2010–2019
Ave i o Tatou Luga le Suafa o Iesu Keriso
Oketopa 2018


Ave i o Tatou Luga le Suafa o Iesu Keriso

Ou te tatalo o le a tatou tauaveina ma le faamaoni i o tatou luga le suafa o Iesu Keriso—e ala i le vaai e pei ona Ia silasila mai, i le auauna atu e pei na Ia auauna atu ai, ma i le faatuatuaina ua lava Lona alofa tunoa.

O’u uso e ma tuafafine talu ai nei, ao o’u mafaufau loloto i le poloaiga a Peresitene Russell M. Nelson e valaau le Ekalesia i lona igoa faaalia, sa ou sue i le mea lea na faatonuina ai sa Nifae e le Faaola e uiga i le igoa o le Ekalesia.1 Ao o’u faitau i upu a le Faaola, sa taia a’u i le ala na Ia fetalai atu ai i tagata “ina ia ave i o latou luga le suafa o Keriso.”2 O lenei mea na mafua ai ona ou tilotilo ia te a’u lava ma fesili, “O o’u tauaveina ea le suafa o le Faaola e pei ona Ia finagalo ou te faia?”3 Ou te fia faasoa atu i le asō nisi o musumusuga sa ou mauaina i se tali i la’u fesili.

Muamua, ina ia ave i o tatou luga le suafa o Keriso o lona uiga tatou te tauivi ma le faamaoni e vaai e pei ona silasila mai le Atua.4 E faapefea ona silasila mai le Atua? Na saunoa mai Iosefa Samita, “A o faamasinoina ma tausalaina e le tasi vaega o tagata le isi e aunoa ma le alofa tunoa, ua silasila mai le Matua Sili o le vanimonimo i luga o le aiga atoa o tagata ma se popole faatama ma le manatu faamatua” aua “o Lona alofa e le mafuatiaina.”5

O ni nai tausaga ua mavae, na maliu ai lo’u tuafafine matua. Sa faigata lona olaga. Sa ia tauivi ma le talalelei ma e lei malosi moni foi [i le lotu]. Na lafoai e lona toalua le la faaipoipoga ma tuua o ia e tausia se fanau laiti e toafa. I le afiafi na ia maliu ai, i se potu faatasi ai ma lana fanau, sa ou faia sona faamanuiaga ia toe foi filemu atu ai i le aiga. I lena taimi na ou iloa ai ua masani ona ou faamatalaina le olaga o lo’u tuafafine i tulaga o ona faafitauli ma le lē toaga. A o ou tuuina ou lima i luga o lona ulu i lena afiafi, na ou mauaina se aoaiga malosi mai le Agaga. Sa matuā faailoa mai lava ia te a’u ma faataga a’u ina ia ou vaai atu ia te ia e pei o silasila mai le Atua ia te ia—e le pei o se tasi o le na tauivi ma le talalelei ma le olaga ae o se tasi na taulimaina ni faafitauli faigata ou te lei mauaina. Sa ou vaai ia te ia o se tina matagofie o le, e ui i faafitauli maoae, na tausia se fanau aulelei ma ofoofogia e toafa. Sa ou vaai ia te ia o se uo i lo matou tina lea na faaaluina se taimi e vaaia ai ma avea ma se soa ia te ia ina ua maliu lo matou tama.

I le taimi o lena afiafi mulimuli ma lo’u tuafafine, ou te talitonu na talosagaina a’u e le Atua, “E le mafai ona e vaai atu i tagata uma o siomiaina oe o se tagata paia?”

Na aoao mai Polika Iaga:

“Ou te fia uunaia le Au Paia … ina ia malamalama i alii ma tamaitai i le tulaga o latou i ai, ae le o le malamalama ia i latou i le tulaga o e i ai.”6

“Ua faafia ona faia le tala lenei—‘Ua faia e sea tagata se mea sese ma e le mafai ona ia avea ma se tagata o le Au Paia.’ … Tatou te faalogo i ni nai palauvale ma pepelo … [pe] ua solia le Sapati. … Aua le faamasinoina ia tagata, aua e te le iloaina le fuafuaga a le Alii mo i latou. … [Ae,] ia onosai ia i latou.”7

E mafai e se tasi o outou ona vaai faalemafaufau atu i lo tatou Faaola o tuuina oe ma au avega e pasia o Ia e aunoa ma Lona silafiaina? Na silasila atu le Faaola i le Samaria, le tagata mulilua, le ao lafoga, le lepela, tagata e le atoatoa le malosi o le mafaufau, ma le tagata agasala i fofoga lava e tasi. O i latou uma o ni fanau a Lona Tama. Ua togiolaina i latou uma.

