Aoaoga a Peresitene
Mataupu 5: Faatuatua ma Salamo


Mataupu 5

Faatuatua ma Salamo

“O le mea tatou te manaomia i totonu o le Ekalesia, faapea foi ma fafo atu, o le salamo. Tatou te manaomia le tele o le faatuatua ma le tele o le naunautaiga e auauna i le Alii.”

Mai le Soifuaga o Iosefa Filitia Samita

Na aoao mai Peresitene Iosefa Filitia Samita, “O le faamagaloina o agasala e maua mai i le faatuatua ma le salamo lotofaamaoni.”1 Sa ia fai mai “e alagatatau, e le na o lo tatou talitonu, ae ia tatou salamo,” ma sa ia aoao mai foi pe a tatou faia o galuega lelei i le faatuatua seia oo i le iuga, o le a tatou “maua le taui o le au faatuatua ma le avanoa i le malo Selesitila o le Atua.”2 I le i ai o le naunautaiga mo tagata uma e maua lenei taui, sa ia molimau atu ia Iesu Keriso ma talai le salamo i le taimi o lana auaunaga.

I le amataga o lana auaunaga o se Aposetolo, na ia saunoa ai: “Ua ou manatu ua avea ma au misiona, ina ou lagona le fiafia, ou te mafaufau, i le Agaga o le Alii i au femalagaaiga i siteki o Siona, ma fai atu i tagata o nei o le aso o le salamo ma valaau atu i tagata o le Au Paia o Aso e Gata Ai ina ia manatua a latou feagaiga, o folafolaga ua latou fai ma le Alii, e tausi i ana poloaiga, ma mulimuli i aoaoga ma faatonuga a toeaina o Isaraelu —o perofeta a le Atua—e pei ona faamaumauina i nei tusitusiga paia. I mea uma e tatau ona tatou savavali ma le lotomaulalo ma le migao i luma o le Alii ina ia faamanuia ai i tatou ma taitaiina e le Agaga Paia. Ou te manatu o le aso lenei o le lapataiga. O le taimi o le lapataiga mai lava le aso na maua ai e le perofeta le faaaliga mai le lagi o le a toefuataiina le talalelei.”3

I le sauniga o le faamanatuga i se tasi Aso Sa, na ta’u atu ai e Peresitene Samita i le faapotopotoga le mafuaaga ua ia saunoa ai i le leo o le lapataiga. O lona atalii, o Iosefa, sa auai i le sauniga, na ia tusia mulimuli ane: “Ou te manatua lelei nisi o saunoaga a [lo’u tama] sa fai i lena sauniga. ‘O ai lau uo, po o ai e sili ona alofa ia te oe?’ sa ia fesili ai i le faapotopotoga. ‘O le tagata e fai atu ia te oe o loo lelei mea uma i Siona, ua i faitotoa le manuia po o le tagata e lapataia oe i mala ma faigata ua folafola mai vagana ai ua e ola i mataupu faavae o le talalelei? Ou te manao ina ia outou iloa ou te alofa i tagata o le Ekalesia, ma ou te le manao i se tasi o i latou e tusilima ma faitio mai ia te au pe a pasi atu i le isi itu o le veli o le ola faaletino ma faapea mai, “Ana faapea e te lapatai mai ia te au semanu ou te le i ai i lenei faigata.” Ma o lea ua ou tuuina atu ai le leo o le lapataiga ma le faamoemoe o le a saunia o’u uso ma tuafafine mo le malo o le mamalu.’”4

Ata
President Joseph Fielding Smith sitting in his office, wearing a white shirt, a dark suit, a dotted tie, and glasses.

Na faasoa mai e Peresitene Iosefa Filitia Samita ana mafuaaga mo le valaau atu i tagata o le Ekalesia e salamo: “Ou te alofa i tagata o le Ekalesia.”

