Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 4: Fakamālohia ʻe he Mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní


Vahe 4

Fakamālohia ʻe he Mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní

“Fakapapauʻi ke ke moʻui ʻi he founga fakatōkilalo, ʻi ha founga te ke maʻu maʻu ai pē ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí ko hao kaungāmeʻa.”

Mei he Moʻui ʻa Lolenisou Sinoú

ʻI he fuofua lea ʻa Lolenisou Sinou heʻene hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí, naʻá ne akonaki ʻo pehē, “ʻOku tau fakafalala ki he Laumālie ʻo e ʻEikí ke ne tokoniʻi mo fakahā mai kiate kitautolu ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ke tau fakahoko ʻi ha ngaahi tūkunga makehe te tau ʻi aí.”1 Mahalo naʻe ʻikai mei moʻui ʻa Palesiteni Sinou ke ne lea mai ʻaki ia, kapau naʻe ʻikai falala hono ongo kaungāmeʻa ki he Laumālie ʻo e ʻEikí ʻi ha tūkunga makehe ne hoko he taʻu ʻe 34 ki muʻa angé.

ʻI he 1864, naʻe ʻalu ai ʻa ʻEletā Lolenisou Sinou mo ʻEselā Tafu Penisoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo ngāue fakafaifekau ki he ʻOtu Motu Hauaiʻí. Naʻa nau ō fakataha mo ha kau faifekau ʻe toko tolu kehe: ko ʻEletā Siosefa F. Sāmita, Viliami Kalafi pea mo ʻAlamā L. Sāmita. ʻI he taimi ne lī taula ai honau vaká ʻi he matāfanga ʻo e motu ko Mauí, ne heka e taha kotoa ʻi ha kiʻi vaka ke nau aʻu ai ki ʻuta, tukukehe pē ʻa Siosefa F. Sāmita. ʻI heʻenau fakaofi atu ki he motú, naʻe taaʻi kinautolu ʻe ha ngaahi foʻi peau ʻo ʻikai lava ai ʻe he tokotaha fakaʻuli vaká ke ne puleʻi e vaká. Naʻe mafuli e vaká pea tō kotoa ki tahi e kau pāsesé. ʻIkai fuoloa mei ai kuo ʻasi hake ʻa e tokotaha kotoa tukukehe pē ʻa ʻEletā Sinou. Naʻe fakatovave atu ha kakai mei he motú ke tokoni, ʻo nau ʻave ai ʻa Viliami Kalafi mo ʻAlamā L. Sāmita ʻi ha kiʻi vaka ke nau ō ʻo kumi ʻa honau kaungāmeʻá. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Kalafi:

“Ko ʻeku fuofua sio kia Misa Sinoú, ne u fakatokangaʻi atu hono louʻulú ʻene tētē mai he veʻe vaka naʻe mafulí. ʻI heʻemau fakaheka ia ki homau kiʻi vaká, ne ma talaange ki he kau tangatá ke fai mo mau foki ki ʻuta he vave tahá. Naʻe fakafefeka hono sinó pea ʻikai toe mānava.

“Ne ma tangutu fakataha pē mo Misa A.L. Sāmita. Ne ma fakatokoto ʻa Misa Sinou ʻi homa fungá pea ʻi heʻemau kei feinga atu ki ʻutá, ne ma faingāue leva ki ai ʻo kole ki he ʻEikí ke fakamoʻui ia ke ne toe foki ki hono fāmilí mo hono ʻapí.

“ʻI heʻenau aʻu ki ʻutá, ne nau fua ia ki he ngaahi fuʻu talamu naʻe fakatokoto he matātahi ʻoneʻoné. Ne ma fakafoʻohifo ia ʻi ha taha ʻo e ʻū talamú ni peá ma tekaʻi holo kae ʻoua leva kuo haʻu ki tuʻa e vai naʻá ne foló. …

“Hili ʻema feinga mālohi mo e ʻikai pē ha fakaʻilonga ia ʻe toe moʻuí, naʻe talamai ʻe he niʻihi ne tuʻu he tafaʻakí kuo ʻikai ha meʻa te ma lava ʻo toe fai maʻana. Ka naʻe ʻikai ke ma fie foʻi he feingá ko ia ne ma kei lotu pē mo feinga ke fakaakeʻi ia, ʻi he loto fakapapau ʻe fanongoa mo tali ʻe he ʻEikí ʻema ngaahi lotú.

