The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast Archives CES Fireside

Fakafepakiʻi ʻa Māmani

ʻEletā Dallin H. Oaks
ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá
Mo Sisitā Kristen M. Oaks
Faeasaiti ʻa e CES maʻá e Kakai Lalahi Kei Talavoú • 4 ʻo Nōvema, 2007 • Polokalama Ako Fakalotu ʻa Pokateló

ʻEletā Dallin H. OaksʻOkú ma fiefia mo Sisitā Oaks ke ʻi heni ʻi Pokatelo, pea ke ʻi he akoʻanga fakalotu ko ʻeni ʻo Pokatelo ʻi ʻAitahoó ke fakahoko ʻa e fakamafola ʻo e efiafi ní ʻa ia ʻe aʻu atu ki ha ngaahi feituʻu lahi ʻi māmani. ʻOku ou fie fakahā ke ʻiloʻi ʻe kimoutolu ʻoku fanongo maí ʻa e tokolahi ʻo e kakai lalahi kei talavou ʻoku ʻi he ʻēlia Pokateló. ʻOku fakafuofua ki he toko 10,000 honau tokolahí, pea ko e meimei toko 7,000 ʻo kinautolu ʻoku nau ako ʻi he ʻUnivēsiti ʻo e Siteiti ʻAitahoó, pea ʻi he efiafi ní, ʻoku ʻi heni hono palesitení, ʻAfa Vailase, mo hono uaifí. Ko e tokolahi fakakātoa ʻo kinautolu ʻoku ako ʻi he ʻUnivēsití ko e toko 14,000 nai, ko ia ko e peseti ʻe 50 ai ko ʻetau fānau Siasi. Ko ha kolo fakaʻofoʻofa ʻeni ʻoku nofo ai ʻa e Kāingalotú ʻi he fakatonga-hahake ʻo ʻAitahoó, pea ʻokú ma ongoʻi ko ha tāpuaki makehe ia ke ma ʻi heni ke kamata ʻa e fakamafola ko ʻeni ʻa e CES.

Ko ha Toe Lave ki he Teití mo e ʻEkitivitī Fakakulupú

ʻI heʻeku lea ki he kau fanongó ʻi he faeasaiti ʻa e CES ʻi Mē ʻo e 2005, ne u lave ai ʻo kau ki he teití mo e ngaahi ʻekitivitī fakakulupú. Naʻá ne fakatupu ʻe ia ha ngaahi fakakaukau lahi naʻe fakahoko mai kiate au ʻo u pehē ai ʻoku totonu ke u toe lave pē ki he tefito ko iá ki muʻa peá u toki hoko atu ki he tefitoʻi kaveinga ʻo ʻeku lea ki he pōní.

ʻOku ou ʻoatu hano kiʻi fakamatalaʻi fakanounou ʻo ʻeku pōpoaki ko ia ki muʻá koeʻuhi ko kinautolu ne teʻeki ke nau fanongo aí, pea ke toe fakafoʻou e manatu ʻanautolu naʻe fanongo ki aí.

ʻUluakí, ʻoku ou kau fakataha mo ha niʻihi kehe ʻi hono fakahā ʻemau hohaʻa koeʻuhi ko ha niʻihi kei talavou tokolahi ʻi honau taʻu uofulu tupú ʻoku nau fakatoloi ʻa e ngaahi fatongia ʻo e malí mo e moʻui fakafāmilí.

Uá, ne u vahevahe ʻa e fakakaukau ʻa ha kakai ʻoku lahi ʻenau ʻiló ʻo pehē kuo fakaʻau ke mole atu hono fai ʻo e teití ʻi he ngaahi ʻunivēsití pea ʻi he kakai lalahi kei talavoú fakakātoa. Kuo fetongiʻaki ia ʻa e meʻa ʻoku ui ko e “ʻekitivitī fakakulupu” (“hanging out”). Ne u fakaʻuhingaʻi ʻa e ʻekitivitī fakakulupú mo e teití ke ʻiloʻi ʻe kinautolu ʻoku ʻikai mahino ki ai ʻa e ongo meʻá ni. Naʻe ʻomi ʻi ha taha ʻo e ngaahi tohi naʻe ʻoange kiate au hili ʻeku leá—ʻoku ou tui ko ha tohi ia mei ha fefine ʻi ʻAitahoó ni pē—hano fakaʻuhingaʻi foʻou mo lelei ange. Naʻá ne pehē ko e ʻekitivitī fakakulupú, ko e “nofo noa fakakulupu.”

Tolú, ne u fakamatala ki hono ʻuhinga kuo hoko ai ʻo faingataʻa mo taʻemanakoa ʻa e teití.

Ne u ʻoange leva ʻa e faleʻi ko ʻení, ʻa ia ko ʻeku toʻo pē ia mei heʻeku lea ʻi he faeasaiti ko iá:

[“Kakai tangata, kapau kuo mou ʻosi mai mei hoʻomou ngāue fakafaifekaú pea ʻoku mou kei muimui pē ʻi he ngaahi founga ʻo e feohi ʻa e tamasiʻí mo e taʻahiné ʻa ia ne akonakiʻi kimoutolu ke mou muimui ai [ki muʻa homou taʻu 16], kuo taimi ke mou liliu ā he kuo mou lalahi. ʻAi ke mou lototoʻa pea kumi ha taha. Kamataʻaki pē haʻamou teiti mo ha kau finemui kehekehe, pea ko ʻene lelei pē iá pea hoko atu ki he faikaumeʻá. Kuo taimi ʻa e malí. Ko e taumuʻa ia ʻa e ʻEikí maʻa Hono ngaahi foha mo e ʻofefine lalahi kei talavoú. Ko e kakai tangatá ʻoku nau kamata ʻení, pea ʻoku totonu ke kamata ʻe kimoutolu kakai tangatá ʻa e teití. Kapau ʻoku ʻikai ke mou ʻiloʻi pe ko e hā ʻa e teiti, mahalo ʻe tokoni atu ʻa hono fakaʻuhingaʻi ko ʻení. Ne u maʻu ia mei hoku mokopuna fefine taʻu 18. Kuo pau ke lavaʻi ʻe ha teiti ʻa e sivi ʻe tolú: (1) ʻosi palani ki muʻa, (2) ʻosi ngaueʻi, pea (3) ʻosi maʻu e tokotaha.

“Kau finemui, taʻofi hono fai ʻo e ngaahi ʻekitivitī fakakulupú ʻo fuʻu lahí, pea poupouʻi ʻa e teiti ʻoku faingofua, ʻikai ha fakamole ki aí, pea toutou fakahokó. ʻOua naʻa ʻai ke faingofua ki he kau talavoú haʻomou ō ki ha ngaahi feituʻu ko kimoutolu fefiné te mou totongi ai hoʻomou meʻakaí. ʻOua naʻa mou poupouʻi ʻa kinautolu ʻoku fakataumuʻa pē ke kai ka mou totongi ʻe kimoutolú. ʻOku lelei ke ʻai pē pea fai ha kiʻi ʻekitivitī fakakulupu, ka ko hoʻomou sio pē ki ha kakai tangata ko ʻenau taumuʻá pē ke fakahoko e ngaahi ʻekitivitī fakakulupu mo e kau finemuí, ʻoku ou tui ʻoku totonu leva ke mou lokaʻi e meʻakaí pea polotaʻi mo e matapā ki fale ʻi muʻá.

“Kapau te mou fai ʻeni, ʻoku totonu ke mou tautau mai ʻi tuʻa ha tohi ʻoku fakalea peheni, ‘ʻE fakaava ʻeni ki ha teiti fakafoʻituitui,’ pe ha faʻahinga fakalea pehē. Pea, ʻe kau finemui, . . . kapau ʻoku tau fie maʻu ke fakalotoʻi e kau talavoú ke toe lahi ange ʻenau toutou kole teití, kuo pau ke tau maʻu tatau ko ʻetau teití ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ʻe hokohoko atu pē ʻo aʻu ki ha mali. . . .

“ʻE hoku ngaahi kaumeʻa teʻeki mali kei talavou, ʻoku mau faleʻi kimoutolu ke mou fakafou hoʻomou feohi mo e tangata pe fefiné ʻi ha ngaahi founga teiti ʻe ala lava ʻo fakaiku ai ki ha malí, kae ʻikai ko e ngaahi founga ʻekitivitī fakakulupu ko ia ʻe fakaiku pē ki ha ngaahi sipoti fakatimi hangē ko e malemalé. ʻOku ʻikai ko ha ʻekitivitī fakakulupu e malí—ʻe toki hoko ia ʻi he taimi ʻe maʻu ai ʻa e fānaú” (The Dedication of a Lifetime [faeasaiti ʻa e CES maʻá e kakai lalahi kei talavoú, 1 ʻo Mē, 2005], 5–6).

Ko e ʻosi ia ʻo e meʻa ʻoku ou toʻo mai mei heʻeku lea naʻe fai ʻi he taʻu ʻe ua mo e konga kuo hilí.

Ko e hā e meʻa naʻe hoko aí? Ne u toe maʻu mo ha ngaahi tohi fakamālō, kae meimei lahi pē mei he kakai fefine. Naʻe pehē ʻe ha tokolahi, “Naʻe moʻoni hoʻo lea.” Naʻe fakamoʻoni e niʻihi ki ha lau ʻa ha tokotaha ʻo pehē “ko ha tūkunga fakamamahi ʻo e teití . . . ʻi hono fakakātoa ʻo e ngaahi ʻekitivitī ʻoku fakahoko fakatāutahá.” Naʻe lāunga ha kakai tangata ʻe niʻihi ʻi he ʻikai tali ʻe he kakai fefiné ʻenau kole teití pe ko e kakai fefine naʻe ʻikai te nau fie hoko atu ki he ngaahi tukupā fakafāmilí.

Naʻe pehē ʻi ha tohi ʻe taha “ʻoku tokolahi ʻa e kakai lalahi kei talavou ʻi he Siasí ʻoku ʻikai te nau saiʻia ʻi he founga ‘ʻekitivitī fakakulupu’ ʻoku fakahokó . . . ka ʻoku nau ongoʻi ʻoku ʻikai hanau mālohi ke fakaleleiʻi fakakātoa e foungá ni.” Naʻe fakamālō mai e fefine ko ʻení ʻi heʻeku tuku kiate kitautolu takitaha ʻa e meʻa ko ʻeni naʻá ne ui “ko e fatongia fakatāutaha ke ngāué,” peá ne tānaki mai ki ai ʻene pehē kuó ne ʻiloʻi ʻeni ʻa e ngaahi founga ʻe lava ke ne “fakalotosiʻi ai hono fai ʻo e ngaahi ʻekitivitī fakakulupú kae poupouʻi ʻa e teití.” Naʻe ʻi ai mo ha tohi ʻe taha ko e sīpinga ia ki heni (ko e taha ʻo e ngaahi sīpinga ʻoku ou saiʻia taha aí), ko ha fakatātā ʻo e tohi naʻá ne fakapipiki ʻi he matapā ki he fale naʻá ne nofo aí. Naʻe pehē ʻa e tohí: “ʻE Fakaava ki ha Ngaahi Teiti Fakafoʻituitui!!!!”

