ʻoku kei hoko ia ko ha konga mahuʻinga ʻo e palani ʻo e fiefia ʻa ʻetau Tamai Hēvaní. Naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí ʻa Mōsese ʻo fekauʻaki mo ʻEne palaní, kau ai ʻa e Fakatupú, Hinga ʻa ʻĀtamá pea mo e Fakaleleí. Naʻá Ne folofola ʻaki ha ngaahi meʻa kehe kau ai ʻa ʻEne pehē, “He vakai ko ʻeku ngāué ʻeni mo hoku nāunaú—ke fakahoko ʻa e moʻui taʻemate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá” (Mōsese 1:39). Ko e konga ia ʻo e palaní ke huhuʻi ʻa e tangatá mei he Hingá ʻo fakafou ʻi he feilaulau fakalelei ʻa e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. Tuʻunga ʻi he Hingá, naʻe hoko mai ai ʻa e mate fakatuʻasinó mo fakalaumālié, ʻo ʻikai kia ʻĀtama pē mo ʻIvi, ka ki he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. Ne hoko mai ʻi he Fakaleleí ʻa e talaʻofa ʻe toetuʻu ʻa e tokotaha kotoa pē kuo moʻui pe ʻe moʻui ʻi he māmaní. Naʻe hiki ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ʻo pehē: “Ka ko ʻeni kuo toetuʻu ʻa Kalaisi mei he pekiá, pea kuo hoko ia ko e ʻuluaki fua ʻo kinautolu naʻe
mohé.
“He ko e meʻa ʻi he tangatá naʻe hoko ai ʻa e maté, pea ʻe hoko ʻi he tangatá foki ʻa e toetuʻu ʻo e maté.”
“He ʻoku hangē ʻoku mate kotoa pē ʻia ʻĀtamá, ʻe pehē foki ʻe moʻui kotoa pē ʻia Kalaisi.” (1 Kolinitō 15:20–22).
ʻOku tau ʻiloʻi kotoa pē ko e mate fakaesinó ko e mavahe ia ʻa e laumālié mei he sinó. Ko e mate fakalaumālié ko e mavahe ia ʻa hotau ngaahi laumālié mei he ʻao ʻo e ʻOtuá tupu mei he faiangahalá. ʻOku hanga ʻe he meʻaʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Toetuʻú ʻo toʻo ʻa e ola tuʻuloa ʻo e mate fakaesinó. Ka ʻoku hoko mai e moʻui taʻe faʻamate ʻa e tangatá ko ha meʻaʻofa taʻetotongi mo taʻe fakangatangata, tuʻunga pē ʻi he ʻaloʻofa ʻa Kalaisí. Ko e moʻui taʻe faʻamaté, ko e moʻui ʻo ʻikai ngata; ka ko e moʻui taʻengatá ko e moʻui ia ʻo taʻe ngata ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. Ko ha meʻaʻofa meia Kalaisi ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá mo ikuʻi e ngaahi nunuʻa ʻo e mate fakalaumālié, ka ʻoku fakangatangata pē ia pea fie maʻu ki ai ʻetau faivelengá mo e talangofuá. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele: “Ko e Fakalelei nāunauʻia ʻa Sīsuú, ko e ngāue fisifisimuʻa taha ia ʻi he hisitōlia ʻo e tangatá! ʻOku lava ke Toetuʻu ai ʻa e kakai kotoa pē; pea ʻoku malava ai ke tau fakatomala mo maʻu ha fakamolemole fakatāutaha. . . .
“Naʻe foaki tauʻatāina ʻe Kalaisi kiate kitautolu ha meʻaʻofa maʻongoʻonga mo taʻe totongi: ʻa ia ko e Toetuʻu ʻa e kakai kotoa pē. Ka neongo ia, ʻoku ʻi ai e ngaahi meʻa ke tau fakahoko kae toki maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. . . ko Ia ʻokú ne fokotuʻu mai e ngaahi fiemaʻu ke fakakakato kae toki maʻu e meʻaʻofa maʻongoʻongá ni.” (ʻTestifying of the Great and Glorious Atonement,” Ensign, ʻʻOkatopa 2001, 10–12).
Naʻe pehē ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita, “ʻOku konga ʻe ua ʻa e fakalelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku tuʻunga ai ʻa e huhuʻi ʻo e tangata kotoa pē mei he mate fakatuʻasinó pea mo faʻitoka, pea te nau tuʻu hake ʻi he toetuʻú ke maʻu e moʻui taʻefaʻamaté. Pea ʻi he talangofua ki he fonó mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí, ʻe maʻu ʻe he tangatá ha fakamolemole ʻo e angahala fakafoʻituituí ʻi he taʻataʻa ʻo Kalaisí pea maʻu ʻa e hākeakiʻí ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻa ia ko e moʻui taʻengatá” (Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie, 3 vols. [1954–56], 1:123).