“Faifai ne ueʻi kimaua ke ma mānava ʻi hono ngutú ʻo feinga ke pamu hono maʻamaʻá, ʻo ma taufetongi ʻi hono puhi mo pamu ʻa e ʻeá ko e fakatātaaʻi e founga mānava fakanatulá. Ne ma toutou fakahoko ʻeni kae ʻoua kuó ma lava lelei ʻo pamu hono maʻamaʻá. Hili ha kiʻi taimi siʻi mei ai ne ma fakatokangaʻi ʻoku kamata ke kiʻi mānava mai. Ne kamata ke fakakuikui hifo hono fofongá, ka ki muʻa aí naʻe sionoa pē ʻo hangē kuo maté, peá ma ongoʻi ha kiʻi lea mei hono kiá, ʻa ia ko e ngaahi fuofua fakaʻilonga ia ʻoku kamata ke ne ake. Naʻe ʻalu pē ke toe mahino ange ʻo aʻu ki heʻene ake lelei hake.”

ʻI he manatu ʻa ʻEletā Viliami Kalafi ki he meʻa ko ʻeni naʻe hokó, naʻá ne ʻiloʻi e ʻuhinga naʻe lava ai ke ne hanga mo ʻEletā ʻAlamā L. Sāmita ʻo fakahaofi e moʻui ʻa ʻEletā Sinoú. Naʻá ne pehē, “Naʻe ʻikai ngata pē heʻema fai e meʻa naʻe totonu ke ma fai he tūkunga peheé, ka naʻá ma fai foki mo e meʻa naʻe hangē ne fanafana mai ʻaki ʻe he Laumālié kiate kimauá.”2 [Vakai ki he fokotuʻu fika 1 ʻi he peesi 88.]

Ngaahi Akonaki ʻa Lolenisou Sinoú

ʻOku fakafou ʻi he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa hono tataki kitautolu ki he moʻoni kotoa pē mo fakamālohia ai ʻetau tuí.

[ʻOku] ʻi ai ha tāpuaki makehe ʻoku fehokotaki mo e talangofua ki he ongoongoleleí, ʻa ia ko e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. … Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí, ʻa ia ʻokú Ne ʻafioʻi lelei taha e natula mo e ʻulungaanga ʻo e meʻafoaki ko ʻení, ʻo Ne pehē ʻoku totonu ke ne tataki ʻa kinautolu ʻoku nau maʻu iá, ki he moʻoni kotoa pē pea fakahā ange ʻa e ngaahi meʻa ke hoko maí [vakai, Sione 16:13]. ʻOku totonu ke mahulu hake ia ʻi he laumālie ko ia ʻoku ʻomi mei he ʻOtuá, ʻo ne fakafonu e fuʻu ʻatā lahi faufauá mo fakamaama ʻa e tangata kotoa pē ʻoku haʻu ki he māmaní [vakai, T&F 84:46]; ʻoku totonu ke tākiekina kinautolu ʻe he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ki he moʻoni kotoa mo fakahā kiate kinautolu e ngaahi meʻa ʻe hoko maí.

ʻIkai ngata aí, naʻe lea ʻa e ʻAposetolo [ko Paulá] ʻo fekauʻaki mo hono ngaahi olá, ʻo ne pehē: “Ka kuo foaki ʻa e fakahā ʻo e Laumālié ki he tangata taki taha kotoa pē ke feʻaongaʻaki. Ki he toko taha ʻa e tuí.” (Vakai, 1 Kolinitō 12:7, 9).] ʻOku ʻikai ko ha tui tatau mo angamaheni ʻa ia ʻoku fakangalingali ʻaki ʻe ha niʻihi he ʻaho ní; ka ko ha tui ʻokú ne fakatupu hano kilisi ʻo fahiua ʻa kinautolu ʻoku nau maʻu iá, hano lī ki he ʻana ʻo e fanga laioné, fōnise afi kakahá pea mo foua e ngaahi fakamamahi kehekehe kotoa pē. Ko e faʻahinga tui ia ʻoku foaki mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kiate kinautolu ʻoku nau maʻu iá, ʻo malava ai e tokotaha ʻokú ne maʻu iá ke ne tuʻu ʻi he lotolotonga ʻo e faingataʻa kotoa pē mo ne matuʻuaki ʻa e fakafepaki kotoa pē pea aʻu ʻo mole ai ʻene moʻuí ʻo ka fie maʻu, koeʻuhí ko e taumuʻa ʻokú ne poupouʻí. Naʻe ʻi ai ha mālohi fakalotoa maʻongoʻonga ʻi he tui ko ʻení naʻe foaki mai ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa ia he ʻikai lava ke fakahoko mai ia ʻe ha toe tefitoʻi moʻoni kehe. Naʻe foaki ʻa e tuí ki he taha pea ʻiló ki he taha [vakai 1 Kolinitō 12:8], ʻa ia ʻoku ʻikai maʻu ʻi hono lau pē ʻo e ngaahi tohí, ka ko e ʻilo mei he ʻOtua Māfimafí. Naʻe nofoʻia kinautolu ʻe ha tefitoʻi moʻoni fakalotoa naʻa nau lava ʻo aʻusia tonu, ʻo nau maʻu ai ʻa e ʻilo ki he ngāue ʻoku nau kau ki aí. Naʻa nau ʻilo ʻi he fakahā mei he ʻOtuá naʻe moʻoni e ngāue ne nau talangofua ki aí, pea naʻe fakahā ia kiate kinautolu ʻi ha founga he ʻikai lava ke fakakikihiʻi, pea ne nau ʻiloʻi tonu ia. Ko ia ne nau lava leva ke langa … ʻi he maka ʻo e fakahaá.3

