Hisitōlia ʻo e Siasí
Ko Hono Tafa e Vaʻe ʻo Siosefa Sāmitá


“Ko Hono Tafa e Vaʻe ʻo Siosefa Sāmitá,” Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí

Ko Hono Tafa e Vaʻe ʻo Siosefa Sāmitá

Ko Hono Tafa e Vaʻe ʻo Siosefa Sāmitá

ʻI he tō mai ha toʻumahaki taifoti ʻi Niu ʻIngilani ʻi he vahaʻa ʻo e 1811 mo e 1814, naʻe ʻi hono uhouhongá ai ʻa e fāmili ʻo Siosefa ko e lahí mo Lusi Meki Sāmitá. Naʻe maʻu kotoa ʻe he fānau ʻe toko fitú ʻa e mahakí, ka naʻe lahi taha hono uesia ʻo Siosefa Sāmita ko e Siʻí mo hono tuofefine lahi ko Sofoloniá. Naʻe moʻui ʻa Siosefa pea ʻikai tuʻusi hono vaʻe toʻohemá, koeʻuhi ko hono fakahoko kei taimi ʻo ha founga tafa naʻe fuofua fai ʻe he toketā tafa he feituʻu ko iá.1

ʻĪmisi
Early 1800s surgical tools

Ngaahi meʻangāue faitafa mei he konga kimuʻa ʻo e 1800 tupú.

ʻI ha ngaahi māhina lahi kimuʻa ʻi he tafá, naʻe puke lahi ʻa Siosefa mo hono ngaahi tokouá koeʻuhí ko ha mofi ne fakatupu ʻe he taifotí. Naʻe ʻuluaki fakatupu ʻe he faʻahinga mahaki tatau pē ha hangatāmaki ʻi he uma ʻo Siosefá pea ʻikai fuoloa kuo faingataʻaʻia hono hui ʻi he vaʻe toʻohemá, pea pupula ʻo fuʻu tōtuʻa. Ne uike ʻe tolu ʻa e mamahi lahi naʻe fefaʻuhi mo e kiʻi tamasiʻi taʻu fitú. Naʻe manatuʻi ʻe heʻene faʻē ko Lusí, ʻa ʻene kaila “ʻE Tangataʻeiki. . . ʻoku fuʻu tōtuʻa ʻa e langá, te u matuʻuaki fēfē ia [?]” Naʻe faitoʻo ʻe Toketā Sitouni, ko ha toketā tafa mei Hanova, Niu Hemisaea, ʻaki ʻene tafaʻi ʻinisi ʻe valu e vahaʻa ʻo e tungaʻivaʻé mo e tuí, ʻi ha fakaʻamu ke fakasiʻisiʻi e pupulá. Naʻe tokangaʻi ʻe Lusi ʻa e fakaʻau ke kovi ange hono fohá, pea aʻu ʻa e mamahí ʻo “tōtuʻa ʻaupito.”2 Naʻe faʻa nofo ʻa Siosefa mo hono tokoua ko Hailamé peá ne faʻa kuku hono vaʻé ke toʻo atu e mamahí.

Naʻe ʻaʻahi atu ʻa Toketā Nētane Sāmita, ʻa ia naʻá ne fokotuʻu e Kolisi Fakafaitoʻo Tatimafí, mo ha kau faitafa ʻe niʻihi, ne ngalingali ko ha niʻihi ʻo ʻene kau ako fakafaitoʻó.3 Naʻa nau fokotuʻu fakamātoato ange ke tuʻusi e vaʻe naʻe uesiá. Ne ngali fokotuʻu ange ʻe Toketā Sāmita ʻa hono tuʻusi e vaʻé, ke teuteuʻi ʻa Siosefa mo hono fāmilí ke nau loto fiemālie ki ha tafa fakaangaanga, ko ha founga naʻe fakatupulaki ʻe Toketā Sāmita ʻi ha taʻu ʻe 15 kimuʻa ai. ‘Oku fie maʻu heni ʻa e tafa fakahangatonu ki he huí, mo hono toʻo e ngaahi feituʻu kuo uesiá, ʻo fakaʻatā ha faʻunga moʻui lelei ke tupulaki ai. Naʻe loto lelei ʻa Lusi mo Siosefa ko e Siʻí ki he tafá.

Naʻe manatu ‘a Lusi ki he fakafisi ʻa hono fohá ke ne ngāueʻaki ha meʻa fakamohe pea naʻa mo e ngaahi afo mālohi ke haʻi ia ki ha mohenga, kae kole pē ki heʻene tamaí ke ne puke maʻu ia pea ki heʻene faʻeé ke ne mavahe mei he lokí. Naʻe toʻo ʻe Toketā Sāmita ha kongokonga lalahi ʻe hiva ʻo e hui ne uesiá, pea homo mai ha konga kehe ʻe hongofulu mā fā ki tuʻa ʻi he vaʻe ʻo Siosefá kimuʻa pea toki kamata ke saí. Ne laui taʻu hono fakaakeaké. ʻI he taimi naʻe hiki ai ‘a hono fāmilí ki Niu ʻIoké hili ha taʻu ʻe fā mei ai, naʻe kei fakaʻaongaʻi pē ʻe Siosefa ʻa e tokotokó, pea naʻá ne faʻa kiʻi ketuketu ʻo aʻu ki heʻene matuʻotuʻá. Naʻe ʻomi ‘e he tafá ha kavenga fakapaʻanga ki he fāmili Sāmitá ʻi heʻenau faingataʻaʻia ʻi ha ngaahi taʻu lahi ke totongi e moʻua fakafaitoʻó.