E mafai e se tasi ona vaai faalemafaufau atu o Ia liliuese mai se tasi ma le masalosalo i lo latou nofoaga i le malo o le Atua pe mai soo se tasi o mafatia i soo se tulaga?8 Ou te le mafaia. I fofoga o Keriso, e taua tele agaga taitasi. E leai se tasi na muai faauuina ia toilalo. O le ola e faavavau e mo tagata uma.9

Mai le aoaiga a le Agaga i autafa o le moega a lo’u tuafafine, sa ou aoaoina ai se lesona maoae: pe a tatou vaai e pei ona Ia silasila mai, o le a tatou manumalo faalua—faaolaina o i latou tatou te pai atu i ai ma faaolaina i tatou lava.

Lua, ina ia ave i o tatou luga o le suafa o Keriso, e le gata i lo tatou vaai e pei ona silasila mai le Atua, ae e tatau ona tatou faia Lana galuega ma auauna atu e pei ona Ia auauna mai. O loo tatou ola i poloaiga sili e lua, gauai atu i le finagalo o le Atua, faapotopoto Isaraelu, ma “faasusulu atu” lo tatou malamalama “i luma o tagata.”10 Ua tatou maua ma ola i feagaiga ma sauniga o Lana Ekalesia toefuataiina.11 A tatou faia lenei mea, e faaee mai e le Atua i o tatou luga le mana e faamanuia ai i tatou lava, o tatou aiga, ma olaga o isi.12 Fesili ifo ia te oe lava ia, “O o’u iloa ea se tasi e lē manaomia ni mana o le lagi i o latou olaga?”

O le a faia e le Atua mea ofoofogia i totonu o i tatou pe a tatou faapaiaina i tatou lava.13 Tatou te faapaiaina i tatou lava e ala i le faamamaina o o tatou loto.14 Tatou te faamamaina o tatou loto pe a tatou faalogo atu ia te Ia,15 salamo ia tatou agasala,16 ia liua,17 ma alofa atu e pei ona Ia alofa mai.18 Na fesili mai le Faaola ia i tatou, “Aua afai tou te alolofa atu i e ua alolofa mai ia te outou, se a ea se taui tou te maua ai?”19

Sa ou iloaina talu ai nei e uiga i se aafiaga i le soifuaga o Elder James E. Talmage lea na mafua ai ona ou tu ma mafaufau i le auala o o’u alofa ma auauna atu ai ia i latou o siomiaina a’u. I le avea ai ma se polofesa talavou, ao lei avea o ia ma se Aposetolo, i le taimi o le matuai pepesi o le faama’i o le diphtheria o le 1892, na iloa ai e Elder Talmage se aiga e le masani ai, e le o ni tagata o le Ekalesia, o e nonofo lata ane ia te ia ma o e na mafatia i le faama’i. Sa leai se tasi na manao e tuu i latou i se tulaga lamatia i le o i totonu o le fale ua pisia. Peitai, na vave lava ona agai atu Elder Talmage i le fale. Sa ia mauaina ni tamaiti se toafa, o se lua ma le afa tausaga ua maliu i luga o le moega, o se lima tausaga ma le sefulu tausaga o loo matuā mafatia i tiga, ma se sefulutolu tausaga ua vaivai. Na mafatia foi matua i le faanoanoa ma le vaivai.