ʻI he malanga ʻa Pita ki he kakaí, naʻá ne pehē, “Fakatomala, pea mou taki taha papitaiso ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ke fakamolemole ai ʻa e angahala, pea te mou maʻu mo e foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. He ko e talaʻofa ʻeni kiate kimoutolu, mo hoʻomou fānaú, pea mo kinautolu kotoa pē ʻoku mamaʻo, ʻa ia kotoa pē ʻe ui ʻe he ʻEiki ko hotau ʻOtuá.” Ngāue 2:38-39] ʻOku kehe ʻa e meʻafoaki ko ʻeni ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní mei ha faʻahinga meʻa ʻoku tau mamata ki hano fakahaaʻi mai ʻi he māmani ko ʻení. Ko ha tefitoʻi moʻoni ia ʻo e ʻatamai lelei pea mo e fakahā. Ko ha tefitoʻi moʻoni ia ʻokú ne fakahaaʻi mai e ngaahi meʻa ʻo e kuohilí, lolotongá mo e kahaʻú pea ʻoku pau ke maʻu e ngaahi meʻafoaki ko ʻeni ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he talangofua ki he ngaahi fie maʻu ʻa e ongoongoleleí ʻo hangē ko ia ʻoku talaki ʻe he Kaumātuʻa he ʻahó ni ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ko e maka ʻeni ʻoku totonu ke langa ai ʻenau tuí; ko e maʻuʻanga tokoni ia ʻoku totonu ke nau maʻu mei ai ʻa e ʻilo ki he tokāteline ʻoku nau poupouʻí pea ʻoku fakahā mai ʻe he Fakamoʻuí “pea ʻe ʻikai ikuna ʻa kinautolu ʻe he ngaahi matapā ʻo helí.” [Vakai, 3 Nīfai 11:39.] …

… Ko e maka ʻo e fakahaá ʻa e fakavaʻe ʻoku langa ai e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní—ʻa ia ko e maka naʻe folofola ʻe Sīsū te Ne langa ai Hono siasí pea he ʻikai ikunaʻi ia ʻe he ngaahi matapā ʻo helí [vakai, Mātiu 16:17–18]. Kuo teʻeki ai ke tau maʻu e ʻilo ko ʻení ʻi he kakano mo e toto, kuo teʻeki ai ke tau maʻu ʻa e fakamoʻoni ko ʻení mei ha tangata, kuo teʻeki ai ke tau maʻu ia mei hano lau ʻo e Tohi Tapú … pe Tohi ʻa Molomoná, ka kuo tau maʻu ia ʻo fakafou ʻi he ngāue ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻokú ne akoʻi mai ʻa e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá, ʻa e ngaahi meʻa ʻo e kuohilí, lolotongá mo e kahaʻú pea ʻokú ne akoʻi e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá ʻo ne fakahaaʻi mahino mai ia kiate kitautolu. He ʻikai lava ke mou toʻo meiate kimautolu e ʻilo ko ʻení ʻi hano fakahū pōpula kimautolu pe ʻi ha faʻahinga founga fakatanga pē. Te mau poupouʻi ia ʻo aʻu ki he maté.4 [Vakai ki he fokotuʻu fika 2 ʻi he peesi 88.]

ʻE lava ke maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻe he mēmipa kotoa pē ʻo e Siasí ke hoko ko hano kaungāmeʻa ke ne faleʻi ange ia.