Naʻe pehē ʻe ha fefine ʻe taha naʻe mali hono tokouá mo ha tangata naʻá na fetaulaki ʻi ha ngaahi ʻekitivitī fakakulupu. Naʻe ʻikai lahi ʻena teití, ko ia naʻe ʻikai te na poto he feohi fakataha ʻi ha tūkunga fakasōsialé. Kuo maumau ʻena nofo malí he taimí ni he ʻokú na kei takitaha hokohoko atu pē ʻi he ngaahi ʻekitivitī fakakulupú—ʻo ʻalu e husepānití mo e tamaiki tangatá pea ʻalu e uaifí mo e tamaiki fefiné.

ʻOku ʻikai feʻunga e taimí ke u lave ai ki he ngaahi tohi lahi ko ʻení, ka te u ʻoatu pē ha tohi ʻe taha he mahalo ʻokú ne fakafofongaʻi ʻe ia ʻa e ngaahi meʻa ʻoku lahi ʻene hokó. Naʻá ku maʻu e tohi ko ʻení hili ha taʻu ʻe taha mei heʻeku leá. Naʻe fakamoʻoni ki ai ha ongomeʻa naʻá na fakamālō mai koeʻuhi ko ʻena nofo-mali fiefiá. Naʻá na fakamatala ʻo pehē naʻá na fakatou ako ki hona mataʻitohí peá na kaungāmeʻa ʻi ha uooti moʻó e niʻihi teʻeki malí. Naʻe kole teiti ʻa e tamasiʻí ki he taʻahiné ko e fakaoli pē pea ke na toe maheni lelei ange ai. Hili ha fakakaukau ki ai ʻa e taʻahiné ʻi ha ngaahi ʻaho siʻí, naʻá ne talaange ʻoku ʻikai te ne fie teiti mo ia.

Ne ʻosi atu ha ngaahi māhina siʻi, pea naʻe toki hanga ʻe heʻeku lea he faeasaití ʻo fakavaveʻi ʻa e meʻa naʻe fie maʻu ke fakahokó. Naʻé peheni ʻena tohí: “Naʻá ke pehē ʻi he faeasaití ko e ‘konga hono ʻai ke toe faingofua ange [ʻa e teití] ko e fakaʻehiʻehi mei hono ʻai ke pehē ʻoku fakamātoato ʻaupito ʻa e teití. Kapau ʻoku tau loto ke fakalotoʻi e kau talavoú ke lahi ange ʻenau toutou kole teití, kuo pau ke tau maʻu ʻa e mahino tatau ʻoku ʻikai ʻuhinga e teití ʻe hokohoko atu ai pē ʻo aʻu ki he mali.’

Naʻe hoko atu ʻena tohí ʻo pehē, “ʻI he hili pē ʻa e faeasaití, naʻe haʻu [e taʻahiné] ki he [tamasiʻí] ʻo kole ange pe ʻe lava ke na talanoa.” Naʻá ne talaange ki he tamasiʻí kuó ne toe fakakaukau ki he teití, pea kapau ʻokú ne kei fie teiti pē mo ia, pea ʻe lava pē ke ne ʻahiʻahi feinga. Naʻá na pehē ʻi heʻena tohí, “ʻOku kei lahi pē e ngaahi meʻa ke ma ʻiloʻi fekauʻaki mo kimaua takitaha, pea lahi mo e ngaahi liliu ke faí. Ne ma mali ʻi he Temipale Uasingatoni D.C. ʻi Mē hoko maí. Ne tokoni hoʻo fakahinohino mo e faleʻi mahinó ke ma ʻiloʻi ai ko e teití ko ha faingamālie ia ke ma toe feʻilongaki lelei ange ai kae ʻikai ko ha femahinoʻaki ʻi he taimi pē ko iá ki ha feohi taimi lōloa pe mali.” Moʻoni ia!

Hangē ko ʻeku lea naʻe faí: “ʻI he ngaahi teiti faingofua mo toutou fakahokó, ʻoku fakatou lava ai ke maheni ʻa e kakai tangata mo e kakai fefiné ko ha kakai kehekehe tokolahi ʻi ha founga ʻe lava ke nau fakafuofuaʻi ai ha niʻihi ʻe hoko ko hanau mali. Ko ha founga naʻe fakaʻofoʻofa ʻa e founga teiti motuʻá ke maheni ai ʻa e tangatá mo e fefiné. Naʻe lava ke na talanoa ai. Naʻe lava ke ke sio ai ki he anga ke fai ki he niʻihi kehé mo e tōʻonga ʻoku fakahoko atu kiate koe ʻi hoʻomo toko uá. Naʻe maʻu ai ʻa e faingamālie ke ako ʻa e founga ke kamataʻaki pea pukepuke ha vā fetuʻutaki ʻoku matuʻotuʻá. ʻOku ʻikai hoko ha taha ia ʻo e ngaahi meʻá ni ʻi he ngaahi ʻekitivitī fakakulupú” (The Dedication of a Lifetime, 5).

ʻOku ou fie fakafeʻiloaki atu he taimí ni ʻeku teiti ki he efiafi ní, ko hoku uaifi ko Kilisitení.

Sisitā Kristen M. Oaks

Mālō ʻetau maʻu e efiafí ni. ʻOku ou fiefia hono kei lau au ʻe ʻEletā Oaks ko ʻene teití. Fānau fefine, ʻoku mapunopuna ʻa e ʻamanakí ki he taʻengatá. Pea ʻoku pehē pē kiate kimoutolu tangatá. ʻOkú ma ʻofa ʻiate kimoutolu peá ma lāngilangiʻia ke fakataha mo e toʻu tupu kei tupu hake maʻongoʻonga ʻo e Siasí. Ko e kahaʻú kimoutolu, pea ʻoku mou fakaʻofoʻofa. ʻOku lahi ʻa e fiefia mo e ngaahi meʻa fakaʻofoʻofa ʻoku hanga mei muʻa kiate kimoutolú.

ʻOkú ma ʻiloʻi foki ʻoku lahi ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo e teʻeki ai ke malí—-ʻa e ngaahi fili fekauʻaki mo e akó, malí, mo e līʻoa maʻa homou fāmilí pea mo hoʻomou tui fakalotú. ʻOku ou fie leaʻaki he pooni ha meʻa ʻe fā ʻoku ʻi hoku lotó: (1) ko hoʻomou malava ko ia ke fakamālohia homou ʻapí mo e fāmilí, (2) hoʻomou malava ke felangaʻaki haké, (3) homou taimi ʻi ha uooti moʻó e niʻihi teʻeki malí pe ha tokotaha teʻeki mali ʻi ha uooti totonú, pea (4) fili ʻa e tokotaha ke mo teití.

ʻUluakí: ʻOku falala mai ʻa e ʻEikí te ke tokoni ʻi hono hakeakiʻi ʻo ho fāmili taʻengatá. Naʻe lea ʻa Sisitā Mary N. Cook fekauʻaki mo e tefitó ni ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa ʻo e 2007. Naʻá ne pehē: “ʻOku fie maʻu ke fakamālohia ʻa e fāmili kotoa pē, mei he fāmili lelei tahá ki he fāmili ʻoku palopalemaʻia tahá. Ko koe te ke lava ʻo fai iá” (“Fakamālohia ʻo e ʻApí mo e Fāmilí,” Liahona, Nōvema. 2007, 11).

ʻOku ou fie fakamoʻoni atu ʻoku moʻoni ʻa e meʻa naʻe lea ki aí. ʻOku ʻaonga pē ʻa ho iví, hoʻo vēkeveké, mo hoʻo tā sīpinga ki ho fāmilí—neongo ʻoku fakahoko ia ʻi ha ngaahi tohi pe ʻi he telefoní. ʻOku fakafiefia kiate au ʻa kinautolu ʻi hoku fāmilí ʻoku teʻeki ke nau malí, pea ʻoku hanga ʻe heʻenau līʻoá, mateakí, ʻenau poto he huá, mo ʻenau tuí ʻo pukepuke fakataha homau fāmilí. Hangē ko e lea ʻa Sisitā Kukí, “ʻE fakamālohia ho fāmilí ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻo hoʻo moʻui anga-māʻoniʻoní” (Liahona, Nōvema 2007, 11). ʻOkú ke mahuʻinga, pea ʻokú ke fakahoko ha lelei lahi.

Uá: Mo fefaileleiʻaki. ʻOku tau fuʻu fie maʻu lahi ʻa e ngaahi lea fakalotolahí. ʻE lava pē ke ke leaʻaki ʻa e ngaahi lea ko iá. Kamata ngāueʻaki kinautolu he taimí ni pea te nau hoko ko ha tāpuaki taʻengata.

Houʻeiki tangata, ʻoku ou lea kiate kimoutolu. ʻOua naʻa ʻi ai ha taimi te mou manavasiʻi ai ke langaki hake ʻa kinautolu ʻoku mou feohí. ʻE manatua fuoloa ʻa e ngaahi meʻa te ke leaʻakí. Naʻe hiki ʻe ʻEletā Oaks ʻi heʻene tohi fakataʻu ʻo e ʻapiakó hono fakahīkihikiʻi ʻo ha finemui ʻa ia naʻá ne hoko ʻi heʻene fuʻu lahí ko e palesiteni lahi ʻo ha houalotu ʻi he Siasí. Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he fefiné ni ʻa e ngaahi lea ko ʻení ʻi hono piokālafí hili ha taʻu ʻe 50 mei ai.

ʻOku tau fie maʻu kotoa pē ke hiki hake kitautolu. ʻE ngaahi tokoua, ʻoku takatakaiʻi kimoutolu ʻe ha kau talavou fakaʻofoʻofa, lelei, mo angamāʻoniʻoni. (Ne u manatu ki heni ʻi heʻeku fakaʻuli atu ki he mīsini toho paʻanga ʻa e pangikeé he uike kuo ʻosí ʻo u sio ai he meʻa faitaá ʻi ha ongo tangata maʻu lakanga fakatauʻeiki anga fakaʻeiʻeiki.) Ngaahi tokoua, ʻe ʻomi ha ngaahi lelei lahi ʻe hoʻo ngaahi lea fakalotolahí pea mo hoʻo sio ki he ngaahi meʻa ʻe lavá pea mo e ngaahi lelei ʻi he niʻihi kehé, kae fakatautefito ki he kakai tangata ʻoku mou feohí. ʻOku tau tupulaki mo fakalakalaka ʻi he taimi ʻoku fakahīkihikiʻi mo fakamahuʻingaʻi ai kitautolú. Ko e ngaahi lea ʻofa mo moʻoní ko ha meʻaʻofa ia ʻokú maʻau mo e niʻihi kehé, pea ʻe kei hokohoko pehē atu ai pē ki hoʻo nofo malí.

