2010–2019
Manu’a
Oketopa 2018


Manu’a

I faigata o tofotofoga faalelalolagi, ia agai i luma ma le onosai, ma o le a aumaia ia te oe e le mana faamalolo a le Faaola le malamalama, malamalamaaga, filemu, ma le faamoemoe.

I le aso 22 o Mati, 2016, a o le’i taina le 8 i le taeao, e lua ni pomu a le au faatupu faalavelave na pāpā i le malaevaalele o Brussels. Na ave e Elder Richard Norby, Elder Mason Wells, ma Elder Joseph Empey ia Sister Fanny Clain i le malaevaalele mo le malaga i lana misiona i Cleveland, Ohaio. E tolusefulu lua tagata na maliliu ai, ma na manunu’a uma faifeautalai.

O le faifeautalai na sili ona ogaoga le manu’a o Elder Richard Norby, e 66 tausaga le matua, na auauna atu ma lona faletua, o Sister Pam Norby.

Sa toe mafaufau Elder Norby i lena taimi:

“Sa vave ona ou iloa le mea na tupu.

“Sa ou taumafai e tamo’e mo le saogalemu, ae sa vave ona ou pa’ū i lalo. … Sa mafai ona ou iloa atu sa matua’i manu’a lo’u vae agavale. Sa ou [matauina] se pauta uliuli o tautau ifo i o’u lima e lua toeitiiti lava pei o se upega apogāleveleve. Sa ou tosoina lemu, ae sa ou iloa ai sa lē o se pauta ae o lo’u pa’u lea na mu. Sa lanu mumu lo’u ofutino mai se manu’a i lo’u tua.

“Ina ua ou iloaina mea na faato’a tutupu ua faatumulia ai lo’u mafaufau, sa ou [maua] se manatu malosi lava: … sa silafia e le Faaola le mea sa ou i ai, le mea na faato’a tupu, ma le [mea] sa ou o’o i ai i lena taimi.”1

Ata
O Richard Norby ua faamoegase i se koma

Sa i ai ni aso faigata i luma atu mo Richard Norby ma lona faletua, o Pam. Sa avatu ia te ia ni fualaau e faagase ai o ia i se koma, sosoo ai ma taotoga, faama’i, ma le lē mautonu tele.

Sa faasaoina Richard Norby, ae o lona olaga o le a lē toe tutusa lava. I le lua ma le afa tausaga mulimuli ane, o loo faamaloloina pea ona manu’a; o se fusi o loo suia ai le vaega o lona vae ua toesea; o laa taitasi ua ‘ese nai lo le taimi muamua i lena malaevaalele o Brussels.

Ata
Richard ma Pam Norby

Aisea na tupu ai lenei mea ia Richard ma Pam Norby?2 Sa la faamaoni i a la feagaiga, auauna atu talu ai i le misiona o Ivory Coast, ma sa tausia se aiga matagofie. E mafai ona faapea mai se tasi ma le malamalama lelei, “E lē fea! E lē sa’o lenei mea! Sa la tuuto atu o laua ola mo le talalelei a Iesu Keriso; e mafai faapefea ona tupu lenei mea?”

O Le Olaga Faaletino Lenei

E ui o le a eseese ia faamatalaga, o faalavelave, o tofotofoga ma suega e le’i faamoemoeina, faaletino uma ma faaleagaga, e oo mai ia i tatou taitoatasi ona o le olaga faaletino lenei.

Ao ou mafaufau i lenei taeao i failauga o le sauniga lenei o le konafesi, na ou iloa ai e toalua ua maliliu fanau ma le toatolu ua maliliu fanau a fanau o e na faafuasei ona toe faafoi atu i lo latou aiga faalelagi. Sa leai se tasi sa faasaoina mai le ma’i ma le faanoanoa, ma e pei ona laugaina, o le vaiaso lava lenei, sa maliu ai se agelu i le lalolagi tatou te alolofa uma i ai, o Sister Barbara Ballard, ua laa filemu atu i le veli. Peresitene Ballard, o le a lē galo ia i matou lau molimau i lenei taeao.

Tatou te saili mo le fiafia. Tatou te moomoo mo le filemu. Tatou te faamoemoe mo le alofa. Ma e faamanuia i tatou e le Alii i le anoanoai o faamanuiaga ofoofogia. Ae faatasi ai ma le olioli ma le fiafia, e tasi le mea e mautinoa: o le a i ai taimi, o itula, o aso, o nisi taimi o le tele o tausaga o le a lagona ai e lou agaga le manu’a.