ʻOku ʻi ai ha founga ʻe lava ke tauhi ai ʻe he kakaí honau konisēnisí ke maʻa ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá mo e tangatá, pea ko hono paotoloaki e Laumālie ʻo e ʻOtuá ʻi honau lotó, ʻa ia ko e laumālie ʻo e fakahaá ki he tangata mo e fefine kotoa pē. Te ne fakahaaʻi kiate kinautolu, ʻo aʻu ai pē ki he fanga kiʻi meʻa faingofua tahá, ʻa e meʻa ʻoku totonu ke nau faí pea mo ʻoange ha ngaahi fokotuʻu kiate kinautolu. ʻOku totonu ke tau feinga ke ako ʻa e natula ʻo e Laumālie ko ʻení, ke mahino kiate kinautolu ʻene ngaahi fokotuʻú pea te tau lava maʻu pē ʻo fai ʻa ia ʻoku totonú. Ko e faingamālie fakaʻeiʻeiki ʻeni ʻo e mēmipa kotoa pē ʻo e Siasí. ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ʻetau totonu ke maʻu e ngaahi fakafōtunga ʻa e Laumālié ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo ʻetau moʻuí.

ʻOku omi kiate au ha kakai ʻoku nau hohaʻa ke maʻu ha faleʻi fekauʻaki mo ha kaveinga pe meʻa kehe. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke nau omi maʻu pē kiate au (ka ʻe ʻi ai pē foki ha ngaahi tūkunga ʻoku totonu ʻaupito ke nau fai ia), ke maʻu ʻa e Laumālie ʻokú ne nofoʻia kinautolu ke fakahoko ʻa e leleí mo lavaʻi ʻaki e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá. … ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke nau haʻu maʻu pē ki he Palesiteni ʻo e Siasí, pe ko e Toko Hongofulu Mā Uá pe ki he Kaumātuʻa ʻo ʻIsilelí, ke maʻu mei ai ha faleʻi; ʻoku nau ʻosi maʻu ia ʻi honau lotó; ʻoku ʻi ai hanau kaungāmeʻa ʻokú ne ʻiloʻi lelei e meʻa ke talaange kiate kinautolú. Talu mei he taimi ʻoku tau maʻu ai e Ongoongoleleí, hifo ki he vai ʻo e papitaisó pea hilifakinima kitautolu ke maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, mo ʻetau maʻu ha kaungāmeʻa, ʻo kapau he ʻikai ke tau tuli ia meiate kitautolu heʻetau faihalá. Ko e kaungāmeʻa ko iá ko e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻokú ne fakahoko e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá mo fakahaaʻi mai ia kiate kitautolu. Ko ha founga fakaʻeiʻeiki ʻeni kuo ʻomi ʻe he ʻEikí maʻatautolu ke tau lava ʻo ʻiloʻi ai ʻa e māmá kae ʻoua te tau taufā taʻetuku holo ʻi he fakapoʻulí.5 [Vakai ki he fokotuʻu fika 5 ʻi he peesi 89.]

ʻE lava ke ʻomi kiate kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ha fiefia mo ha ʻatamai nonga.

Kuo fokotuʻu ʻe he ʻEikí ha ngaahi holi mo e ongo fakanatula ʻi hotau lotó, pea ʻoku tatau pē ia ki he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá mo e tokotaha kotoa pē. ʻOku fakatōkakano mo lalanga ʻi honau natulá ha ngaahi holi mo e ivi makehe ke nau malava ʻo fiefia, fakaʻamu ki ha ngaahi meʻa ʻoku ʻi honau natulá naʻe fakataumuʻa ke paotoloaki ʻaki e leleí, mo tali ʻaki ai e ngaahi ongo ʻoku nau maʻú mo fakatupulaki ai ʻenau fiefiá, kae pehē foki ki he founga ke fakafiemālieʻi ʻaki e ngaahi holi ʻoku ʻikai mahino ki he māmaní ka kuo ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻoku taau ke foaki kiate kinautolú pea fakamahino kiate kitautolu e ngaahi meʻa ko iá ʻi heʻetau moʻui faivelenga mo ʻaʻeva ʻi he maama ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní mo maʻu ʻa e moʻoní.6

