Potutusi
Faamanatuga


Ata
aiga o loo tagofia le faamanatuga

Suesuega Faaleaoaoga Faavae

Faamanatuga

I le po ao loma Lona faasatauroga, na faatasi ai Iesu Keriso ma Ana Aposetolo ma faavaeina le faamanatuga. Ina ua mavae Lona Toetu, sa faavaeina e le Faaola le faamanatuga i Sa Nifae. O aso nei o le faamanatuga o se sauniga lea e tagofia ai e tagata o le Ekalesia le falaoa ma le vai, e faatusa i le tino ma le toto o Iesu Keriso, e manatua ai Lana taulaga togiola. E ala i lenei sauniga, e faafou ai e tagata o le Ekalesia ia feagaiga na latou osia ma le Atua i le taimi na papatisoina ai i latou.

Vaaiga Aoao

I le po ao loma Lona Faasatauroga, na faatasi ai Iesu Keriso ma Ana Aposetolo ma faavaeina le faamanatuga (tagai Luka 22:19--20). Ina ua mavae Lona Toetu mai, sa faavaeina e le Faaola le faamanatuga i sa Nifae (tagai i le 3 Nifae 18:1–11). O aso nei o le faamanatuga o se sauniga lea e tagofia ai e tagata o le Ekalesia le falaoa ma le vai e faamanatu ai le taulaga togiola a Iesu Keriso. O lenei sauniga o se vaega taua o le tapuaiga ma le atiina ae faaleagaga. E ala i lenei sauniga, e faafou ai e tagata o le Ekalesia ia feagaiga na latou osia ma le Atua i le taimi na papatisoina ai i latou.

Ina ua Ia faavaeina le faamanatuga, na fetalai Iesu Keriso, “O lo’u tino lenei, ua foaiina atu mo outou; tou te faia le mea nei e fai ma faamanatuga ia te au. … O lenei ipu o le feagaiga fou i lo’u toto, ua faamaligiina mo outou.(Luka 22:19–20). O le faamanatuga e maua ai se avanoa mo tagata o le Ekalesia e mafaufau loloto ai ma manatua ma le agaga faafetai le soifua, auaunaga, ma le Togiola a le Alo o le Atua. O le falaoa ua tofitofi o se faamanatu o Lona tino ma Lona tiga faaletino---ae maise Lona mafatiaga i luga o le satauro. E mafai foi ona manatua ai, ona o Lona alofa mutimutivale ma lona alofa tunoa, o le a toe tutu mai ai tagata uma ma maua ai le avanoa mo le ola e faavavau faatasi ma le Atua.

O le vai e manatua ai na faamaligi e le Faaola Lona toto i le mafatiaga loloto faaleagaga ma le tiga, na amata i le Faatoaga o Ketesemane ma faaiu i luga o le satauro. I le faatoaga na Ia fetalai, “Ua matua tiga lou loto e oo i le oti’ (Mataio 26:38). O le usiusitai atu i le finagalo o le Tama, na sili atu Lona mafatia nai lo le mea e mafai ona tatou malamalama i ai: “[Na] sau le toto mai ona pu afu uma, ona [sa] tele naua o lona mafatia mo le amioleaga ma mea inosia a ona tagata.” (Mosaea 3:7). Na Ia mafatia mo agasala, faanoanoa, ma tiga o tagata uma, ma saunia ai le faamagaloga o agasala mo i latou e salamo ma ola ai i le talalelei (tagai 2 Nifae 9:21--23). Na ala mai le faamaligiina o Lona toto, na faaolaina ai e Iesu Keriso tagata uma mai lea ua ta’ua e tusitusiga paia o le “uluai sala” o le solitulafono a Atamu (Mose 6:54).

