Potutusi
Lesona 5: O Le Toefuataiga o le Perisitua


Lesona 5

O Le Toefuataiga o le Perisitua

Folasaga

Ia Me-,15, 1829, na faaali ai Ioane le Papatiso ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui, ma toefuatai mai ai le Perisitua Arona. E lei leva mulimuli ane, na faaali mai ai Peteru, Iakopo, ma Ioane o Aposetolo o anamua, ia Iosefa ma Oliva ma toefuatai mai ai le Perisitua Mekisateko. O le Perisitua Mekisateko, e umiaina aia tatau i tofiga uma lava i le Ekalesia, ma taitai i mea uma faaleagaga. O lenei lesona o le a fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama ai, i le ala o loo faagaoioia ai le Ekalesia, i lalo o le taitaiga a le Perisitua Mekisateko.

Faitauga Faaopoopo

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:68-71; Mataupu Faavae ma Feagaiga 13:1

Na Toefuatai Mai e Ioane le Papatiso le Perisitua Arona

Ata
papatisoga
Ata
faamanuiaina o le faamanatuga

Faaali atu se ata o se papatisoga (tagai i le Alii Talavou o lo o Papatiso [Tusi Ata o le Talalelei (2009), nu. 103; tagai foi i le LDS.org]) ma se ata o loo faaalia ai le tufatufaina o le faamanatuga (tagai i le Faamanuiaina o le Faamanatuga [Tusi Ata o le Talalelei, nu. 107; tagai foi i le LDS.org]). Fai i tamaiti aoga e faamatala mai pe o le a ese faapefea o latou olaga, pe ana fai latou te le maua nei sauniga paia. Faamanatu i tamaiti aoga, o nei sauniga o loo fai ma sui i nisi o faamanuiaga ua tatou maua, ona o le toefuataiga o le Perisitua Arona.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:68. Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma faailoa mai po o a mea na fai e Iosefa Samita ma Oliva Kaotui, lea na taitaiina atu ai i laua e fesili atu i le Alii e uiga i le papatisoga. Fai ia i latou e lipoti mai mea na latou mauaina.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:69. Faasino atu e faapea, o upu a le avefeau o Ioane le Papatiso, o loo faamaumauina foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 13. Fesili i le vasega:

  • Aisea sa tatau ai ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui, ona mauaina le perisitua mai se avefeau faalelagi? (Sa leai se tasi i le lalolagi i lea taimi, na te umiaina ki o le perisitua [tagai i le Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:5].)

Valaaulia tamaiti aoga e faitau le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:70-71. Faamatala atu o nei fuaiupu o loo faamalamalamaina ai e faapea, o le Perofeta o Iosefa Samita, o le tagata muamua lea na faaaogaina le perisitua i lenei tisipenisione. E mafaufau nisi tagata, pe aisea na le papatisoina ai e Ioane le Papatiso Iosefa Samita ma Oliva Kaotui, ma pe aisea na poloaiina ai nei alii e toalua, e toefaae’eina le perisitua e le tasi i le isi. Atonu e te manao e faamatala atu faapea, a o tatau ai mo se avefeau faalelagi o loo umia le pule tatau, ona toefuataiina le pule o le perisitua i le lalolagi mo se tisipenisione fou, o le taimi lava e toefuataiina ai lena pule, o le a faia loa e tagata soifua sauniga uma faalelalolagi, e pei o le papatisoga ma le faauuga. I le faaopoopo atu i ai, o le faatonuga a Ioane le Papatiso e faapea, o Iosefa ma Oliva e tatau ona toefaae’eina le perisitua e le tasi i le isi, ua tuuina i ai “le faau’uga ma le papatisoga i le faasologa sa’o [po o le faasologa tatau]” (Joseph Fielding Smith, Doctrines of Salvation, tuuf. Bruce R. McConkie, 3 vol. [1954–56], 3:91).

Tusi le fesili lenei i luga o le laupapa:

E faapefea ona fesoasoani le Perisitua Arona ia i tatou, ia maua ai faamanuiaga o le Togiola a Iesu Keriso?

Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau i lenei fesili, a o e faitau leotele atu le faamatalaga lenei mai ia Elder Dallin H. Oaks, o le Korama a Aposetolo e Toasefululua.