Ko e niʻihi ko ia kuo mamahi he ngaahi palopalema fakaesinó pe fāʻeleʻi mai kuo mamatea pe alā meʻa peheé, ʻoku nau maʻu ʻa e fakafiemālie lahi mei he ngaahi talaʻofa fakaofo ʻo e Toetuʻú. Fanongo angé ki he ngaahi lea fakanonga ko ʻeni mei he Tohi ʻa Molomoná: “Ko ʻeni ʻoku ʻi ai ʻa e mate ʻoku ui ko ha mate fakaemāmani; pea ʻe vete ʻe he pekia ʻa Kalaisí ʻa e ngaahi haʻi ʻo e mate fakaemāmani ko ʻení, koeʻuhí ke fokotuʻu hake ʻa e kakai fulipē mei he mate fakaemāmaní ni.
“ʻE toe fakatahaʻi ʻa e sinó pea mo e laumālié ʻi hono anga haohaoá; ʻe toe fakafoki ʻa e alanga mo e hokotanga hui fakatouʻosi ki hono tuʻunga totonú” (ʻAlamā 11:42–43).
“[ʻIo], ʻe fakafoki ʻa e laumālié ki he sinó pea mo e sinó ki he laumālié; ʻio, pea ʻe fakafoki ʻa e kupu kātoa mo e hokotanga hui kātoa ki hono sinó; ʻio, naʻa mo ha tuʻoni louʻulu he ʻikai mole ia; ka ʻe fakafoki ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ki honau anga totonu mo haohaoá.” (ʻAlamā 40:23). Naʻa mo hatau niʻihi ʻoku siʻi ange hotau ngaahi faingataʻaʻia fakaesinó, ʻoku tau fiefia ʻi he potufolofola ko iá.
“Oku fakahoko ʻe he fakaleleí ʻa e toetuʻu ʻo e maté; pea ʻoku toe ʻomi ʻe he toetuʻu ʻo e maté ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ki he ʻao ʻo e ʻOtuá; pea ko ia, ʻe fakafoki ʻa kinautolu ki hono ʻaó ke fakamāuʻi ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi ngāué, ʻo hoa mo e fonó mo e totonú. . .
“Pea ko ia ʻoku fakahoko ʻe he ʻOtuá ʻa hono ngaahi finangalo lalahi mo taʻengatá, ʻa ia naʻe teuteu talu mei he fokotuʻu ʻo māmaní. Pea ko ia ʻoku hoko ʻa e fakamoʻuí mo e huhuʻi ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá” (ʻAlamā 42:23, 26).
Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu ʻi he Toetuʻú, ʻo ne pehē ʻoku fakahaofi ʻe he toetuʻú ʻa e tangatá mei he tēvoló. “Ko e moʻui taʻe faʻamate ʻa e tangatá ko e meʻaʻofa ia ʻa e ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he pekia mo e toetuʻu ʻo hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. Kapau naʻe ʻikai pekia ʻa e Fakamoʻuí maʻá e māmaní, naʻe mei nofo ai pē ʻa e tangatá ʻi heʻene angahalá. Naʻe ʻikai ke mei ʻi ai ha toetuʻu mei he maté pea naʻe mei mate ʻa e sino fakamatelié taʻe ʻi ai ha huhuʻi, pea moʻulaloa leva ʻa e laumālié ki he tēvoló mo ʻene kau ʻāngeló ʻo taʻengata.” (Doctrines of Salvation, 2:283).
ʻOku ʻikai ngata pē hono fakahaofi kitautolu ʻe he Toetuʻú mei he tēvoló ʻi he taʻengatá, ka ʻe lava ke fakahaofi kitautolu ʻe heʻetau tui mālohi ʻi he ʻiloʻilopau ki he Fakamoʻuí mo ʻEne feilaulau fakaleleí mei he tēvoló ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó. ʻOku ou fehuʻi atu pe ʻoku tokoni atu nai ʻeni ke fakamahino ʻa e fehokotaki e tokāteline ʻo e Toetuʻú mo e naʻinaʻi fakafolofola ko ia ʻoku pehē ke tau “taʻofi e fakatauvele kotoa pē ʻa e tēvoló, ʻaki [ʻetau] tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí?”