Tolú: ʻOku kau homou tokolahi ki he ngaahi uooti moʻó e niʻihi teʻeki malí. ʻOku ʻikai ha Siasi mavahe ia moʻonautolu ʻoku teʻeki malí. ʻE ʻi ai e ngaahi uooti pe ngaahi kolo pe ngaahi kalasi maʻanautolu ʻoku teʻeki malí, ka ko e konga kitautolu kotoa ʻo e Siasi tatau pē. ʻE lava ke fakafiefia ʻaupito ʻa e kau ki ha uooti maʻanautolu ʻoku teʻeki malí—ki he ngaahi ʻekitivitií mo e ngaahi fakafiefia mo e ngaahi ngāueʻofa pea mo e fakahinohino fakalaumālié. ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi faingamālie ke maheni ai mo e niʻihi ʻoku tatau honau ngaahi manakó mo nau toʻu tataú pea feʻiloaki ai mo ha ngaahi kaumeʻa foʻou. Neongo ia, ʻi he ʻātakai ko ʻeni ʻe lava ke maʻu ai ha ngaahi hoa ki he kahaʻú pea nounou ʻa e taimi ke nau feohi aí, ʻoku fakamoleki ʻe ha niʻihi ia ʻoku teʻeki mali ʻa e meimei kotoa honau iví ʻi he kumi hanau husepāniti pe uaifi. ʻOku ʻikai ke nau fiefia kinautolu ʻi he taimi mahuʻinga ko ʻeni ke feʻiloaki ai mo ha niʻihi ʻoku nau tuʻunga tatau pē ʻo teʻeki ke nau mali, ka nau moʻua kinautolu he ilifia naʻa ʻikai ke nau malí. ʻOku nau hohaʻa leva koeʻuhi ko e teʻeki ai ke nau malí.

ʻOku mou ʻi he kamataʻanga ʻo hoʻomou moʻuí—ʻikai ke ʻi ai ha mingimingi, tauʻatāina pea faʻiteliha ki homou taimí, pea mo ha māmani fonu ʻi he ngaahi meʻa ke fili mei aí mo e faingamālié. ʻOku fie maʻu ke mou fai ha ngaahi fili ʻoku totonú. Kae hangē ʻoku faingataʻa hono fai ʻo e ngaahi filí ni he taimi ʻe niʻihi. Ko e hā ʻoku fuʻu faingataʻa pehē aí?

Naʻe lea ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani fekauʻaki mo e palopalema ko iá ʻi haʻane lea ki he kau faifekaú fekauʻaki mo e ngaahi faingataʻa ʻoku nau fetaulaki mo ia ʻi he malaʻe ngāue fakafaifekaú. Naʻá ne lea kau ki he meʻa kuo pau ke tau fai ka tau toe foki hake ki he Tamai Hēvaní. ʻOku ʻaonga ʻene faleʻí ki ha taha pē ʻoku feinga ke ne ʻiloʻi pea tauhi ki he ʻOtuá. Naʻe tokolahi ʻa e kau faifekau naʻá ne lea ki aí naʻa nau ongoʻi taʻefiemālie, siʻisiʻi e ola naʻa nau sio ki aí, mo nau fifili pe naʻe ʻi ai nai hano mahuʻinga ʻo ʻenau ngāue fakafaifekaú. Naʻa nau fehuʻi, “”Ko e hā oku faingataʻa pehē ai ʻení? Ko e hā ʻoku ʻikai fakaʻau ai ke lelei angé? Ko e hā ʻoku ʻikai vave ange ai ʻa e ola lelei ʻemau ngāué? Ko e hā ʻoku ʻikai tokolahi ange ai e kakai ʻoku kau mai ki he Siasí? Ko e moʻoní ia. . . . ʻOku tau tui koā ki he ngaahi meʻa maná? Ko e hā ʻoku ʻikai kau mai ai e kakai ki he [Siasí]? . . . Ko e hā ʻoku ʻikai faingofua ange aí?”

Naʻe tali ʻe ʻEletā Hōlani ʻo pehē: “Kuó u fakakaukau lahi ki he meʻá ni. Ko haʻaku fakakaukau fakafoʻituitui pē ʻeni ai ʻaʻaku. ʻoku ʻikai ko ha tokāteline ia ʻa e Siasí. . . . ʻOku ou pehē ʻoku ʻikai faingofua ʻa e ngāue fakafaifekaú he ʻoku ʻikai totongi maʻamaʻa ʻa e fakamoʻuí.” (Pea te u tānaki atu ki ai ʻoku ʻikai faingofua ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau aʻusia ʻi he ʻunivēsití pe faingofua ʻa e moʻuí ni he ʻoku ʻikai ko ha meʻa maʻamaʻa ia.) “Naʻe ʻikai pē faingofua ʻa e fakamoʻuí ia. Ko kitautolú ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi, pea ko e moʻoní ʻeni, ko Ia ʻa hotau Taki Taʻengatá. Ko e hā ka tau tui ai . . . ʻe faingofua ia kiate kitautolu ka naʻe ʻikai ʻaupito ʻe teitei faingofua kiate Iá? . . . ʻE anga fēfē haʻatau lava ke fuesia ha fakamoʻoni ʻe ongo loloto mo tolonga ki he Fakaleleí ʻo kapau ne teʻeki ke tau ʻiloʻi pe ongoʻi ha meʻa pehē? ʻI heʻetau hoko ko e [kāingalotu mo e ] kau faifekaú, ʻoku tau laukau ʻaki ʻa ʻetau hoko ko e kau ʻākonga ʻa Kalaisí—pea ko e moʻoni pē ia. Ka ke fakatokangaʻi ʻeni. ʻOku ʻuhinga ʻeni kuo pau ke [tau] mateuteu ke tau foua ʻa e hala naʻa Ne fouá, ongoʻi ʻa e mamahi naʻá Ne ongoʻí, koeʻuhí ke faʻa . . . tō hotau loʻimatá ʻo hangē ko ia naʻá ne faí” (The Atonement [lea ʻi ha seminā maʻá e kau palesiteni fakamisiona foʻoú, June 26, 2007], 8).

ʻOku ʻikai ko ha meʻa ʻoku maʻu faingofua ʻa e fakamoʻuí, pea ʻoku totonu ke tau manatuʻi ia. ʻOua ʻaupito naʻá ke ʻai ke tuʻu ha faʻahinga faingataʻa ʻi ho vahaʻa mo hoʻo mateakiʻi ʻa hoʻo Tamai Hēvaní. ʻOua ʻaupito naʻa ke tuku ke taʻofi koe ʻe ha faʻahinga lea fakasiʻisiʻia pe ʻahiʻahi mei hoʻo maʻu ʻo e sākalamēnití pea taki ai koe ki he vaivai fakalaumālié pea aʻu ai pē ki he mate fakalaumālié. Pikimaʻu, pea manatuʻi ʻa e meʻa ʻokú ke ʻiloʻi ʻoku moʻoní.

Faá: Ko hono fili ʻo e tokotaha ke teiti mo iá. ʻOkú ma ʻosi ʻiloʻi lelei mo ʻEletā Oaks ʻete hoko ko ia ko ha mēmipa teʻeki mali ʻo e Siasí ni. Ne uitou ia ʻi ha taʻu ʻe ua, pea naʻe teʻeki ai ke u mali ʻi ha taʻu ʻe 50 tupu. (Hangē ia ha lekōti ʻi māmaní!) ʻOkú ma ʻiloʻi ʻa e taʻelatá mo e ongo ʻokú te maʻu heʻete tangi he poʻulí ʻo aʻu ki he viviku hoto piló.

Kuo fai mai ʻa e fehuʻi tatau kiate kimaua ki muí ni mai pē. Ko e fehuʻí ʻoku peheni: “ʻOku ʻikai ha taha ia ke ma teiti—ko e hā ʻoku totonu ke u faí? Ko e hā haʻamo fokotuʻu?” Naʻe vahevahe ʻe ha fefine teʻeki mali ʻe taha mo hano kaumeʻa ofi ʻa ʻene fiu he tatali ke malí. Naʻá ne fiu he nofo toko tahá, fiu hono tauhi pē iá, fiu hono fai tokotaha e ngaahi fili kotoa peé, pea fiu he tatali ke hoko ʻene ngaahi fakaʻānauá. Ne teʻeki pē ke hoko ha meʻa ia heʻene tatalí. Naʻá ne fie maʻu ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku totonú. Naʻá ne fie maʻu ke hoko ko ha uaifi, ke hoko ko ha faʻē, ke maʻu hano fāmilí, kae tupu mei heʻene fuʻu hohaʻa ke fai mo hoko ʻení, naʻá ne fou ia ʻi ha ngaahi founga hala. Naʻá ne fili ke kumi ha tangata naʻe ʻikai ke tatau ʻa e ngaahi tuʻunga ʻulungāanga naʻá na mahuʻingaʻia aí—pea naʻe lava ke hoko ʻeni ko ha faʻahinga taha pē. Naʻá ne toki ʻilo tōmui hake ko e meʻa pē naʻe maʻu ʻi heʻene fai ʻa e fili halá ko ʻene lotomamahi lahi, ko ʻene fehiʻa pē kiate ia, pea mole mo e ʻamanakí. Naʻá ne toki ʻiloʻi naʻá ne mei maʻu ʻa e melino mo e fiefia fakatāutahá kapau naʻá ne tatali ʻi he founga ʻa e ʻEikí, ka kuo tōmui.

Te u toe ʻoatu pē ʻa e fehuʻí: “ʻOku ʻikai ha taha ia ke ma teitei—ko e hā ʻoku totonu ke u faí?” ʻOku ou kole atu he pooni ke ke tali pē ʻe koe ʻa e fehuʻí.

Ko e hā hoʻo fakaʻamu maʻau mo ho mali mo e fāmili ki he kahaʻú? ʻOku tau moʻui ʻi he kuonga maʻongoʻonga tahá, pea ʻoku totonu ke tau ʻilo ʻiate kitautolu pē ʻa hono ʻuhinga ʻoku fakaʻofoʻofa aí mo e meʻa ʻoku tau ʻamanaki atu ke fakahokó. Te u kole atu he pooni ke ke fai ha tohi kiate koe pē pea ko koe tokotaha pē te ke laú—ha tohi kiate koe ʻi he kahaʻú pea mo e fāmili mo e fānau ko ia ʻokú ke fakaʻamu te ke maʻú, ha tohi te ne tali ʻa e ngaahi fehuʻí mo fakahā e ngaahi fakaʻānaua ʻa ho lotó. ʻI he taimi pē te ke ʻiloʻi ai pe ko hai koé mo e meʻa ʻokú ke fie maʻú pea mo e meʻa ʻokú ke fekumi ki aí, te ke ʻilo ia.