Sa iloa e i latou sa galulue felataai ma Peresitene Samita i tua atu o lana lapataiga mamafa o loo i ai se tama e alofa mutimutivale mo tagata o e o saisaitia i le agasala. O Elder Francis M. Gibbons, sa galue o se failautusi i le Au Peresitene Sili, sa masani ona auai pe a taulima e Peresitene mataupu e aafia ai le faamasinoga a le Ekalesia. Na manatua e Elder Gibbons: “O ana faaiuga sa faia pea i le agalelei ma le alofa ma le lautele o le alofa mutimutivale e faatatau i tulaga talafeagai. Sa masani ona ia faapea atu pe a uma ona ia silafia se tulaga o se mataupu faigata, ‘Aisea e le amio pulea ai tagata?’ Na te le faia i le tuua’ia po o le tausalaina ae faia ma le faanoanoa ma le le fiafia.”5 Na saunoa Peresitene Spencer W. Kimball, sa i ai i la’ua ma Peresitene Samita i le Korama a Aposetolo e Toasefululua, “O le tele o taimi sa matou fai atu ai talu ai o le a avea le Toasefululua ma faamasino o Isaraelu, o le a fiafia soo se tasi o i tatou e fai e ia le faaiuga, aua o lana faamasinoga e agalelei, alofa mutimutivale, tonu, ma paia.”6 Pe a faauuina e Peresitene Samita ni epikopo, e masani ona ia fautua atu: “Ia manatua, e i ai vaivaiga o tagata uma, ma e e le itiiti ifo i le lua itu o faamatalaga taitasi. Afai e te sese i lau faamasinoga, ia manatua ia e sese i le itu o le alofa ma le alofa mutimutivale.”7

Aoaoga a Iosefa Filitia Samita

1

O le muai mataupu faavae o le talalelei o le faatuatua i le Alii o Iesu Keriso.

O lo tatou faatuatua e faatotonugalemu i le Alii o Iesu Keriso, ma e ala atu ia te ia i le Tama. Tatou te talitonu ia Keriso, talia o ia o le Alo o le Atua, ma tauave lona suafa i o tatou luga i le vai o le papatisoga.8

Ia avea ma mea silisili i o outou mafaufau, nei ma taimi uma lava, o Iesu o le Keriso, o le Alo o le Atua soifua, na afio mai i le lalolagi e tuuina mai lona soifua ina ia tatou ola ai. O le upumoni lena, ma o le faavae. I luga o lena faavae ua atiae ai lo tatou faatuatua. E le mafai ona faaleagaina. E ao ona tatou pipii i nei aoaoga e ui lava i aoaoga a le lalolagi, ma manatu o tagata; aua o le faatumutumuga lenei, e taua lenei mo lo tatou faaolataga. Ua togiolaina i tatou e le Alii i lona toto, sa ia aumai ia i tatou le faaolataga, ua saunia—ma e i ai le tuutuuga lenei e le tatau ona tatou faagalo—o le a tatou tausia ana poloaiga, ma manatua pea o ia. Afai tatou te faia lena mea, o le a faasaoina i tatou, ae o manatu ma le valea o tagata, o le a fano mai le lalolagi.9

Tatou te o mai ai i le Atua e ala i le faatuatua. Pe a na tatou le talitonu i le Alii o Iesu Keriso, pe a na leai so tatou faatuatua ia te Ia po o lana Togiola, po ua tatou le manatu e tausi i Ana poloaiga. Ona ua ia i tatou le faatuatua ua aumaia ai i tatou e ogatasi ma Lana upumoni ma maua le naunautaiga i o tatou loto e auauna ia te Ia. …

… O le mataupu faavae muamua o le talalelei o le faatuatua i le Alii o Iesu Keriso; ma ioe o le a leai so tatou faatuatua i le Alii o Iesu Keriso e aunoa ma le i ai o le faatuatua i Lona Tama. Pe a i ai lo tatou faatuatua i le Atua le Tama ma le Alo ma ua taitaiina ai, e pei ona tatau ona tatou i ai, e le Agaga Paia, o le a i ai lo tatou faatuatua i auauna a le Alii o e o lo o Ia fetalai mai ai.10

2

Faatuatua o lona uiga o galuega.