Na faaofuina e Elder Talmage le ua maliu ma e o loo ola pea, salu ia potu, ave i fafo ofu palapalā, ma susunu ia ieie ua aafia i le faama’i. Sa ia galue i le aso atoa ona toe foi mai lea i le taeao na sosoo ai. Na maliu le [tamaitiiti] sefulu tausaga i le po. Sa ia siiina le teineitiiti lima tausaga. Sa tale toto o ia ma aafia ai foliga ma lavalava [o Elder Talmage]. Sa ia tusia, “Sa le mafai ona ou tuuese atu o ia mai ia te a’u,” ma sa ia siiina o ia seia oo ina maliu o ia i ona lima. Sa ia fesoasoani e tanuina tamaiti uma e toatolu ma faatulaga ia meaai ma lavalava mama mo le aiga faavauvau. I lona toe foi atu i le fale, na tiaiese e Elder Talmage ona ofu, faamālū i se vailaau o le zinc, aveese mai o ia mai lona aiga, ma sa mafatia i sina vaega o le faama’i.20

E toatele soifua o siomiaina i tatou o loo aafia. E tauave e le Au Paia le suafa o le Faaola i o latou luga e ala i le avea ma tagata paia ma auauna atu i tagata uma po o fea lava ae po o ai foi i latou—e faasaoina ola pe a tatou faia lenei mea.21

Mulimuli, ou te talitonu o le ave i o tatou luga o Lona suafa e tatau ona tatou faalagolago atu ia te Ia. I se fonotaga sa ou auai ai i se tasi Aso Sa, na fesili ai se tamaitai talavou i se mea faapenei: “Na faauma talu ai nei i ma’ua ma la’u uo tama, ma sa ia filifili e tuua le Ekalesia. Sa ia ta’u mai ia te a’u e lei i ai se taimi sili ona ia fiafia ai e pei o lenei. “E faapefea ona tupu lenei mea?”

Na tali e le Faaola lenei fesili ina ua Ia fetalai atu ia sa Nifae, “Ae afai ua le atiae [lou olaga] i luga o la’u talalelei, ma ua atiae i luga o galuega a tagata, po o luga o galuega a le tiapolo, e moni ou te fai atu ia te outou [o le a outou] maua le olioli ia [outou] galuega mo se tau, ma e toe itiiti ane oo mai le iuga.”22 E leai lava se olioli tumau i fafo atu o le talalelei a Iesu Keriso.

Ae peitai, i lena fonotaga sa ou mafaufau ai e uiga i le toatele o tagata lelei ou te iloa na tauivi ma ni faafitauli maoae ma ni poloaiga lea sa matuai faigata lava mo i latou. Sa ou fesili ia te a’u lava ia, “O le a se isi mea e ono fetalai atu ai le Faaola ia i latou?”23 Ou te talitonu Na te fesili atu, “E te [faatuatuaina] a’u?”24 I le fafine na maua i le puna toto, na Ia fetalai atu ai, “Ua e ola i lou faatuatua; ina alu ia oe ma le manuia.”25

O se tasi o mau e sili ona ou fiafia i ai o le Ioane 4:4, lea e faitauina, “E ao ina ui atu o ia i Samaria.”

Aisea ou te fiafia ai i lena mau? Ona e lei manaomia e Iesu ona malaga i Samaria. E le fiafia tagata Iutaia i Ona aso i tagata Samaria ma faimalaga i se auala faataamilo i Samaria. Peitai na filifili Iesu e malaga atu iina e folafola atu i luma o le lalolagi atoa mo le uluai taimi o Ia o le Mesia folafolaina. Mo lenei savali, e le gata na Ia filifilia se vaega ua lafoaia, ae o se fafine foi—ma e le na o soo se fafine ae o se fafine o loo ola i le agasala—o se tagata na mafaufauina i lena taimi e sili ona le taualoa. Ou te talitonu na faia e Iesu lenei mea ina ia mafai e i tatou taitoatasi ona malamalama e le aunoa o Lona alofa e sili atu nai lo o tatou popolega, o tatou manu’aga, o tatou vaisu, o tatou masalosaloga, o tatou faaosoosoga, a tatou agasala, o tatou aiga ua malepelepe, o tatou faanoanoaga ma atuatuvalega, o tatou ma’i tigaina, lo tatou mativa, lo tatou sauaina, lo tatou faavauvau, ma lo tatou tuuatoatasi.26 E finagalo o Ia i tagata uma ia iloa e leai se mea ma e leai se tasi e le mafai ona Ia faamaloloina ma aumai i le olioli tumau.27