Ata
Elder Dallin H. Oaks

“O le a le uiga o le Perisitua Arona o loo taofia ‘ki o galuega a agelu,’ ma le ‘talalelei o le salamo ma le papatisoga, ma le faamagaloina o agasala’? O le uiga o lo o maua i sauniga o le papatisoga ma i le faamanatuga. O le papatisoga e mo le faamagaloina o agasala, ma o le faamanatuga o se faafouina lea o feagaiga ma faamanuiaga o le papatisoga. O mea uma ia e lua e tatau ona muamua atu ai le salamo. …

“E leai se tasi o i [tatou] na ola, e aunoa ma se agasala talu mai lo [tatou] papatisoga. A aunoa ma nisi mea mo lo tatou faamamaina, pe a mavae lo tatou papatisoga, semanu ua aunoa i tatou uma taitoatasi ma mea faaleagaga. …

“Ua poloaiina i tatou ina ia salamo mai a tatou agasala, ma o mai i le Alii ma le loto momomo ma le agaga salamo, ma taumamafa i le faamanatuga, e ogatasi ma ona feagaiga. A tatou faafouina a tatou feagaiga o le papatisoga i le auala lenei, e faafouina foi e le Alii ia aafiaga o le faamamaina o lo tatou papatisoina. …

“E le mafai ona tatou faalauteleina le taua o le Perisitua Arona i le vaega lenei. O nei laasaga taua uma, e faatatau lea i le faamagaloina o agasala, e faataunuuina e ala i sauniga faaola o le papatisoga, ma sauniga faafouina o le faamanatuga” (“O le Perisitua Arona ma le Faamanatuga,” Liahona, Ian. 1999, 43–46).

Valaaulia tamaiti aoga e faasoa mai a latou tali i le fesili i le laupapa. Molimau atu o sauniga o le Perisitua Arona ua mafai ona maua ai le tele o faamanuiaga o le Togiola a Iesu Keriso, e aofia ai le papatisoga ma le faamagaloina o agasala.

Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:72; Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:19–22; 107:8, 18–19

Na toefuatai mai e Peteru, Iakopo, ma Ioane le Perisitua Mekisateko

Valaaulia le vasega e mulimuli a o faitau leotele e se tamaitiiti aoga le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:72. Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga e faalautele lo latou malamalama i le anotusi o lenei fuaitau, faamatala atu e faapea, e lei umi ona uma atu le asiasiga a Ioane le Papatiso, ae maua loa e Iosefa Samita ma Oliva Kaotui le Perisitua Mekisateko, mai ia Peteru, Iakopo, ma Ioane. O lenei mea na tupu ia Me i le 1829, i se nofoaga e latalata i le Vaitafe o Susquehanna (tagai i le Larry C. Porter, “The Restoration of the Aaronic and Melchizedek Priesthoods,” Ensign, Tes. 1996, 30–47). Ina ua mavae le faatulagaina o le Ekalesia, na mauaina e le Perofeta isi faaaliga, i aoaoga faavae ma le faamoemoega o le perisitua. O le perisitua o se autu masani i le Mataupu Faavae ma Feagaiga.

Valaaulia tamaiti aoga e suesue le leoa le Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:19 ma le 107:8, 18–19, ma vaai i auala ua faamatalaina ai e nei fuaiupu le pule o le Perisitua Mekisateko. Atonu e te manao e fautuaina tamaiti aoga ia latou faafesootai nei fuaitau. (Manatua: O le faafesootaiga o mau o se meafaigaluega mo le suesueina o mau, e mafai ona maua ai faamatalaga faaopoopo ma se vaaiga i le fuaitau o loo suesueina.) A maea se taimi talafeagai, valaaulia tamaiti aoga e faasoa mai mea na latou a’oa’oina, e uiga i le Perisitua Mekisateko. A o latou tali mai, tusi fuaitau nei i le laupapa:

Taitaia le talalelei

Umiaina ki o mea lilo o le malo

Umiaina ki o le malamalama o le Atua.