ʻI he ngaahi taʻu kuo hilí, naʻe haʻu ai ha finemui kiate au, ko ʻene palesiteni siteikí. Naʻá ne puputuʻu fekauʻaki mo ha ngaahi faingataʻa naʻá ne fehangahangai mo ia. Naʻá ne pehē mai, “ʻE Palesiteni Kea, meʻa faingataʻa ke te hoko ko ha taha Siasi.” Ne ma aleaʻi e ʻuhinga naʻá ne ongoʻi pehē aí. Naʻe taki ai ʻema talanoá ki he Fakamoʻuí mo ʻEne mamahi maʻatautolú. Ne ma talanaoa ki Heʻene Toetuʻú mo ʻene ʻaonga ki heʻetau moʻui he taimi ní mo e taʻengatá. Ne ma talanoa leva ki hono fakamatalaʻi ʻe he Fakamoʻuí ki Hono kau muimuí ʻa Hono finangaló ʻi heʻenau hoko ko e kau ākongá. Ne ma lau mei he folofolá ʻo kau ki hono ongoʻi ʻe ha niʻihi ne fuʻu lahi e meʻa ne fiemaʻú pea nau tafoki mei he Fakamoʻuí ʻo ʻikai toe muimui kiate Iá (vakai Sione 6:66). Naʻe tangutu fakalongolongo pē ʻa e finemuí peá ne tangi mo ne pehē mai “He ʻikai te u lava ʻo fai ia.” ʻI heʻeku fokotuʻu ange ʻoku lahi e ngaahi founga ʻoku tau tafoki ai mei he Fakamoʻuí, naʻe hangē ne toe tokanga makehe maí. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou ʻilo
he taimí ni kapau te u ʻofa moʻoni ʻi hoku Fakamoʻuí mo tauhi Ia ʻi hoku lotó mo e fakakaukaú, he ʻikai ke tōnoa ʻa ʻEne falalá. ʻOku ou fie liliu ʻeku lea he kamataʻanga ʻo ʻeta talanoá. ʻOku ou ʻilo he taimí ni ʻoku faingataʻa ʻa e ʻikai ke te hoko ko ha taha Siasí.”
Ko e Maʻu Fakahā Hokohokó
Tau hoko atu ki he tokāteline ʻo e fakahā fakalangí mo e hokohokó. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “Pea ko e tahá te u foaki kiate kimoutolu ha sīpinga ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē, koeʻuhí ke ʻoua naʻa lava ke kākaaʻi ʻa kimoutolu; he ʻoku ʻalu holo ʻa Sētane ʻi he fonuá, pea ʻokú ne ʻalu atu ʻo kākaaʻi ʻa e ngaahi puleʻangá” (T&F 52:14). Ko ha konga mahuʻinga ʻo e “sīpinga [ʻa e ʻEikí] ʻi he ngaahi meʻa kotoa peé” ko e ʻiloʻi fakapapau ko ia ʻoku tau maʻu ha kau palōfita, kau tangata kikite mo ha kau tangata maʻu fakahā ʻoku nau maʻu ha fakahā fakalangi ki hono tataki mo fakahinohinoʻi ʻo e Siasí he ʻahó ni. ʻOku ʻatā ke tau maʻu ha fakahā mo ha ueʻi fakafoʻituitui ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. Ka ʻoku ʻikai ko ʻeku ʻuhingá ki he founga fakahā ko iá. ʻOku ou ʻuhinga ki he fakahā fekauʻaki mo e Siasí fakalūkufua ʻo fakafou mai ʻi he kau palōfita moʻuí.
Lolotonga ʻeku ngāue ʻi he Misiona Pilitāniá, ne u monūʻia ai ke akoʻi ha kakai ne nau ʻofa he Tohi Tapú pea nau fakafalala lahi ki hono pōpoaki fakalangí. ʻI heʻemau akoʻi ʻa e tokāteline ʻo e hokohoko maʻu fakahaá, ne tali lelei ia ʻe ha toko lahi mo e loto fifili—ʻo nau fiefia ʻi he fakakaukau ʻoku kei folofola mai ʻa e ʻOtuá ki ha kau palōfita kuo fili, ka nau fifili pe ko e hā kuo ʻikai ke nau fanongo ai he tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi honau ngaahi siasí. Ne nau ako ai ʻo ʻiloʻi naʻe ʻikai ngata pē ʻi he hoko ʻa e hokohoko maʻu fakahaá ko e maʻuʻanga moʻoni fakalangí, ka ko e tefitoʻi maʻuʻanga ia ʻo e folofolá. Ko hono hiki mo tali lelei ʻo e ngaahi moʻoni foʻou kuo fakahā maí ke hoko ko e folofolá, ko ha meʻa ia ne puputuʻu ai ʻa kinautolu ne nau tui ko e Tohi Tapú ko e feituʻu pē ia ʻe taha ʻoku hiki ai e folofola kotoa ʻa e ʻOtuá. Ka naʻe tali ʻe he kakai naʻe loto faitotonú ʻa e tokāteline ʻo e hokohoko maʻu fakahaá ʻo hangē ko e ngaahi sīpinga fakafolofola ne nau tui ki aí ka naʻe ʻikai fuʻu mahino
lelei kiate kinautolu.
Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Maʻake E. Pitasoni ʻa ia ne hoko he ngaahi taʻu lahi ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa hono mahuʻinga ʻo e fakahaá maʻá e Siasí ʻi heʻene pehē, “Ko ha fakaʻilonga mahuʻinga ia ʻo e siasi moʻoní ʻoku ʻi ai hano kau palōfita moʻui kuo fili ke tataki ia, ʻa ia ko ha kau tangata ʻoku nau maʻu fakahā mei he ʻOtuá pea hoko ʻenau ngaahi ngāue kuo tohí ko e folofola foʻou.
“Ko ha fakaʻilonga pau foki ia ʻo e siasi moʻoní te ne ʻomi mo ha folofola foʻou ʻa ia ko e maʻu mei he ngāue ʻa e kau palōfita ko iá. Ko e sīpinga tuʻuloa ko ʻeni ʻa e ʻOtuá, naʻe hā mahino ia ʻi heʻene fengāueʻaki mo hono kakaí talu mei he kamataʻangá” (ʻi he Conference Report, ʻEpeleli 1978, 95–96; pe Ensign, Mē 1978, 62).
ʻOku fakahā ʻe he ʻEikí ʻa Hono finangaló ki Heʻene kau palōfitá, kau tangata kikite, mo e kau tangata maʻu fakahā kuó Ne filí. I hono fakahū ʻe he ʻEikí ki honau lotó ke akoʻi e meʻa kuo nau maʻú, ʻoku tāpuekina ai e kakaí ʻaki ha ʻilo fakalangi ne fakahoko mai ʻi he ngaahi fakahā ko iá. ʻOku hiki e moʻoni kuo fakahā maí, pea ʻoku tānaki atu leva e ngaahi tohi ko iá ki he folofolá ʻi he anga fakapotopoto pea mo e taimi pē ʻa e ʻEikí.
Ko e tokāteline ʻo e hokohoko maʻu fakahaá mo e ngaahi folofola foʻou ʻoku maʻu aí, ko ha konga mahuʻinga ia ʻo hono toe fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí. Ko hono fakamatalaʻi ia ʻo e founga ʻa hono toe fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí. “Ko e moʻoni he ʻikai fai ha meʻa ʻe [he ʻEiki] ko e ʻOtuá kae taʻe fakahā ia ki heʻene kau tamaioʻeiki ko e kau palōfitá” (ʻĀmosi 3:7).
Ko hono toe fakafoki mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ko ha ola ia ʻo ha ngaahi fakahā lahi mei he langí. Naʻe ʻomi e ngaahi fakahā ko ʻení ki ha palōfita ne fili he ngaahi ʻaho kimui ní, ʻo teuteuʻi mo fakanofo ki he taumuʻa fakalangi ko iá. Ko ʻetau pōpoaki ki māmani kātoá, ko Siosefa Sāmita ʻa e palōfita kuo fili ko iá. ʻOku tau fakamoʻoni kuo toe folofola mai ʻa e ʻOtuá pea ʻokú Ne kei folofola ʻo fakahā mai ʻEne ngaahi meʻa liló ki Heʻene kau tamaioʻeiki ko e kau palōfita moʻuí.
Ko e fakafiemālie lahi ia kiate kitautolu ke tau maʻu ha fakamoʻoni ki he moʻoni ko ʻení pea ʻokú ne ʻomi ʻe ia kiate kitautolu ha falala taʻe ʻi ai hano ngataʻanga ki he leʻo ʻo e palōfita ko ia ʻoku tau monūʻia ke fanongo ki ai mo lau ʻene ngaahi leá mei he taimi ki he taimi.
Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa fakafiefia taha ʻi heʻeku ngāue fakafaifekaú ko ʻeku aʻusia tonu ko ia ʻa e tokāteline ʻo e fakahaá. ʻI heʻeku fekumi fakaʻaho ʻi he folofolá ke teuteu ki hono akoʻi ʻo e kakaí, ne u ofo ai ʻi ha ngaahi fakahā lahi ʻa e ʻEikí he kuonga muʻá mo onopooni. ʻOku ʻikai ke u natula taʻe tui, ka ʻoku ou manako he fekumi ki he ngaahi fakamoʻoni fakafolofolá mo e ngaahi ʻuhinga ʻo e ngaahi tui ko ia kuó u maʻu ʻi heʻeku akó mo ʻeku tuí. Naʻe ʻi ai ha taimi naʻe tataki ai ʻeku fekumi ʻi he folofolá ʻe ha fakakaukau mo e fakaʻuhinga pē ʻaʻaku ʻi hoku ʻatamaí. Ne u fakakaukau ʻo pehē, “Kapau ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi tālanga kuo fai ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻo fekauʻaki mo e hokohoko maʻu fakahaá, tā ʻoku pau ʻoku fenāpasi pē e founga ne maʻu fakahā ai ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo e founga ne maʻu ʻaki e ngaahi fakahā ʻe he kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻi he Fuakava Motuʻá mo e Fuakava Foʻoú.” ʻOku mahino nai he taimí ni kiate kimoutolu
ʻeku ʻuhingá? Ne u fiemaʻú ke u ʻiloʻi pe naʻe fai tatau pē ʻa e founga maʻu fakahā ʻo onopōní mo e founga naʻe maʻu ai e ngaahi fakahā ʻi he kuonga muʻá.
ʻOku ʻikai lahi e taimí ke u fakamatalaʻi atu e meʻa kotoa ne u maʻú mo e hokohoko atu hono maʻú mei he fekumi ko iá, ka te u pehē pē kuo mahino e sīpinga ia ʻa e ʻEikí. Kuo faitatau pē e ngaahi founga maʻu fakahā ki he kau palōfitá. ʻE lava ke fakamatalaʻi pe fakaʻuhingaʻi e ngaahi foungá ni ʻi ha fakaʻuhinga kehekehe pea ʻe lava ke vahevahe pe fakakulupu kinautolu, ka ʻoku ʻi ai pē ha sīpinga ai. Ne u ʻiloʻi ha ngaahi founga pau mo mahino ʻe nima ʻoku fakahoko ʻaki e ngaahi fakahaá ki he kau palōfita ʻa e ʻOtuá. Ne u maʻu foki mo ha ngaahi sīpinga kehekehe ʻo e founga taki taha ʻi he folofolá. ʻOku maʻu ʻeni ʻi he folofola kotoa pē ʻo e kuonga muʻá mo onopōní. Mahalo ʻe toki ʻi ai ha taimi ʻe lava ke u lea ai ʻo kau ki he ngaahi founga ʻe nima ʻo e maʻu fakahaá mo fakaʻaliʻali atu kiate kimoutolu ʻa e tatau ʻa e ngaahi founga ko iá ʻi he ngaahi folofola ʻo e kuonga muʻá mo onopōní.
Naʻe fakamālohia ai pea ʻoku kei fakamālohia pē he ʻahó ni ʻa ʻeku tuí ʻe heʻeku ʻilo ko ia ki he moʻoni nāunauʻiá ni. Ko ha fakafiemālie lahi moʻoni ia ke ʻiloʻi ʻoku ʻi ai hotau palōfita moʻui ʻokú ne maʻu ha ngaahi fakahā mei he ʻOtuá, hangē pē ko ʻĒpalahame, Mōsese, ʻĪsaia, Pita, Paula mo e kau palōfita kehé.
Kuo pau ke mou taki taha maʻu ha ʻilo mo ha fakamoʻoni ʻiate kimoutolu pē ʻo fekauʻaki mo e tefitoʻi moʻoni fakalangi ko ʻení. Ka ʻe lava ke mou falala ki he fakamoʻoni ʻoku ou vahevahe atu ʻi he pōní. ʻE lava ke mou puke maʻu mo ʻiloʻi ʻi hoʻomou fakakaukaú ha ʻilo mo ha tui ʻoku folofola ʻa e ʻOtuá ki Heʻene kau palōfita moʻui kuo filí he ʻahó ni, ʻo hangē ko ia naʻá Ne fakahoko he kuonga muʻá. ʻE hanga ʻe haʻo fakamoʻoni ki he tokāteline ʻo e maʻu fakahaá ʻo fakamālohia hoʻo tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí pea mo hoʻo fakapapau ke taʻofi e fakatauvele kotoa pē ʻa e tēvoló.