Ua lava Lona alofa tunoa.28 Na o Ia lava na afio ifo i lalo o mea uma. O le mana o Lana Togiola o le mana lea e faatoilalo ai soo se avega i o tatou olaga.29 O le savali a le fafine i le vaieli e faapea na Ia silafia o tatou tulaga faalesoifuaga30 ma e mafai ona tatou savavali faatasi ma ia e le aunoa e tusa lava po o fea o tatou tutu ai. Ia te ia ma mo i tatou taitoatasi, ua Ia fetalai mai ai, “A o se inu i le vai ou te avatu ia te ia, e le toe fia inu ia e faavavau; a o le vai ou te avatu ia te Ia, e avea i totonu ia te ia o le vaipuna, e puna i luga i le ola e faavavau.”31

I soo se malaga lava o le olaga, aisea o le a e fia liliu ese ai mai le Faaola e toatasi o le ua i ai le mana uma e faamalolo ai ma laveaiina oe? Po o le a lava le tau e tatau ona e totogiina ina ia faatuatua atu ai ia te Ia ua talafeagai lava. O’u uso e ma tuafafine, sei o tatou filifili ia faatele lo tatou faatuatua i le Tama Faalelagi ma lo tatou Faaola, o Iesu Keriso.

Mai le taele o lo’u agaga, ou te molimau atu ai O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai o le Ekalesia a le Faaola, o loo taitaiina e le Keriso soifua e ala i se perofeta moni. Ou te tatalo o le a tatou tauaveina ma le faamaoni i o tatou luga le suafa o Iesu Keriso—e ala i le vaai e pei ona Ia silasila mai, i le auauna atu e pei na Ia auauna atu ai, ma i le faatuatuaina ua lava Lona alofa tunoa e aveina atu ai i tatou i le aiga ma le olioli tumau. I le suafa, o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Tagai 3 Nifae 27:3–8.

  2. Tagai i le 3 Nifae 27:5–6; tagai foi Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:77 ma feagaiga o le faamanatuga.

  3. Tagai i le Dallin H. Oaks, His Holy Name (1998) mo se suesuega auiliili e uiga i le tauaveina i o tatou luga ma avea ma molimau o le suafa o Iesu Keriso.

  4. Tagai i le Mosaea 5:2–3. O se vaega o le liua tele o loto i totonu o le nuu o le Tupu o Peniamina o e na ave i o latou luga le suafa o Keriso ona sa tatala o latou mata i “vaaiga tetele.” O i latou o e mautofi i le malo selesitila o ni tagata e “vaai e pei ona vaaia i latou” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:94).

  5. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 39.

  6. Brigham Young, i le Journal of Discourses, 8:37.

  7. Discourses of Brigham Young, sel. John A. Widtsoe (1954), 278.

  8. Tagai i le 3 Nifae 17:7.

  9. Tagai i le Ioane 3:14–17; Galuega 10:34; 1 Nifae 17:35; 2 Nifae 26:33; Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:41–42; Mose 1:39. Na aoao mai foi e Elder D. Todd Christofferson: “Faatasi ai ma le mautinoa tatou te molimau atu o le Togiola a Iesu Keriso ua faamoemoeina, ma, i le iuga, o le a tauia ai mea uma na le’i mauaina, ma le toilalo o i latou na liliu atu ia te Ia. E leai se tasi na muai fuafuaina faapea e itiiti mea na te maua nai lo mea uma o i le Tama mo Ana fanau” (“Aisea e Faaipoipo Ai, Aisea e Fai ai se Aiga,” Liahona, Me 2015).

  10. Tagai i le Mataio 5:14–16; 22:35–40; Mosaea 3:19; Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:13–14; 133:5; tagai foi i le Russell M. Nelson, “O Le Faapotopotoina o Isaraelu Ua Faataapeapeina,” Liahona, Nov. 2006, 79–81.

  11. Tagai i le Levitiko 18:4; 2 Nifae 31:5–12; Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:12–16; 136:4; Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:3–4.