Ko e faingamālie ia ʻo e Kāingalotu ʻo e Siasí ke nau moʻuiʻaki ʻa e Ongoongoleleí ʻi ha founga ʻoku nau ongoʻi ʻoku fakahōifua ki he ʻOtuá. Ko e moʻoni ʻoku tau faʻa fai ha ngaahi meʻa ʻoku tau ongoʻi mā ai ʻi heʻetau fakakaukau atu ki aí, ka ʻoku tau fakatomalaʻi ia ʻi hotau lotó pea tau fakapapau ke ʻoua naʻa tau toe fai ia. Ko e meʻa pē ia ʻoku kole mai ʻe he ʻEikí; pea ko e kakai tangata mo fafine ko ia ʻoku nau moʻui ʻaki iá, ʻoku ʻikai fakahalaiaʻi kinautolu. ʻOku nau maʻu ʻa e anga māʻoniʻoní mo fiefia ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní.7

Kapau te tau pukepuke ʻi hotau lotó ʻa e maama ʻo e Laumālié, te tau lava ʻo ʻaʻeva ʻi he ongoongoleleí pea aʻusia ha fiefia taʻe-hano-tatau ʻi he māmani ko ʻení; pea ʻi heʻetau laka atu ki muʻa ʻo faifeinga ke maʻu ʻa e melino mo e fiefia ʻoku ʻi hotau halá, te tau lava ke maʻu ʻa e ʻatamai nonga ʻoku ʻikai lava ke toe maʻu ia ʻe ha taha ka ko kinautolu pē ʻoku fonu ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní.8 [Vakai ki he fokotuʻu fika 3 ʻi he peesi .]

ʻOku tau fie maʻu e tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau kātekina e ngaahi faingataʻá, fakahoko hotau fatongiá mo teuteu atu ki he nāunau fakasilesitialé.

ʻOku lahi ha ngaahi meʻa mahuʻinga ʻoku fie maʻu meiate kitautolu, ʻa ia ko ha ngaahi meʻa ʻe lava ke tau fai ʻo ka tokoniʻi kitautolu ʻe he Laumalie ʻo e ʻEikí, neongo ʻene hā ngali faingataʻa ke fakahoko he taimi lahi.9

ʻOku ou fie fakamanatu atu ki hoku kāingá, … ʻoku tau fakafalala ki he Laumālie ʻo e ʻOtuá, ʻa ia te tau lava ʻo maʻú, ke maʻu mei ai ʻetau fakamatalá mo ha ʻatamai lelei, pea kapau te tau tanumaki totonu ia, ʻe hoko mai ha laumālie ʻo e ueʻi fakalaumālié, ʻo e fakahaá ke ne fakamahino lelei ki hotau ʻatamaí ʻa e fakakaukau mo e finangalo ʻo e ʻOtuá, akoʻi mai hotau ngaahi fatongiá mo e tufakangá pea mo e meʻa ʻoku fie maʻu meiate kitautolú. … ʻOku tau fie maʻu tokoni. Mahalo pē te tau fai ha meʻa te tau iku ai ki he faingataʻá pe fakapoʻulí, pea he ʻikai lelei kiate kitautolu e ngaahi meʻa ko iá, ka ʻi hono tokoniʻi kitautolu ʻe he fakafiemālie kuo talaʻofa mai ʻe he ʻEikí ki Hono Kāingalotú pea kapau te tau fakafanongo ki heʻene ngaahi fanafaná pea mahino kiate kitautolu ʻa e natula ʻo ʻene ngaahi leá, ʻe lava ke tau fakaʻehiʻehi mei ha ngaahi faingataʻa lahi mo fakatuʻutāmaki.10

ʻOku tau fakafalala kakato ki he laumālie ʻo e fakahaá pea kuo teʻeki ai ke u ʻiloʻi ha faʻahinga taimi, talu meia ʻĀtama ʻi he Ngoue ko ʻĪtení, te tau fie maʻu vivili ai ʻa e Laumalie Māʻoniʻoní ʻo hangē ko e taimi ní. ʻE hanga ʻe he ngaahi fakaʻilonga ʻo e kuongá, pea mo e ngaahi meʻa kehekehe ʻoku vave ʻene hokó, ʻa ia ʻokú ne ʻahiʻahiʻi e loto ʻo e Kāingalotú mo ʻenau angatonú, ʻo talamai kuo pau ke tau fekumi fakamātoato leva he taimí ni ki he Laumālie ʻo e ʻOtuá mo ha tokoni Fakalangi, he kuo pau ke tau fie maʻu ia ʻi he ngaahi meʻa ʻoku vave ke hoko maí. ʻOku tau ʻiloʻi ne tau fie maʻu ia ʻi he kuohilí. ʻE faingofua pē ke tau ʻilo kapau naʻe ʻikai ke tau maʻu e Laumālie ʻo e ʻOtuá ke ne tataki kitautolu ʻi he ngaahi meʻa lahi kuo tau fouá, ne ʻikai ke tau mei fiefia ʻi he fiefia ʻo e tuʻunga hākeakiʻí mo e lāngilangi ʻo e lolotongá, pea naʻe ʻikai mei fakafiemālie hotau ngaahi tūkungá. Pea kapau naʻa tau fie maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he kuo hilí, ʻoku taau ke mahino moʻoni kiate kitautolu te tau fie maʻu ia ʻi he kahaʻú.11