“O le faatuatua o le mafuaaga lea o faatinoga uma.” [Lauga i le Faatuatua, lauga 1.] Afai e te faatali ma manatu i lena mea mo sina taimi, ou te manatu o le a e malie e matua moni lava lea i mea faaletino faapea foi i mea faaleagaga. E moni lea ia tatou lava faatinoga, e faapea foi ma faatinoga a le Atua. …

“E mate le faatuatua pe a leai ni galuega” [Iakopo 2:26]—i se isi faaupuga, e le o i ai. Ou te manatu o le uiga manino a Iakopo o le, “Faaali mai ia te au lou faatuatua e aunoa ma ni galuega, e leai se iuga; ae o le a ou faaali atu ia te oe lo’u faatuatua ma a’u galuega, o le a i ai se mea e faataunuuina.” [Tagai Iakopo 2:18.] Faatuatua o lona uiga o galuega. … o lona uiga e malosi atu le Faatuatua i lo le talitonu. …

O le faatuatua o se meaalofa a le Atua. O mea lelei uma lava o se meaalofa mai le Atua. O aoaoga ia a tusitusiga paia e pei ona maua i le mataupu 11 o Eperu —o lenei mataupu o se faamatalaga matagofie o le faatuatua—[ma] i faaaliga ua tuuina mai e le Alii i le Mataupu Faavae ma Feagaiga, ma isi tusitusiga paia. E le mafai ona maua le faatuatua e aunoa ma gaoioiga po o le faatuutuu po o le talitonu ae leai se faatinoga. O le naunautaiga moni e maua le faatuatua o le a le maua ai le faatuatua e sili atu nai lo le naunautaiga ina ia atamai i le musika po o le valiata o le a aumai ai le atoatoa i nei mea e aunoa ma le faatinoga poto. O iina e oo mai ai o tatou faafitauli. Tatou te maua se molimau i le Talalelei, tatou te talitonu ia Iosefa Samita, tatou te talitonu ia Iesu Keriso, tatou te talitonu i mataupu faavae o le Talalelei, ae o le a le malosi o loo tatou galulue ai i ia mea?

… Afai tatou te mananao ia i ai se faatuatua ola, ma tumau, e ao ona tatou toaaga i le faataunuuina o tiute taitasi i le avea ai o ni tagata o le Ekalesia. …

Ioe, pe a na fai e ia i tatou le faatuatua na faaalia e Nifae! Faitau le mataupu e 17 o le 1 Nifae ina ua tetee ona uso ia te ia ma tauemu ia te ia ona sa ia sauni e fau se vaa, ma faapea atu:

“O lo tatou uso o se vale, ona ua ia manatu e mafai ona ia fauina se vaa; ioe, ma ua manatu foi o ia e mafai ona ia sopoia nei vai e tele.” [1 Nifae 17:17.]

Na tali atu Nifae ia i latou:

“Afai na poloaiina au e le Atua ou te faia mea uma, e mafai ona ou faia. Afai na te poloaiina au ia ou fai atu i lenei vai, ia eleele oe, e eleele lava; ma afai ou te fai atu ai, o le a faia lava.” [1 Nifae 17:50.]

O lona faatuatua lena.11

Ua tatou le savavali nei i la tatou vaai, e pei ona tatou faia ae tatou te lei o mai i lenei lalolagi, a ua finagalo le Alii ina ia tatou savavali i le faatuatua [tagai 2 Korinito 5:7]; ma o le savavali i le faatuatua o le a tatou maua ai le taui o e amiotonu, pe afai tatou te gauai atu i nei poloaiga ua tuuina mai mo lo tatou faaolataga.12

A le gauai atu le tagata i le aoaoga faavae ma savali i le faatuatua, taliaina le upumoni ma mulimuli i poloaiga e pei ona tuuina mai, o le a faigata ia te ia ona maua le ola e faavavau, e tusa lava pe faafia ona ia tautau atu i ona laugutu o Iesu o le Keriso, pe talitonu ua auina mai o ia e lona Tama i le lalolagi mo le togiolaina o le tagata. O lona uiga e sa’o Iakopo ina ua fai mai o temoni ua “talitonu ma tetemu,” ae latou te le salamo [tagai Iakopo 2:19].13

3

O le salamo o le mataupu faavae lona lua o le talalelei ma e taua i lo tatou faaolataga ma le faaeaga.