ʻOkú ke fie maʻu nai ke ʻilo ʻe ho fāmili he kahaʻú ʻoku ʻi ai ʻenau Tamai Hēvani ʻoku ʻofa ʻiate kinautolu, ʻoku ʻi ai ʻene kaunga ofi ki heʻenau moʻuí, peá Ne tokangaʻi kinautolu? Ha Tamai Hēvani te Ne tali ʻenau ngaahi lotú? Ha Tamai Hēvani ʻoku tokangaʻi ʻenau mānava kotoa pē ʻo aʻu ki he lahi ʻo e tuʻoni louʻulu ʻi honau ʻulú? Ha Tamai Hēvani ʻokú Ne tokangaʻi kinautolu ʻi heʻenau mavahe atu ʻi he pongipongí mo ʻenau foki mai ʻi he efiafí mo fai ʻa e ngaahi fili fekauʻaki mo e meʻa ʻoku totonu mo halá?

ʻOkú ke fie maʻu hao mali ʻokú ne fai ha ngaahi fuakava taʻengata mo ʻetau Tamai Hēvaní—ha ngaahi fuakava ke faitotonu mo moʻoni pea ke tuʻu ʻi ho tafaʻakí ʻi he taimi faingataʻa ʻo e moʻuí? Ne foaki kiate au ha tāpuaki naʻe peheni hono fakaleá, “Kapau he ʻikai te ke lava ke kātakiʻi ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo e nofo taʻemalí, he ʻikai te ke lava ke kātakiʻi ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo e nofo-malí.” ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻoni ʻeni. ʻE fakamālohia mo tokoniʻi koe ʻe he ʻEikí.

ʻOkú ke fie maʻu ke ʻiloʻi ʻe ho husepāniti pe uaifi mo e fānau ʻi he kahaʻú ʻa honau Fakamoʻui mo e Huhuʻi ko Sīsū Kalaisí, ʻa ia naʻá ne “kātakiʻi ʻa e ngaahi mamahi mo e ngaahi faingataʻá pea mo e ngaahi ʻahiʻahi kehekehe kotoa pē; pea fai ʻeni koeʻuhi ke lava ʻo fakamoʻoniʻi ʻa e folofolá ʻa ia ʻoku pehē te ne toʻo kiate ia ʻa e ngaahi mamahi mo e ngaahi mahaki [pea mo e ngaahi loto-mafasia mo loto-mamahi] ʻoku moʻua ai ʻa hono kakaí”? (ʻAlamā 7:11). ʻOkú ke fie maʻu ʻeni, pe ʻokú ke fie maʻu ke ke tuʻu tokotaha pē?

ʻOkú ke fie maʻu ke fāitaha ho fāmilí ʻi heʻenau fakamoʻoniʻi ʻo Siosefa Sāmita mo e Tohi ʻa Molomoná pea ke ke ongoʻi ʻa e fuʻu mālohi lahi ko ia ʻe lava ke ʻomi ʻe he fakamoʻoni ko ʻení ki ho fāmilí? ʻOkú ke ʻiloʻi pau ʻokú ke kau ki he Siasi moʻoni ʻo Kalaisi ʻi he māmaní pea ʻoku lava ke ke maʻu kakato ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e moʻui taʻengata mo e fiefiá? Pea ʻokú ke poupouʻi ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ko ha palōfita ia ʻa e ʻOtuá ʻi he māmaní?

Fai he pooni, pe ʻi ha taimi ʻe faingamālie aí, haʻo tohi pē kiate koe. Tohi ki ho ngaahi ʻofaʻanga ʻi he kahaʻú ʻo fakahā ange ʻa e meʻaʻ okú ke loto ke hoko ʻi hoʻo nofo-malí, ʻa e ngaahi tuʻunga moʻui ʻokú ke fokotuʻu maʻaú, ʻa e founga hoʻo teuteú mo e teití, pea mo e ʻofa mo e lelei ʻokú ke fie maʻu maʻanautolú. ʻOku ʻiate koe ʻa e mālohi ko iá. ʻOkú ke ʻiloʻi e ngaahi talí, pea ʻokú ke fie maʻu ke ke fiefia ʻo taʻengata pea maʻu ʻa e melinó mo e malú. ʻOku ʻiate koe pē ʻa e ngaahi talí.

ʻOku ou ʻofa lahi ʻaupito kiate kimoutolu. ʻOku ou fakamālō ʻi heʻeku kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku ou loto ke mou ʻilo ʻoku moʻoni ʻa e Siasí ni pea ko ha tūhulu ia ki he nofo malú ʻi ha māmani ʻoku fuʻu fakapoʻuli fau. Pea ʻoku ou fai ʻeni ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Fakafepakiʻi ʻa Māmani

Mālō Kilisiteni. Ki muʻa peá u hoko atu ki heʻeku lea ne teuteú, ʻoku ou fie fakahā ʻeku ongoʻi ʻa ʻeku monūʻia ke mali mo ha tokotaha ʻokú ne maʻu ha lekooti ʻi māmani. Te u hoko atu leva ki heʻeku kaveingá.

Ko ha taimi faingataʻa ʻeni ki he toʻu kei talavoú. ʻOku tau fetaulaki mo e ngaahi meʻa fakatupu loto hohaʻa lahi ʻi he ʻaho kotoa pē: ʻa e fakaʻau ke māfana ange ʻa e ʻeá, ʻa e ngaahi taú mo e ngaahi ongoongo ʻo e taú, ʻa e laʻalaʻā taʻe ʻi ai ha vaí, ki ha mafola ʻa e ngaahi mahaki pipihí, pea ki ha tō ʻa e tuʻunga fakaʻikonōmiká mo e tuʻumālié. ʻOku hohaʻa ʻa kinautolu ʻi he ngaahi kolo ofi ki tahí ki ha ʻalu hake e māʻolunga ʻo e tahí ʻo aʻu mai ki honau ngaahi matafalé pe fakalaka mai ʻi he hūʻanga ki honau ngaahi ʻapí. Ka neongo ʻene fakatuʻutāmaki ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa, ʻoku ou hohaʻa lahi ange au ki he fakautuutu ʻo e koví ʻi he māmani ʻoku takatakai ʻiate kitautolú.

ʻOku ou vakai ki he ngaahi faingataʻa kotoa ko ʻení ko hano fakahoko ia ʻo e akonaki fakakikite naʻe fai ʻe heʻetau Tamai ko Līhaí. Kuo pau ke ʻi ai ʻa e “fehangahangaí ʻi he meʻa kotoa pē:”(2 Nīfai 2:11). Kuo pau ke tau falala ki he ngaahi talaʻofa maʻongoʻonga ʻa e ʻEikí ʻi he lolotonga ʻo e ngaahi faingataʻa kotoa ko ʻení. Kuó Ne akonaki ʻe ʻikai te Ne kole ha meʻa meiate kitautolu taʻe te ne teuteu ha hala ke tau lava ai ʻo fai ai ia (vakai, 1 Nīfai 3:7). Kuó ne fakahā mai neongo he ʻikai te Ne tali mai ʻetau ngaahi lotu ʻo kole tokoni mei he ngaahi faingataʻá ʻi he taimi pē ko iá, ka te Ne fakamālohia kitautolu ke tau matuʻuaki ʻa e ngaahi kavenga ʻe hilifaki kiate kitautolú (vakai, Mōsaia 24:14–15). Pea naʻá Ne akonaki foki ʻo pehē, “Kapau te mou mateuteu, ʻe ʻikai te mou manavahē” (T&F 38:30).

ʻOku takatakaiʻi kitautolu ʻe he koví ʻi he ngaahi tohí, mūsiká, fakafiefiá, ngaahi heleʻuhila, mo e vitioó; ʻi he ʻInitanetí; ʻi hotau ngaahi ʻapiakó; pea ʻi he feituʻu fakatauʻangá. He ʻikai ke tau lava ʻo liliu ʻa e ngaahi ivi ʻo e koví ʻoku aʻu mai kiate kitautolu mo hotau ngaahi fāmilí, ka te tau lava ʻo fakalahi ange ʻa hotau mālohi ke taliʻakí. Kuo pau ke tau feinga ke fokotuʻu ha ngaahi feituʻu moʻotautolu ʻa ia ʻe ʻi ai ʻa e nongá pea fakamālohia hotau ngaahi ʻā maluʻi mei he ngaahi mālohi ko ia ʻoku nau ʻohofi kitautolu ʻi hotau ngaahi potu malú. Ko hono fakanounoú, kuo pau ke tau fakafepakiʻi ʻa māmani.

ʻOku ʻikai pehē ko ʻetau fakafepakiʻi ko ia ʻa māmaní pea tau poupouʻi ai ha fakafepaki pe ke tau fakamamaʻo ai mei hotau ngaahi kaungāʻapí pe angakovi kiate kinautolu kuo pau ke tau fengāueʻakí. Ko ha fokotuʻu pē ia ke tau moʻui ʻo fakatatau ki he fakangatangata ʻo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻoku tau maʻú ʻi he taimi mo e mālohi ʻoku totonu ke tau tuʻu aí, ʻai ke ʻiloʻi ia ʻe he niʻihi kehé, pea tau feinga ke fakalotoʻi kinautolu ke nau sio ki hono leleí, pe ki hono lelei pē ā kiate kitautolú.

Te u vahevahe atu ha meʻa ne u aʻusia tonu ke fakatātāʻaki ʻa ʻeku ʻuhinga ki he fakafepakiʻí, pea ne teʻeki ai ke u leaʻaki ia ki ha kakai tokolahi ki muʻa. Ne hoko ʻeni he taʻu ʻe 50 tupu kuo hilí. Ne u hoko ko ha sātini ʻi he Kaʻate Fakafonua ʻa ʻIutaá, pea kuo hoko hoku taʻu 21 pea kuó u fakakakato kātoa e ngaahi fiemaʻu kae lava ke u hoko ko ha ʻōfisá, ko ha lafitani ʻi he ngaahi meʻa taú—ne u lavaʻi kātoa e ngaahi fiemaʻú tuku kehe pē taha. Naʻe fie maʻu ke u lavaʻi ʻa e sivi moʻui leleí.

