Talafaasolopito o le Ekalesia
Samoa: Faasologa o Taimi


“Samoa: Faasologa o Taimi,” Talafaasolopito o le Lalolagi Atoa: Samoa (2020)

“Samoa: Faasologa o Taimi,” TalafaasolopiGlobal Histories: Samoa

Samoa: Faasologa o Taimi

24 Ianuari, 1863 • Aunu‘u, SamoaO Kimo Pelio ma Samuela Manoa na avea o ni faifeautalai muamua o le Au Paia o Aso e Gata Ai e tala’i i Samoa, ina ua mae’a ona vala’auina e Walter Murray Gibson i Hawaii. Ina ua tuana’i ni nai taimi e aunoa ma se tala mai ia Gibson, o le na tapeina lona igoa ona o le so’ona faatautala o le pule i le tausaga e 1864, ma e leai fo’i nisi faifeautala’i na toe omai e suia i la’ua, na iu ai ina faaipoipo i la’ua ma faamautu i Samoa.

3 Iuni, 1876 • Tutuila, SamoaNa maliu Kimo Pelio, ma tuua ai na’o Samuela Manoa e faaauau le faia na’o ia o sauniga Lotu.

1882–83 • TutuilaNa faatamaia le lima o Manoa i se faalavelave faafuasei a o fagota ma lē toe mafai ai ona ia taitaiina sauniga Lotu. I le gasologa o le 15 masina sa nofo ai i le fale ina ia toe maua lona malosi, o le toatele o le au paia i le motu ua auai atu i isi lotu.

21 Iuni, 1888 • Aunu‘uO faifeautalai o Iosefa ma Florence Dean, faatasi ai ma se atalii pepe, na taunuu i le motu o Aunu’u, ma feiloai ai ma Samuela Manoa. O lo la taunuu mai na faailogaina ai aloaia le tatalaina aloaia o le Misiona a Samoa.

25 Iuni, 1888 • Aunu‘uNa avea Malaea ma ulua’i tagata liliu mai na papatisoina i le mavae ai ona tatalaina le Misiona a Samoa.

28 Oketopa, 1888 • Aunu‘uNa faapaiaina le falelotu muamua na fausiaina i Samoa. O le aso lava lea, na faatulaga ai se paranesi, ma na faatuina ai le Aualofa muamua i le motu, ma avea ai Florence Dean ma peresitene ma Leutuva o le fesoasoani.

28 Oketopa, 1888 • Aunu‘uNa valaauina ai Pologa o le ulua’i faifeautalai mai le lotoifale e galue i le Misiona a Samoa.

Tesema 1888 • Samoa Na faatau e le Misiona a Samoa se va’a, lea na latou faaigoaina o Faaaliga (Revelation).

23 Mati, 1889 • Upolu, SamoaO Ifopa o Saleimoa na avea ma tagata papatiso liliu mai muamua i Upolu. Na papatisoina lona to’alua o Matalita ia Setema.

Iuni 1890 • Fogatuli, Savai‘i, SamoaNa amataina galuega faafaifeautala’i i Savai’i e ala i taumafaiga a tagata o le Ekalesia o Afualo ma lona faletua o Emele.

14 Fepuari, 1891 • Fagali‘i, UpoluO Malietoa Laupepa, le Tupu o Samoa, na asiasi atu i taitai o le Ekalesia i le fale o le misiona.

1890 • Pago Pago, Tutuila; Tuasivi, Savai‘i; Malaela, UpoluNa suia e faifeautalai vasega o aoga laiti na faia i falelotu i le lotoifale ma “aoga tutotonu” na faatulagaina lea e mafai ona auai atu i ai tamaiti aoga mo le taimi atoa o le aoga.

1897 • SamoaNa televave le tuputupua’e o le Ekalesia a’o amata ona asiasi taamilo faifeautalai faatasi ma le “moli maneta” na faaali ai ata mai Iuta ma le laumua o le Ekalesia, ua mafai ai e tagata i Samoa ona lagona se sootaga i le Ekalesia aoao.

1898 • SamoaNa silia ma le 1,000 tagata auai i le Misiona a Samoa.

1900 • Iunaite Setete ma SiamaniNa mauaina aloaia e le malo o Amerika ia Tutuila, Aunu’u ma isi motu o Samoa i sasa’e, ma maua ai Amerika Samoa. Na mauaina aloaia e le malo o Siamani ia Upolu, Savai’i, ma isi motu i sisifo, ma fatuina ai Siamani Samoa. I le 1914 na avea ai Siamani Samoa ma Samoa i Sisifo ina ua tauaveina e Niu Sila le puleaina o motu i sisifo.

1903 • Aai o Sate Leki, IutāSa lomiaina le Tusi a Mamona i le Gagana Samoa.

8 Novema, 1904 • Sauniatu, Siamani SamoaO le fasi eleele i Sauniatu na faamamaina o se laasaga muamua lea i le fauina o se nofoaga e faapotopoto ai tagata o le Au Paia i Samoa. Na faapaiaina lea laueleele ma faaigoaina ina ua mavae masina e lua mulimuli ane.

20 Mati, 1905 • SauniatuO vasega mo aoga muamua sa faatuina i Sauniatu.

1908 • SauniatuO Viliamu A. Moody, le peresitene o le Misiona a Samoa, na suia le taulaiga a le misiona mai le faapotopotoina i ni nofoaga i le toe fausiaina o paranesi i atumotu o Samoa.

1908 • Aai o Sate LekiLomiaina le tusipese muamua a le Au Paia o Aso e Gata Ai i le gagana Samoa.

