Aoaoga a Peresitene
Mataupu 7: O Musumusuga a le Agaga


Mataupu 7

O Musumusuga a le Agaga

“Ou te talosaga atu ina ia tatou saili i taimi uma le musumsuga a le Alii ma le mafutaga a Lona Agaga Paia ina ia faamanuia i tatou i le tausiga o a tatou taumafaiga i se tulaga maualuga faaleagaga.”

Mai le Soifuaga o Gordon B. Hinckley

I le aso 24 o Iuni, 1995, sa saunoa ai Peresitene Gordon B. Hinckley i se fonotaga mo peresitene fou o misiona ma o latou faletua, ma tuuina atu ia i latou ni fautuaga e taiala ai o latou tausaga e tolu o loo sosoo ai o auaunaga. Sa ia ta’u atu e uiga i aoaoga sa ia mauaina i le taimi na vaetofia ai o ia e avea ma se peresitene o le siteki, e Peresitene Harold B. Lee, o le sa avea ma se tasi o le Korama a Aposetolo e Toasefulua:

“Sa na o le tasi lava le mea na ou manatua sa ia fai mai ai: ‘Faalogo mo musumusuga a le Agaga i le tuneva o le po, ma ia tali atu i na musumusuga.’ Ou te le iloa pe aisea e oo mai ai faaaliga o nisi taimi o le po, ae e oo mai [i le taimi lena]. Ioe, e oo mai foi i le ao. Ae ia faalogo i musumusuga a le Agaga, o le meaalofa o faaaliga, lea o loo e agavaa i ai.”1

E faatatau atu i ona aafiaga a o mulimuli o ia i lenei faatonuga, sa ia fai mai ai: “Na fetalai filemu mai le Alii. … I le tuneva o le po, na oo mai ai ni manatu i lo’u ulu, lea sa ou mafaufau, na faaperofetaga i lo latou natura.”2 Mo se faataitaiga, ia Iulai 1992, sa i ai o ia i Hong Kong faatasi ma isi taitai o le Ekalesia, i le sailiga o se nofoaga e fausia ai se malumalu. Sa alu o ia e moe i se tasi po ma ni lagona le mautonu e uiga i se faaiuga sa manaomia ona ia faia. Ona fafagu po lea o ia e musumusuga a le Agaga i le taeao na sosoo ai.

“Sa oo mai se mea malie lava i lo’u mafaufau,” sa ia tusia ai i lana api talaaga. “Ou te le’i lagona i o’u taliga faalenatura se leo. Ae i totonu o lo’u mafaufau na oo mai ai le siufofoga o le Agaga. Sa faapea mai, ‘Aisea e te popole ai i lenei mea? O loo i ai sou fasifanua manaia o loo tu ai le fale o le misiona ma le tamai falesa. O loo i le ogatotonu tonu o Kowloon, o le nofoaga foi e sili ona lelei ai auala o femalagaaiga. … Fau ai se fale e i ai ni [nai] fogafale. E mafai ona aofia ai se falesa ma potuaoga i fogafale muamua e lua ma se malumalu i fogafale pito i luga e lua pe tolu.’” O le maua ai o lena faaaliga, na saunoa ai Peresitene Hinckley, “Sa ou toa ma toe moe loa.”3

O le aso i Kowloon, o se vaega o Hong Kong ua matuai tumu, o loo tu ai se maota e tasi i le tulaga sa tu ai muamua se falesa ma le fale o le misiona. O lena maota, lea o loo faofale ai se falesa, se fale o le misiona, o se ofisa o le misiona, ma se malumalu paia, o se molimau lea o musumusuga a le Agaga i se perofeta a le Atua.

Ata
Malumalu o Hong Kong Saina

O Le Malumalu o Hong Kong Saina.

Aoaoga a Gordon B. Hinckley

1

O le Agaga Paia o le Fesoasoani ma le e Molimau i le upumoni.