Ka neongo ia, ko e tafa ko iá naʻe makehe. Naʻe nofo ʻa Nētane Sāmita ʻi ha lau maile pē mei he fāmili Sāmitá pea mahalo ko e toketā faitafa pē ia ʻi he ʻIunaiteti Siteití ʻi he 1813 naʻá ne lava ʻo fakahaofi e vaʻe ʻo Siosefá. Naʻá ne toki pulusi kimui ange ʻa e ngaahi founga ʻo ʻene faitafá, ka naʻe fie maʻu ʻe he ngāué ha taukei makehe ʻo hoko ai e ʻikai ngāueʻaki ʻe he kau toketaá kae ʻoua kuo ʻosi ʻa e ʻUluaki Tau Lahi ʻa Māmaní. 

ʻOku maʻu ʻe he fakamatala ʻa Lusi Meki Sāmita ki he tafá, ha tokanga lahi he ko e taha ia ʻo e ngaahi talanoa ʻoku siʻisiʻi hono lekooti fekauʻaki mo e kei siʻi ʻa Siosefa Sāmitá. Ne tohi ia ʻi ha meimei taʻu ʻe tolungofulu mei ai pea hili hono tali ʻe Lusi e ngaahi tuʻunga moʻui ʻa ha ngaahi kulupu ʻAmelika ke fakafepakiʻi e maʻu kava mālohí, naʻe fakamamafaʻi ʻe heʻene fakamatalá ʻa e fakafisi ʻa Siosefa ke maʻu kavamālohi koeʻuhi ko e mamahí. ʻIkai ngata aí, ne fakamahino ʻe he fakamatalá ʻa e tuʻunga fakamamahi naʻá ne kātekina ʻi he faingataʻaʻia ʻa hono fohá, ʻi heʻene foua e faitoʻo ʻe ala mole ai ʻene moʻuí.

Tefito Fekauʻakí: Lusi Meki Sāmita, Fāmili ʻo Siosefa Sāmita ko e Lahí mo Lusi Meki Sāmitá

Ngaahi Fakamatalá

  1. ‘Oku kehekehe pē ʻa hono ui ʻe he ngaahi fakamatala mei he taimi ko iá ʻa e fokoutua ko ʻení ʻa ia naʻe ʻiloa ko e mofi typhus, mofi mīselé, mofi ʻuto mo e mofi taifotí. Naʻe puke ‘a e fānau Sāmitá ʻi he mofi taifotí, neongo e fakakaukau ʻa e kau toketaá naʻe hā mai ha ngaahi fakaʻilonga ʻo e huhunú, mofí mo e kolelá. ʻI hono fakakātoá, naʻe mole ʻi he mahaki fakaʻauha ko ʻení ha moʻui ʻe onoafe, ko e tokolahi tahá ko ha fānau ʻi he vahaʻa ʻo e taʻu tolu ki he hiva ʻa ia naʻe lahi taha hono maʻu ʻe he taifotí.

    Naʻe manatuʻi ʻe he fineʻeiki ʻa Siosefa Sāmitá, ʻa Lusi, ʻa e fefaʻuhi ʻa Sofolonia mo e mahakí ʻi ha ʻaho ʻe 90  pea fakafokifā pē kuo tokoto ʻo ʻikai toe ngaue e [kiʻi taʻahine] taʻu hivá pea ʻikai toe mānava. Ne kofukofuʻi ʻa Sofolonia ʻi ha sipi kafu pea fua holo ia ʻe Lusi mo ne lue holo pē lolotonga e feinga hono ngaahi kaungāʻapí ke fakalotoʻi ia ke ne tali kuo siʻi mālōlō ʻa ʻene tama fefiné. Naʻe vilitaki pē ʻa Lusi ʻo aʻu ki heʻene fuʻu ongosia, pea faifai kuo ʻā hake ʻa Sofolonia ʻo feinga ke mānava peá ne tangi halotulotu. Naʻá ne ake mei ai ʻo moʻui ki hono taʻu 73  (vakai, Lucy Mack Smith, “Lucy Mack Smith, History, 1844–1845,” book 2, pages 10–11, josephsmithpapers.org).

  2. Lucy Mack Smith, “Lucy Mack Smith, History, 1844–1845,” book 2, page 11. Naʻe tui ʻa Siosefa ne kamata e hangatāmakí ʻi hono umá pea hiki hifo ki hono vaʻé. Fakatatau ki he pehē ko ia naʻe maʻu ia ʻe he mofi taifotí mo e ngaahi fokoutua peheé, ʻoku ngalingali ne uesia e sino kotoa ʻo Siosefá ʻe ha siemu ʻa ia naʻá ne fakatupu ha ongo hangatāmaki kehekehe pē, ʻa ia ko e taha ʻi hono umá pea taha ʻi he hui ʻo hono vaʻé (vakai, Joseph Smith, “Addenda, Note A, 1805–1820,” in “History, 1838–1856, volume A-1 [23 December 1805–30 August 1834],” 131, josephsmithpapers.org; LeRoy S. Wirthlin, “Joseph Smith’s Boyhood Operation: An 1813 Surgical Success,” BYU Studies, vol. 21, no. 2 [Spring 1981], 148).

  3. Oliver S. Hayward and Constance E. Putnam, Improve, Perfect, and Perpetuate: Dr. Nathan Smith and Early American Medical Education (Hanover, New Hampshire: University Press of New England, 1998), 183–84. Naʻe ʻikai ke kāinga ʻa Nētane Sāmita mo Siosefa Sāmita ko e Lahí.