ʻOku totonu ke mahino kiate kitautolu—pea ʻoku ou tui ʻoku hoko pehē ia—ko e ngāue ko ia ne tau omi ke fakahoko ʻi he māmaní, he ʻikai lava ke fai ʻaki ia hotau poto fakanatulá ke fakalāngilangiʻi e ʻOtuá pe ki heʻetau fiemālié. ʻOku tau fakafalala ki he Laumālie ʻo e ʻEikí ke ne tokoniʻi kitautolu mo fakahaaʻi mai kiate kitautolu ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ke tau fai ʻi he ngaahi tūkunga ʻokú ne ʻākilotoa kitautolú.12

Ko e moʻoni ʻe fakavalevale ke tau ʻamanaki atu ʻe muimui e Kāingalotu ʻo e Siasí he ngaahi ʻahó ni ki he fono fakasilesitialé, ʻa e fono ʻoku ʻomi mei he ʻOtuá pea mo ʻene ngaahi taumuʻa ke hakeakiʻi ʻaki e kakaí ki hono ʻaó, kae ʻoua kuo poupouʻi hake kinautolu ʻe ha mālohi fakalangi [fakaʻotua]. Ko e meʻa ia ʻoku talaʻofa mai ʻe he ongoongoleleí. ʻOkú ne talaʻofa mai e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻoku fakaʻotua hono angá, pea he ʻikai lava ke toe maʻu ia ʻe ha faʻahinga kakai, pea ʻoku fakahā mai ʻe he Fakamoʻuí, ʻokú ne tataki kitautolu ki he moʻoni kotoa pē peá ne ueʻi ʻa kinautolu ʻoku nau maʻu iá mo foaki ange ha ʻilo kia Sīsū, ha ʻilo ki he Tamaí pea mo e ngaahi meʻa ʻoku fekauʻaki mo e maama fakasilesitialé; pea ʻoku totonu ke ne ueʻi hake ʻa kinautolu ʻoku nau maʻu iá, ʻaki ha ʻilo ki he ngaahi meʻa ke hoko maí, mo e ngaahi meʻa ʻo e kuohilí; pea mo ueʻi kinautolu ki ha tuʻunga ke nau fiefia ai ʻi he ngaahi meʻafoaki fakalangí—ʻa e ngaahi meʻafoaki ʻo e lea kehekehé mo e kikité, mo e hilifaki ʻo e nimá ke fakamoʻui ʻa e mahakí.

Ko kinautolu naʻa nau maʻu e ongoongolelei ko ʻení, ne talaʻofa kiate kinautolu e [ngaahi] mālohi mo e meʻafoaki fakalangi ko ʻení, pea ke nau ʻilo he ʻikai lava ke nau fakafalala ki ha tangata ʻo fekauʻaki mo e moʻoni ʻo e tui fakalotu kuo nau talí; ka ʻoku totonu ke nau maʻu ha ʻilo mei he Tamaí ko e ʻomi e tui fakalotú ni meiate ia, ko e ʻomi e ongoongoleleí meiate ia pea naʻe maʻu ʻe heʻene tamaioʻeikí ʻa e totonu mo e mafai ke fakahoko e ngaahi ouau ko iá ke ʻoua naʻa luluʻi kinautolu ʻe ha faʻahinga tokāteline pe toʻo atu kinautolu mei he hala ʻoku nau ʻaʻeva aí; pea ke nau mateuteu ki he nāunau ʻoku totonu ke fakahaaʻi maí pea ke nau kau atu ki ai; ke nau lava ʻo matuʻuaki ha faʻahinga ʻahiʻahi pe faingataʻa ʻoku finangalo ʻa e ʻOtuá ke nau fehangahangai mo ia, pea teuteuʻi kakato ange kinautolu ki he nāunau fakasilesitialé; ke ʻoua naʻa nau ʻaʻeva ʻi he fakapoʻulí ka ko e maama mo e mālohi ʻo e ʻOtuá pea ke nau mavahe hake mei he ngaahi meʻa ʻo e māmaní pea nau mahulu hake ʻi honau ʻātakaí ke nau lava ʻo ʻaʻeva tauʻatāina ʻi he māmani fakasilesitialé pea mo e ʻao ʻo e ʻOtuá mo e langí, ko ha kau tangata tauʻatāina ʻoku nau muimui ki he hala ʻe fakaʻilongaʻi ange ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ko ha hala ʻe lava ke fakatupulaki ai ʻenau ʻiló mo e mālohí pea teuteuʻi ai kinautolu ke nau maʻu e nāunau kuo talaʻofa ange ʻe he ʻOtuá kiate kinautolú pea ke nau aʻusia ha tuʻunga hakeakiʻi naʻe palani ʻa e ʻOtuá ke fokotuʻu kinautolu ki aí.13

