Aoaoga a Peresitene
Mataupu 9: Molimau o le Tusi a Mamona


Mataupu 9

Molimau o le Tusi a Mamona

“… E foliga mai ia te au e le taitai lava maua e soo se tagata o lenei Ekalesia le fiafia pe afai na te le faitauina pea lava pea le Tusi a Mamona, ma mafaufau i ai ma le faaeteete ina ia mafai ona ia molimau mai o se faamaumauga moni lava o loo i ai ia musumusuga a le Silisili Ese.”

Mai le Soifuaga o Iosefa Filitia Samita

Sa galue Peresitene Iosefa Filitia Samita o se Tusitalafaasolopito ma Tusitalafaamaumau o le Ekalesia mai ia Mati 1921 ia Fepuari 1970. I lenei tofiga, sa avea o ia ma tufugaaao e faasaoina muai faamatalaga e aoga i talafaasolopito o le Ekalesia. O se tasi o nei pepa o se molimau sa tusilima ma sainia e Tavita Uitimera, o se tasi o molimau faapitoa e toatolu o le Tusi a Mamona. Sa faamanuiaina foi Peresitene Samita e na te taulimaina se molimau na tusilima a Oliva Kaotui, o se tasi o Molimau e Toatolu o le Tusi a Mamona. Ina ua maea ona kopi tusilima nei faamatalaga e lua, sa faitauina e Peresitene Samita e le itiiti ifo i le lua fonotaga faalauaitele —o le tasi ia Mati 1939 ma faapea foi ia Oketopa 1956 i le konafesi aoao a le Ekalesia.

E ui ina lagona e Peresitene Samita le taua tele ona faasoa atu o nei molimau tusilima, ae sa ia talanoa soo atu i se tasi molimau o le Tusi a Mamona: o lana molimau, sa ia maua i se taimi umi a o le i galue o ia i le Ofisa o Talafaasolopito a le Ekalesia. Sa ia faapea mai, “Sa ou amata ona faitau le Tusi a Mamona ae ou te le i matua e avea o se tiakono, ma sa ou faitau ai pea mai lena taimi, ma ou te iloa e moni ia.”1 “Sa ou faitau i ai i le tele ma le tele o taimi,” sa ia tau atu ai i le Au Paia. “Sa le lava ona ou faitau i ai. O loo i ai pea mea moni ou te saili i ai ma maua, ona ou te lei iloa mea uma, ae ou te iloa e moni.”2

I le fefaasoaai ai o nei molimau i le Tusi a Mamona, o le faamoemoe o Peresitene Samita o le faamalosi atu i isi ina ia maua a latou lava molimau. Na ia faapea atu, “Ou te molimau atu ia te outou ua faamanino lelei mai e le Alii ia te au i faaaliga ua ou maua, ma le toatele o outou o lo o faatasi mai e molimau ai foi, o nei mea e moni, ma o le faamanuiaga lea a soo se tagata faamaoni o lo o taumafai e faitau ma le agaga tatalo ma le naunautai ia iloa pe moni le tusi pe leai; ona maua ai lea e ia o le molimau e tusa ai ma le folafolaga na fai e Moronae, o le na faamaufaailogaina le talafaamaumau ina ia oo mai i le Tisipenisione o le Atoaga o Taimi.”3

Aoaoga a Iosefa Filitia Samita

1

O le Tusi a Mamona o le talafaamaumau paia o loo i ai le talalelei e faavavau ma o loo molimau ia Iesu Keriso

O le Tusi a Mamona o le talafaasolopito paia o tagata anamua o le konetineta o Amerika, ma o lo o aofia ai valoaga a o latou perofeta, o poloaiga a le Alii ia i latou, ma le talafaasolopito ma le taunuuga o na tagata anamua. O le voluma Amerika o tusitusiga paia, ma e paia ma musuia e faapei o le Tusi Paia, o loo i ai talafaamaumau paia o ituaiga o tagata Eperu i le itu i le lalolagi i sasae.4