Ka ʻi ai ha momeniti te ke fehangahangai ai mo ha ʻahiʻahi lahi, fakamālohiʻi hifo koe ke ke fakakaukau kia Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī. Fakakaukau kiate ia ko e palōfita, tangata kikite mo e tangata maʻu fakahā ʻokú ne maʻu ha fakahā fakahangatonu mei he ʻEikí maʻá e Siasí. Fakakaukau ki he fakahā naʻá ne maʻu fekauʻaki mo hono langa ʻo e fanga kiʻi temipale iiki he funga māmaní, ʻo lava ke fakaaʻu ai e ngaahi tāpuaki toputapu ʻoku maʻu he temipalé ki ha kāingalotu toko lahi ange ʻi he Siasí. Fakakaukau ki ha palōfita moʻui ʻoku lolotonga maʻu fakahā fekauʻaki mo e ngaahi temipale toputapú ke fakatafoki ai koe mei he momeniti ʻo e ʻahiʻahí pea paotoloaki hoʻo moʻui tāú ke ke maʻu ai e ngaahi tāpuaki toputapu ko ia ʻo e temipalé. Ko e moʻoni, ʻoku tau “tui ki he meʻa kotoa pē kuo fakahā mai ʻe he ʻOtuá mo e meʻa kotoa pē ʻokú Ne fakahā mai ʻi he taimi ní, pea ʻoku mau tui te Ne kei fakahā mai ʻamui ha ngaahi fuʻu meʻa lahi mo mahuʻinga ʻoku kau ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (Ngaahi Tefito ʻo e Tui 1:9).
Ko hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí
Kuo tau talanoa pea ʻoku ou fakatauange pē kuo mou fakakaukau lahi ki he Toetuʻú mo e fakahaá. Tau talanoa he taimí ni ki Hono Toe Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí. ʻOku tau ʻi hení koeʻuhí ko e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí. Neongo ʻoku maʻu ha ʻilo tefito ki he Toetuʻú mo e fakahaá mei he folofola ʻo e kuonga muʻá, ka ko e konga lahi ʻo e meʻa ʻoku tau ʻiló ko e tupu ia mei hono Toe Fakafoki Mai e kakato ʻo e ongoongoleleí ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Ko e pōpoaki ʻo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá, ko Sīsū ʻa e Kalaisi moʻuí, kuo toe fakafoki mai e kakato ʻo e ongoongoleleí ki he māmaní ʻi hono kakató, ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita moʻoni ia ʻa e ʻOtuá ʻi onopooni, ko Kōtoni B. Hingikelií ko ha palōfita moʻui ia he ʻahó ni, pea ko e Tohi ʻa Molomoná ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá, ʻokú na taha pē mo e Tohi Tapú ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻi he ʻahó ni pea ʻo taʻe ngata.
Naʻe ʻikai mei fiemaʻu ia ke toe fakafoki mai e ongoongoleleí kapau naʻe ʻikai tomuʻa mole ʻa e moʻoní, ʻa ia ne hoko ʻeni ʻi ha ngaahi taʻu siʻi hili e ngāue fakafaifekau ʻa e Fakamoʻuí ʻi he māmaní. Naʻe tomuʻa ʻiloʻi pē mo kikiteʻi ʻe he kau palōfita he Fuakava Motuʻá mo e Fuakava Foʻoú ʻa e mole ko ia ʻa e moʻoní ʻa ia naʻe ʻiloa ko e Hē Fakaʻaufuli mei he Moʻoní. Naʻe fokotuʻu ʻe he ʻEikí ʻa Hono Siasí ʻi he haohaoa peá Ne foaki ʻa e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní ki Heʻene kau ākongá. ʻOku ʻikai ko ha taimi ʻeni ke fakaikiiki atu ai e ngaahi ngāue mo e meʻa ne hoko ʻi he Hē mei he Moʻoní mo hono ʻave ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ka kapau ʻe kiʻi vakaiʻi nounou e hisitōlia fakalotú, te ne fakapapauʻi mai ʻoku moʻoni. Naʻe kikite ʻa e palōfita ko ʻĀmosí he Fuakava Motuʻá ʻo kau ki he mole ʻa e moʻoní ʻo ne pehē: “Vakai, ʻoku hoko ʻa e ngaahi ʻahó, ʻoku pehē ʻe [he ʻEiki] ko e ʻOtuá, ʻa ia te u fekau ʻa e honge ki he fonuá, kae ʻikai ko e honge mā, pe ko e fieinu vai, ka ko e fanongo ki he ngaahi folofola
ʻa [e ʻEikí]:
“Pea te nau ʻauhē mei he tahi ki he tahi, pea mei he tokelaú ki hahake, te nau lele fano pē ke kumi ʻa e folofola ʻa [e ʻEikí], ka ʻe ʻikai te nau ʻilo ia.” (ʻĀmosi 8:11–12).