O le Agaga Paia o le sui lona tolu lea o le Aiga Atua, o le Fesoasoani na folafola mai e le Faaola o le a aoaoina Ona soo i mea uma, ma faamanatu mai ia i latou mea uma, o soo se mea lava na Ia fetalai mai ai ia i latou (tagai Ioane 14:26).4

O le Agaga Paia e molimau mai i totonu o o tatou loto e uiga i le Tama le Alo.5

[O la’u] molimau [ia Iesu Keriso] e oo mai e ala i le mana o le Agaga Paia. O se meaalofa, paia ma matagofie, na folafola mai e ala i le faaaliga mai le sui lona tolu o le Aigaatua.6

O le Agaga Paia o le e Molimau Mai i le Upumoni, o le e mafai ona aoaoina [i tatou] i mea e le mafai ona [tatou] aoao atu i le tasi ma le isi. I na upu maoae ma le luitauina a Moronae, o se malamalama i le moni o le Tusi a Mamona ua folafolaina mai “e ala i le mana o le Agaga Paia.” Na tautino mai e Moronae, “Ma o le mana o le Agaga Paia e mafai ona outou iloa ai le moni o mea uma lava” (Moronae 10:4–5).

Ou te talitonu o lenei mana, o lenei meaalofa, ua avanoa mo i tatou i lenei vaitaimi.7

2

Tatou te manaomia le Agaga Paia e taiala i tatou i a tatou auaunaga i le aiga ma i le Ekalesia.

E leai se faamanuiaga sili atu e oo mai i o tatou olaga nai lo o le meaalofa o le Agaga Paia—le mafutaga a le Agaga Paia e taialaina i tatou, puipuia i tatou, ma faamanuia i tatou, e alu atu, e pei ona sa i ai, o se malamalama faaniutu i o tatou luma ma se afi mumu e taitaia i tatou i ala o le amiotonu ma le upumoni. O lena mana taiala o le sui lona tolu o le Aigaatua e mafai ona fai ma tatou pe afai tatou te ola agavaa mo ia.8

Tatou te manaomia le Agaga Paia i a tatou tiutetauave e tele faaleautaitai. Tatou te manaomia a o tatou aoao atu le talalelei i a tatou vasega ma i le lalolagi. Tatou te manaoamia i le taitaiga ma le aoaoina o o tatou aiga.

A o tatou taitai ma aoao atu i lalo o le faatosinaga a lena Agaga, o le a tatou aumaia le faaleagaga i totonu o olaga o i latou o e o loo tatou nafa [ma le vaaiga]. …

… E matagofie tele fua o aoaoga e faia i lalo o musumusuga a le Agaga Paia. Latou te fafagaina le agaga ma faafailele ai le tagata.

Sei ou tuuina atu se upu faapitoa o fautuaga i matua o e o loo avea ma ulu o aiga: tatou te manaomia le taitaiga a le Agaga Paia i le galuega tele ma le maaleale e a tatou, i le faamalosia o le faaleagaga i o tatou aiga.9

Faalogo i uunaiga a le Agaga. Ia lotomaulalo. Atonu e taitaiina atu oe i se tagata e le aao o le Alii ona o lou agaga, ou uiga faaalia, ou lagona, ma lou lotomaualalo.10

3

O faaaliga e toetoe lava ina oo mai ia i tatou e ala i se leo malu, itiiti—o musumusuga a le Agaga.

Mai lea taimi i lea taimi, na faatalanoaina ai a’u e sui o le au faasalalau. E toetoe lava o taimi uma na latou fesili mai ai, “E faapefea ona oo mai faaaliga i se perofeta a le Ekalesia?”

Ou te tali atu, e oo mai i le taimi nei e pei lava ona sa oo mai i aso ua mavae. E faatatau i lenei mea, sa ou ta’uina atu i nei sui o le au faasalalau le aafiaga o Elia ina ua maea le latou feiloaiga ma faitaulaga a Paala:

“Faauta mai, ua afio ane Ieova, o le matagi tetele foi ma le malosi ua lepetia ai mauga, ma momomo ai papa i luma o Ieova; e le’i i ai Ieova i le matagi: ua mulimuli i le matagi o le mafuie; e le’i i ai Ieova i le mafuie:

“E mulimuli i le mafuie o le afi; e le’i i ai Ieova i le afi: e mulimuli i le afi o le leo filemu ma le itiiti” (1 Tupu 19:11–12).

O le ala lena e oo mai ai. O loo i ai se leo filemu ma le itiiti. E oo mai o le tali i le tatalo. E oo mai e ala i le musumusuga a le Agaga. E mafai ona oo mai i le taaligoligoa o le po.