O le salamo o le mataupu autu faavae lona lua o le talalelei ma o le taunuuga o le faatuatua.14

O le mea tatou te manaomia i totonu o le Ekalesia, e faapena foi ma fafo, o le salamo. Tatou te manaomia ia tele le faatuatua ma ia tele le naunautaiga e auauna atu i le Alii.15

Pe moni ea o nisi o i tatou o lo o i ai se manatu e le afaina pe a tatou agasala pau lava le mea ia le o se agasala matuia, se agasala e oo mai ai le oti, o le a faaolaina lava i tatou i le malo o le Atua? Na vaai Nifae i o tatou aso. Sa ia fai mai o le a fai mai tagata [tagai 2 Nifae 28:7–9]. Ae ou te fai atu ia te outou, e le mafai ona tatou fulitua i le ala o le upumoni ma le amiotonu ma faatumauina le taitaiga a le Agaga o le Alii.16

E leai se nofoaga i Siona mo le e fiafia e fai le agasala. E i ai se nofoaga mo le e salamo mai ana agasala, mo le tagata e fulitua i le amioleaga ae saili mo le ola e faavavau ma le malamalama o le Talalelei. E le tatau ona tatou vaai i le agasala e faatagaina ai i sona tulaga maulalo, sili atu nai lo se mea e mafai e le Alii lava ia, ae ia savavali ma le tonu ma le atoatoa i luma o le Alii.17

E pau lava le mea e mafai ona faaolaina ma faaeaina ai le tagata i le malo o le Atua o le amiotonu; o le mea lea, e tatau ona tatou salamo mai a tatou agasala ma savavali i le malamalama aua o Keriso o loo i ai le malamalama [tagai 1 Ioane 1:7], ma o lona toto e mafai ai ona faamamaina i tatou mai agasala uma ma ia tatou mafuta ma le Alii ma maua lona mamalu ma le faaeaga.18

Tatou te manaomia le salamo, ma e manaomia ona tauina mai ia i tatou ina ia salamo.19

4

I le mataupu faavae o le salamo, ua faaalia ai le alofa mutimutivale o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso.

O le salamo o se tasi o mataupu faavae e sili ona faamafanafana ma paia ua aoaoina i le talalelei. I lenei mataupu faavae ua faaalia ai le malosi sili nai lo se isi lava mataupu faavae, le alofa mutimutivale o lo tatou Tama Faalelagi ma lona Alo e Toatasi na Fanaua, o Iesu Keriso. O se mea matautia semanu e oo i ai pe a na leai se faamagaloina o agasala ma e leai se auala e faamamaina ai le agasala mo i latou ua salamo ma le lotomaulalo! E na ona tatou manatunatu i se vaega le matautia o le a oo mai ia i tatou, pe afai o le a tatou tumau i le faasalaga o a tatou soligatulafono e faavavau faavavau lava e aunoa ma se faamoemoe mo se toomaga. E faapefea ona maua lena toomaga? O ai tatou te maua mai ai?

Ua fetalai mai lo tatou Alii:

“Aua ua faapea lava ona alofa mai o le Atua i le lalolagi, na Ia aumai ai Lona Atalii e toatasi, ina ia le fano se tasi e faatuatua ia te Ia, a ia maua e ia le ola e faavavau

“Aua e lei auina mai e le Atua lona Alo i le lalolagi ina ia faasala i le lalolagi; a ia faaolaina le lalolagi ia te ia.” [Ioane 3:16–17; tagai foi fuaiupu 18–21.]