Sa sailia faatauanau e perofeta o Sa Nifae i le tatalo ina ia faasaoina a latou tusitusiga ina ia oo mai ma tautala mai tuugamau, e molimau mai i e ua totoe o le aiga o Liae, faapea foi ma Iutaia ma Nuuese, e faapea ua faaali mai e le Atua ia i latou le atoatoaga o le Talalelei. O lo latou popolega e faapea i nei aso e gata ai o le a aumaia tagata i le salamo ma le faatuatua i le Atua e ala i le molimau na tuuina mai i le tele o seneturi ua mavae i nei perofeta o Sa Nifae. O le mea moni, ua tatou aoao mai i le Tusi a Mamona o le faamoemoega autu lenei o le Tusi a Mamona, e pei ona faailoa mai i le tele o ona fuaitau. …

… Na faamanino mai e le Alii i perofeta o Sa Nifae o lo latou talafaasolopito ma valoaga o le a faasaoina ina ia faaalia mai i aso e gata ai o se molimau mo Iesu Keriso ma ia faatuina i tagata lana Talalelei. Na folafola e Nifae i Nuuese ma Iutaia o o tatou taimi ma tuuina ia i latou lana molimau i se auala e sili ona malosi ma faamatalatalaina. (2 Nifae 33.) Na faapea foi ona faia e Moronae. (Moronae 10:24–34.)5

O Nifae, o se tasi o muai perofeta o le kolone o Isaraelu, na valoia mai toeitiiti ono selau tausaga o muamua le Vaitaimi o Tagata Kerisiano, e faapea o le a faaali mai le efuefu ia talafaamaumau o lo o i ai talafaasolopito o ona tagata, o le a oo mai i le aso o le a “teena ai e tagata le mana o le Atua, le Paia e Toatasi o Isaraelu,” ma latou faapea mai: “Faalogo mai ia te i matou, ma ia outou faalogo mai ia matou mataupu; aua faauta, ua leai se Atua i aso nei, ona ua uma ona faia e le Alii ma le Togiola lana galuega, ma ua ia tuuina mai lona mana i tagata.” [2 Nifae 28:5.] O lea foi, e toatele i latou o le a faapea mai pe a tuuina atu i ai se tusi fou o tusitusiga paia o loo i ai le talafaasolopito o tagata o lenei lalolagi i sisifo: “O se Tusi Paia! O se Tusi Paia! Ua matou maua se Tusi Paia, ma e le mafai ona toe i ai se isi Tusi Paia.” [2 Nifae 29:3.]

… O lenei voluma fou o tusitusiga paia o le a fai ma molimau, e le na o mo Keriso ma o le a i ai ma le Talalelei e faavavau, ae avea foi o se molimau mo tusitusiga paia a Iutaia—o le Tusi Paia; ma o nei talafamaumau e lua—e tusa ai ma folafolaga a Nifae, lona tama, faapea foi Iosefa, le atalii o Isaraelu—e ola faatasi ma molimau o le talalelei faavavau [tagai 2 Nifae 3:11–13; 29:10–14]. O lea o se molimau o nei talafaamaumau e tulai mai i aso nei e molimau i le faamaoni o le tausalaga o i latou uma e tetee ia latou aoaoga.6

Ou te iloa na faaliliuina e Iosefa Samita le Tusi a Mamona i le meaalofa ma le mana o le Atua, ma ua oo mai “mo le faatalitonuina foi o Iutaia ma Nuuese, o Iesu o le Keriso, o le Atua Faavavau, ua faaali mai o ia lava i atunuu uma.” [Itulau autu o le Tusi a Mamona.]7

2

E tusa ai ma le tulafono o molimau, ua valaauina e le Alii molimau faapitoa e molimau i le Tusi a Mamona.