Ne u taliui ki ha faiʻanga sivi moʻui lelei fakakautau. Naʻe ngāue ai ha kau ʻōfisa tatau pē mo au, pea mahalo ko e tupuʻanga ia ʻo e meʻa ne hoko kiate aú. Naʻe sivi hoku matá ʻe ha kōpila ke ʻiloʻi pe ʻoku lava ke u fakafaikehekeheʻi e ngaahi lanú. Naʻá ne fakaʻaliʻali mai ha ngaahi peesi lahi kuo totitoti lanu kehekehe peá ne fehuʻi mai pe ko e hā e mataʻifika naʻe lava ke u tala ʻi he ngaahi foʻi toti ʻi he peesi takitaha. ʻI he ʻosi hoku siví, naʻá ne tāpuniʻi e tohí peá ne pehē mai, “Sātini, he ʻikai ʻaupito pē te ke lava koe ʻo hoko ko ha ʻōfisa he ʻoku ʻikai te ke lava ʻo tala e faikehekehe ʻo e ngaahi lanú.”

Ne u ofo lahi. Kapau naʻe pehē, ko ʻeku toki ʻiloʻí ia.

ʻI heʻeku loto-mamahí mo ʻeku kiʻi ongoʻi maá, ne u fakapapauʻi kapau he ʻikai te u lavaʻi ʻe au ko e sātiní ʻa e sivi moʻui lelei ke u hoko ko ha ʻōfisá, he ʻikai ke talamai ia ʻe he kōpilá he naʻe māʻolunga ange hoku tuʻunga ʻiate ia. Ne u fie maʻu ke u sio ki he kapitení, ʻa ia ko ha toketā fakafaitoʻo ʻeni naʻe lava ke u sio atu pē ki ai ʻi hono tesí ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e lokí. Ne u fakafepakiʻi ʻa e founga ngāué, pea naʻe pehē fau ʻeku vili taʻeʻunuá naʻe ʻave taʻe fie ʻave ai pē au ʻe he kōpilá ki he kapitení.

Ne fehuʻi mai ʻe he toketaá ni, “Ko e hā e palopalemá?” Ne u fakamatalaʻi ange, peá ne toʻo mei he kōpila e tohi naʻe ʻi ai e ʻū totitotí, pea ne u ongoʻi fiemālie heʻene fakahoko pē ʻe ia hoku siví. Hili ʻeku fakahā ange ʻa e ngaahi mataʻifika kātoa naʻe lava ke u sio ki ai ʻi he ngaahi totitoti lanu kehekehé, naʻá ne lea fakahangatonu mai kiate kimaua fakatouʻosi, “Sātini, kuó ke paasi. Kōpila, ʻoku ʻikai te ke lava ʻo tala e faikehekehe ʻo e ngaahi lanú.”

Ko e founga ia ne u paasi ai ʻo hoko ko ha lafitani ʻi he Kaʻate Fakafonua ʻo ʻIutaá, pea naʻe ava hake ai ha ngaahi faingamālie kehe maʻaku ʻo u aʻusia ai ha ngaahi meʻa mahuʻinga ʻi heʻeku moʻuí. ʻOku ʻi ai e taimi ia ʻe fie maʻu ia ke ke tali tuʻu.

Ko e moʻoni ʻoku tau moʻui ʻi ha taimi mohu faingataʻa, pea ʻoku ʻi ai ha ʻuhinga ke tau tokanga ai. Neongo ia, ʻi he ngaahi ʻaho ní—ʻo hangē ko ia naʻe hoko ʻi he ngaahi taimi faingataʻa lahi ʻi he kuo hilí—ʻoku totonu ke laka atu ʻa e toʻu tupú mo e fakatuʻamelie pea teuteu ki ha moʻui lōloa mo ʻaonga. Mali. Maʻu ha fānau. Ako. Maʻu ha tui.

ʻI he tohi ʻa ʻEletā Lisiate G. Sikoti ne toki faʻu kimuí ni pē ko e Finding Peace, Happiness, and Joy, naʻá ne tefitoʻaki ʻa e vahe ʻe taha ʻa e “Ke Lelei ʻa e Moʻuí Lolotonga ʻOku Fakautuutu ʻa e Koví.” Te u lau mei he vahe ko iá:

“ʻOku ʻi ai hoʻo fili ke fai. ʻE lava ke ke kuku pē ho nimá mo hohaʻa ki he kahaʻú, pe te ke lava ʻo fili ke ngāueʻaki e akonaki kuo tuku mai ʻe he ʻEikí ke tau moʻui ʻi he melino mo e fiefia ʻi ha māmani fonu ʻi he koví. Kapau te ke fili ke ke fakatokangaʻi pē ʻa e koví, ko e meʻa pē ia te ke sio ki aí. . . .

“Vakai angé ki he ngaahi meʻa ʻoku lelei angé. Neongo e ngaahi tafaʻaki siʻi ʻoku koví, ka ko hono fakakātoa ʻo e māmaní ʻoku fakaʻeiʻeiki ia mo fakaʻofoʻofa, pea fonu ʻi he ngaahi meʻa leleí mo e kakai lelei tokolahi. Kuo tuku mai ʻe he ʻOtuá ha founga ke tau moʻui ai ʻi he māmani ko ʻení pea ʻoua naʻa fakakoviʻi kitautolu ʻe he ngaahi mālohi fakatupu ʻauha ʻoku mafola ʻi aí” ([2007], 172–73).

Te tau lavaʻi e ngaahi meʻá ni kotoa ʻo kapau te tau tui, ʻa ia ko e falala ki he ʻEikí. Falala ki Heʻene palaní. Falala ki he ngaahi tāpuaki kuó Ne talaʻofa mai ʻakí. Pea falala ki Heʻene kau takí, ʻa ia he ʻikai te nau tataki ʻa kimoutolu ke mou hē.

Ko e Meʻa ʻOku Totonu ke Tau Fai ʻi he Sāpaté

Ko e taha ʻo e ngaahi founga ʻaonga taha ʻe lava ke tau laka ai ki muʻa ʻi he tuí pea fakafepakiʻi ʻa e māmaní ko hono tauhi ʻo e ʻaho Sāpaté ʻi ha founga ʻoku taau mo leleí. Ko e ʻaho ko ʻeni ke fai ai ʻa e hū mo mālōlō mei he ngaahi ngāue ʻo e māmaní, ko e taula ia kuo tuku mai ʻe he ʻOtuá ke pukepuke ʻa kitautolu ʻi he ngaahi matangi ʻo e moʻuí. Kapau te tau tauhi totonu ki ai, te ne tokoniʻi kitautolu mo hotau ngaahi fāmilí ke tau tuʻu taʻe ha mele mei māmani (vakai, T&F 59:9). ʻE hanga ʻe haʻatau fakaʻaongaʻi totonu ʻo e Sāpaté ʻo fakamaamangia ʻetau maama ʻo e tuí mo e ʻamanaki leleí ʻi he matangi fakapoʻuli taʻe ngata ʻo e faiangahalá.

ʻOku ou fakatokangaʻi ko e lahi taha ʻo e ngaahi malanga kau ki he ʻaho Sāpaté ʻoku nofo taha pē ia ʻi he meʻa ʻoku ʻikai totonu ke tau fai ʻi he ʻaho Sāpaté. ʻOku ʻikai ko ʻeku pōpoakí ia. ʻE nofo taha ʻeku leá ʻi he meʻa ʻoku totonu ke tau fai ʻi he ʻaho Sāpaté.

Kuo fekau ke tau “tokanga ki he ʻaho Sāpaté ke tauhi ia ke toputapu” (T&F 68:29). Kuo fakamavahe ʻa e ʻaho Sāpaté ko ha taimi toputapu ia ki he fakafoʻou fakalaumālie mo fakatuʻasino: ki hono maʻu ʻo e sākalamēnití, teuteu mo fakahoko ʻo e ngaahi ouaú, ako mo akoʻi e ngaahi tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, fakatupulaki ʻa e uouangataha fakafāmilí, fai ha tokoni, mo fiefia ʻi he ngaahi feohi ʻoku fai ʻi he māʻoniʻoní.

ʻOku tau kehe ʻaupito mei he kakai tokolahi ʻi māmani ʻi heʻetau tauhi ko ia ʻo e Sāpaté. ʻOku tau moʻui ʻi ha kuonga ʻoku ʻikai mahuʻinga ai ki ha kakai tokolahi ʻa hono toputapu ʻo e ʻaho Sāpaté. Kuo hoko ia ko ha ʻaho ke kumi ai ki he koloá, fakafiefiá, mo e ngaahi faingamālie fakatāutahá. Ko e ʻaho lahi taha ia ʻo e fakatau mei falekoloá. Ko ha ʻaho ke ō ki matātahi, ʻeva vaka, mo e ngaahi fakafiefia kehe pē. Ko e ʻaho lelei taha ia ki he ngaahi sipotí, ʻakapulú mo e soká, heka hōsí, mo e hā fua.

ʻOku tau ʻiloʻi kotoa pē ʻa e kamataʻanga ʻo e Sāpaté. Naʻe ngaohi ʻe he ʻEikí ʻa e māmaní mo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻi aí ʻi he ʻaho ʻe ono, ka ʻi he ʻaho hono fitú naʻá Ne mālōlō ai. Naʻá Ne tāpuakiʻi ʻa e ʻaho Sāpaté pea “fakatapuʻi ia” (ʻEkesōtosi 20:11). Naʻá Ne fai ʻa e fekau: “Ko e ʻaho ʻe ono ke ke ngāue ai, ʻo fai ai hoʻo ngāue kotoa pē,” ka ʻi he ʻaho hono fitú, ʻoku totonu “ke ʻoua naʻa fai ai ha ngāue ʻe taha,” pe ʻe kinautolu ʻi hotau fāmilí pe ko ʻetau kau ngāué (v. 9—10). ʻOku totonu ke tau “manatu” ki he ʻaho ko iá “ke tauhi ia ke māʻoniʻoni” (v. 8).

Ko e ʻaho Sāpaté ko ha fakaʻilonga ia ʻo e fuakava ʻa e ʻOtuá mo ʻIsilelí. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻi he palōfita ko ʻIsikelí kuó ne foaki ki ʻIsileli ʻEne ngaahi fekaú (vakai, ʻIsikeli 20:11) pea folofola foki “Kuó u foaki kiate kinautolu ʻa hoku ngaahi ʻaho tapú, ko e fakaʻilonga kiate kinautolu mo au, ke nau ʻilo ko au ko [e ʻEiki] ʻoku fakamāʻoniʻoniʻi ʻa kinautolú” (v. 12). Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “Fakatapuʻi ʻa hoku ngaahi ʻaho tapú, pea ʻe tuku ia ko e fakaʻilonga kiate kimoutolu mo au” (v. 20).