Pe a na le auina mai e le Tama ia Iesu Keriso i le lalolagi, semanu ua leai se faamamaina o agasala ma ua leai se toomaga mai le agasala e ala i le salamo.20

Ata
A young man kneeling in prayer at his bedside.

O le Salamo o se tasi o mataupu faavae silisili faamafanafana ma le paia ua aoaoina i le talalelei.”

Afai tatou te malamalama lelei lava ma lagona e oo lava i sina mea itiiti, le alofa ma le agalelei matalasi o le vaega a Iesu Keriso e mafatia mo a tatou agasala, semanu ua tatou naunau ina ia salamo mai ia tatou soligatulafono uma ma auauna atu ia te ia.21

5

O le salamo e aofia ai le faanoanoa faamaoni mo le agasala ma le fulitua atoatoa i le agasala

Ua faapea mai le mau:

“Ia e osi atu se taulaga i le Alii lou Atua i le amiotonu, o se taulaga lava o le loto momomo ma le agaga salamo.” [MF&F 59:8.]

O lona uiga o le salamo.

… O le salamo, e tusa ai ma le faamatalaga o lo o i le tusi o lomifefiloi, o le faanoanoa faamaoni ma le faasalaga e le tagata lava ia, ma le liliuese atoa mai le agasala… . E le mafai ona i ai se salamo moni e aunoa ma le faanoanoa ma le naunautai ina ia tuusaoloto mai le agasala.

O le agaga salamo o le faailoga lea o le loto momomo, po o le lotomaulalo, ma le lagona faamaoni i le mafuaaga o le agasala ma le iloa o le alofa mutimutivale ma le alofa tunoa o le Atua ua tuuina atu i le tagata agasala ua salamo. … Ona o lena mafuaaga ua fetalai mai ai le Alii, e pei ona ou sii atu le mau, e ao ona tatou tuuina atu le taulaga “i le amiotonu, e oo lava i le loto momomo ma le agaga salamo.” …

O le salamo o le meaalofa a le Atua. … E le faigofie mo nisi tagata le salamo, ae o le meaalofa ma le faatuatua o le a tuuina atu i tagata taitoatasi o e saili i ai.22

Ua ou aoao mai i o’u aafiaga e faapea afai e te manao ina ia i ai se suiga, ua manao lava i se suiga, e mafai ona e faia. Ua ta’u mai e o tatou mafaufau ma tusitusiga paia le ala e ola ai—ma ua latou tau mai ia i tatou amioga e ao ona tatou suia mo lo tatou soifua manuia ma le alualu i luma e faavavau.23

6

O le taimi e salamo ai o nei lava.

O le a le faaolaina e le Atua ia alii ma tamaitai uma i le malo selesitila. Afai e te manao e oo i ai, ma e i ai ou faaletonu, ua e faia le agasala, ua e solia poloaiga a le Alii ma ua e iloa, o se taimi lelei lenei e te salamo ma toe faafou ai, ae aua nei i ai le manatu o se mea laitiiti lava ma o le a faamagaloina oe e le Alii, ua na o ni nai tositosi, ua na o se faasalaga laitiiti ma o le a faamagaloina i tatou; ona atonu o le a e maua oe lava ua lafoaiina i fafo, pe a e tausisi pea i se ala faapea.24

O le faatuutuu, e mafai foi ona faatatau i mataupu faavae o le talalelei, o le faomea lea o le ola e faavavau, o le olaga lea i le afioaga o le Tama ma le Alo. E toatele e o loo tatou faatasi, e oo lava i tagata o le Ekalesia, ua manatu faapea e leai se mea e faavavevave ai fua le usiusitai i mataupu faavae o le talalelei ma le tausia o poloaiga. …

Ia aua nei galo ia i tatou upu a [Amoleka]: “Aua faauta, o le olaga lenei o le taimi lea mo tagata e saunia ai e feiloai ma le Atua; ioe, faauta o le aso o le olaga lenei o le aso lea mo tagata e fai ai a latou galuega.