Ua aoao mai tusitusiga paia o le a tatou oo uma i taimi tiga ma taimi fiafia3 ma o le a i ai le “faafeagai o mea uma.”4 Na fetalai mai Iesu, “[O lo outou Tama] e na te faaoso i lona la i e ua amio leaga atoa ma e ua amio lelei, ua ia faatoto ifo foi le ua i e ua amiotonu ma e ua amioletonu.”5

O manu’aga o le agaga e le tulaga ese i le mauoa po o le mativa, se aganuu se tasi, se malo se tasi, po o se tupulaga se tasi. O [manu’a] e oo mai i tagata uma ma o se vaega o le aoaoina tatou te maua mai i lenei aafiaga faaletino.

E Le’o Tuusaunoaina E Amiotonu

O la’u savali i le asō e faapitoa ia i latou o ē o tausia poloaiga a le Atua, tausia a latou folafolaga i le Atua, ma, e pei o le au Norbys ma le toatele o isi alii, tamaitai, ma fanau i lenei aofia i le lalolagi atoa, o loo fetaia’i ma tofotofoga ma luitau sa le’i fuafuaina tiga.

O o tatou manu’a atonu e oo mai i se mala faalenatura po o se faalavelave e lē talafeagai. E ono oo mai mai se tane po o se avā e lē faamaoni, ua matuā faaleagaina ai le olaga mo se toalua amiotonu ma le fanau. E ono oo mai ni manu’a mai le pogisa ma le le fiafia o faanoanoaga, mai se gasegase e le’i faamoemoeina, mai mafatiaga po o le maliu talavou o se tasi tatou te alolofa i ai, mai le faanoanoa o se tagata o le aiga ua tuua lona faatuatua, mai le tuuatoatasi pe a le aumaia e tulaga se soa e faavavau, pe mai isi mau faigata faavaivailoto ma tiga “[faanoanoaga] ua lē ma va’aia.”6

Ua tatou malamalama uma o faigata o se vaega o le olaga, ae pe a latou oo patino mai ia i tatou lava ia, e mafai ona tatou ofo ai. E aunoa ma le fefe, e manaomia ona tatou saunia. Na fai mai le Aposetolo o Peteru, “Aua tou te ofo i le tofotofoga pei o le afi, ua oo ia te outou, peiseai o se mea fou ua oo ia te outou.”7 Faatasi ai ma lanu sesega o le fiafia ma le olioli, ua lalaga mau atu i ai ma fasi ie pa’aūli o tofotofoga ma faigata i le ie tele o le fuafuaga a lo tatou Tama. O nei tauiviga, e ui e faigata, ae masani lava ona avea ma a tatou lesona silisili ona taua.8

A faamatalaina le tala faavavega o fitafita talavou e 2,060 a Helamana, tatou te fiafia i lenei mau: “E tusa ma le agalelei o le Atua, ma lo matou ofo tele, ma le olioli foi o la matou autau atoa, sa leai se tagata e toatasi o i latou na fano.”

Ae e faaauau pea le fuaiupu: “Pe sa i ai foi se tagata e toatasi i totonu o i latou sa lei oo i ai ni manua e tele.”9 Na maua e [fitafita] taitoatasi e 2,060 manu’a e tele, ma o i tatou taitoatasi o le a manunu’a i le taua o le olaga, pe faaletino, pe faaleagaga, po o mea uma e lua.

O Iesu Keriso o lo Tatou Leoleo Mamoe Lelei

Aua le fiu—po o le a lava le loloto o manu’a o lou agaga, po o le a lava lo latou mafuaaga, po o fea ae po o le a foi le taimi e tupu ai, ma po o le a lava le puupuu po o le umi e tumau ai, e le o faamoemoeina oe ina ia fano faaleagaga. Ua faamoemoeina oe ina ia e sao mai faaleagaga ma fua mai i lou faatuatua ma faalagolago i le Atua.

E le’i foafoaina e le Atua o tatou agaga ina ia ola e aunoa ma Ia. O lo tatou Faaola ma le Alii, o Iesu Keriso, e ala i le meaalofa e lēmafaamatalaina o Lana Togiola, e le gata ina laveai ai i tatou mai le oti ma ofo mai ai ia i tatou, e ala i le salamo, faamagaloga mo a tatou agasala, ae ua tu saunia foi o Ia e laveai i tatou mai faanoanoaga ma tiga o ō tatou agaga ua manu’a.10