Naʻe ʻi ai hono taumuiʻa ʻo e fakaʻilonga mo e fekau ko ʻení, pea naʻe ʻi ai mo e ngaahi tāpuaki kapau ʻe tauhi kinautolu. Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻi he palōfita ko Mōsesé kapau ʻe tauhi ʻe ʻIsileli ʻa Hono ngaahi ʻaho Sāpaté mo ʻEne ngaahi fekaú, te Ne fakafua ʻa honau fonuá pea ngaohi ke malu (vakai, Levitiko 26:2–6). Naʻá Ne talaʻofa, “Te u foaki ʻa e melinó ki he fonuá” (v. 6).

Naʻe toe fai ʻe he ʻEikí ʻa e fekau ʻi onopooni ke tau “mālōlō mei [heʻetau] ngaahi ngāué” pea “fai [ʻetau] ouau toputapú [ki he Fungani Māʻolungá,” pea “ʻoua naʻa [tau] fai mo ha toe meʻa kehe ʻi he ʻaho ko ʻení” (T&F 59:10, 13).

ʻI heʻetau tauhi e ngaahi fekau ʻa hotau Tupuʻangá, ʻoku tau feʻunga ai ke maʻu ʻEne ngaahi tāpuaki kuó Ne talaʻofaʻakí. ʻOku ʻafioʻi ʻe Ia naʻá Ne fakatupu kitautolú ʻa e ngaahi sīpinga ʻulungāanga ʻe lava ke tau fakahoko ai ʻa e ngāue fakatuʻasino mo fakalaumālie ʻoku feʻungá, pea kuó Ne foaki mai ha ngaahi fekau kuo fakataumuʻa ke ne tataki kitautolu ke fakahoko e ʻulungāanga ko iá.

Naʻe maʻu ʻeku kā foʻou he ngaahi taʻu kuo hilí. Naʻe fakaofo ʻa hono faʻu fakaʻenisiniá—naʻe ʻaonga pea naʻe faingataʻa hono faʻú—pea naʻe fie maʻu foki ke fetongi maʻu pē ʻa e loló pea fai hano vakaiʻi fakataimi ke lele mo ngāue lelei. Naʻe ʻomi ʻe kinautolu naʻa nau faʻu e kaá ha tohi fakahinohino ke fakahinohinoʻiʻaki ʻa e tokotaha te ne fakaʻaongaʻi iá ʻi he ngaahi meʻa mahuʻinga ko ʻení. Kuo fai ʻe hotau Tupuʻangá ʻa e meʻa tatau maʻa hotau sino fakalaumālie mo fakatuʻasinó. Ko e fakahinohino ki aí ʻa e Lea ʻo e Potó. Pea ʻoku pehē foki ʻa e ʻaho Sāpaté.

Kuo fakahā mai ʻe hotau Tupuʻangá ʻe lelei taha ʻa hotau ivi fakatuʻasinó mo ʻetau tupulaki fakalaumālié ʻo kapau te tau ngāue ʻi he ʻaho ʻe ono pea mālōlō ʻi he ʻaho hono fitú. Naʻe muimui e kau fononga paionia Māmongá ki he fekau ko ʻení. ʻOku tau ʻiloʻi mei ha ngaahi maʻuʻanga fakamatala lahi naʻa nau fononga ʻi he ʻaho ʻe ono pea mālōlō ʻi he ʻaho hono fitú. Ki he kau paionia Māmongá, naʻe ʻikai ko e Sāpaté ko ha ʻaho pē ke mālōlō ai, ka ko ha taimi ʻo e fakafoʻou fakalaumālie. Naʻe ʻaonga kiate kinautolu ʻenau fai ʻení. ʻOku pehē ʻe he talatukufakaholó naʻe aʻu fakataha pē ʻa e kau fononga naʻa nau fononga he ʻaho ʻe ono he uiké ki he feituʻu naʻa nau taumuʻa ki aí mo kinautolu naʻe fononga he ʻaho ʻe fitu he uiké, pea naʻe siʻi ange ʻenau helaʻiá, sii e ngaahi maumau naʻe hoko ki heʻenau ngaahi salioté, mo e mole ʻa e moʻuí mo e fanga monumanú lolotonga e fonongá.

Ko e meʻa tatau pē, ʻe ʻikai lava ke moʻui ʻa hotau ngaahi sino fakamatelié taʻe kau ai e ngaahi meʻakai kuo fakataumuʻa ʻe hotau Tupuʻanga ke tau maʻú. Hangē ko ʻení, kapau he ʻikai ke tau maʻu ha kalasiume heʻetau meʻakaí, he ʻikai ke ʻasi he taimi pē ko iá ʻa hono olá, ka ʻe ʻi ai e taimi ʻe hoko ai ʻa e mauau ki he sino fakaofo ʻoku tau maʻú ʻi he ʻikai ke ne maʻu ʻa e ivi mahuʻinga ko iá. ʻOku hoko moʻoni tatau pē ki he ivi fakalaumālie ko ia ʻoku tau fie maʻu ke ne tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau fononga ki he moʻui taʻengatá. Kapau he ʻikai ke tau fokotuʻutuʻu ʻetau moʻuí ke maʻu e ngaahi meʻakai fakalaumālie ʻoku tau fie maʻú, ʻe tuʻu e tupu ʻa hotau laumālié pea ʻe tuʻu ai mo ʻetau fononga ko ia ki hotau ikuʻanga taʻengatá.

ʻOku mahuʻinga foki ʻa e vala ʻoku tau tui ʻi hotau sinó ki heʻetau lotú mo ʻetau maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo hono fakaʻapaʻapaʻi ʻo e ʻaho Sāpaté. Kuo tau fakatokangaʻi pē ʻi he ngaahi taʻu kimuí ni maí ʻa e fuʻu hōloa lahi ʻi he vala ʻoku tui ʻe hotau kāingalotú—kae fakatautefito ki he toʻu tupú—ʻi heʻenau ō ko ia ke lotu ʻi hotau ngaahi fale kuo ʻosi fakatapuí. ʻOku totonu ke tau tokanga ke tui ʻa e vala ʻoku tāú ʻi heʻetau ō ki he lotú mo maʻu ʻa e sākalamēnití.

Koeʻuhí ke “fai ʻetau ngaahi huú ki he Fungani Māʻolungá” (T&F 59:10), ʻoku totonu ai ke tau ʻalu ki hotau uooti totonú ʻi he ʻaho Sāpaté. ʻAlu ki he uooti ʻoku ʻi ai ho lekooti memipasipí, ʻa e uooti ko ia ʻokú ke totongi vahehongofulu mo ʻalu ki ai ke maʻu hoʻo lekomeni temipalé. ʻOku totonu ke toki tātātaha pē ha ʻalu ki ha toe uooti kehe ʻi ha ʻuhinga makehe. ʻOku ʻikai ʻalu takai holo pē ʻa e kakai lalahi kei talavoú—kae fakatautefito ki he kau talavoú—mei he uooti ki he uooti taʻe ʻi ai hanau uiuiʻi ʻi he Siasí. ʻOku fai ʻeni ʻe he tokolahi, mahalo ko ʻenau kumi ʻuhinga ʻaki ʻa e pehē ko ʻenau fekumi ki hanau mali. ʻOku ʻi ai pē ʻa e ngaahi fakatahaʻanga fakasōsiale totonu maʻa e toʻu tupu ʻo e Siasí, pea ʻoku tau fai ʻa e meʻa kotoa te tau lavá ke poupouʻi kinautolu. Ka ʻoku ʻikai totonu ke hoko ko e tefitoʻi taumuʻa ia ʻo hoʻo ʻalu ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Siasí ke fakafeohi. Ko e ʻaho Sāpaté ko ha taimi ia ke maʻu ai ʻa e sākalamēnití, ke fai ha ngāue tokoni, ke kei pukepuke hao vā fetuʻutaki mo hoʻo pīsopé—ʻa ia ko e fakamāu fakalūkufua ia ʻa e ʻEikí—he ko ia ʻe fie maʻu ke ke sio ki ai ke maʻu haʻo lekomeni temipalé.

ʻOua naʻá ke hangē ko e talavou ko ia naʻe toki kole ki muí ni mai pē ke talanoa fakavavevave ki heʻene pīsopé he naʻá ne fie maʻu ke mali he temipalé he uike pē hono hokó. Naʻe pehē ange ʻe he pīsopé: “Ko hai koe? ʻOku ou maʻu ho lekooti memipasipí, pea ʻoku ou ʻiloʻi hoʻo ongomātuʻá, ka naʻe teʻeki ke u toe sio kiate koe talu pē hoʻo ʻosi mai mei he ngāue fakafaifekaú. ʻOku ʻikai te u maʻu ha lekooti hoʻo totongi vahehongofulú. ʻOku ou ʻiloʻi kuo teʻeki ai ke ke fai ha ngāue maʻá e ʻEikí ʻi hano fua ha fatongia. He ʻikai lava ke u ʻoatu haʻo lekomeni. Foki mai ki ho uōtí. Ngāue heni pea totongi vahehongofulu ʻi heni pea tuku ke ongoʻi ʻe hoʻo pīsopé ʻa ho laumālie ʻi heni. Pea ka hili ha ngaahi māhina siʻi mei ai, ʻe lava leva ke ta talanoa kau ki haʻo lekomeni.”

Naʻe faingataʻa ki he tokotaha kotoa pē ʻa e ʻikai ke fakahoko ʻa e mali temipalé ʻi he taimi naʻe teu ki aí, kae fakatautefito ki he pīsopé. Ka naʻe moʻoni pē ʻa e pīsopé.

Lolotonga ʻeku ʻi he kaveinga ko ʻení, ʻoku ou fie fai atu ha kole ki he tokotaha lahi kei talavou kotoa pē ʻi he haʻofangá ni. Ko e kakai ngāue lahi taha ʻi he Siasí ʻa hotau kau pīsopé. Kātaki, fakamolemole, ʻoua naʻa mou fai ha meʻa ʻe toe fakalahi makehe atu ki he kavenga mamafa ʻoku nau fuá. Mou sio kiate kinautolu ke maʻu hoʻomou lekomení, kae ʻoua naʻa fakatoloi hono maʻu haʻo lekomení pe fakamoʻoni ʻa e taki fakalotú ki haʻo hiki ki ha uooti foʻou peá ke toki ʻalu ki hoʻo pīsope foʻoú ʻi he miniti fakaʻosí pē. Kapau te mou fai ʻeni, kuo pau ke ne fekumi ki hoʻo pīsope ki muʻá ke fakapapauʻi ʻokú ke moʻui taau— pea mahalo ʻe fai ʻeni ʻi ha ngaahi ʻaho lahi mo e konga lahi ʻo hono taimí. ʻOua naʻa mou tuku ke hoko hoʻomou fakatoloi meʻá pe ʻikai ke mou palani ki muʻá ko ha toe fakakavenga ki ha pīsope ʻa ia ʻokú ne fuʻu femoʻuekina ʻaupito.