  12. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:20–21; 110:9.

  13. Tagai i le Iosua 3:5; Mataupu Faavae ma Feagaiga 43:16; tagai foi Ioane 17:19. Na faapaiaina e le Faaola Ia Lava ina ia mauaina le mana e faamanuiaina ai i tatou.

  14. Tagai i le Helamana 3:35; Mataupu Faavae ma Feagaiga 12:6–9; 88:74.

  15. Tagai i le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:17, o le uluai poloaiga na tuuina atu e le Atua i se faaaliga i le Perofeta o Iosefa Samita; tagai foi 2 Nifae 9:29; 3 Nifae 28:34.

  16. Tagai i le Mareko 1:15; Galuega 3:19; Alema 5:33; 42:22-23; Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:4–20. Ia mafaufau loloto foi i nei manatu e lua i le agasala. Muamua, na tusia e Hugh Nibley: “O le agasala o se faamaumau taimi. O le faia lea o se mea e tasi ae e tatau ona e faia nisi mea ma sili atu lea ua ia te oe le tomai” (Approaching Zion, ed. Don E. Norton [1989], 66). O le tina o John Wesley, o Susanna Wesley, sa tusi atu i lona atalii: “Faalogo i lenei tulafono. Soo se mea e faavaivaia ai lou mafaufau, faaleagaina le agamalu o lou lotofuatiaifo, punitia lou lagona o le Atua, pe aveese lou fiafia i mea faaleagaga; … soo se mea e faateleina le … puleaina e lou tino o lou mafaufau; o lena mea o se agasala ia te oe, e tusa po o le a le ta’umamaina o ia lava” (Susanna Wesley: The Complete Writings, ed. Charles Wallace Jr. [1997], 109).

  17. Tagai i le Luka 22:32; 3 Nifae 9:11, 20.

  18. Tagai Ioane 13:2–15, 34. I le afiafi o Lana Togiola, sa mulumulu ai e le Faaola vae o se tasi na faalataina o Ia, o le isi o le na teenaina o Ia, ma o isi o e sa momoe i le taimi na sili ona Ia manaomia ai i latou. Ona Ia aoao atu lea, “O le poloaiga fou ou te tuu atu ai ia te outou, ia outou fealofani; faapei ona ou alofa atu ia te outou.”

  19. Mataio 5:46.

  20. Tagai John R. Talmage, T he Talmage Story: Life of James E. Talmage—Educator, Scientist, Apostle (1972), 112–14.

  21. Tagai Alema 10:22–23; 62:40.

  22. 3 Nifae 27:11.

  23. I le Mataio 11:28–30, na fetalai atu ai le Alii: “Ia outou o mai ia te au, o outou uma o e tigaina ma mafatia i avega, o au foi e malolo ai outou. … Aua e ave gofie la’u amo, o la’u avega foi e mama ia.” Mafaufau foi i le 2 Korinito 12:7–9: Ua faamatala ai e Paulo mafatiaga o se “mea [matua] matuitui i le tino”, lea na ia tatalo ina ia aveesea. Na fetalai atu Keriso ia te ia, “O lo’u nei alofa tunoa e lava lea e fesoasoani ia te oe, aua o le vaivai e faaatoatoaina ai lo’u mana.” Tagai foi Eteru 12:27.

  24. Tagai Mosaea 7:33; 29:20; Helamana 12:1; Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:87.

  25. Tagai Luka 8:43–48; Mareko 5:25–34. O le fafine sa maua i le punatoto sa matuai atuatuvale ma leai se isi filifiliga. Sa ia mafatia mo le 12 tausaga, sa faaaluina ana mea uma i foma’i, ma ua faateleina [le ma’i]. Faateaese mai ona tagata ma lona aiga, sa ia fuafua ma le faamoemoe e ui atu i se motu o tagata toatele ma tuu atu o ia lava i le Faaola. Sa ia talitonu ma faatuatua atoatoa i le Faaola, ma sa Ia lagonaina lona pa’i atu i le pito o Lona ofu. Mai lena faatuatua sa Ia faamaloloina vave ma atoatoa o ia. Ona ia valaau lea o ia o lona “afafine.” Sa lei toe avea o ia o se tagata ua faateaese ae o se tagata o le aiga o le Atua. O lona faamalologa sa faaletino, faaagafesootai, faalelagona, ma faaleagaga. O luitau e ono oo atu mo le tele o tausaga po o le olaga atoa, ae o Lana folafolaga o le faamalologa e mautinoa ma atoatoa.