O le tagofia o le faamanatuga o se molimau i le Atua faapea o le manatuaina o Lona Alo o le a oo i tua atu o le taimi puupuu o lena sauniga paia. O se vaega o lenei sauniga o se folafolaga ia manatua pea o Ia ma o se molimau o le naunautaiga faaletagata ia tauave i ona luga le suafa o Iesu Keriso ma ia tausia Ana poloaiga. I le tagofia o le faamanatuga ma le faia o nei tautinoga, ua faafouina ai e tagata o le Ekalesia le feagaiga na latou osia i le papatisoga (tagai i le Mosaea 18:8–10; Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:37).

O se taui, e faafouina e le Alii le faamagaloina o agasala na folafolaina ma mafai ai e tagata o le Ekalesia ona ‘maua pea Lona Agaga e faatasi ma i latou’ (Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:77). O le mafutaga faifaipea ma le Agaga o se tasi lea o meaalofa silisili i le olaga faaletino.

I le sauniuniga mo le faamanatuga i vaiaso taitasi, e faaalu ai e tagata o le Ekalesia le taimi e iloilo ai o latou olaga ma salamo i agasala. Latou te le manaomia ona atoatoa ina ‘ai ai ma inu i le faamanatuga, ae e tatau ona i ai so latou agaga o le lotomaualalo ma le salamo i o latou loto. O vaiaso taitasi latou te tauivi ai ia saunia mo lena sauniga paia ma se loto momomo ma se agaga salamo (tagai 3 Nifae 9:20).

Tusifaamaumau Ou Lagona Uunai

Autu Fesootai

Tusitusiga Paia

Mau Faasino

Punaoa mo le Suesueina o Tusitusiga Paia

Savali mai Taitai o le Ekalesia

Savali Faaopoopo

Vitio

“Always Remember Him”

“Remembering the Sacrament”

“Sacrifice and Sacrament”

“Jesus Christ Teaches about the Sacrament and Prayer”

“Sacrament Montage”

“The First Sacrament”

“Sacredness of the Sacrament”

“Partake of Sacrament Worthily”

“Special Witness—Elder Oaks”

Ata
Faailoga o le Aufaipese a le Tapeneko

Vitio o le Aufaipese a le Tapeneko

God Loved Us, So He Sent His Son

Punaoa o le Aoaoina

Mekasini a le Ekalesia

Aaron L. West, “Tamaiti Laiti ma le Faamanatuga,” Ensign, Oketopa 2016

Line upon Line: Matthew 26:26–28,” New Era, October 2016

Fesili & Tali: O le a le mea e tatau ona ou mafaufau i ai i le taimi o le faamanatuga ?New Era June 2014

Faafouina o Feagaiga e ala i le Faamanatuga,” Liahona, Iuni 2010

Marilynne Linford, “Questions and Answers about the Sacrament,” Friend, March 2008

Laurel Rohlfing, “Manatua Iesu Keriso i le Taimi o le Faamanatuga,” Liahona, Iuni 2007

Richard Lloyd Anderson, “O le Toefuataiga o le Faamanatuga (Vaega 1: Leiloa ma Toefaaleleia o le FaaKerisiano),” Ensign, 1992

Richard Lloyd Anderson, “O le Toefuataiga o le Faamanatuga (Vaega 2: O se Feagaiga Fou ma Anamua),” Ensign, Fe 1992

Pat Graham, “Sharing Time: Be Grateful for the Sacrament,” Friend, November 1987

John S. Tanner, “Vaaiga i Tatalo o le Faamanatuga,” Ensign, Ap 1986

Tusi Lesona mo Suesuega

I Tala Fou

Viewpoint: The Sacred Ordinance of the Sacrament,” Church News

Young Men, Teach about the Sacrament, Brother Beck Says,” Church News

Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia

Tala

Punaoa mo le Aoao Atu

Otoooga o Aoaoga

Tala ma Gaoioiga mo le Aoaoina o Tamaiti

Faamanatuga,” O Lesona e Fesoasoani mo le Aoaoina o Tamaiti

Ala o faasalalauga

Musika