E i ai le tulafono ua faailoa mai lava i tusitusiga paia e puleaina ai molimau ma le tofiaina o molimau. O lenei tulafono e mulimuli ai pea le Alii i le tuuina atu o faaaliga fou i tagata.8

E oo mai lava i le tele o augatupulaga o lenei tulafono [o le tulafono o molimau] ua faamauina ma e tumau. Afai e i ai ni a tatou talafaamaumau atoatoa o augatupulaga uma, o le a tatou iloa ai pe a faavaeina e le Alii se tisipenisione, e silia i le tasi le molimau e molimau mo ia. I le tusi a Paulo i Korinito na ia faapea mai ai: “E mautu upu uma i le mau a le toalua po o le toatolu.” [2 Korinito 13:1.]9

E tusa ai ma le oo mai o le Tusi a Mamona, na fetalai le Alii o le a ia filifilia molimau. O le a tolu molimau faapitoa o le a molimau i le lalolagi, ma sa ia faapea mai:

“Ma e leai se tasi e ese mai ai e vaai i ai, vagana ai ni isi e toaitiiti e tusa ai ma le finagalo o le Atua, e molimau atu lana afioga i le fanauga a tagata; ona ua fetalai mai le Alii le Atua o le a tautatala mai upu a e faatuatua e peiseai ua mai i e ua oti.

“O le mea lea, o le a amata e le Alii le Atua ona aumai o upu o le tusi; ma o fofoga o molimau e tusa le toatele ma lona lava finagalo o le a faamautuina ai e ia lana afioga; ma oi talofa ia te ia o lē na te teena le afioga a le Atua!” (2 Ni. 27:13–14.)10

Ata
Joseph Smith and two of the Three Witnesses kneel in the forest while an angel stands before them holding the opened gold plates.

Na faaali e le agelu papatusi auro ia Oliva Kaotui ma Tavita Uitimera, le toalua o Molimau e Toatolu, ao i ai Iosefa Samita. Mulimuli ane na faaali e le agelu papatusi ia Matini Harisi, le molimau lona tolu.

O alii e toatolu ua valaauina e auauna atu o ni molimau faapitoa i le oo mai o le Tusi a Mamona i le mana o le Atua, o Oliva Kaotui, Tavita Uitimera, ma Matini Harisi. … Sa soosoo tauau i latou ma Iosefa Samita i le faatuina o lenei galuega ofoofogia i lenei tisipenisione. …

O la latou molimau e faapea na latou maua se asiasiga a se agelu mai le afioaga o le Alii, o le na fofola atu i o latou luma le talafaamaumau auro na faaliliu mai ai le Tusi a Mamona ma faatonuina ai i latou. Na latou vaai i togitogiga i luga o papatusi a o sue laupepa taitasi i o latou luma, ma na faalogoina le siufofoga o le Atua e i latou ua folafola mai le lagi o le faaliliuga sa faia i le meaalofa ma le mana o le Atua, ma faatonuina i latou e molimau ai i le lalolagi atoa. O nei molimau e toatolu, e ala mai tiga, sauaga, ma fesuiaiga uma o le olaga, sa tutumau pea le faamaoni i a latou molimau sa latou vaai i papatusi a o i ai se agelu ma sa faalogo i le siufofoga o le Atua ua fetalai mai ia i latou mai le lagi.

E toavalu isi molimau o e sa vaai foi i papatusi, fetagofi i ai, iloilo ma le faaeteete togitogiga i luga a o faaali atu ia i latou e Iosefa Samita. O la latou molimau o lo o tuuina atu foi i le lalolagi ma tusia i kopi taitasi o le Tusi a Mamona. O le toavalu uma o nei alii na tutumau le faamaoni i la latou molimau seia oo i le oti.

O nei molimau e toasefululua [e aofia ai ma Iosefa Samita], o le toafa o i latou na vaai i agelu ma maua faaaliga faalelagi, ma o le toavalu sa vaai i talafaamaumau e pei ona faaalia ia i latou e Iosefa Samita, o e uma, e foliga mai, ua silafia e le Alii ua tatau ai e faatuina ai le moni o le Tusi a Mamona, e pei ona ia folafola atu e ala ia Nifae o le a ia faia. “Ae talofa ia i latou e teena afioga a le Atua!” O molimau a nei alii ua sili ona faamalieina ai le tulafono.11

Ata
The eight witnesses around Joseph Smith as he shows them the gold plates.

Na faaali e Iosefa Samita papatusi auro i Molimau e Toavalu.

O Iosefa Samita … sa na o ia toatasi i le muai faaaliga, sa na o ia toatasi ina ua auina mai e Moronae le savali ia te ia, sa na o ia toatasi ina ua ia maua papatusi; ae ina ua tuanai o lea sa le toe na o ia toatasi. Sa valaauina e le Alii isi molimau. O le tina o Iosefa Samita, [o Lusi Maki Samita] i lona talafaasolopito ua faapea mai na sau le Perofeta i le fale ua tagi aue i le olioli ina ua tuanai ona vaai o molimau i papatusi i lalo o le taitaiga a le agelu a le Atua, aua, na ia fai mai, “Ua sii ese le avega ma ua ou le toe na o au toatasi.”12

3

O Molimau e Toatolu sa tutumau lo latou faamaoni i a latou molimau o le Tusi a Mamona.

O molimau [faapitoa] uma e toatolu na o ese ma tuua le Ekalesia. O Oliva Kaotui ma Matini Harisi na toe foi mai i le lotomaulalo ma saili e auai i le Ekalesia ma na maliliu i laua a o atoatoa lo laua auai. O Tavita Uitimera na tumau lona le auai i le Ekalesia; peitai, o nei alii e toatolu na tutumau le faamaoni i le molimau na latou tuuina atu i le lalolagi o lo o maua i kopi taitasi o le Tusi a Mamona.13

O le molimau lenei a Tavita Uitimera, na tuuina atu i Richmond, Misuri, ia Mati 19, 1881—na kopi mai le uluai pepa o faamatalaga, sa lomia i le Richmond Conservator i lena aso.

“Ia iloa e atunuu uma, ituaiga, gagana eseese ma tagata e oo atu i ai lenei tusi—

“O lea na sui ai John Murphy o Polo [Caldwell County], Misuri, sa ma talanoa i le taumafanafana ua tuanai, na faafitia la’u molimau o se tasi o molimau e toatolu i le Tusi a Mamona—

“Mo lena faamoemoega, ina ia malamalama nei o ia ia te au pe afai sa le i malamalama i ai, ma ina ia iloa e le lalolagi le upumoni, ou te faamoemoe nei, e tulai e pei ona i ai, i nai tausaga faaiu o lo’u olaga, ma i le matau i le Atua, o le taimi mulimuli lenei e faia ai lenei faasalalauga faalauaitele:

“E lei i ai lava se taimi na ou, faafitia ai lena molimau po o soo se vaega o i ai, lea ua leva ona lolomiina i lena tusi, o se tasi o molimau e toatolu.

“O i latou e iloa lelei au, sa ou tumau faamaoni i taimi uma i lena molimau—Ma e leai se tagata e mafai ona taitaiseseina pe masalosalo i ou manatu o lo o i ai i le taimi nei e uiga i lenei mea, ou te toe faamautu atu nei le moni o mea uma sa ou faamatala atu ma ua lolomiina.”14

Sei ou fai atu nei se faamatalaga e uiga ia Matini Harisi. … Ao tumau pea lona faamaoni i lana molimau i le Tusi a Mamona, sa tele tausaga sa le fiafia ai o ia i le Ekalesia. Ae i se taimi ina ua tuanai le taunuu mai o le au paia i Iuta, sa i ai nisi o o tatou uso lelei sa toe o e sue mai o ia, ma sa maua o ia ma fesoasoani ia toe maua e ia se lagona lelei i le ekalesia, ma toe faafoi mai o ia. Na sau o ia iinei [i Iuta], ma toe papatiso, ma nofo ai iinei mo ni nai tausaga, ma sa ia faaali atu lana molimau i e na aumau ai iinei. Na maliu o ia iinei ma e sa lagomau ai [i Clarkston, Iuta].

O lea ua tatou oo mai ia Oliva Kaotui. E a Oliva Kaotui, le tagata e sili ona taua o le toatolu, o le sa faatasi ma Iosefa Samita i le tele o taimi i le faaali mai o agelu ma le toefuataiga mai o ki? E a o ia? Na ia aluese mai le Ekalesia ma sa matua ita lava, ae na te lei faafitia lava lana molimau. Na fai mai nisi tagata na ia faafitia, ae e leai. Sa ia faamaoni pea i lena molimau i taimi uma. …

… Ina ua tuanai le tuliesea o le au paia mai Navu ma ua i ai i luga o le toafa ma ua foliga pogisa mea uma (na fai mai Sini Rikitone ua latou i ai i lo latou faatafunaga ma ua leai se faamoemoe mo i latou, ma sa fai mai ia nusipepa ua le mafai ona ola i latou!), i lalo o nei tulaga, sa fesiligia Oliva Kaotui … e toe foi mai i le Ekalesia. … Sa toe talia o ia, ma sa saunia e faamisiona i Peretania Tele ae na oo ina gasegase o ia ma maliu ai. Na maliu o ia i le aiga o Tavita Uitimera, o molimau atu i le upumoni.15

4

E mafai e tagata taitoatasi o le Ekalesia ona avea o se molimau i le Tusi a Mamona.

E le na o le pau nei o molimau e mafai ona gagana atu i le misiona paia a Iosefa Samita, po o le moni o le Tusi a Mamona. O le folafolaga o lo o i le Tusi a Mamona e faapea o i latou uma e naunau e iloa pe moni ma o lo o i ai le afioga a le Alii latou te iloa e moni lava pe a latou fesili atu ma le loto faamaoni, ma le manatu moni, ma le faatuatua ia Keriso, o le a ia faaali mai le moni o nei mea ia te outou i le mana o le Agaga Paia [tagai Moronae 10:3–5]. E fiaselau afe ē ua tofotofo i lenei folafolaga ma ua mafai ona fai mai ma le faamaoni a’ia’i, ua latou maua lena malamalama.16

Ua ou matua mautinoa foi ma le mausali o le Tusi a Mamona lea ua ou faitauina, o le upu a le Atua ma sa faaali mai, e pei ona tautino mai e Iosefa Samita sa faaalia mai, e faapena foi ona ou tu atu iinei ma tautino atu lena lava mea e tasi i o outou fofoga. O agaga uma o i luga o le fogaeleele o lo o i ai le atamai e malamalama ai ma iloa lena upumoni. E faapefea ona ia iloa lena mea? Pau lava le mea na te fai o le mulimuli i le faatulagaga ua aumai e le Alii lava ia ina ua ia folafola atu ia Iutaia o i latou e fai le finagalo o lona Tama e na te iloa le mataupu, pe mai le Atua pe ou te tautala fua lava au [tagai Ioane 7:17]. O la’u molimau i le lalolagi atoa, e moni lenei tusi. …

Ou te iloa o le mau a nei molimau [e toatolu] o lo o faamauina i kopi taitasi o le Tusi a Mamona e moni, sa latou tutu i luma o le agelu a le Atua o le na folafola mai ia i latou o talafaamaumau e pei ona faaliliuina ua moni ia, o a latou molimau na fetalai mai le Atua ia i latou mai le lagi ma valaau mai ia latou molimau atu ua moni lena mea, ma e leai se agaga na te le maua lena molimau pe a ia naunau e maua, e ala i le faitauina ma le agaga tatalo ma le faatuatua o lenei tusi, ma le agaga e fia iloa le upumoni e pei ona folafola mai e Moronae i se faaaliga. O le a ia iloa le upumoni e uiga i le toefuataiga o lenei tusitusiga paia na tuuina atu i tagata anamua o lenei konetineta.17

E foliga mai ia te au e le taitai lava maua e soo se tagata o lenei Ekalesia le fiafia pe afai na te le faitauina pea lava pea le Tusi a Mamona, ma mafaufau i ai ma le faaeteete ina ia mafai ona ia molimau mai o se tusi moni lava o loo i ai ia uunaiga a le Silisili Ese, ma e moni lona talaaga.” …

… E leai se tagata o lenei Ekalesia e talia i le afioaga o le Atua ae sa lei faitauina ma le faaeteete ma le matuai maelega le Tusi a Mamona.18

A e faitau i le Tusi a Mamona e te iloa o lo o e faitauina le upumoni. Aisea? Aua na faatonuina e le Atua tagata e tusia mea a o tutupu ma na Ia avatu ia i latou le atamai ma le musumusuga e fai ai. O le mea lea, o talafaamaumau sa tusia e tagata o e talitonu i le Atua. O nei talafaamaumau sa le i pau atu lava i lima o e liliuese; ae na tusia ma talanoaina e tusitalafaasolopito e tusa ai ma le uunaiga a le Agaga Paia, ma tatou te iloa o mea sa latou tusia e moni aua ua tuu i ai e le Alii Lana faamaufaailoga [tagai MF&F 17:6].19

5

A tatou faaauau pea ona faitau i le Tusi a Mamona i le faamaoni a’ia’i ma le agaga tatalo, o le a saga faatupulaia ai lava lo tatou fiafia i ai.

O i latou uma ua uma ona faitau ma le faamaoni i le Tusi a Mamona ua lagona le fiafia i mataupu musuia o i ai i ona itulau. … O loo i ai le musumusuga ma le lagona o le olioli filemu ma le faamalieina e o faatasi ma le faitauina o lenei tusi i le faamaoni a’ia’i ma le agaga tatalo.20

Ata
Hispanic mother and young daughter reading the Book of Mormon.

“O lo o i ai se musumusuga ma se lagona o le olioli filemu ma le faamalieina e o faatasi ma le faitauina ma le faamaoni ma le agaga tatalo o lenei tusi.”

A ou faitau i [le Tusi a Mamona] e saga uunaia ai lava au i lona paia, i le savali o loo i ai o se talipupuni o le misiona a le Alii o Iesu Keriso, ma le talalelei ua toefuataiina mai i le tisipenisione o le atoaga o taimi mo le faaolataga o agaga. Ua saga tupu pea lo’u fiafia i lenei talafaamaumau i aso uma ao ou vaai i le faataunuuina o folafolaga na saunoa i ai nei perofeta o e ua tautatala mai tuugamau, ma mai le efuefu seia oo i atuunuu uma o le lalolagi, ma alaga atu ai ia i latou le salamo, ma valaau atu ia i latou ia talitonu ia Keriso.21

Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu

Fesili

  • Na saunoa Peresitene Samita ua le lava lona faitauina o le Tusi a Mamona (tagai “Mai le Soifuaga o Iosefa Filitia Samita”). O le a se mea tatou te aoao mai lenei manatu?

  • I lenei mataupu, vaega 1 o lo o aofia ai nisi o aoaoga a Peresitene Samita e uiga i le faamoemoega o le Tusi a Mamona. E faapefea ona faataunuuina nei faamoemoega i lou olaga?

  • E ui ina o ese mai le Ekalesia ia Oliva Kaotui, Matini Harisi, ma Tavita Uitimera, e leai ma se tasi o i latou na faafitia lana molimau i le Tusi a Mamona (tagai vaega 2 ma le 3). Aisea e taua ai lenei mea a o tatou manatunatu ia latou molimau?

  • Na saunoa Peresitene Samita o tagata uma lava e mafai ona avea ma molimau o le Tusi a Mamona (tagai vaega 4). E faapefea ona tatou maua se molimau o le tusi? O le a se mea e te fai e faasoa atu ai lenei mau?

  • I le Tusi a Mamona, na saunoa Peresitene Samita, “E faatupulaia lo’u fiafia i lenei talafaamaumau i aso uma” (tagai vaega 5). E faapefea ona moni lenei mea mo oe? O le a se mea e mafai ona fai e se tagata e faamalosia ai lana molimau i le Tusi a Mamona?

Mau Fesootai

1 Nifae 6:3–5; 2 Nifae 29:7–8; Iakopo 4:1–4; Enosa 1:13; MF&F 20:8–12

Fesoasoani mo le Aoaoina Atu

“Molimau atu pe a musuia oe e le Agaga e faia, e le na o le faaiuga o le lesona taitasi. Tuu atu avanoa ia i latou ua e aoaoina e tuuina mai a latou molimau” (O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 45).

Faamatalaga

  1. I le Lipoti o le Konafesi, Oketopa. 1961, 18.

  2. I le Lipoti o le Konafesi, Oketopa. 1949, 89; tagai foi Aoaoga Faavae o le Faaolataga, ed. Bruce R. McConkie, 3 vols. (1954–56), 3:231.

  3. I le Lipoti o le Konafesi, Oketopa. 1956, 20; tagai foi Moronae 10:3–5.

  4. “Mataupu o le Uluai Faaaliga,” Improvement Era, Aperila. 1920, 503; tagai foi Aoaoga Faavae o le Faaolataga, 3:209.

  5. Talafaasolopito o le Ekalesia ma Faaaliga o Aso Nei (1953), 1:31–32.

  6. “Folafolaga o lo o i le Tusi Paia e Faatatau i le Tusi a Mamona,” Improvement Era, Setema. 1923, 958–59; tagai foi Aoaoga Faavae o le Faaolataga, 3:228–29.

  7. I le Lipoti o le Konafesi, Oketopa. 1970, 8.

  8. “Mau a Molimau o le Tusi a Mamona,” Improvement Era, Setema. 1927, 950; tagai foi Aoaoga Faavae o le Faaolataga, rev. ed., 1:203.

  9. Aoaoga Faavae o le Faaolataga, rev. ed., 1:203; ua aveese ia faatusilima mai le uluai tusiga.

  10. I le Lipoti o le Konafesi, Oketopa. 1956, 19–20.

  11. “Mau a Molimau o le Tusi a Mamona,” 952–53; tagai foi Aoaoga Faavae o le Faaolataga, 3:229–30.

  12. Aoaoga Faavae o le Faaolataga, rev. ed., 1:210–11.

  13. “Mau a Molimau o le Tusi a Mamona,” 952; tagai foi Aoaoga Faavae o le Faaolataga, 3:229–30.

  14. I le Lipoti o le Konafesi, Oketopa. 1956, 20.

  15. Aoaoga Faavae o le Faaolataga, rev. ed., 1:226–28.

  16. “Mau a Molimau o le Tusi a Mamona” 953; tagai foi Aoaoga Faavae o le Faaolataga, 3:231.

  17. I le Lipoti o le Konafesi, Oketopa. 1949, 89; tagai foi Aoaoga Faavae o le Faaolataga, 3:231–32.

  18. I le Lipoti o le Konafesi, Oketopa. 1961, 18.

  19. “Tusitalafaasolopito ma Tusitalafaamaumau,” Utah Genealogical and Historical Magazine, Aperila. 1925, 55; tagai foi Aoaoga Faavae o le Faaolataga, 2:202.

  20. “Amataga o le Uluai Faaaliga,” 503.

  21. I le Lipoti o le Konafesi, Aperila. 1925, 73.