  26. Tagai Luka 4:21; Ioane 4:6–26. O Luka, ae le o Ioane, na tusia lena mea i le amataga o le galuega talai a Iesu, sa Ia afio atu i lona malumalu i Nasareta, faitau se fuaitau ma ia Isaia o loo vavalo atu ai e uiga i le Mesia, ona folafola atu lea, “Ua faataunuuina lenei mau i o outou taliga i lenei aso.” O le uluai taimi tusitusia lea na fetalai atu ai le Faaola e uiga ia te Ia Lava o se Mesia. Peitai, i le vaieli a Iakopo, na tusia ai e Ioane le uluai taimi na tautino atu ai e Iesu Lona tulaga FaaMesia i se tulaga faitele. I lenei nofoaga, talu ai sa lei mafaufauina tagata Samaria o ni tagata Iutaia, sa aoao atu foi e Iesu o Lana talalelei e mo tagata uma, Iutaia ma Nuuese. O lenei tautinoga na tupu i le “itula lona ono,” po o le aoauli, ina ua maua e le lalolagi lona malamalama atoatoa mai le la. O le vaieli a Iakopo e i ai foi i le vanu lea e lata ane i le nofoaga tonu lava lea na osifeagaiga ai le fanauga a Isaraelu anamua ma le Alii ina ua uma ona ulufale atu i le laueleele o le folafolaga. O le mea mataina, i le isi itu o le vanu o loo i ai se mauga matutu ae o le isi itu o loo i ai se mauga e tumu i vaipuna e puna mai ai le vai.

  27. Na aoao e Elder Neal A. Maxwell: “Pe a tatou atuatuvale tatou te mafaufau faapea pe o i ai se isi mea i totonu o i tatou tatou te tuuina atu, e mafai ona faamafanafanaina i tatou i le iloaina o loo silafia e le Atua o tatou gafatia atoatoa, ma tuuina i tatou iinei ina ia manuia. E leai se tasi na muai faauuina ia toilalo pe amioleaga. … Pe a tatou lagonaina le lofituina, sei o tatou toe manatua le faamautinoaga faapea e le soona faatulagaina i tatou e le Atua” (“Meeting the Challenges of Today” [Brigham Young University devotional, Oct. 10, 1978], 9, speeches.byu.edu).

  28. Na aoao mai Peresitene Russell M. Nelson:

    “I se aso o i luma, o le a tou tuuina atu outou lava i luma o le Faaola. O le a lofituina outou e oo atu i le tulaga o le fetagisi i le i ai i Lona afioaga paia. O le a tou tauivi ia maua ni upu e faafetai atu ai ia te Ia mo le totogiina o a outou agasala, mo le faamagaloga o oe i soo se upu le lelei agai i isi, mo le faamaloloina o oe mai ni manuaga ma faigata o lenei olaga.

    “O le a e faafetai atu ia te Ia mo le faamalosia o oe e faia mea faigata, mo le liliuina o ou vaivaiga i malosiaga, ma mo le mafai ai e oe ona lua toe nonofo faatasi ma Ia ma lou aiga e faavavau. O Lona faasinoga, Lana Togiola, ma Ona uiga o le a avea ma tagata patino ma moni ia te oe” (“O Perofeta, Taitaiga, ma le Tulafono Faalelagi” [faigalotu i le lalolagi atoa mo talavou matutua, Ian. 8, 2017], broadcasts.lds.org).

  29. Tagai Isaia 53:3–5; Alema 7:11–13; Mataupu Faavae ma Feagaiga 122:5–9.

  30. Tagai i le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:17; Elaine S. Dalton, “Na Te Silafia Oe i Lou Igoa,” Liahona, Me 2005,109–11.

  31. Ioane 4:14.