Umiaina ki o faamanuiaga faaleagaga o le Ekalesia

Umiaina ki e maua ai faaaliga

Umiaina ki e fesootai ai ma au o le lagi, ma mau faatasi ai ma le Tama ma le Alo

E mafai ona e otootoina tali i le laupapa i le faamamafaina atu o le upumoni lenei: O le Perisitua Mekisateko e umiaina ki o sauniga uma ma faamanuiaga faaleagaga o le Ekalesia. Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga, ia malamalama atili i fuaitau i le laupapa, talanoaina nisi po o fesili uma nei:

  • O a nisi o auala o lo o “faatautaia ai le talalelei” e le Perisitua Mekisateko? (MF&F 84:19). (O tali e ono aofia ai le faatautaia o sauniga faapitoa, ma pule faamalumalu, ma taitaia le Ekalesia.)

  • O le a sou manatu i le uiga o le Perisitua Mekisateko “ i le umiaina o le ki o mea lilo o le malo”? (MF&F 84:19). (Atonu e te manao e faamatala atu e faapea, “o mealilo a le Atua o upumoni faaleagaga ia, na o faaaliga e mafai ona malamalama ai” [Taiala i Tusitusiga Paia,“Mealilo a le Atua,” scriptures.lds.org]. Faatasi ai ma isi mealilo, o lenei fuaiupu e faatatau i sauniga o le malumalu, o le a vave ona faaalia ia Iosefa Samita, ma o le mea moni e faapea, e tatau ona latou faatautaia i le pule o le Perisitua Mekisateko. I le malumalu, o tagata agavaa o le Ekalesia, e mafai ona aoao i nisi o “mealilo a le Atua” a o latou auai i sauniga o loo faatautaia iina, ma tausi feagaiga e faatatau i ai.)

  • E mafai faapefea e le Perisitua Mekisateko ona fesoasoani ia i tatou, ia maua “le malamalama o le Atua”? (MF&F 84:19). (Tatou te mauaina le malamalama o le Atua, a o tatou auai i sauniga e faataunuuina e le Perisitua Mekisateko.)

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama i le fuaitau “o le malamalama o le Atua,” e mafai ona e faitauina atu le fuaitau lenei mai ia Peresitene James E. Faust (1920–2007) o le Au Peresitene Sili:

Ata
Peresitene James E. Faust

“O le a le ki o le poto o le Atua, ma e mafai ea e se tasi ona mauaina? Ana leai le perisitua semanu e le mafai ona i ai se atoatoa o le poto o le Atua. Na saunoa le Perofeta o Iosefa Samita e faapea, o le ‘Perisitua Mekisateko … o le auala lea e faaali mai ai le malamalama uma, o aoaoga faavae, le ata o le faaolataga ma mataupu taua uma mai le lagi’ [Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 108]” (“O Ki i le Poto o le Atua,” Liahona, Nov. 2004, 52).

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:20-22. Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaai mo auala e mafai ai ona olioli tagata o le Ekalesia i faamanuiaga faaleagaga e maua mai le Perisitua Mekisateko. Ona fai atu lea o fesili nei:

  • O a sauniga e mafai ona faatautaia tau lava o le Perisitua Mekisateko? (Faamauga, faaeeina o le Perisitua Mekisateko, sauniga o le malumalu, faamanuiaina o pepe, faauuga o ma’i, faamanuiaga faapeteriaka, vaetofiaina o se tagata mo se valaauga.)

  • E mafai faapefea e sauniga o le perisitua, ona fesoasoani i se tagata e na te mauaina “le mana o le faaleatua,” o lona uiga o le mana ia avea ai faapei o le Atua?

  • E mafai faapefea e sauniga o le Perisitua Mekisateko, ona faasaunia i tatou e vaai i fofoga o le Atua?

  • Ua mafai faapefea e sauniga o le perisitua, ona fesoasoani ia te oe, e avea atili ai faapei o le Atua?

  • O a isi aafiaga ua saofaga i lou agaga faafetai mo, ma lau molimau i le perisitua?

Mafaufau e faasoa atu lau lava molimau i faamanuiaga o le perisitua. Uunaia tamatiti aoga e mafaufau i mea e mafai ona latou faia, e faaogatasia ai i latou lava ma le taitaiga e sau mai o latou taitai faaleperisitua.

Faitauga a Tamaiti Aoga