Ata
O Le Samaria Agalelei

O le Faaola o lo tatou Samaria Agalelei,11 na auina mai “e faamalolo i e loto momomo.”12 E afio mai o Ia ia i tatou pe a pasi ifo isi ma matamata mai. Ma le agaalofa, e tuu e Ia Lona aao faamalolo i luga o ō tatou manu’a ma fusi i ai. E tauave e Ia i tatou. E popole o Ia mo i tatou. Ua Ia fetalai mai ia i tatou, “O mai ia te au … ma o le a ou faamaloloina [outou].”13

“Ma o [Iesu] o le a … [mafatia] i tiga ma puapuaga ma faaosoosoga o ituaiga eseese uma; … ia … [mafai ai] e ia ona ave i ona luga tiga ma ma’i o ona tagata. … [ave i Ona luga o tatou] vaivaiga, [i le] faatumuina … i le alofa mutimutivale.”14

O mai, outou ua faanoanoa, po o fea lava o outou vaivai ai;

O mai i le nofoa o le alofa, ia tootutuli ma le naunautai.

Aumai iinei o outou loto ua manu’a; ta’u mai iinei o outou tiga.

E leai se faanoanoaga i le lalolagi e lē mafai e le lagi ona faamaloloina.15

I se taimi o mafatiaga tele, na ta’u atu ai e le Alii i le Perofeta o Iosefa, “O nei mea uma e te maua ai le poto masani, ma o le avea mo ou lelei.”16 E mafai faapefea e manu’a tiga ona avea ma ō tatou lelei? I faigata o tofotofoga faalelalolagi, ia agai i luma ma le onosai, ma o le a aumaia ia te oe e le mana faamalolo a le Faaola le malamalama, malamalamaaga, filemu, ma le faamoemoe.17

Aua Lava Nei Fiu

Tatalo ma lou loto atoa. Faamalosia lou faatuatua ia Iesu Keriso, i Lona moni a’ia’i, i Lona alofa tunoa. Taofimau i Ana afioga, “O lo’u nei alofa tunoa e lava lea e fesoasoani ia te oe, aua o le vaivai e faaatoatoaina ai lo’u mana.”18

Manatua, o le salamo o se vailaau mamana faaleagaga.19 Tausi poloaiga ma ia agavaa mo Lē Faamafanafana, ia manatua o le folafolaga a le Faaola, “Ou te le tuua outou o mātuaoti, ou te sau ia te outou.”20

O le filemu o le malumalu o se pulu pasama malū i le agaga ua manu’a. Toe foi atu i le maota o le Alii faatasi ai ma lou fatu ua manu’a ma igoa o lou aiga i le faatele e mafai ai. E fesoasoani le malumalu ia tatou malamalama i le mea e tupu i le taimi puupuu o lo tatou olaga faaletino mai i se vaaiga e faavavau.21

Toe tepa i tua, ma manatua sa e faamaonia atu lou agavaa i lou muai olaga. O oe o se atalii po o se afafine toa o le Atua, ma e faatasi ai ma Lana fesoasoani, e mafai ona e manumalo i taua a lenei lalolagi pa’ū. Sa e faia muamua, ma e mafai ona e toe faia.

Tepa i luma. O outou mafatiaga ma faanoanoaga e moni lava, ae o le a lē tumau e faavavau.22 O le a aveese lou po pogisa, ona “[ua toetu mai] le Atalii … ma le faamalologa i ona apaau.”23

Sa ta’u mai e le au Norbys ia te a’u, “E fai a ma oo mai le lē fiafia i lea taimi ma lea taimi ae ma te lē faatagaina e nofomau.”24 Sa saunoa mai le Aposetolo o Paulo, “Ua puapuagatia i matou … a e le faaatuatuvaleina; ua fememeai, a e le matuā fememeai; ua sauaina, a e le tuulafoaiina; ua lafotuina i lalo, a e le fano.”25 Atonu e te vaivai, ae aua lava ne’i fiu.26

E o’o lava i ou lava manu’a tiga, o le a e aapa atu i isi, ma faatuatua i le folafolaga a le Faaola: “A o le faamāumau lona ola ona o a’u, e maua ai e ia.”27 O ē manunu’a o loo togafitia manu’aga o isi, o agelu ia a le Atua i le lalolagi.

I ni nai minute, o le a tatou faalogo atu ai i lo tatou perofeta pele, o Peresitene Russell M. Nelson, o se tamalii e tumu i le faatuatua ia Iesu Keriso, o se tamalii o le faamoemoe ma le filemu, e alofagia e le Atua ae sa le’i saoloto mai manu’aga o le agaga.