ʻOku totonu ke tau moʻui ʻi he founga ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku fakahōifua ki he ʻOtuá. ʻOku totonu ke mahino kiate kitautolu ʻa e leʻo mo e ngaahi fanafana ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻI he taimi ʻoku ʻikai ʻaoʻaofia ai e langí, ʻoku tau ʻiloʻi lelei ai e ngaahi meʻa ʻi hotau ʻātakaí, ʻa honau fakaʻofoʻofá mo e taumuʻá. ʻOku pehē ʻetau fakafalala ki he Laumālie ʻo e ʻOtuá ke ne fakamaama mai e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻoní mo e fakamoʻuí. He ʻikai lava ke aʻusia ʻe ha mēmipa ʻo e Siasí ha faʻahinga fiefia kae ʻoua kuó ne moʻui mo fakaongoongo ki he fakahinohino fakalangí.14 [Vakai ki he fokotuʻu fika 4 ʻi he peesi 89.]

ʻOku tokoni e Laumālie Māʻoniʻoní ke tau fakalakalaka ʻi he taimi ʻoku tau moʻui ai ʻi he founga fakatōkilaló.

Fakapapauʻi ke ke moʻui ʻi he founga fakatōkilalo, ʻi ha founga te ke maʻu maʻu ai pē ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí ko hao kaungāmeʻa, pea ke ne toutou ʻoatu ha ngaahi fokotuʻu te ke ala fie maʻu ʻi ha ngaahi tūkunga makehe te ke aʻusia. …

… Ko e hā hano lōloa ʻo ʻeku moʻuí, ʻoku ʻikai haʻaku ʻilo ki ai, pea ʻoku ʻikai ke u hohaʻa au ki ai. ʻOku ou fakaʻamua, pea ʻoku totonu ke mou maʻu e fakaʻamu tatau pē, ke u maʻu ʻa e loto fakatōkilalo mo e angamalū pea mo e founga faingofua ke u maʻuʻaki e laumālie ʻo e fakahaá. Ko e faingamālie ia ʻomoutolu, ʻo e toko taha kotoa pē ʻo kimoutolu, ke mou maʻu e laumālie ʻo e fakahaá ke mou ʻiloʻi pau ʻa e meʻa ʻoku taau ke mou faí. Ko ho faingamālie ke maʻu ia, ʻo tatau pē mo au ke u ʻiloʻi ʻa e meʻa ke fai ʻapongipongí ʻo ka hokosia mai ʻa e ʻapongipongí, koeʻuhí ko e lelei fakalūkufua ʻa e Siasí.15

ʻOku totonu ke tau fakapapau ki he lahi taha te tau lavá, ke tau fakangaloʻi e ngaahi meʻa fakaemāmani kotoa pē ʻokú ne fakalotomamahiʻi mo fakafeʻatungiaʻi kitautolu, kae tukutaha ʻetau fakakaukaú ki he ʻEikí pea tau maʻu ʻa Hono Laumālie Māʻoniʻoní ke tau lava ʻo maʻu ai ha ʻilo mo e ngaahi fokotuʻu ʻe tokoni ki heʻetau laka atu ki muʻá.16 [Vakai ki he fokotuʻu fika 5 ʻi he peesi 89.]

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Ako mo Akoʻí

Fakakaukauʻi e ngaahi meʻá ni ʻi hoʻo ako ʻa e vahé pe teuteu ke faiakó. Ke maʻu ha tokoni lahi ange, vakai ki he peesi vii–x.

  1. ʻI hoʻomou fakamanatu ʻa e fakamatala ʻi he peesi 80–83, fakakaukau angé ki ha ngaahi taimi kuo faitāpuekina ai koe koeʻuhí ko e muimui ʻa ha taha ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Fakakaukau foki ki ha ngaahi taimi kuó ke muimui ai ki ha ueʻi ke ke tokoniʻi ha taha kehe.

  2. Lau e konga ʻoku kamata ʻi he peesi 83. ʻOku mou pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ke “langa … ʻi he maka ʻo e fakahaá”? (Vakai ki he peesi 83–84 ki ha ngaahi sīpinga.) Ko e hā ha founga ʻe lava ke ʻomi ai ʻe he fakahā fakatāutahá kiate kitautolu ha mālohi ke “matuʻuaki e faingataʻa mo e fakatanga kotoa pē”?

  3. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sinou ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke tau aʻusia ʻa e “melinó mo e fiefiá ʻi he māmani ko ʻení” (peesi 85). Ko e fē nai ha taimi kuo tokoniʻi ai koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke ke fiefia mo ongoʻi nongá? Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní? (Vakai ki he peesi 85–87 ki ha ngaahi sīpinga.)

  4. ʻI hoʻomou ako ʻa e konga ʻoku kamata ʻi he peesi 85, fakakaukau angé ki he founga kuó ke ako ai ke ʻiloʻi e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e hā ha founga ʻe lava ke ke tokoniʻi ai ha mēmipa ʻo ho fāmilí pe kaungāmeʻa ke ne ʻiloʻi e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié?

  5. ʻOku kau ʻi he vahe ko ʻení ha ongo fakamoʻoni fakafolofola ki he hoko e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha kaungāmeʻá (peesi 84 mo e 87). ʻOku mou pehē ko e hā hono ʻuhinga ʻoku fie maʻu ai ke tau anga fakatōkilalo mo fakafaingofua kae lava ke hoko e Laumālie Māʻoniʻoní ko hotau kaungāmeʻá?

Ngaahi Potu Folofola Fekauʻakí: Luke 12:12; Sione 14:26–27; Loma 14:17; 1 Kolinitō 12:4–11; Kalētia 5:22–25; 1 Nīfai 10:17–19; 2 Nīfai 32:5

Tokoni Fakafaiakó: “Fakaʻaongaʻi e fehuʻi ʻi he vahe takitaha ke poupouʻi ʻaki e fealēleaʻakí. … Te mou lava foki ʻo faʻu haʻamou ngaahi fehuʻi pē ʻamoutolu, maʻá e niʻihi ʻoku mou akoʻí” (mei he peesi ix ʻo e tohí ni).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ʻI he Conference Report, Oct. 1898, 2.

  2. Vakai, Eliza R. Snow Smith, Biography and Family Record of Lorenzo Snow (1884), 276–79.

  3. Deseret News, Jan. 24, 1872, 597.

  4. Deseret News: Semi-Weekly, Dec. 2, 1879, 1.

  5. ʻI he Conference Report, Apr. 1899, 52.

  6. Deseret News, Oct. 21, 1857, 259.

  7. Deseret Weekly, Nov. 4, 1893, 609.

  8. Deseret News, Oct. 21, 1857, 259.

  9. ʻI he Conference Report, Apr. 1898, 12.

  10. Deseret News: Semi-Weekly, July 26, 1881, 1

  11. Deseret Semi-Weekly News, June 4, 1889, 4.

  12. ʻI he Conference Report, Oct. 1898, 2.

  13. Deseret News, Jan. 14, 1880, 786.

  14. Millennial Star, Oct. 31, 1895, 690–91; mei hano fakamatalaʻi fakaikiiki ʻo ha malanga ʻa Lolenisou Sinou naʻe fai ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 1895.

  15. ʻI he “Anniversary Exercises,” Deseret Evening News, Apr. 7, 1899, 9.

  16. Millennial Star, Nov. 25, 1889, 737; mei hano fakamatalaʻi fakaikiiki ʻo ha malanga ʻa Lolenisou Sinou naʻe fai ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 1889.

Ko e kamakamata e ngāue fakafaifekaú he ʻOtu Motu Hauaiʻí

ʻI he taimi naʻe ngāue fakafaifekau ai ʻa ʻEletā Lolenisou Sinou ki he ʻOtu Motu Hauaiʻí, naʻe fakahaofi ʻene moʻuí ʻo fakafou ʻi ha tokoni fakalaumālie ʻa hono ongo hoá.

“ʻOku ʻi ai ʻetau totonu ke tau maʻu e fakafōtunga mei he Laumālié ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo ʻetau moʻuí.”