Pe ou te fesiligia ea lena mea? E leai lava. Ua ou vaai i ai i le tele o taimi.11

E toetoe lava o taimi uma e oo mai ai ia i tatou le afioga a le Atua, e le o le iliga o ni pu, pe mai i potu fono tetele a le au atamamai, ae i le leo filemu ma le itiiti o faaaliga. O le faalogo atu ia i latou o e saili vale ia maua le poto ma e e tautino mai ma le leotetele a latou fofo [po o vailaau] mo gasegase o le lalolagi, atonu e tali mai se tasi faatasi ma le Fai Salamo, “Ina soia, ma ia outou iloa o au lava o le Atua: …” (Salamo 46:10) ma faatasi ai ma le Faaola, “O le ua i ai taliga e faalogo ai, ina faalogo mai ia o ia.” (Mataio 11:15.)12

4

O mea o le Agaga e aoao, atiina a’e ma faagaeetia ai i tatou.

E faapefea ona tatou iloa mea a le Agaga? E faapefea ona tatou iloa e mai i le Atua? E ala i ona fua. Afai e taitai atu ai i le tuputupu a’e ma le atina’e, afai e taitai atu ai i le faatuatua ma le molimau, afai e taitai atu ai i se auala e lelei atu o le faia o mea, afai e taitai atu i le faaleatua, o lona uiga e a le Atua lea. Afai e faavaivaia ai i tatou, afai e aumai ai i tatou i le pouliuli, afai e faafememea’i ai i tatou ma faapopoleina ai i tatou, afai e taitai atu i le leai o se faatuatua, o lona uiga la e a le tiapolo lea.13

E te iloa uunaiga a le Agaga e ala i fua o le Agaga—o le mea e faamalamalama ai, o le mea e atia’e ai, o le mea e lelei ma mautinoa ma faagaeetia ma taitai atu ai i tatou i mafaufauga lelei ma upu lelei ma galuega lelei e a le Agaga o le Atua lea. Ae o le mea e faavaivaia i tatou, lea e taitai atu ai i tatou i auala faasaina—o mea na e a le fili lea. Ou te manatu e manino, ma faigofie lava.14

Sa faailoa mai e se tasi o tagata atamai le manatu e faapea o le Ekalesia o se fili o le atamai. Afai e faatatau lana faamatalaga i le atamai o se lala o le filosofia ua aoao mai e faapea, “o le aoaoga faavae o le malamalama e matele pe afua uma mai i le mafuaaga moni” ma “o lena mafuaaga o le mataupu faavae mulimuli lea o le mea moni,” o lona uiga la, e ioe, tatou te tetee i se faauigaga papau faapena e faatatau i mea faalelotu. (Upusii mai le Random House Dictionary of the English Language, p. 738.) O se faauigaga faapena e le o faaaofia ai le mana o le Agaga Paia e talanoa mai ia i [tatou] ma e ala mai ia i [tatou].

Ioe tatou te talitonu i le atina’e o le mafaufau, ae o le poto e le na o le pau lea o le puna o le malamalama. O loo i ai se folafolaga, e tuuina mai i lalo o uunaiga mai le Silisili Ese, ua faailoa mai i nei upu matagofie: “O le a tuu atu e le Atua ia te outou le poto e ala i lona Agaga Paia, ioe, e ala i le meaalofa lē mafaamatalaina a le Agaga Paia.” (MF&F 121:26.)

O tagata o e faitio i le galuega a le Alii, o le au atamamai e pei ona ta’ua ai, o e faalumaluma, e na o le valea e tautatala mai ai e uiga i faaaliga faaleagaga. Latou te le’i faalogo i le siufofoga o le Agaga. Latou te le’i faalogo i ai aua latou te le’i saili i ai ma saunia i latou lava ia agavaa i ai. Ona, faapea ai lea o le malamalama e na o le mafaufau lelei ma galuega o le mafaufau e maua mai ai, ua latou teena le malamalama lea e sau mai i le mana o le Agaga Paia.

