Hisitōlia ʻo e Siasí
Lusi Meki Sāmita


“Lusi Meki Sāmita,” Ngaahi Tefito ʻo e Hisitōlia ʻo e Siasí

Lusi Meki Sāmita

Lusi Meki Sāmita

Naʻe fāʻeleʻi ʻa Lusi Meki ʻi he 1775, peá ne tupu hake ʻi ha ʻapi naʻe mālohi ʻenau tui fakalotú. ʻI heʻene fekumi ki he fakamoʻuí, naʻe ako ai ʻe Lusi ʻa e Tohi Tapú, lotu mo aleaʻi e ngaahi misí mo e mata-meʻa-hā-maí, pea kau atu ki ha ngaahi fakataha mo fakaakeake fakalotu ʻa ia naʻe fakalele ʻe ha ngaahi tui fakalotu kehekehe. Naʻá ne mali mo Siosefa Sāmita ko e Lahí ʻi he 1796 pea naʻá ne hoko ko e faʻē ʻa Siosefa Sāmita ko e Siʻí, mo ha fānau kehe ʻe toko 10. Naʻe akoʻi ʻe Lusi ʻene fānaú ke nau laukonga, ʻo fakaʻaongaʻi e Tohi Tapú pea tūʻulutui mo kinautolu ʻi he lotu fakafāmilí. Naʻá ne kau ki he siasi Pelesipeteliané ʻi ha kiʻi taimi nounou ʻi Palemaila, ka naʻá ne ʻosi mateuteu ke tali ʻa e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí pea naʻe papitaiso ia hili pē hono fokotuʻu ʻo e Siasí ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli 1830.

ʻĪmisi
portrait of Lucy Mack Smith

Tā valivali ʻo Lusi Meki Sāmita ʻi Nāvū, ʻe Sutcliffe Maudsley

Naʻe hoko ʻa Lusi Meki Sāmita ko ha leʻo mālohi ʻi he kamakamata ʻa e Siasí. Naʻá ne mātā tonu ki he ngaahi meʻa naʻe hoko ʻa ia ʻoku kaunga ki hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná mo fakamoʻoni naʻá ne toʻo ʻa e ʻū lauʻi peletí mo ala ki he ʻŪlimí mo e Tumemí.1 Naʻe tataki ʻe Lusi Meki Sāmita ha kulupu ʻo e kāingalotu Siasí mei Feieti, Niu ʻIoke, ki Ketilani, ʻOhaiō ʻi he 1831.2 Naʻá ne fakafeʻao hono foha ko Hailamé ʻi ha ngāue fakafaifekau ki Tītuloiti kimui ange ʻi he taʻu ko iá peá ne fakamoʻoni fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná.3 Naʻá ne tokoni ʻi hono taki e ngaahi feinga paʻanga ke langa ha ʻapiako ʻi Ketilani.4 Naʻá ne kau ki he Fineʻofa ʻa Nāvuú ʻi hono taʻu 66 ʻi he ʻaho 24 ʻo Māʻasi, 1842, peá ne lea ki he haʻofanga ʻo e kakai fefiné naʻá ne “ʻamanaki ʻe faitāpuekina mo tokonia ʻe he ʻEikí ʻa e Kautahá ʻi hono fafanga e fiekaiá mo fakakofuʻi e telefuá.5 Naʻe tokanga mo fakaʻapaʻapa ʻa e Kāingalotú ki he faʻē ʻa e Palōfitá pea nau fanongo ki heʻene faleʻí, ʻo ui ia ʻi he angaʻofa ko e “Faʻē Sāmitá.”6

ʻI he 1844, hili ha ngaahi māhina siʻi mei he pekia ʻa Siosefa, Hailame mo Samuela Sāmitá, naʻe kamata hono tānaki ʻe Lusi Meki Sāmita haʻane hisitōlia pea tokoni ki ai ʻene ongo sikalaipé ko Māʻata pea mo Hauati Kolei. Neongo naʻá ne motuʻa pea mahamahaki, ka naʻá ne ongoʻi “ko ha faingamālie pea mo hoku fatongia ia ke ʻoatu (ʻo hangē ha fakamoʻoni ki ha māmani ʻa ia ʻe vavé ni pē haʻaku mavahe mei ai) ha fakamatala.”7 Naʻe kakato ʻa e fakamatala ʻa Lusí ʻi ʻOkatopa 1845, pea naʻá ne fanongonongo ʻa e ngāué ni ki he kakai kotoa naʻe ʻi he konifelenisi lahí8 ʻI he taimi naʻe hiki fakahihifo ai e konga lahi ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ki he Anovai Lahí hili ʻa e 1846, naʻe fakaʻau ke hōloa e moʻui ʻa Lusí, pea naʻá ne fili ke ne nofo pē mo hono fāmilí ʻi ʻIlinoisi. Naʻa ne nofo ʻo ʻene moʻuí mo ʻene tama fefiné, ko Lusi Milikini, mo ʻene tama ʻi he fono ko ʻEmá, pea mo hono makapuna tangatá. Naʻe mālōlō ʻa Lusi Meki Sāmita ʻi he 1856.