“O lenei foi, e pei ona ou muai fai atu ia te outou, ona ua ia te outou nei molimau e toatele, o le mea lea, ou te aioi atu ai ia te outou, aua tou te faatuai le aso o lo outou salamo e oo i le iuga; aua pe a mavae atu le aso nei o le ola, ua tuuina mai e sauniuni ai i le ola faavavau, faauta, afai tatou te le faaaoga o tatou aso manu o i lenei olaga, ona oo mai ai lea o le po o le pogisa, e le mafai ona fai ai se galuega e tasi.

“E le mafai ona e fai mai, pe a aumai oe i lena tulaga matautia, o le a ou salamo, o le a ou foi atu i lou Atua. E leai, e le mafai ona e fai mai o nei upu; ona o lena lava agaga e tasi sa mau i o outou tino i le taimi tou te o ese atu ai i fafo o lenei olaga, o lena lava agaga o le a i ai le mana e mau ai i lou tino i lena lalolagi faavavau.” [Alema 34:32–34.]25

7

O la tatou matafaioi i le lalolagi le sii a’e o se leo o le lapataiga.

Ua finagalo le Alii ina ia fiafia le tagata—o lona faamoemoega lena—ae ua le mananao tagata e fiafia ma ua latou faia i latou lava ia faanoanoa, aua ua latou manatu o o latou ala e sili atu i ala a le Atua, ma ona o le manatu faapito, matapeapea, ma le amioleaga ua i o latou loto; ma o le faafitauli lena ua ia i tatou i aso nei.26

I la tatou vaai a o femalagaai mai le tasi nofoaga i le isi ma mea ua tatou faitau ai i tala mo tagata lautele, ua faamalosia ai ona tatou faia ni faaiuga o le salamo mai le agasala e matua taua lava i le lalolagi atoa i aso nei.27

Aua tou te manatu ua tatou taunuu i se tulaga e le toe i ai ni mea e sili ona leaga. A le i ai le salamo o le a faateteleina le leaga. O lea ou te talai atu ai le salamo i nei tagata, i tagata o le Au Paia o Aso e Gata Ai, … ma mo atunuu o le lalolagi i soo se mea.28

O la tatou matafaioi i le lalolagi, le sii ae o se leo o le lapataiga, aemaise lava i tagata o le Ekalesia [tagai MF&F 88:81].29

O lo tatou tiute le fetausiai o le tasi i le isi, ma puipui le tasi i le isi, ia lapatai le tasi i le isi i puapuaga, e aoao le tasi i le isi i mataupu faavae o le Talalelei o le malo, ma ia tutufaatasi ma le malosi e tetee atu i agasala a le lalolagi.30

Ou te iloa e leai se mea e sili atu le taua pe talafeagai i lenei taimi nai lo le valaau atu ia salamo, e oo foi i tagata o le Au Paia o Aso e Gata Ai, ma ou te valaau atu ia i latou e oo foi ia i latou e le auai i le Ekalesia, e usiusitai i nei upu a lo tatou Togiola. O lenei ua ia ta’u sao maia e leai se mea le mama e ui atu i lona afioaga. Ua na o i latou ua faamaonia e i latou lava ua faatuatua ma ua faamamaina o latou ofu i lona toto e ala i lo latou faatuatua ma lo latou salamo—e leai ma nisi e ese mai ai e maua le malo o le Atua.31

“Faauta, o le a nonofo saogalemu atunuu, ituaiga, gagana, ma tagata uma i le Paia e Toatasi o Isaraelu, pe afai latou te salamo.” [1 Nifae 22:28.] Ma ina ia latou salamo. Ou te manao ia latou ola saogalemu. Ou te manao ina ia latou talitonu i le Paia e Toatasi o Isaraelu, o le na afio mai i le lalolagi ma togiola mo a tatou agasala, mo agasala a tagata uma, o le na aumaia ia i tatou le togiola mai le oti, o le na folafola maia le faaolataga ma le faamagaloina o a tatou agasala pe afai tatou te salamo.