1918 • Samoa i SisifoNa feauaunaai tagata o le Au Paia le tasi i le isi i taimi o mafatiaga o le faama’i oti tele o le fulu na pagatia ai Samoa, ma iu ai ina fano ai le sili atu ma le tasi o vaelima o tagata o le faitauaofai o tagatanuu.

Ata
Tavita O. MaKei i Samoa

Me–Iuni, 1921 • Atumotu o Samoa

O Tavita O. MaKei na avea ma ulua’i Aposetolo e asiasi atu i le Au Paia i Samoa i Sisifo.

1933 • Sauniatu ma Vaiola, Samoa i SisifoO nofoaga sa avea muamua ma nofoaga e faapotopoto ai ua avea ma nofoaga autu o le a’oa’oina.

1940–45 • Atumotu o SamoaNa faateleina matafaioi na tuu atu i Au Paia a Samoa mo le Ekalesia ina ua toe faafo’i atu faifeautala’i i o latou aiga ona o tulaga o taua. Na avea Aloese ma peresitene o le Aualofa, o se valaauga na umia e le faletua o le peresitene o le misiona.

15 Aperila, 1951 • Pesega, Samoa i SisifoI le mavae ai o le tele o tausaga o le valaauina o faifeautalai e pulefaamalumalu i paranesi, o le faamamafa fou na tuuina atu i le valaauina o tagata o le au paia i le lotoifale e taitaia paranesi. O le Paranesi a Pesega na muamua ona toefaatulagaina ma avea ai tagata o le paranesi ma ta’ita’i, ma o Selu Fruen ua avea ma peresitene.

14--17 Ianuari, 1955 • Pesega ma SauniatuO le Peresitene o le Ekalesia o Tavita O. MaKei na toe fo’i i Samoa i Sisifo ma feiloa’i ma le Au Paia i Pesega ma Sauniatu.

Ianuari 1962 • Samoa i SisifoNa tutoatasi ai Samoa i Sisifo mai ia Niu Sila. Na suia aloaia le igoa o le atunuu ia Samoa i le 1997.

Mati 18, 1962 • Apia, Samoa i SisifoNa faatuina le siteki muamua i Motu o Samoa ma avea ai Percy J Rivers ma peresitene.

Iulai 1967 • Samoa i SisifoNa faatuina e le Ekalesia se matagaluega mo faaliliuga i totonu o le Misiona a Samoa ina ia saunia ripoti ma tusi taiala i le gagana Samoa.

Aperila 1971 • Aai o Sate LekiTofia Percy J. Rivers ma Peteriaka mo le Misiona a Samoa Apia. O le tausaga na soso’o ai, ia Iuni 1972, na valaauina ai Rivers e avea ma Sui Risone muamua o le Pasefika i Saute.

1 Iuni, 1974 • Samoa i SisifoI le faatuina o lana siteki lona fitu, na avea ai Samoa i Sisifo ma atunuu muamua e alaala ma nonofo ona tagata i totonu o tuaoi o latou siteki.

1976 • Samoa i SisifoNa amataina ai se polokalame o a’oa’oga seminare i aiga e aofia ai vasega i vaiaso ta’itasi.

Ata
Malumalu o Apia Samoa

5--7 Aukuso, 1983 • Apia,

O le Malumalu o Apia Samoa na faapa’aina e Gordon B Hinckley.

1984–85 • Samoa i SisifoI totonu o le tausaga e tasi, na faatupulaia ai le numera o tagata o le Ekalesia e tusa ma le 40 pasene, mai le 25,441 o tagata i le 35,322.

1986 • ApiaO Tufuga Samuelu Atoa ma Helen Evans Atoa o ni tagata muamua o le lotoifale na valaauina e avea ma peresitene ma faatina o le Malumalu o Apia Samoa.

Setema 1987 • ApiaNa tatalaina ai se nofoaga autu mo le a’oa’oina o faifeautalai o le Misiona a Samoa Apia.

Tesema 1991 • Samoa i Sisifo ma Amerika SamoaI le mavae ai o le Afa o Valelia lea na matuā faatama’ia ai meatoto ma aseta ma faaleaogaina ai le faitau afe o fale i Motu o Samoa, na foai atu ai e le Ekalesia le silia ma le 40 tone o meaai, sapalai o faalavelave faafuasei, ma totoga faufale.

1992 • Samoa i SisifoO’o atu le faitau aofa’i o tagata o le Ekalesia i le 50,000.

9 Iulai, 2003 • Apia, SamoaNa mu i le afi le Malumalu o Apia Samoa, ma faatama’ia ai le tele o le fale.

4 Setema, 2005 • ApiaI le mae’a ai o le toefausia, na faapaiaina ai le Malumalu o Apia Samoa.

Setema 2009 • SamoaE 22 ni tagata o le Au Paia i Samoa na maliliu mai aafiaga ogaoga o le mafuie ma le galulolo i le Vasa Pasefika tutotonu. Na auai malosi tagata o le Ekalesia i galuega lavea’i

Aperila 19, 2013 • ApiaNa auai atu ai le Ekalesia i le Fono Faatonu a Ekalesia i Samoa, o se faalapotopotoga tuufaatasia ai lotu e faasoa ma galulue faatasi mo le lelei lautele.

26 Ianuari, 2014 • Aleisa, SamoaO le siteki a Tafuaupolu, o le lona 25 lea o siteki i Samoa na faatuina e Elder O. Vincent Haleck, ma avea ai Harry Finau o le peresitene.

Ata
Peresitene Russell M. Nelson, Wendy Nelson ma Tuilaepa Sa’ilele Malielegaoi

18 Me 18, 2019 • Apia

Na saunoa ai Peresitene Russell M Nelson ma lona faletua o Wendy Nelson ma le Palemia o Samoa, o Tuilaepa Sa’ilele Malielegaoi i se faigalotu ma le Au Paia i Apia.