O mea a le Atua e malamalama i ai e ala i le Agaga o le Atua. O lena Agaga e moni. Ia i latou o e ua aafia i galuega a le [Agaga] o le malamalama e maua mai ai, e pei lava le moni o le malamalama lea e maua mai e ala i le faagaoioia o sane e lima. Ou te molimau atu e uiga i lenei mea. Ma ou te mautinoa o le toatele o tagata o le Ekalesia e mafai foi ona molimau mai ai. Ou te uunaia i tatou uma taitoatasi ia faaauau ona galueaina se loto ia ogatasi ma le Agaga. Afai o le a tatou faia o lea mea, o le a faamanuiaina o tatou olaga. O le a tatou lagona se sootaga ma le Atua lo tatou Tama Faavavau. O le a tatou tofo i le suamalie o le olioli lea e leai lava se isi auala e maua ai.

Ia aua ne’i maileia i tatou e faamatalaga taufaasese a le lalolagi, lea e matele lava i mea le lelei ma e masani ona maua mai ai fua oona. Ia tatou savavali ma le faatuatua i le lumanai, ia tautala ma le mautinoa ma atiina a’e se uiga faaalia o le talitonu. A o tatou faia lena mea, o le a avatu ai e lo tatou malosi le malosi i isi.15

Ou te talosaga atu ina ia tatou saili e le aunoa i le uunaiga a le Alii ma le mafutaga a Lona Agaga Paia e faamanuia ai i tatou i le faatumauina o a tatou taumafaiga i se tulaga maualuga faaleagaga. O na tatalo e le faapea o le a le taliina mai.16

Ata
o le aiga o loo suesue i tusitusiga paia

“O mea a le Atua e malamalama i ai e ala i le Agaga o le Atua. O lena Agaga e moni.”

5

O le a avea le Agaga Paia ma a tatou soa tumau a o tatou ola mo lenei faamanuiaga.

O le Alii na fetalai e faapea, afai tatou te tausia poloaiga, “O le a avea le Agaga Paia ma [a tatou] soa e lē aunoa” (MF&F 121:46) e siitia i tatou i luga, e aoao i tatou, taitai i tatou, faamafanafana i tatou, ma lagolago i tatou. Ina ia maua lenei mafutaga, e tatau ona tatou ole atu mo ia, ia ola mo ia, ma ia faamaoni i le Alii.17

“E faapefea ona e faatumauina le Agaga o le Alii ia te oe i taimi uma?” Ia, e te ola agavaa i ai; e te ola agavaa mo le Agaga o le Alii. O le mea lena e te faia. Ma o le a e maua ai. … O le ola sa’o lava. Ia aloalosa mai mea eleelea. Ia aloalosa mai ponokalafi. Ia aloalosa mai mea nei e tosoina oe i lalo. O tusi e te faitau ai, o mekasini e te faitau ai, o vitio e te matamata ai, o polokalama o le televise e te matamata ai, o faaaliga e te alu i ai, o ia mea uma e i ai se aafiaga ia te oe ma o le a i ai pe afai e te tuu atu oe lava i faatosinaga a na ituaiga o mea faatuinanau ia ua faia ina ia e mativa ai ae mauoa ai se isi tagata. Ia aloalosa mai na mea.18

Tou te tuuina i o outou lava luga i Aso Sa taitasi se faafouga o lau tautinoga ma feagaiga ina ia ave i o outou luga le suafa o le Alii o Iesu Keriso. Pe na outou mafaufau ea i lena mea, i le taua o lena mea, i le uiga o le tauave i o tatou luga o le suafa o le Alii o Iesu Keriso faatasi ai ma se tautinoga ma se folafolaga e tausi i Ana poloaiga? Ma ua Ia faia se tautinoga ma se folafolaga ia te oe o le a Ia tuuina mai Lona Agaga e faatasi ma oe. O se mea matagofie tele lena mea.19

O se faamanuaiga maoae lava le i ai o le auaunaga faatosina a se sui o le Aiga Atua, i le mauaina o lena meaalofa i lalo o aao o i latou o e galulue i le pule paia. Afai tatou te faaauau pea ona savavali i le mama, e mafai ona tatou olioli i le faataunuuga o le folafolaga na tuuina mai e le Alii ina ua Ia fetalai mai: “O le a avea le Agaga Paia ma āu soa e lē aunoa, ma o lou tootoo o le a avea ma se tootoo lē feliuliuai o le amiotonu ma le upumoni; ma o lau puleaga o le a avea ma se puleaga tumau-faavavau, ma e aunoa ma ni ala faamalosia, o le a tafe mai ia te oe e faavavau ma faavavau lava.” (MF&F 121:46.)20

Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu

Fesili

  • Aisea tatou te manaomia ai le Agaga Paia? (Tagai i le vaega 1 ma le 2.) O anafea na e lagona ai le aoao atu ma le taiala o oe e le Agaga Paia? O a ni mea ua e aoaoina mai i na aafiaga?

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai i le faamalamalamaga a Peresitene Hinckley o le ala e oo mai ai faaaliga i le perofeta? (Tagai i le vaega e 3.) Aisea e taua ai le iloa e masani ona fesootai mai le Agaga Paia i “se leo filemu itiiti”? O le a se mea ua e aoaoina mai i ou lava aafiaga e uiga i le iloaina o fesootaiga mai le Agaga Paia?

  • Toe faamanatu “fua o le Agaga” lea na aotele mai e Peresitene Hinckley i le vaega e 4. E mafai faapefea ona fesoasoani nei aoaoga ina ia tatou iloa ai faatosinaga a le Agaga? O a ni tulaga e matautia ai le talitonu “o le poto … ua na o le pau lea o le puna o le malamalama”? O a ni aafiaga na e maua i le mauaina o le malamalama faaleagaga?

  • O a ni ou lagona a o e mafaufau loloto i le aoaoga a Peresitene Hinckley o loo i le vaega e 5 e uiga i le mafutaga a le Agaga Paia. O a ni auala ua faamanuiaina ai oe e le Agaga Paia?

Mau Fesootai

1 Korinito 2:9–14; 1 Nifae 10:17; 2 Nifae 31:17–18; Mosaea 3:19; Moronae 8:25–26; MF&F 11:12–14

Fesoasoani mo le Aoaoina Atu

“Afai tatou te alolofa ia i latou o loo tatou aoaoina, tatou te tatalo mo i latou uma taitoatasi. Tatou te faia mea uma tatou te mafaia ina ia iloa ai mea latou te fiafia i ai, o mea e faataunuuina, o mea e manaomia, ma popolega. Tatou te fetuunaia a tatou aoaoga ina ia fetaui ma mea latou te manaomia, e tusa lava pe tele ai se taimi ma ni taumafaiga e alu ai. Ia tatou matauina pe a le auai mai i latou ma faailoa i latou pe a latou auai mai. Tatou te ofoina atu le fesoasoani pe a manaomia” (O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga e Sili Ai [1999], 34).

Faamatalaga

  1. Teachings of Gordon B. Hinckley (1997), 556.

  2. Discourses of President Gordon B. Hinckley, Volume 1: 1995–1999 (2005), 441.

  3. I le Sheri L. Dew, Go Forward with Faith: The Biography of Gordon B. Hinckley (1996), 481.

  4. “O Le Tama, o le Alo, ma le Agaga Paia,” Liahona, Ian. 1987, 53.

  5. “Latter-day Counsel: Manatu mai Saunoaoga Lata Mai Nei a Peresitene Gordon B. Hinckley,” Ensign, Iulai 1999, 72.

  6. “O Le Tama, o le Alo, ma le Agaga Paia,” 53.

  7. “O Le Tama, o le Alo, ma le Agaga Paia,” 53.

  8. Teachings of Gordon B. Hinckley 259.

  9. “Fafaga le Agaga, Faafailele le Tagata,” Liahona, Oke. 1998, 2, 4–5.

  10. Discourses of President Gordon B. Hinckley, Volume 1, 440.

  11. “O Le Korama a le Au Peresitene Sili,” Liahona, Tes. 2005, 36.

  12. I le Conference Report, Ape. 1964, 38–39.

  13. “Inspirational Thoughts,” Ensign, Iulai 1998, 5.

  14. Teachings of Gordon B. Hinckley 261.

  15. “O Le Sailiga Faia Pea Lava Pea mo le Upu Moni,” Liahona, Fepuari-Mati 1986, 11.

  16. “Fafaga le Agaga, Faafailele le Tagata,” 2.

  17. “Ola i o Tatou Talitonuga Maumaututu,” Liahona, Sete. 2001, 4-5.

  18. Discourses of President Gordon B. Hinckley, Volume 1, 377–78.

  19. Discourses of President Gordon B. Hinckley, Volume 1, 319.

  20. “Priesthood Restoration,” Ensign, Oke. 1988, 72.