ʻOku Kehe ʻa e ʻAho Sāpaté

Ne u pehē ʻi he kamataʻangá he ʻikai te u lea kau ki he meʻa ʻoku ʻikai totonu ke tau fai ʻi he ʻaho Sāpaté. ʻOku ou loto ke nofo taha pē ʻeku leá ʻi he ngaahi meʻa lelei ko ia ʻoku totonu ke tau fai ke tau feʻunga ai ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofaʻaki kiate kinautolu te nau tauhi ʻa e ʻaho Sāpate ke māʻoniʻoní. ʻOku kamataʻaki ʻetau feinga ko ʻení ʻa ʻetau vakai ki he ʻaho Sāpaté ko ha ʻaho mātuʻaki kehe pē ia.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sipenisā W. Kimipolo: “[Ko e ʻaho Sāpaté] ko ha ʻaho ia ke tau lotu ai mo fakahā ʻetau fakafetaʻi mo e fakamālō ki he ʻEikí. Ko e ʻaho ke tau tukuange ai e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku tau tokanga ki ai ʻi he māmaní ka tau fakafetaʻi ki he ʻEikí ʻi he loto fakatōkilalo, he ko e loto fakatōkilaló ko e kamataʻanga ia ʻo e hākeakiʻí” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Sipenisā W. Kimipolo [2006], 210).

ʻI he ʻosi atu ha ngaahi taʻu mei ai, hili ko ia e hoko ʻa ʻEletā Kimipolo ko Palesiteni Kimipoló, naʻe fokotuʻu ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e taimi-tēpile ki he houa ʻe tolu ke fai ai e ngaahi fakatahaʻanga lotú ʻa ia ʻoku tau kei muimui ki aí. Naʻa nau pehē ʻoku hanga ʻe he taimi-tēpile ko iá ʻo tuku ki he kāingalotu fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmilí ke nau fatongiaʻaki ʻa hono tauhi totonu ʻo e ʻaho Sāpaté. Naʻe ʻiloʻi ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻe toe lahi ange ai ʻa e taimi ʻe maʻu [“ki hono ako fakatāutaha mo fakafāmili ʻo e ongoongoleleí. ʻOku totonu foki ke palani pea fakahoko lelei ʻa e ngaahi ʻekitivitī kehe ʻoku feʻunga mo e ʻaho Sāpaté, hangē ko hono fakamālohia ʻo e ngaahi haʻi fakafāmilí, ʻaʻahi ki he mahakí mo kinautolu ʻoku ʻikai lava ke mavahe mei ʻapí, fakahoko ha ngāue tokoni ki ha niʻihi kehe, hiki e ngaahi hisitōlia fakatāutaha mo fakafāmilí, ngāue fakatohihohokó, mo e ngāue fakafaifekaú”] (Tohi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí, 1 ʻo Fēpueli, 1980).

Naʻe ako ʻa e ngaahi kōlomu ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí mo e Fineʻofa ʻa e Siasí he taʻú ni ki he ngaahi akonaki ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipoló. ʻI he vahe “Koe Sāpaté—Ko Ha Meʻa Fakafiefia”, ʻoku tau lau ai ʻa e ngaahi lea ko ʻení: “Ko e Sāpaté ko e ʻaho māʻoniʻoni ia ke fakahoko ai e ngaahi meʻa ʻaonga mo māʻoniʻoní. ʻOku mahuʻinga ʻa e taʻe fai ʻo ha ngāue pe fakafiefiá, ka ʻoku ʻikai feʻunga ia. ʻOku fie maʻu ke fakahoko ʻa e ngaahi fakakaukau mo e ngaahi ngāue ʻoku ʻaonga mo fakatupulakí ʻi he Sāpaté, pea kapau ʻoku nofo noa pē ha taha ia taʻe fai ha meʻa ʻi he Sāpaté, ʻokú ne maumauʻi ʻe ia ʻa e Sāpaté” (Ngaahi Akonakí, 210; vakai foki, Ensign, Sānuali 1978, 4).

ʻOku talamai ʻe he fekaú ke tau fai ʻa e ngaahi ngāue ʻoku langaki moʻuí ʻi he ʻaho Sāpate. ʻOku ʻi ai foki mo ha fekau ki he ngaahi ʻaho kehe ʻe onó, “Ko e ʻaho ʻe ono ke ke ngāue ai, ʻo fai ai hoʻo ngāue kotoa pē” (ʻEkesōtosi 20:9). ʻA e kau fakapikopikó, mou tokanga ki ai!

Mahalo ko e konga mahuʻinga taha pē ia ʻo hono tauhi ʻo e ʻaho Sāpaté ʻa e maʻu ʻo e sākalamēnití. Ko e sākalamēnití ko ha ouau ia ʻo e Siasí, ko ha ouau kuo fekau ke tau fakahoko ʻi he Sāpate kotoa pē (vakai, T&F 59:9–10). ʻI heʻetau fakahoko pea tauhi ʻa e ngaahi fuakava ʻi he ouaú ni, ʻoku talaʻofa mai “ʻe ʻiate kitautolu maʻu ai pē ʻa Hono laumālié” (T&F 20:77).

Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ʻiate kitautolu maʻu ai pē ʻa Hono Laumālié? Ko e ngāue ia ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke fakamoʻoniʻi ʻa e Tamaí mo e ʻAló pea ke tataki atu ʻa kitautolu ki he moʻoní. ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ʻaupito ʻa e fakamoʻoni ko ʻení ki heʻetau ngaahi fakamoʻoni fakatāutahá. He ʻikai lava ke tau maʻu ha fakamoʻoni ki he Tamaí, ʻa ia naʻá Ne faʻu ʻa e palani ʻo e fakamoʻuí, pea mo e ʻAló, ʻa ia ko hotau Fakamoʻuí, kae ʻoua pē ke fakamoʻoniʻi ia kiate kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku maʻu ʻe he kāingalotu kotoa pē ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ka ʻoku kei mahuʻinga pē ke tau moʻui taau ke maʻu ʻa e sākalamēnití ʻi he founga totonú he Sāpate takitaha ka tau kei maʻu ha fakamoʻoni ʻoku mālohí. Ngata pē ʻi heʻetau fakafoʻou ʻetau ngaahi fuakava ʻi he papitaisó ʻe lava ai ke ʻiate kitautolu maʻu ai pē ʻa Hono Laumālié.

Ko e ngāue foki ia ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke fakamanatu kiate kitautolu ha ngaahi meʻa mo tataki kitautolu ki he moʻoní. ʻOku mahuʻinga ʻa e maʻu fakahā fakafoʻituituí kiate kitautolu ke fakatokanga mai ke tau fakamamaʻo mei ha fakatuʻutāmaki mo tataki kitautolu ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó ke tau moʻui ʻo fenāpasi mo e fekau ʻa e ʻEikí pea tau fakalakalaka ki muʻa ki he tuʻunga ʻokú Ne finangalo ke tau aʻusiá.

Ko e ngaahi ʻuhinga kotoa ʻeni ʻoku mahuʻinga ai ki heʻetau moʻui fakalotu fakaʻahó ke tau ʻalu ʻi he uike kotoa pē ki he houalotu sākalamēnití pea moʻui taau mo feʻunga ke maʻu ʻa e sākalamēnití.

ʻOku ou ongoʻi ke u vahevahe atu ha meʻa ne u aʻusia tonu ʻo ne tokoni ki he anga ʻeku fakakaukau ki he ʻaho Sāpaté. ʻI heʻeku kei ako ʻi he ʻapiako laó ʻi he taʻu ʻe 50 tupu kuo hilí, naʻá ku kau ai ki ha kiʻi kulupu ako ʻa ia naʻe kau ai ha tamasiʻi ako Lotu Faka-Siu. ʻI he hoʻatā Falaité, naʻá ne talamai ʻe ʻalu ʻo tuli ki he lēlué koeʻuhí ke aʻu ki hono ʻapí ʻi he tafaʻaki fakatokelau ʻo Sikākoú ki muʻa pea kamata e Sāpaté ʻi he tō ʻa e laʻaá. Ne u ʻalu mo ia ki he lēlué, ʻo ma aleaʻi tuʻu pē ʻa e ngaahi meʻa naʻá ma ako ki aí.

ʻI heʻema ofi atu ki he tauʻanga lēlué, naʻe kamata ke ma talanoa kau ki he ʻaho Sāpaté. Ne u talaange ʻeku fakaʻofoʻofaʻia ʻi heʻene tauhi faivelenga ʻo e ʻaho Sāpaté, ʻo u talaange kuo teʻeki ai pē ha taimi ʻe fai ai haʻaku ako ʻi he ʻaho Sāpaté. Naʻá ne talimai, “ʻOku ou ako pē au he ʻaho Sāpaté, ka ʻoku ʻikai lava lelei ʻeku akó ʻo hangē ko ʻeku fai ʻi he ngaahi ʻaho kehé he ʻoku ʻikai lava ke u fakaʻaongaʻi ʻa e penivahevahé ke u laineʻaki.” Naʻá ne fakamatala mai ko e penivahevahé ko ha meʻangāue ia, pea naʻe ʻikai lava ke ne fakaʻaongaʻi ha meʻangāue ʻi he ʻaho Sāpaté.

Ne u faʻa fakakaukau ki he faikehekehe ʻo ʻema tauhi ʻo e ʻaho Sāpaté. Naʻe ʻi ai e ngaahi lao pau ia ʻo e ngaahi meʻa ʻe lava pea ʻikai lava ke ne faí. Ne u feinga au ke u muimui ʻi ha ngaahi tefitoʻi moʻoni. Naʻá ku tui ʻoku totonu ke u ngāue mālohi ʻi he ʻaho ʻe ono ʻi heʻeku ako laó, pea ʻi heʻene peheé, ʻoku totonu leva ke ʻoua naʻá ku fai haʻaku ngāue fakaako ʻi he ʻaho Sāpaté.