Oi, maimau e pe a na talitonu tagata uma ia te ia, tapuai ia te ia ma lona Tama, ma auauna atu i le Alii lo tatou Atua i le suafa o le Alo, ona oo mai ai lea o le filemu, ona tutumau ai lea o le amiotonu, ona faatuina ai lea e le Alii lona malo i luga o le fogaeleele.32

Ou te aioi atu i le lalolagi e salamo ma talitonu i le upumoni, ina ia susulu atu le malamalama o Keriso i o latou olaga, ina ia tausia mataupu faavae lelei ma le moni taitasi ua ia i latou, ma ia faaopoopo i nei mea le malamalama ma le poto atili ua auala mai i faaaliga i nei aso. Ou te aioi atu ia i latou ina ia auai i le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai ma selesele i faamanuiaga o le talalelei.

Ou te aioi atu i tagata o le Ekalesia e fai ia galuega o le amiotonu, ia tausia poloaiga, ia saili le Agaga, ia alolofa i le Alii, ia faamuamua i o latou olaga mea o le malo o le Atua, ma galueaiina ai lo latou faaolataga i le matau ma le gatete i luma o le Alii[tagai Filipi 2:12].33

Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu

Fesili

  • I le “Mai le Soifuaga o Iosefa Filitia Samita,” iloilo le faamatalaga a Peresitene Samita e uiga i le mafuaaga o lona manao e “sii ae le leo o le lapataiga.” E faapefea ona avea le valaau atu e salamo o se faailoaga o le alofa?

  • O le a le uiga ia te oe o le faatotonugalemu o lou faatuatua i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso? (Tagai vaega 1.)

  • Aisea e taitai atu atu ai le faatuatua i faatinoga? (Mo ni faataitaiga, tagai i le vaega 2.) O a nisi o auala e mafai ona tatou faaali atu ai lo tatou faatuatua e ala i faatinoga?

  • E faapefea ona avea le salamo o se “taunuuga o le faatuatua (tagai vaega 3.)

  • Tomanatu lemu i se taimi na e salamo ai ma lagona le alofa mutimutivale ma le alofa o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso (tagai vaega 4). O le a se mea e mafai ona e faasoa mai e faatatau i lou agaga faafetai mo le Togiola a le Faaola?

  • Aisea ua le mafai ai ona salamo “e aunoa ma le faanoanoa ma le naunau e saoloto mai le agasala”? (Tagai vaega 5.) E faapefea i parakalafa mulimuli e lua i le vaega 5 ona aumai ai le faamoemoe mo se tasi ua lagona le faanoanoa ona o le agasala?

  • O a ni auala e avea ai le faatuutuu o “le gaoi o le ola e faavavau”? (Tagai vaega 6.) O a ni mea e matautia ai le faatuutuu o lo tatou salamo?

  • A o e iloiloina le vaega 7, mafaufau i le uiga o le “sii ae o le leo o le lapataiga.” E faapefea ona tatou agalelei ma alolofa ia tatou taumafaiga e lapatai ai i isi?

Mau Fesootai

Eperu 11:1–6; Mosaea 4:1–3; Alema 34:17; Eteru 12:4; Moronae 7:33–34; MF&F 18:10–16; Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:4

Fesoasoani mo le Aoaoina Atu

“O le tamaitiiti na te faia le faatinoga. A avea le faiaoga ma totonugalemu, ma avea ma tagata e autu i ai le ata, e fai uma e ia tala, ma pulea e ia gaoioiga uma lava, e toetoe lava ina mautinoa ua ia faalavelave i le aoaoina o tagata o le vasega” (Asahel D. Woodruff, Aoaoina Atu o le Talalelei [1962], 37; i Virginia H. Pearce, “O Le Potuaoga Masani—O Se Nofoaga mo le Tuputupu Ae Mautu ma Faifai Pea,” Ensign, Novema 1996, 12).