Naʻe fuofua pulusi ʻe he ʻAposetolo ko ʻOasoni Palatí ʻa e hisitōlia ʻo Lusí ʻi he 1853. ʻI he ngaahi taʻu 1860 tupú, naʻe fakaangaʻi ai Palesiteni Pilikihami ʻIongi ʻi he ʻao ʻo e kakaí ʻa e hisitōlia ʻa Lusí, ʻo ne ʻomi ha ngaahi fehalaaki ʻi he ʻahó mo honau hokohokó peá ne vilikikihi naʻe ʻikai tonu e manatu ʻa Lusí. Naʻe kole ʻe Palesiteni ʻIongi ki hono tokoni ko Siaosi A. Sāmitá (ko ha fakafotu ʻo Lusi) ke ne fakatonutonu e ngaahi fehalākí pea “tuku ke pulusi ia ki he māmaní.”9 Ne ʻikai aʻu ʻo peseti ʻe 2  ʻa e ngaahi fakatonutonu ne fai ki he tohí.

Hangē ko e ngaahi maʻuʻanga tokoni kotoa pē ʻoku fakamatala maʻulotó, ʻoku ʻi ai ha ngaahi fehalaaki, fakalahi mo ha fakapalataha ʻi he fakamatala ʻa Lusi Meki Sāmitá. Ka neongo ia, kuo aofangatuku ʻe he kau faihisitōlia kuo nau ako ʻa ʻene fakamatalá ʻo pehē ʻoku “siʻisiʻi e ngaahi fehalaaki ʻi heʻene hisitōliá pea tātaaitaha ʻene hokó. ʻOku laka hake ʻi ha hingoa ʻe 190 ʻo e ngaahi hingoa ʻe  200 ʻi hono hisitōliá, ʻoku poupouʻi ʻe ha ngaahi maʻuʻanga tokoni kehe.10 ʻIkai ngata aí, ʻoku ʻikai ha fakamoʻoni ia naʻe ʻi ai ha palopalema fakaʻatamai ʻa Lusi. Naʻe talanoa ha tokotaha ʻaʻahi ki Nāvū mo Lusi pea naʻá ne tohi ʻo pehē “naʻá ne kei mālohi mo lelei ʻaupito ʻene manatú.11 ʻOku ʻomi ʻe he fakamatala ʻa Lusí ha ʻilo lahi ange ki hono ʻulungāngá, tuí, mo ʻene mahino ki he uiuiʻi ʻo Siosefa Sāmitá. ʻOkú ne ʻomi foki ha ngaahi fakamatala mahuʻinga ki he fāmili Sāmitá mo ha hisitōlia ʻo ha ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he Siasí, ʻa ia ʻoku ʻikai ha toe maʻuʻanga fakamatala ki ai. ʻOku fakaʻaongaʻi hono hisitōliá ʻi he Kau Māʻoniʻoní mo e taumuʻa tefito ke ne fakamatalaʻi e ngaahi meʻa naʻe hoko ko ʻení pea mo e ngaahi fepōtalanoaʻaki naʻá ne toe fakamanatu foʻoú.

Ngaahi Tefito Fekauʻakí: Kau Fefine ʻOfa ʻo Nāvuú, Fāmili ʻo Siosefa Sāmita ko e Lahí mo Lusi Meki Sāmitá, Mavahe mei Nāvuú

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Sarah Bradford Parker letter to John Kempton, Aug. 26, 1838, in Janiece L. Johnson, “‘The Scriptures Is a Fulfilling’: Sally Parker’s Weave,” BYU Studies, vol. 44, no. 2 (2005), 116; Lucy Mack Smith, “Lucy Mack Smith, History, 1844–1845,” book 5, pages 7–8, josephsmithpapers.org.

  2. Jennifer Reeder and Kate Holbrook, eds., At the Pulpit: 185 Years of Discourses by Latter-day Saint Women (Salt Lake City: Church Historian’s Press, 2017), 3–5.

  3. Lucy Mack Smith, “Lucy Mack Smith, History, 1844–1845,” book 12, pages 8–9.

  4. Lucy Mack Smith, “Lucy Mack Smith, History, 1844–1845,” book 13, pages 10–11.

  5. Nauvoo Relief Society Minute Book, Mar. 24, 1842, and Apr. 19, 1842, in Jill Mulvay Derr, Carol Cornwall Madsen, Kate Holbrook, and Matthew J. Grow, eds., The First Fifty Years of Relief Society: Key Documents in Latter-day Saint Women’s History (Salt Lake City: Church Historian’s Press, 2016), 38, 50.

  6. Vakai foki, ki ha fakatātā, Lucy Mack Smith, “Lucy Mack Smith, History, 1844–1845,” book 11, pages 2–3, 8–10; Wilford Woodruff journal, Aug. 23, 1844, Church History Library, Salt Lake City; Hosea Stout journal, Feb. 23, 1845, typescript, L. Tom Perry Special Collections, Harold B. Lee Library, Brigham Young University, Provo, Utah.

  7. Lucy Mack Smith, “Lucy Mack Smith, History, 1844–1845,” book 1, page 1; see also Howard Coray, “Journal of Howard Coray,” 19, L. Tom Perry Special Collections, Harold B. Lee Library, Brigham Young University, Provo, Utah.

  8. Lucy Mack Smith, General Conference, Oct. 8, 1845, Nauvoo, Illinois, Historian’s Office, General Church Minutes, 1839–1877, 7–13, Church History Library, Salt Lake City; see also “Appendix: Latter-day Saint Women Speakers in General Conference,” in Derr, Madsen, Holbrook, and Grow, First Fifty Years, 345–51.

  9. Wilford Woodruff journal, Apr. 22, 1866.

  10. Lavina Fielding Anderson, ed., Lucy’s Book: A Critical Edition of Lucy Mack Smith’s Family Memoir (Salt Lake City: Signature Books, 2001), 122–24.

  11. Frederick Piercy, Route from Liverpool to Great Salt Lake Valley, ed. James Linforth (Liverpool: Franklin D. Richards, 1855), 64.