Telia naʻa mou pehē ʻoku ou fakaangaʻi hoku kaumeʻá mo ʻene founga tauhi ʻo e Sāpaté, kuo pau ai ke u tānaki atu, tupu mei he meʻa lahi ange kuó u ako kau ki hono tauhi ʻo e ʻaho Sāpaté ʻi he Tui Faka-Siú, kuó u ʻilo ai ʻoku lahi ʻaupito ʻa e ngaahi tafaʻaki ʻoku kehe ai ʻa ʻenau ngaahi founga lotú mei heʻeku founga ʻaʻakú mo e Kāingalotu tokolahi foki. Kiate kinautolu, ko e Sāpaté ko ha taimi ia ke nau nofo taha ai pē ki hono manatuʻi ʻo e ʻEikí, ke hū kiate Ia, mo fiefia ʻi Heʻene ngaahi tāpuaki kuo foaki ki Hono kakaí. ʻOku toputapu ʻaupito ʻa e ʻaho Sāpaté. ʻOku fakatahataha mai e fāmilí. ʻE lava pē ke nau ʻalu ki honau falelotú, ka “ʻikai, ʻoku fakaʻaongaʻi kakato pē ʻa e Sāpaté ia ke fakataha ai ʻa e fāmilí, ke nau talanoa, kai fakataha, mo ako e folofolá.” ʻOku foaki ai ʻe he mātuʻá ha ngaahi tāpuaki ki heʻenau fānaú. ʻIkai ko ia pē, ka ʻoku ʻikai fakahoko ʻi he ʻaho Sāpaté ha faʻahinga ʻekitivitī te ne fakamavahevaheʻi e fāmilí, pe mole ai ʻa e melino ʻo e ʻahó, . . .” (Jeffrey R. Chadwick, “The Jewish Sabbath” [ko ha ʻēsei ne ʻikai pulusi, 2007], 2–3).

“Ui ʻa e Sāpaté ko e Fakafiefia”

ʻOku siʻi ange ʻa e ngaahi lao ʻoku tau maʻú ʻi he Lotu Faka-Siú, ka ʻoku ou fifilí pe ʻoku lelei tatau nai ʻetau fakahoko faivelenga e ngaahi taumuʻa totonu ʻo e ʻaho Sāpate ʻo hangē ko kinautolú. ʻI heʻeku fakakaukau atu ki he ngaahi meʻa ʻoku ou fai ʻi he ʻaho Sāpaté, ʻoku ou tui naʻe fuʻu lelei ange ʻeku tauhi ʻo e ʻaho Sāpaté ʻi he meʻa ko ia naʻe ʻikai te u faí ʻi he meʻa ne u faí. Fakataha mo ha ngaahi meʻa kehe pē, naʻe ʻikai ke fuʻu lelei ʻeku fakaʻaongaʻi e ngaahi akonaki ʻa e folofolá ke fai ʻa e ngaahi meʻa ko ia ʻe hoko ai ʻa e Sāpaté ko e ʻaho naʻe ui ʻe he palōfita ko ʻĪsaiá “ko e fakafiefia, ko e ʻaho māʻoniʻoni ʻo [e ʻEikí]” (ʻĪsaia 58:13).

ʻOku tau lau ʻeni ʻi he vahe 58 ʻo e tohi ʻĪsaiá:

“Kapau te ke taʻofi ho vaʻé ʻi he ʻaho tapú, pea ʻoua naʻa fai ki ho lotó ʻi hoku ʻaho māʻoniʻoní; pea ke ui ʻa e ʻaho tapú ko e fakafiefia, ko e ʻaho māʻoniʻoni ʻo [e ʻEikí] ko e ongoongolelei; pea fakaʻapaʻapa ki ai, ʻo taʻefai ki ho ngaahi halá, ʻo taʻefai ki ho lotó, pea taʻelea ʻaki ʻa e ngaahi lea ʻaʻaú:

“Pehē, te ke toki fiefia koe ʻi [he ʻEikí]; pea te u ngaohi koe ke ke heka ʻi he ngaahi potu māʻolunga ʻo māmaní, pea te u fafangaʻaki koe ʻa e tofiʻa ʻo Sēkope ko hoʻo tamaí: he kuo folofola pehē ʻa e fofonga ʻo [e ʻEikí]” (ʻĪsaia 58:13–14).

Ko e hā ʻe lava ke fai ʻe he niʻihi fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmilí ke hoko ai ʻ a e ʻaho Sāpaté ko e “fakafiefiá”? Ko e hā ʻe lava ke tau fai ke fakatupulaki ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí pea fakamālohia hotau ngaahi fāmilí ʻi hono tauhi ʻo e ʻaho Sāpaté?

ʻI he taʻu ʻe hongofulu mā fā kuo hilí ne pulusi ai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ha fakamatala ʻo fakaʻaiʻai ʻa e Kāingalotu kotoa pē “ke nau fakamavaheʻi ʻa e ʻaho ko ʻení mei he ngaahi ngāue ʻo e māmaní pea fakatapui kinautolu ʻaki ʻenau maʻu ʻa e laumālie ʻo e lotú, fakafetaʻí, tokoní, mo e ngaahi ʻekitiviī fakafāmili ʻoku taau mo e ʻaho Sāpaté” (“First Presidency Statement on the Sabbath,” Ensign, Jan. 1993, 80).

ʻOku totonu ke tau fakaʻaongaʻi ʻa e ʻaho Sāpaté ki he fakafoʻou fakalaumālie. Hangē ko e akonaki ʻa Palesiteni Kimipoló, ʻoku totonu ke tau “fua ‘aki e ʻekitivitī ke fakahoko he Sāpate takitaha ʻaki e faʻa lotu” (Ngaahi Akonaki, 217). Naʻá ne fakamatala ʻo pehē, “Ko honoʻuhinga ʻo e Sāpaté ʻi he lea faka-Hepeluú ko e ‘mālōlō.’ ʻokú ne ʻomi ʻe ia ki he fakakaukaú ʻa e nonga taʻe ʻi ai ha hohaʻá, ʻa e melinó ʻo e ʻatamaí mo e laumālié. Ko ha ʻaho ia ke toʻo atu ai ʻa e tokanga pē kiate kitá mo e ngaahi ʻekitivitī ʻoku moʻua ki ai ʻa e fakakaukaú” (Ngaahi Akonakí, 210).

Naʻá ne toe talamai foki ha ʻekitivitī ʻe taha ke fakahoko he Sāpaté ʻa ia ʻe fuʻu saiʻia ai ʻa e kulupú ni. Naʻá ne pehē, “Ko . . . ha ʻaho ke faikaumeʻa ai ʻi he founga totonú” (Ngaahi Akonakí, 212). ʻOku ou fakamamafaʻi atu ʻa e foʻi lea ko e founga totonu.

ʻOku fakataumuʻa foki e ʻaho Sāpaté ko ha taimi ke fakataha ai ʻa e fāmilí, ke fakamālohia e ngaahi haʻi fakafāmilí ʻa ia ko e uho ʻo e ongoongoleleí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kimipolo: “Fakamoleki ha taimi [he ʻaho Sāpaté] ke fakatahataha ai homou fāmilí ʻo talanoa, ako folofola, ʻaʻahi ki hamou kaumeʻa, kāinga, mo kinautolu ʻoku puke mo taʻelatá. Ko ha taimi lelei foki ʻeni ke mou ngāue ai ki hoʻomou ngaahi tohinoá mo hoʻomou tohihohokó” (Ngaahi Akonakís, 210).

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita ha tefitoʻi moʻoni mahuʻinga fekauʻaki mo e fāmilí pea mo e ʻaho Sāpaté. Mavahe mei hono maʻu ʻo e ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Siasí, naʻá ne pehē: “ʻOku ou manako ke maʻu ʻa e faingamālie ke u nofo hifo ai ʻo talanoa mo hoku fāmilí ʻi hoku ʻapí, mo mau toe maheni lelei ange. ʻOku ou saiʻia ke maʻu ha faingamālie ʻoku lahí ʻi he ʻaho Sāpaté ke u fakamoleki ia ki he taumuʻa ko ʻení; ke u maheni mo ʻeku fānaú, ke fetuʻutaki mo kinautolu, pea nau maheni ai mo e folofolá, mo fakakaukau ki ha faʻahinga meʻa kehe mei he fakakatá mo e talanoa huá mo e kakatá mo e fakafiefiá, pea mo e ngaahi meʻa hangē ko ʻení” (ʻi he James R. Clark, comp., Messages of the First Presidency of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 6 vols. [1965–75], 5:17–18).

ʻOku ou kole kiate kimoutolu kakai lalahi kei talavou, ʻa kimoutolu kuo mali mo teʻeki malí, ke mou fakaʻaongaʻi ʻa e ʻaho Sāpaté ko ha ʻaho ke fakataha ai ʻa e fāmilí. ʻOua naʻa mou movete holo ʻi he fekumi ki ha ngaahi fakafiefia ʻe tupu ai ha mavahevahe ʻa e fāmilí. Mou lotu, ako, talanoa, pea fiefia fakataha. Ngaohi ʻa e ʻaho Sāpaté ke hoko ko “e fakafiefia, ko e ʻaho māʻoniʻoni ʻo [e ʻEikí] . . . : Hili ko iá, hangē ko e talaʻofa ʻa ʻĪsaiá, “te ke toki fiefia koe ʻi [he ʻEikí]; pea teu ngaohi koe ke ke heka ʻi he ngaahi potu māʻolunga ʻo māmaní, pea te u fafangaʻaki koe ʻa e tofiʻa ʻo Sēkope ko hoʻo tamaí: he kuo folofola pehē ʻa e fofonga ʻo [e ʻEikí]” (ʻĪsaia 58:13–14).

Siʻoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻofeina, ko e Siasi ʻeni ʻo Sīsū Kalaisí. Ko e fānau kitautolu ʻa ha ongomātuʻa fakalangi. Kuo tuku kitautolu ki he māmaní ko ha taumuʻa, pea ʻoku tataki kitautolu ʻe he taumuʻa ko iá ki he ngaahi fetuʻutaki fakafāmili taʻengata kuó ma lave ki aí. ʻE ʻamoutolu ʻa e ngaahi tāpuaki lelei taha ʻa ʻetau Tamai Hēvaní, ʻi he taimí ni pea ʻi hono kotoa ʻo e nofo taʻengatá, ʻo kapau te mou tauhi ʻEne ngaahi fekaú, pea ko e taha ʻo ʻEne ngaahi fekaú ke fakaʻapaʻapaʻi ʻa e ʻaho Sāpaté. ʻI heʻetau fai iá, ʻoku toe lelei ange ʻetau ngāué—fakatuʻasino mo fakalaumālie—pea ʻe vave ange ʻetau laka ki muʻa ʻi he hala ko ia ʻoku tataki atu ki he moʻui taʻengatá, ʻa ia kuo fakahā mai ʻe he ʻOtua ko ʻetau Tamai Taʻengatá “ko e meʻaʻofa ʻoku mahuʻinga taha ʻi he ngaahi meʻaʻofa kotoa pē ʻa e ʻOtuá” (T&F 14:7). ʻOku ou fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e ngaahi meʻá ni pea ʻoku ou kolea ʻEne ngaahi tāpuakí ke ʻiate kimoutolu, ko hoku ngaahi kaumeʻa kei talavou mo fakaʻeiʻeiki, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy