Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 19: Ko e Lotu Faivelenga, Fakamo‘omo‘oni, pea mo Fakamātoató


Vahe 19

Ko e Lotu Faivelenga, Fakamo‘omo‘oni, pea mo Fakamātoató

‘Oku tau ma‘u ha ngaahi tapuaki lahi ‘i he taimi ‘oku tau fakahoko fakamātoato ai ‘etau ngaahi lotu fakafo‘ituitui mo fakafāmilí.

Mei he Mo‘ui ‘a Hiipa J. Kalānité

‘I he‘ene kei si‘í haké, na‘e fa‘a ‘alu ‘a Hiipa J. Kalānite ki he ‘api ‘o Palesiteni Pilikihami ‘Iongí. Kapau ne ‘i ai ‘a Hiipa ‘i he taimi ‘o ‘enau lotú, na‘e fakaafe‘i ia ke tū‘ulutui fakataha mo e fāmilí ‘o kau ‘i he‘enau lotu fakafāmilí. Na‘e hoko ‘a e ngaahi lotu ko iá ‘o ‘aonga fuoloa he mo‘ui ‘a Hīpá. Na‘á ne fakamatala ki mui ‘o pehē, “Ne tu‘o lahi, ‘a e fa‘a tafoki hoku ‘ulú, ‘o tu‘unga he fakahā ‘a e ‘Eikí kia Pilikihami ‘Iongi ‘i he‘ene kole tāuma‘u ki ha fakahinohinó, ‘o u sio ki he feitu‘u na‘e lotu ai ‘a Pilikihami ‘Iongí, ke u fakapapau‘i pe na‘e ‘i ai ko ā ‘a e ‘Eikí. Na‘e hangē kiate au na‘e talanoa ia mo e ‘Eikí ‘o hangē ko e talanoa hangatonu ‘a ha tangata ki ha tangata ‘e tahá.”1

‘Oku lahi ha ngaahi me‘a na‘e hoko ‘i he mo‘ui ‘a Palesiteni Hiipa J. Kalānité ‘oku nau fakafōtunga mai ‘a ‘ene fakafalala ki he‘ene Tamai Hēvaní pea mo ‘ene tui ki he mālohi ‘o e lotú. Hangē ko ‘ení, ‘i he ofi pekia hono ‘uluaki uaifí, na‘e hoha‘a mo puputu‘u lahi hono ‘ofefine lahí. Na‘a ne lotu tāuma‘u ai ke lava ‘e hono ‘ofefiné ‘o tali ‘a e pekia ‘a ‘ene fine‘eikí (vakai, vahe 5 peesi 54–55 ‘i he tohi ko ‘ení). ‘I ha me‘a ‘e taha ne lotu ai ‘a Palesiteni Kalānite ke tokoni‘i hono tokoua na‘á na tamai taha na‘e hē mei he Siasí (vakai, peesi 13 mo e 14) pea ne toe tautapa foki ki he ‘Eikí ke fakamo‘ui ha ki‘i ta‘ahine na‘e puke lahi ‘i he ngalo‘afú (vakai, peesi 115).

‘I he‘ene ngaahi malanga ki he Kāingalotú, na‘e fa‘a fakamatala‘i ai ‘e Palesiteni Kalānite ‘a e ngaahi faka‘amu ‘a hono lotó. Na‘e lea ‘o fekau‘aki mo ‘ene faka‘ānaua ‘e tataki ‘e he ‘Eikí ‘a e kau taki fakapule‘angá ‘i honau ngaahi fatongiá.2 Na‘á ne fakamatala‘i ‘a ‘ene “faka‘ānaua mo‘oni” ‘e tāpuekina ‘e he ‘Eikí ‘a e kau sōtiá mo honau ngaahi fāmilí ‘i he lolotonga ‘o e taimi taú.3 Na‘á ne pehē ‘okú ne lotu ma‘u ai pē “ma‘á e kau taki ‘o e Siasí, ‘o tatau pē ‘i he Lakanga Fakataula‘eikí pe ‘i he ngaahi feohi‘anga ‘o e ngaahi houalotú.”4 Na‘e tautapa ki he ‘Otuá ke tokoni mu‘a ki he Kāingalotú ke nau mo‘ui ‘aki ‘a e Ongoongoleleí pea mo tataki mai mo e kakai kehé ke nau ‘ilo ‘a e mo‘oní.5 Na‘á ne fakamatala foki mo ‘ene lotua ‘a ‘ene mo‘uí ‘o peheni: “Ko ‘eku faka‘ānaua mo‘oni mo ma‘u ai pē… ke ‘oua na‘a teitei faka‘au ‘o fakapo‘uli ‘eku fakakaukaú, ke ‘oua na‘á ku teitei mavahe mei he hala ‘o e leleí mo e totonú, ka ‘i he faka‘au ke u motu‘a angé, ke fakautuutu ‘eku mahinó, ke vela māfana ‘i hoku lotó ‘a e maama mo e tataki fakalaumālie ‘a e Laumālie ‘o e ‘Otuá ‘o ne fakamaama ‘eku mahinó mo fokotu‘u ma‘u au ‘i he tauhi ki he‘eku Tamai Hēvaní.”6

Ngaahi Akonaki ‘a Hiipa J. Kalānité

‘Oku tonu ke tau lotu ‘i he me‘a kotoa pē ‘oku tau fai.

Tū‘ulutui ‘o lotu ki he ‘Otuá ke ne tataki koe ‘i he me‘a kotoa ‘okú ke faí.7

Ko e momeniti pē ‘oku tuku ai e kole ‘a ha tangata ki he ‘Otuá ma‘a hono laumālié mo ‘ene ngaahi fakahinohinó, ko e taimi ai pē ia ‘oku kamata ai ke hoko ko ha sola kiate Ia mo ‘Ene ngāué. Ko e taimi ‘oku tuku ai e kole ‘e he kakaí ‘a e Laumālie ‘o e ‘Otuá, ‘oku nau falala ai ki he‘enau fakakaukau pē ‘anautolú, pea ‘oku faka‘au ai pē ke mole meiate kinautolu ‘a e Laumālie ‘o e ‘Otuá, ‘o tatau tofu pē mo ha ongo kaungāme‘a vāofi mo mamae kuo faka‘au ke ‘ikai ke na toe maheni ‘i he ‘ikai ke na toe fetohi‘aki pe fe‘a‘ahi‘akí. ‘Oku totonu ke tau lotu kotoa ke ‘oua na‘a teitei li‘ekina kitautolu ‘e he ‘Otuá ‘i ha taimi ‘o tau ta‘e ma‘u hono laumālié ke ne tokoni‘i kitautolu ‘i hono matu‘uaki ‘o e angahalá mo e fakatauelé.8

Tuku ‘a e to‘u kei talavoú ke nau fakahoko ‘enau ngaahi lotu liló mo kole ki he ‘Otuá ‘i he pō mo e pongipongi kotoa, ke ma‘u e fakahinohino ‘a Hono Laumālié.9

Tau lotu ma‘u ai pē mu‘a, fakafo‘ituitui pea fakataha mo e fāmilí, ‘i he taimi ‘oku lōngonoá, ‘i he taimi ‘oku taulōfu‘u ai ‘a e faingata‘á, pea ‘i he taimi fakatu‘utāmaki ‘o e ‘ahó; ‘i he taimi ‘o e fakatauelé, ‘i he taimi ‘o e mamahí, ‘i he taimi ‘o e melinó mo e monū‘iá, ke mahino ‘a e ngaahi palopalema ko iá, pea mo ha mālohi ke tau kātaki ki he iku‘angá.

“Lotu ma‘u ai pe ke ke lava ke ikuna; ‘io, ke ke ikuna‘i ‘a Sētane, pea ke ke lava ke hao mei he nima ‘o e kau tamaio‘eiki ‘a Setane ‘a ia ‘oku poupou‘i hake ‘a ‘ene ngaue” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10:5.)

“Lotu ma‘u ai pe ke ‘oua na‘a mou vaivai kae ‘oua ke u ha‘u” (T&F 88:126.)10

‘Oku ou toe fie kole atu ki he kakaí ke nau tū‘ulutui mu‘a ‘o kole ke tataki kinautolu ‘e he ‘Otuá ‘i he ngāue faka‘aho ‘o ‘enau mo‘uí, he kapau te nau ma‘u ‘a e Laumālie ‘o e ‘Otuá te nau ongo‘i fiefia mo fiemālie ‘i he me‘a ‘oku nau fakahokó. ‘Oua na‘á ke fai ha me‘a he ‘ikai ke ke lava ‘o kole tokoni ai mei he ‘Otuá. ‘Ai ke mou tupulaki ‘i he maama mo e ‘ilo ‘o e Ongoongoleleí, pea ‘i he‘eku hoko ko e tamaio‘eiki ‘a e ‘Otuá ‘oku ou tala‘ofa atu ‘i he huafa ‘o e Huhu‘í, te mou ma‘u ha nonga pea nēkeneka mo fiefia.11

‘Oku fie ma‘u ‘a e lotú ki he tupulaki fakalaumālié.

‘Oku mau fakamo‘oni ko e ‘Otuá ko e ‘Otua mo‘ui, … ‘oku mo‘ui mo ‘ofa ‘i He‘ene fānaú; ‘okú Ne ongona mo tali ‘etau ngaahi lotú; pea he ‘ikai ke ne tuku ‘Ene fānaú ke nau ‘āuhē ‘i he fakapo‘ulí ‘o ta‘e ‘i ai ha maama; pea ‘oku ‘i ai ‘a e totonu ‘a e tangata kotoa pē ki he maama ko iá ke fakahinohino hono ‘alunga ‘i he mo‘ui ní: ‘e kei lava pē ‘ene fānaú ke omi kiate ia ‘i he maama feliliuakí ni pea te Ne folofola kiate kinautolu ‘i he lolotonga ‘o e ho‘ataá pe ‘i he ngaahi le‘o ‘o e poó, ‘i ha fa‘ahinga lea ‘e mahino kiate kinautolu, ‘o kapau te nau mo‘ui taau mo Hono laumālié.12

Ko e fē pē ha feitu‘u kuo a‘u ki ai ‘a e ongoongolelei ‘o Kalaisí, ‘oku pukenimā ia ‘e ha kakai tangata mo fafine ‘e laungeau mo lauiafe mo nau malava ke fakamo‘oni fakafo‘ituitui kuo nau ma‘u ha fakamo‘oni ki hono fakalangi ‘o e ngāue ‘oku tau kau ki ai ‘i he hili ha‘anau kole fakamātoato ki he ‘Otuá ke ma‘u ia. Na‘e ‘ikai hoko mai ‘a e fakamo‘oni ia ko ‘ení ‘i he‘enau akó, pe ‘i he poto fakaenatula na‘e fakakoloa‘i ‘aki kinautolu ‘e he ‘Otuá, ka ‘i ha tali ki he‘enau lotu faivelenga mo fakamātoato, na‘e fakahoko ‘i he huafa ‘o Sīsū Kalaisi ko hotau Huhu‘í, ke ma‘u ha maama mo ha ‘ilo fekau‘aki mo e fakalangi ‘o e ngāué ni.13

‘Oku meimei ko ha anga fakanatula ‘o e tangatá ke hīkisia ‘i he fielahi ‘a hono lotó, ‘o [siokita], pea ngalo ‘a e ‘Otuá; ka ‘oku fie ma‘u ‘e he Ongoongoleleí ke tau lotu he ‘aho kotoa pē ‘o ‘etau mo‘uí, ‘o ‘ikai ngata pē mo hotau fāmilí, kae toe lotu lilo foki. ‘Oku ta‘ofi kitautolu ‘e he fiema‘u ko ‘ení ke ‘oua te tau [siokita]; he ‘okú ne ‘ai kitautolu ke tau hangē ha fānau valevalé, ‘o tau punou ‘o lotu ki he ‘Otuá ke ma‘u ha maama mo e fakahinohino ‘a Hono Laumālie Mā‘oni‘oní.14

‘Oku ou tui mo‘oni he ‘ikai ke teitei hīkisia pe ‘ulu-pupula ha tangata ia ‘oku punou fakamātoato ‘i he ‘aho kotoa ‘o ‘ene mo‘uí ‘o kole ki he ‘Otuá ‘i he loto fakamo‘omo‘oni ki he maama ‘a Hono Laumālié ke ne tataki ia. Ka, ‘e fakafonu hono lotó ‘aki ‘a e anga-maluú, loto fakatōkilaló, pea mo anga fakafaingofua hangē ha ki‘i tamasi‘í.15

‘Oku si‘i pē ha‘aku manavasi‘i ‘a‘aku pea a‘u pē ‘o hala ‘atā ha‘aku toe manavasi‘i ki ha tamasi‘i pe ta‘ahine, ki ha talavou pe fine-mui, ‘oku kole fakamo‘omo‘oni mo fakamātoato tu‘o ua ‘i he ‘aho ki he ‘Otuá ke tataki ia ‘e Hono Laumālié. ‘Oku ou tui mo‘oni ko e taimi ‘e tō mai ai ‘a e fakatauelé te nau ma‘u ‘a e mālohi ke ikuna‘i ia ‘i he fakahinohino fakalaumālie ‘e foaki kiate kinautolú. ‘Oku hanga ‘e he kole fakamātoato ki he ‘Eikí ke ma‘u ‘a e tataki ‘a Hono Laumālié ‘o malu‘i kitautolu, pea kapau te tau feinga fakamo‘omo‘oni mo fakamātoato ke ma‘u ‘a e tataki ‘a e Laumālie ‘o e ‘Eikí, te u lava pē ke fakapapau‘i atu te tau ma‘u ia.16

Ka ko ‘eni, ‘oku ‘i ai ha me‘a ‘oku mahulu hake ‘i ha toe me‘a pē, ‘oku ou fie fakamamafa‘i ki he loto mo e mo‘ui ‘a e to‘u kei talavoú, ke nau lotu ki he ‘Eikí. Ma‘u ha tui. Kapau ‘oku ‘ikai te ke ma‘u ‘a e potó, ma‘u pē ā ha tui. Tanumaki ‘a e tui ko iá pea ‘e toki muiaki vave mai ‘a e potó.17

Ko e taha ‘o e ngaahi fiema‘u ki he Kau Mā‘oni‘oni ‘i he Ngaahi ‘Aho Kimui Ní, ke nau faivelenga ‘i hono fakahoko ‘enau ngaahi lotú, ‘o fakatoutatau pē ‘enau ngaahi lotu liló mo ‘enau ngaahi lotu fakafāmilí. Ko e kaveinga ‘o hono fie ma‘u ko ia ‘e he‘etau Tamai Hēvaní ‘a e me‘á ni koe‘uhí ke tau fetu‘utaki mo Ia, pea ke ‘i ai ha laine fetu‘utaki ‘iate kitautolu mo e langí ke tau lava ai ‘o ‘ohifo ‘a e ngaahi tāpuakí kia kitautolu mei ‘olunga. He ‘ikai ha taha ia ‘oku loto mā‘ulalo mo fa‘alotu ‘i he ‘ao ‘o e ‘Otuá, ‘oku lotu kiate Ia ‘i he ‘aho kotoa pē ke ma‘u ha maama mo e fakahinohino ‘a Hono Laumālie Mā‘oni‘oní, ‘e faifaiangé pea hīkisia hono lotó, pe te ne ongo‘i ‘oku fe‘unga pē ‘a e ‘ilo mo e poto ‘okú ne ma‘ú. Ko e tangata fa‘alotu mo loto fakatōkilaló te ne ‘ilo‘i mo ongo‘i ma‘u pē ‘oku mo‘ui fakafalala ki he ‘Otuá ‘i he ngaahi tāpuaki kotoa pē ‘okú ne ma‘ú, pea ‘i he‘ene lotu ki he ‘Otuá he ‘ikai ngata pē ‘i he‘ene lotua ‘a e maama mo e fakahinohino ‘a Hono Laumālie Mā‘oni‘oní ke ne tataki iá, ka te ne toe ongo‘i ke fakamālō ki he ‘Otuá ‘i he ngaahi tāpuaki ‘okú ne ma‘ú, he ‘okú ne ‘ilo‘i ko e mo‘ui, mo e mo‘ui lelei, mo e ivi, pea mo e poto kotoa pē ‘okú ne ma‘ú ‘oku ha‘u kotoa mei he ‘Otuá, ‘a ia ko e Tupu‘anga ‘o ‘etau mo‘uí.

Kapau he ‘ikai ke tau pukepuke ‘a e laine fetu‘utaki ko ‘ení ke ngāue ‘i hotau vaha‘a mo ‘etau Tamai Hēvaní, ta ‘e mole ‘iate kitautolu ‘a e maama mo e fakahinohino ‘a Hono Laumālié, pea pehē ki he ongo‘i hounga‘ia mo e fakafeta‘i ko ia ‘okú ne fakafonu hotau ngaahi lotó, ‘oku holi ke fakahīkihiki‘i ‘a e ‘Otuá ‘i he‘ene ngaahi leleí mo ‘ene ‘alo‘ofa kiate kitautolú.

‘Oku ‘ikai ha ongo ia ‘e faka‘Otua ange ka ko e ongo‘i ko ia ha hounga‘ia lahi mo ha fakafeta‘i ki he ‘Otuá—‘a ē ‘oku tupu ‘i he taimi ‘oku tau fakatokanga‘i ai mo ongo‘i kuo tāpuaki‘i kitautolu ‘e he ‘Otuá. Ko e fakamo‘oni ia ‘a e meimei tokotaha kotoa pē kuo ‘i mulí na ke malanga‘i ‘a e Ongoongoleleí, pea mo nau lava ke fakatupu ha fakamo‘oni ‘i he loto ‘o e kakai ne nau ako‘í, ki hono fakalangi ‘o e ngāue ne nau fakahokó, kae ‘uma‘ā ‘a e fiefia mo e hounga‘ia ‘okú ne fakafonu honau lotó ‘i he‘enau hoko ko e ngaahi me‘angāue ‘i he to‘ukupu ‘o e ‘Otuá ke ‘omi ‘a e kakaí ke nau ‘ilo ‘a e palani ‘o e mo‘uí mo e fakamo‘uí, ka na‘e ‘ikai ke nau malava ke fakamatala‘i. ‘Oku totonu ke tau tanumaki ‘a e laumālie mo e fa‘ahinga loto holi ko iá ke lava ai ‘o fakatonutonu ‘etau mo‘uí hei‘ilo na‘a faifaiangé pea tau lava ‘o ma‘u ha ongo‘i hounga‘ia mo ha fakafeta‘i ‘i hotau lotó, kae ‘uma‘ā ha fie fakahīkihiki‘i ‘a e ‘Otuá ‘i He‘ene anga-lelei kiate kitautolú. He ‘ikai ke tau lava ‘e kitautolu ‘o ma‘u ‘a e fa‘ahinga loto ko ‘ení ‘o kapau te tau ta‘e tokanga mo ta‘e fakakaukau ke fakahoko hotau fatongia ke lotu ki he‘etau Tamai he langí.18

Mo‘ui ma‘a, tauhi ‘a e ngaahi fekau ‘a e ‘Eikí, lotu kiate Ia ma‘u pē ke ne malu‘i koe ‘i he mo‘oní mo e anga-tonú, mo‘ui fakatatau mo ho‘o lotú, pea ko e hā pē ha me‘a ‘e hoko kiate koe, ‘e ‘iate koe ‘a e ‘Eikí pea he ‘ikai ha me‘a ‘e hoko atu ka ko hano fakahīkihiki‘i pē mo fakalāngilangi‘i ‘a e ‘Otuá pea ki ho fakamo‘uí mo ho hakeaki‘í. ‘E ha‘u ki ho lotó ‘i he mo‘ui ma‘a na‘á ke ke lotuá, ha fiefia he ‘ikai ke ke malava ‘e koe ke fakamatala‘i pe mahino kiate koe. ‘E takaofi ma‘u pē kiate koe ‘a e ‘Eikí; te Ne fakafiemālie‘i koe; te ke ongo‘i ‘a ‘Ene takauá ‘i he houa ‘o ho‘o faingata‘a‘iá; te Ne malu‘i mo le‘ohi koe ki he taupotu tahá ‘o fakatatau mo ‘Ene taumu‘a fakapotopoto mo‘oní.19

‘Oku ou fakamo‘oni atu ‘oku ou ‘ilo‘i ‘oku mo‘ui ‘a e ‘Otuá, pea ‘okú Ne ongo‘i mo tali ‘a e lotú.20

‘E ‘aonga lahi ange kiate koe ‘a e lotu tāuma‘u, fakamo‘omo‘oni, pea mo fakamātoato ki he ‘Otuá ‘i ha toe me‘a te u lava ke lea ‘aki pe tohi.21

‘Oku tokoni ‘a e lotu fakafāmilí ki he mātu‘á mo e fānaú ke nau fengāue‘aki lelei ai mo e Laumālie ‘o e ‘Eikí

‘Oku ou tui pau ko e taha ‘o e ngaahi me‘a ma‘ongo‘onga mo lelei taha ‘i he māmaní kotoa te ne lava ke pukepuke ha tangata ke fai pau mo faivelenga ‘i he ongoongolelei ‘o e ‘Eiki ko Sīsū Kalaisí, ke kole ‘i he lilo ki he ‘Otuá ‘i he huafa ‘o Sīsū Kalaisí, ke ma‘u ‘a e fakahinohino ‘a Hono Laumālie Mā‘oni‘oní. ‘Oku ou tui pau ko e taha ‘o e ngaahi me‘a ma‘ongo‘onga taha ‘e lava ke ma‘u ‘i ha ‘api ‘o ne fakatupu ha tutupu hake ‘a e tamaiki tangata mo e tamaiki fefine ‘i he ‘apí ko iá ‘o ‘ofa ki he ‘Otuá pea mo manako ‘i he ongoongolelei ‘o Sīsū Kalaisí, ke nau fakahoko ‘a e lotu fakafāmilí. ‘Oku ‘ikai ‘a e tamaí tokotaha pē ‘i he fāmilí ke lotu tokotaha, ka ke kau ai foki mo e fa‘eé mo e fānaú, koe‘uhí ke nau lava ‘o ma‘u ‘a e laumālie ‘o e lotú, mo nau nofo melino, mo taau, pea ke ‘i ai ha laine fetu‘utaki, ke nau fetu‘utaki ai mo e Laumālie ‘o e ‘Eikí. ‘Oku ou tui ‘oku toko si‘i ‘aupito ha ni‘ihi ‘oku hē, ‘oku tokosi‘i mo ha ni‘ihi ‘e mole ‘enau tuí, ne nau mu‘aki ma‘u ha ‘ilo ki he ongoongoleleí, pea na‘e ‘ikai ke nau fakali‘eli‘aki ‘a ‘enau lotu ‘i honau ngaahi fāmilí, pea mo ‘enau kole ‘i he liló ki he ‘Otuá.22

Kuo ‘osi kole mai ‘a e ‘Eikí ke tau lotu mo hotau ngaahi fāmilí pea ‘i he liló foki, ke ‘oua na‘a ngalo ‘iate kitautolu ‘a e ‘Otuá. Ka tau ta‘e tokanga ki heni, ‘e mole meiate kitautolu ‘a e fakahinohino mo e mālohi mei he langí; te tau talatalakehe, mole ‘etau fakamo‘oní, pea ‘alu hifo ki he fakapo‘ulí.23

‘Oku fakatokanga‘i ‘e he fānaú ‘a e sīpinga ‘a ‘enau mātu‘á mo honau ngaahi kaungā-me‘á pea mo ‘enau kau faiakó. ‘I ha taimi ‘e taha, na‘e afe atu ai ha [ongo faiako faka‘api] ki ha ‘api ‘o ha tangata ‘o fai ha‘anau lotu, pea pehē ange ‘ene ki‘i tamasi‘í ‘a‘ana: “Papa, ‘oku ‘ikai ke tau teitei lotu, ko ha me‘a pau ia ke tau toki fai pē ia ‘i ha ha‘u ‘a ha taha?”24

Ko e founga ki hono ako‘i ‘o ‘etau fānaú ke nau lotú ke tau tomu‘a lotu kitautolu ‘i he liló pea ‘i hotau ngaahi fāmilí. ‘Oku lahi fau hono ta‘e tokanga‘i ‘o e fetu‘utaki ko ‘eni mo e ‘Otuá ‘i ha tokolahi ‘o e Kau Mā‘oni‘oni ‘i he Ngaahi ‘Aho Kimui Ní. ‘Oku ou ongo‘i ha fiefia mo ha nēkeneka ‘i he ‘aho kotoa ‘o ‘eku mo‘uí ‘i he‘eku fetu‘utaki mo hoku Tupu‘angá, ‘i he huafa ‘o e ‘Eiki ko Sīsū Kalaisi, ko hoku Huhu‘í. Pea ko kinautolu ‘oku ‘ikai ke nau fetu‘utaki mo ‘etau Tamai Hēvaní pe ko hotau Huhu‘í, ‘oku mole ‘iate kinautolu ‘a e fakahinohino ‘oku ha‘u mei he ‘Eikí.25

Ngaahi Fokotu‘u ki Hono Akó mo Hono Alea‘í

  • Ko e hā ha founga te tau ‘ai ai ‘etau ngaahi lotu fakafo‘ituituí ke toe ‘uhinga mālie angé? Ko e hā ha founga ‘e lava ke hoko hono fakahounga‘i ‘o e ngaahi tāpuaki ‘a e ‘Otuá ke toe ‘uhinga mālie ange ai ‘etau lotú?

  • Ko e hā ha founga te tau lava ai ‘o tokoni ke ngaohi ‘a e lotu fakafāmilí ke hoko ko ha me‘a fakalaumālie ki he kau mēmipa ‘o e fāmilí? Ko e hā ha ngaahi tāpuaki kuo ma‘u ‘e homou fāmilí tu‘unga ‘i he lotu fakatahá?

  • Ko e hā palopalema kuo fehangahangai mo ho fāmilí ‘i hono kumi ha taimi ke mou lotu fakafāmili aí? Na‘e founga fēfē ho‘o ikuna‘i ‘ení?

  • ‘Oku tokoni fēfē ‘a e lotu faka‘ahó ke tau “tu‘u ma‘u mo faivelenga ai ‘i he ongoongolelei ‘o e ‘Eiki ko Sīsū Kalaisí?” ‘E tokoni fēfē ‘a e lotú ke “fakafonu ‘aki kitautolu ‘a e anga-maluú, anga fakatōkilaló, pea mo anga fakafaingofua ‘o hangē ko e fānau valevalé?”

  • ‘Oku ‘uhinga ki he hã ‘a e “kole tãuma‘u ki he ‘Otuá?”

  • Ko e hā ‘oku mahu‘inga ai ke tau kole tāuma‘u ki he ‘Otuá ‘i he ‘aho kotoa ke ma‘u e fakahinohino ‘a e Laumālie Mā‘oni‘oní?

Ma‘u‘anga fakamatalá

  1. Gospel Standards, comp. G. Homer Durham (1941), 224.

  2. Vakai, Gospel Standards, 216.

  3. Vakai, Conference Report, ‘Okatopa 1944, 10.

  4. Gospel Standards, 199.

  5. Vakai, Conference Report, ‘Epeleli 1945, 10

  6. Gospel Standards, 371.

  7. Gospel Standards, 144.

  8. ‘I he Conference Report, ‘Okatopa 1944, 9.

  9. Gospel Standards, 179–80.

  10.  “Personal and Family Prayer, ” Improvement Era, Tīsema 1942, 779.

  11. ‘I he Conference Report, ‘Okatopa 1938, 142.

  12. ‘I he James R. Clark, comp., Messages of the First Presidency of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, voliume 6 (1965–75), 6:34.

  13. Gospel Standards, 26.

  14. ‘I he Brian H. Stuy, comp., Collected Discourses Delivered by President Wilford Woodruff, His Two Counselors, the Twelve Apostles, and Others, voliume 5 (1987–92), 4:356.

  15. Gospel Standards, 31.

  16. Gospel Standards, 26.

  17. Gospel Standards, 26.

  18. ‘I he Collected Discourses, 3:192–93; ne liliu ‘a e fakapalakalafí.

  19. Pōpoaki ‘a e Kau Palesitenisī ‘Uluakí, ‘i he Conference Report, ‘Epeleli 1942, 96; ne lau ‘e Palesiteni J. Lūpeni Kalake Jr.

  20. ‘I he Conference Report, ‘Epeleli 1945, 10.

  21. Gospel Standards, 254.

  22. Gospel Standards, 25.

  23. Gospel Standards, 156.

  24. Gospel Standards, 156.

  25. ‘I he Conference Report, ‘Epeleli 1924, 9.

ʻĪmisi
young woman praying

“Tū‘ulutui ‘o lotu ki he ‘Otuá ke ne tataki koe ‘i he me‘a kotoa pē ‘okú ke faí.”