I le 1995 o lona afafine o Emily, a o maitaga i se pepe, sa maua i le kanesa. Sa i ai ni aso o le faamoemoe ma le fiafia ina ua fanau mai lana pepe malosi. Ae sa toe foi mai le kanesa, ma na tuua e le latou pele o Emily lenei olaga i le lua vaiaso i le maea ai o lona aso fanau lona 37, tuua ai lona toalua agaalofa ma le fanau laiti e toalima.

Ata
Peresitene Nelson o loo saunoa i le 1995

I le konafesi aoao, i le mavae ai o lona maliu, sa ta’u mai e Peresitene Nelson: “O o’u loimata o le faanoanoa sa maligi faatasi ma moomooga maimau pe ana mafai ona ou faia nisi mea mo lo ma afafine. … A na faapea e ia te a’u le mana o le toetu, semanu e faaosoosoina a’u e toe faafoi mai [o ia]. … [Ae] e umia e Iesu Keriso na ki ma o le a faaaogaina mo Emily … ma mo tagata uma i le taimi a le Alii.”28

Ata
Peresitene Nelson i Puerto Rico

I le masina ua te’a, a o asiasi atu i le Au Paia i Puerto Rico ma manatuaina le Afā faataumaoi o Maria, sa saunoa atu ai Peresitene Nelson ma le alofa ma le agalelei:

“O se vaega [lenei] o le olaga. O le mafuaaga lea ua tatou i ai iinei. Ua tatou i ai iinei ina ia maua se tino ma ina ia tofotofoina ma suesueina. O nisi o na suega e faaletino; o nisi e faaleagaga, ma o o outou tofotofoga iinei o mea uma e lua o le faaletino ma le faaleagaga.”29

“Tou te le’i faavaivai lava. Ua matou mitamita [tele] ia te outou. O outou o Au Paia faatuatua ua tele mea ua ma’umauina, ae e ala i nei mea uma, ua outou atiaeina ai lo outou faatuatua i le Alii o Iesu Keriso.”30

“E ala i le tausia o poloaiga a le Atua, e mafai ona tatou maua le olioli i le lotolotoi o o tatou tulaga sili ona leaga.”31

O Le A Soloieseina Loimata Uma

O’u uso ma tuafafine, o la’u folafolaga ia te outou o le faateleina o lo outou faatuatua i le Alii o Iesu Keriso o le a aumaia ai ia te oe le malosi faaopoopoina ma le faamoemoe sili atu. Mo outou, o ē amiotonu, o le Fomai o ō tatou agaga, i Lana lava taimi ma i Lana lava ala, o le a faamalolo i o outou manu’a uma.32 E leai se amioletonu, leai se sauaga, leai se tofotofoga, leai se faanoanoa, leai se lototiga, leai se mafatiaga, leai se manu’a—po o le a le loloto, po le a le lautele, po o le a le tiga—o le a taofia mai le faamafanafanaga, filemu, ma le faamoemoe tumau ia te Ia e ona aao mafola ma aao sa manu’a o le a faafeiloaia mai i tatou i Lona afioaga. I lena aso, ua molimau mai ai le Aposetolo o Ioane, o ē amiotonu “e [o mai] nai le puapuaga tele”33 o le a laulaututū “ua faasinasinaina o latou ofu … i luma o le nofoalii o le Atua.” O le Tamai Mamoe o le a “ia te i [tatou] … e sōloieseina foi e le Atua o loimata uma nai o [outou] mata.”34 O le a oo mai lenei aso. Ou te molimau atu ai i le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Personal conversation, Jan. 26, 2018.

  2. I se talanoaga i le amataga o lenei tausaga, sa faapea mai Richard Norby ia te au, “Tatou te tali atu i mea ua tuuina mai ia i tatou.” Na ia faasoaina mai lenei mea mai i lana api o talaaga: “O suega ma tofotofoga e oo mai ia i tatou e aumaia ai le avanoa ma le faamanuiaga e iloa atili ai le Faaola ma malamalama i faamatalaga taua o lana taulaga togiola. O ia lea o loo tatou faalagolago i ai. O ia lea o loo tatou sailia. O ia lea o loo tatou faamoemoe i ai. O ia lea o loo tatou talitonu ai. O ia lea ua tatou alolofa i ai ma o tatou loto atoa, e aunoa ma le masalosalo. Ua faamalolo e le Faaola tiga uma faaletino ma faalelagona o se vaega o le olaga faaletino. Ua Ia aveesea le tiga mai ia i tatou. Na te taliaina o tatou faanoanoaga.”

  3. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 29:39.

  4. 2 Nifae 2:11.