Naʻe ʻikai fuoloa mei he Hāʻele Hake ʻa e Fakamoʻuí ki he langí, kuo mamata ʻa Pita ki hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí. Naʻá ne pehē: “Ko ia ke mou fakatomala, pea liliu, ke fakamolemole ai hoʻomou ngaahi angahalá, koeʻuhí ke hoko mai ʻa e ngaahi ʻaho ʻo e fakamoʻuí mei he ʻao ʻo e ʻEikí;
“Pea te ne fekau mai ʻa Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻe tomuʻa malanga ʻaki kiate kimoutolú:
“ʻA ia ʻe maʻu ʻe he langí, kae ʻoua ke hoko mai ʻa e kuonga ʻo e liliu ʻo e meʻa kotoa pē, ʻa ia kuo lea ki ai ʻa e ʻOtuá ʻi he ngutu ʻo ʻene kau palōfita māʻoniʻoni kotoa pē talu mei he ngaohi ʻa māmaní“ (Ngāue 3:19–21).
Naʻe tohi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ʻo fekauʻaki mo e Hāʻele ʻAngaua mai ʻa e Fakamoʻuí ʻo ne pehē, “ʻOua naʻa kākaaʻi ʻa kimoutolu ʻe ha tokotaha ʻi ha meʻa ʻe taha: koeʻuhí ʻe ʻikai hoko ʻa e ʻaho ko iá ʻo kapau ʻe ʻikai tomuʻa hoko ʻa e [hē]” (2 Tesalonaika 2:3). Naʻe ʻiloʻi pē ia ʻe ʻi ai ʻa e hē mo e toe fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí ki muʻa ʻi he Hāʻele ʻAnga Ua maí.
Kuo fakahoko moʻoni ʻa e ngaahi kikite ko ʻení mo ha ngaahi kikite kehe, pea ko kitautolu ʻoku tau lavemonū ʻi he ngaahi tāpuaki ʻoku tafe mei he toʻukupu ʻo e ʻEikí ki heʻetau moʻuí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Hingikelī: “Ko e ngaahi ʻaho ʻeni ʻo e toe fakafokí. Ko e ngaahi ʻaho ʻeni naʻe lea mahino mo mālohi ki ai ʻa e ʻAposetolo ko Pitá mo Paula ʻi he Tohi Tapu māʻoniʻoní. ʻOku ou toe fakaongo atu, ko ha konga kitaua ʻo ha kikite kuo fakahoko, ko ha konga ʻo e palani fakalangi ʻa e ʻOtuá, ke hoko ʻa e heé, kae lava ke ʻi ai ha toe fakafoki mai” (“Inspirational Thoughts,” Ensign, Sune 2004, 4).
Naʻe hoko ʻa hono toe fakafoki mai e meʻa kotoa pē ʻo hangē ko ia ne tomuʻa fakahā ʻe he kau palōfita ʻa e ʻOtuá he kuonga muʻá, lolotonga e hā fakalangi mai ʻa e ʻOtua ko e Tamaí; Hono ʻAlo, ko Sīsū Kalaisí; Pita, Sēmisi mo Sione; Sione Papitaiso; Mōsese; ʻĪlaisiā; Molonai; mo ha niʻihi kehe ʻo e kau palōfita ʻa e ʻEikí he kuonga muʻá. Naʻe tomuʻa fakanofo ʻa Siosefa Sāmita ki he fatongia toputapú ni ke hoko ko ha meʻangāue ke fakafoki mai ai ʻe he ʻOtuá ʻa e ongoongoleleí ʻi he kuonga ko ʻeni ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá. Naʻe fakamoʻoni tonu foki ʻa e Fakamoʻuí ʻo kau ki he moʻoni ko ʻení. Naʻá Ne pehē: “Ko ia, ko au ko e ʻEikí, ʻi heʻeku ʻiloʻi ʻa e fakatuʻutāmaki ʻa ia ʻe hoko mai ki he kakai ʻo māmaní, ko ia naʻá ku ui ai ki heʻeku tamaioʻeiki ko Siosefa Sāmita, ko e Siʻí, peá u lea kiate ia mei langi, ʻo u fai kiate ia ʻa e ngaahi fekau; . . . .
“. . . Koeʻuhí ke lava ke fakamoʻoniʻi ʻa e meʻa naʻe tohi ʻe he kau palōfitá . . .
“Koeʻuhí foki ke lava ke tupulaki ʻa e tuí ʻi māmani;
“Koeʻuhí ke lava ke fokotuʻu ʻeku fuakava taʻengatá;
“Koeʻuhí ke lava ke malangaʻaki hono kakato ʻo ʻeku ongoongoleleí ʻe he kau vaivaí mo e kau māʻulaló ʻo aʻu atu ki he ngaahi ngataʻanga ʻo māmaní, pea ʻi he ʻao ʻo e ngaahi tuʻí mo e kau pulé” (T&F 1:17–18, 21–23).