Faamatalaga

  1. O Tali i Fesili o le Talalelei, comp. Iosefa Filitia Samita Jr., 5 vols. (1957–66), 1:84.

  2. “Faatuatua ma Galuega: O Le Faamaninoga o se Feteenaiga,” Improvement Era, Oketopa 1924, 1151; tagai foi Aoaoga Faavae o le Faaolataga, comp. Bruce R. McConkie, 3 vols. (1954–56), 2:311.

  3. I le Lipoti o le Konafesi, Oketopa 1919, 88; faatusilima i le uluai tusiga.

  4. Iosefa Filitia Samita Jr., i le Take Heed to Yourselves! (1966), v–vi.

  5. Francis M. Gibbons, Iosefa Filitia Samita: Gospel Scholar, Perofeta a le Atua (1992), viii.

  6. Spencer W. Kimball, na sii mai e Bruce R. McConkie i le “Iosefa Filitia Samita: Aposetolo, Perofeta, Tama i Isaraelu,” Ensign, Aokuso 1972, 28.

  7. I le Iosefa Filitia Samita Jr. ma Ioane J. Stewart, O Le Soifuaga o Iosefa Filitia Samita (1972), 10.

  8. I le Lipoti o le Konafesi, Aperila 1970, 113.

  9. I le Lipoti o le Konafesi, Oketopa 1921, 186; tagai foi Aoaoga Faavae o le Faaolataga, 2:302.

  10. “Togiolaina o Tamaiti Laiti,” Deseret News, Aperila 29, 1939, Vaega a le Ekalesia, 3; tagai foi Aoaoga Faavae o le Faaolataga, 2:302–3.

  11. “Faatuatua,” Deseret News, Mati 16, 1935, Vaega a le Ekalesia, 3, 7.

  12. I le Lipoti o le Konafesi, Aperila 1923, 139.

  13. “Faatuatua ma Galuega: O Le Faamaninoga o se Feteenaiga,” 1151; tagai foi Aoaoga Faavae o le Faaolataga, 2:311.

  14. O Le Toefuataiga o Mea Uma (1945), 196.

  15. “O Le Penina Tau Tele,” Utah Genealogical and Historical Magazine, Iulai 1930, 104; tagai foi Aoaoga Faavae o le Talalelei, 2:48.

  16. I le Lipoti o le Konafesi, Oketopa 1950, 13.

  17. I le Lipoti o le Konafesi, Aperila 1915, 120.

  18. I le Lipoti o le Konafesi, Oketopa 1969, 109.

  19. “O Se Valaau Lapatai o le Salamo,” Deseret News, Me 4, 1935, Vaega o le Ekalesia, 6; tagai foi Aoaoga Faavae o le Faaolataga, 3:44.

  20. O Le Toefuataiga o Mea Uma, 196–97.

  21. O Le Toefuataiga o Mea Uma, 199.

  22. “Salamo ma le Papatisoga,” Deseret News, Mati 30, 1935, Vaega a le Ekalesia, 6.

  23. “Ou Uso Talavou Laiti Galulue,” New Era, Ianuari 1971, 5.

  24. “Minute o le Konafesi a le Aualofa,” Mekasini a le Aualofa, Aokuso 1919, 473, tagai foi Aoaoga Faavae o le Faaolataga, 2:17.

  25. I le Lipoti o le Konafesi, Aperila 1969, 121, 123.

  26. “O Le Valaau Lapatai o le Salamo,” 6; tagai foi Aoaoga Faavae o le Faaolataga, 3:35.

  27. I le Lipoti o le Konafesi, Oketopa 1966, 58.

  28. I le Lipoti o le Konafesi, Oketopa 1932, 91–92; tagai foiAoaoga Faavae o le Faaolataga, 3:31–32.

  29. I le Lipoti o le Konafesi, Aperila 1937, 59; tagai foi Aoaoga Faavae o le Faaolataga, 3:49.

  30. I le Lipoti o le Konafesi, Aperila 1915, 120.

  31. I le Lipoti o le Konafesi, Oketopa 1960, 51.

  32. I le Lipoti o le Konafesi, Oketopa 1919, 92.

  33. I le Lipoti o le Konafesi, Oketopa 1970, 7–8.