  5. Mataio 5:45.

  6. “Faaola e Ia Ou Alofa,” Viiga, nu. 150.

  7. 1 Peteru 4:12.

  8. Ma o le a tatou faataitai ai i latou, ia iloa ai, pe latou te fai mea uma e poloaiina ai i latou e le Alii lo latou Atua” (Aperaamo 3:25; tagai foi Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:4–5).

  9. Alema 57:25.

  10. Sa tusi mai se uo ia te a’u: “O se taua toeitiiti atoa le lima tausaga ma le faalelagona ‘pogisa ma faanoanoa’ i vaega eseese e ave oe i le faatausiusiuga o ou gafatia, tautinoga, faatuatua ma le onosai. I le mavae ai o aso o le ‘mafatia’ e te vaivai. I le mavae ai o vaiaso o le ‘mafatia,’ e te lēlavā. I le mavae ai o masina o le ‘mafatia,’ e amata ona e vaivai. I le mavae ai o tausaga o le ‘mafatia,’ e te gauai atu i le filifili e te lē toe manuia lava. E avea le faamoemoe ma meaalofa sili ona faapelepele ma faigata ona maua o meaalofa uma. I le aotelega, ou te le mautinoa pe na faapefea ona ou sao mai i lenei tofotofoga, sei vagana ai [o le Faaola]. Ua na o le pau lea o le faamatalaga. Ou te leiloa pe mafai faapefea ona ou iloa lenei mea, ae ou te iloaina. Ona o Ia, sa ou mafai ai ona sao i lenei mafatiaga.”

  11. Tagai i le Luka 10:30–35.

  12. Luka 4:18; tagai foi Isaia 61:1.

  13. 3 Nifae 18:32.

  14. Alema 7:11–12. “Ia afio ifo o ia i lalo o mea uma, lea na malamalama ai o ia i mea uma” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:6).

  15. “Come, Ye Disconsolate,” Hymns, no. 115.

  16. Mataupu Faavae ma Feagaiga 122:7.

  17. “Ua e iloa le silisiliese o le Atua; ma o le a ia faapaiaina ou puapuaga mo ou manuia” (2 Nifae 2:2). “Ona ua ou iloa o ai lava e tuu atu lo latou faalagolago i le Atua e lagolagoina i o latou tofotofoga, ma o latou faalavelave, ma o latou puapuaga, ma o le a sii ae i latou i luga i le aso gataaga” (Alema 36:3).

  18. 2 Korinito 12:9.

  19. Tagai i le Neil L. Andersen, “The Joy of Becoming Clean,” Ensign, Apr. 1995.

  20. Ioane 14:18.

  21. “Afai ua gata i lenei olaga mea tatou te faamoemoe i ai ia Keriso, ua sili lo tatou malaia i tagata uma lava” (1 Korinito 15:19).

  22. I le fuaiupu muamua o le Tusi a Mamona, ua faamatala mai ai e Nifae faapea na ia, “vaai i puapuaga e tele i le gasologa o [ona] aso” (1 Nifae 1:1). Mulimuli ane, na faapea mai Nifae, “E ui i lea, sa ou tepa taulai a’e i lo’u Atua, ma sa ou viia o ia i le aso atoa; ma sa ou le muimui e faasaga i le Alii ona o o’u puapuaga” (1 Nifae 18:16).

  23. 3 Nifae 25:2.

  24. Personal conversation, Jan. 26, 2018.

  25. 2 Korinito 4:8–9.

  26. Na fesiligia Peresitene Hugh B. Brown, ao asiasi atu i Isaraelu, pe aisea na poloaiina ai Aperaamo e osi atu le taulaga i lona atalii. Sa ia tali atu, “sa manaomia ona aoao e Aperaamo se mea e uiga ia Aperaamo” (i le Truman G. Madsen, Joseph Smith the Prophet [1989], 93).

  27. Mataio 16:25.

  28. Russell M. Nelson, “O Fanau o le Feagaiga,” Liahona, Iulai 1995, 32.

  29. Russell M. Nelson, i le Jason Swensen, “Better Days Are Ahead for the People of Puerto Rico,” Church News, Sept. 9, 2018, 4.

  30. Russell M. Nelson, in Swensen, “Better Days Are Ahead,” 3.

  31. Russell M. Nelson, in Swensen, “Better Days Are Ahead,” 4.

  32. Tagai i le Russell M. Nelson, “Iesu Keriso—o le Fomai o Fomai,” Liahona, Nov. 2005, 85–87.

  33. Faaaliga 7:14.

  34. Tagai i le Faaaliga 7:13, 15, 17.