Ko e hā mo ha toe lea ke fai? Kuo fakamoʻoniʻi tonu pē ʻe he Fakamoʻuí ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá! Naʻá Ne folofola kiate ia mei he langí mo ʻoange ha ngaahi fekau. Naʻa mou fakatokangaʻi mo e foʻi laine ko iá? “Koeʻuhi foki ke lava ke tupulaki ʻa e tuí ʻi māmani.” ʻOku hoko ʻa hono Toe Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí ko ha maluʻanga ʻo ʻetau tuí ʻi heʻetau fakafepakiʻi e ngaahi fokotuʻutuʻu ʻa e filí. ʻOku ou fakatauange te mou taki taha tauhi ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi homou ʻatamaí mo homou lotó. ʻOku ou kōlenga kiate kimoutolu, ʻo hangē ko ia ne fai ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ki hono kakaí ʻi heʻene pehē, “Ko ia, ʻoku ou fakaʻamu ke mou tuʻu maʻu taʻe faʻa ngaue, pea mohu ʻi he ngāue lelei maʻu ai pē, koeʻuhí ke fakamaʻu ʻa kimoutolu ko ʻene fānau ʻe Kalaisi, ko e ʻEiki, ko e ʻOtua Māfimafi, koeʻuhí ke ʻomi ʻa kimoutolu ki he langí, ke mou maʻu ʻa e fakamoʻui taʻe ngatá mo e moʻui taʻengatá, ʻi he poto mo e māfimafi mo e faitotonu mo e ʻaloʻofa ʻaʻana naʻá ne fakatupu ʻa e meʻa kotoa peé” (Mōsaia 5:15).
Fakaʻosí
Tuku muʻa ke u fakaʻosi ʻaki ha lea ʻa Palesiteni Hingikelī naʻe pehē: “Ko e ngāue māʻoniʻoni ʻeni ʻa e ʻOtuá. ʻOku faka-ʻOtua hono tupuʻangá mo hono tokāteliné. Ko Sīsū Kalaisi [ko e ʻEiki toetuʻú mo e Fakamoʻuí] ʻoku ʻulu ki aí. Ko Ia hotau Fakamoʻui mo e Huhuʻi taʻe faʻamaté. Ko ʻEne fakahaá ʻa ʻetau maʻuʻanga tokāteliné, tuí mo e akonakí, pea mo e sīpinga haohaoa ʻo ʻetau moʻuí. Naʻe hoko ʻa Siosefa Sāmita ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtua Māfimafí ʻi hono fakahoko ʻo hono Toe Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí. Pea ʻoku kei maʻu pē ʻa e tefitoʻi founga ʻo e fakahaá ʻi he Siasí he ʻahó ni ʻo tatau mo e kuonga ʻo Siosefá.
“Ko e fakavaʻe ʻo ʻetau tuí ʻa ʻetau fakamoʻoni fakafoʻituitui ki he ngaahi moʻoni ko ʻení. Kuo pau ke tau tanumaki ia. Kuo pau ke tau fakatupulaki ia. He ʻikai lava ke tau siʻaki ia. He ʻikai lava ke tau tukunoaʻi ia. He ka ne taʻeʻoua ia, ko e meʻa noa pē kitautolu. Ka ʻoku tau maʻu e meʻa kotoa pē tuʻunga ʻiate kinautolu.” (ʻi he Conference Report, ʻEpeleli 2001, 111–12; pe Ensign, Mē 2001, 85).
Ko ʻeku fakamoʻoni ia ki hono faka-ʻOtua ʻo e Fakamoʻuí. ʻOkú Ne moʻui! ʻOku ou fakamoʻoni ʻe hanga ʻe he moʻoni ʻo e Toetuʻú, mahuʻinga ʻo e fakahaá mo e pau ʻo hono Toe Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí, ʻo fakatupulaki hoʻomou tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí mo tokoniʻi kimoutolu ke mou matuʻuaki e ʻahiʻahi kotoa pē ʻa e tēvoló.Ko ʻeku fakamoʻoní ia mo ʻeku ʻofá mo e tāpuakí, ʻoku ou ʻoatu ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.
© 2006 ʻe he Intellectual Reserve, Inc. Maʻu e totonu fakalao kotoa pē. Paaki ʻi he USA. Fakangofua ʻi he lea faka-Pilitāniá: 6/05. Fakangofua ke liliú: 6/05. 00938.900