2010–2019
Ko e Hingoa Totonu ʻo e Siasí
ʻOkatopa 2018


Ko e Hingoa Totonu ʻo e Siasí

Naʻe fakahinohinoʻi ʻe Sīsū Kalaisi kitautolu ke tau ui ʻa e Siasí ʻaki Hono huafá koeʻuhí he ko Hono Siasi, kuo fakafonu ʻaki Hono mālohí.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku tau fiefia fakataha ʻi he ʻaho Sāpate fakaʻofoʻofá ni, ʻi hotau ngaahi tāpuaki lahi mei he ʻEikí. ʻOku mau houngaʻia moʻoni ʻi hoʻomou fakamoʻoni ki he ongoongolelei kuo fakafoki mai ʻo Sīsū Kalaisí, ʻi he ngaahi feilaulau kuo mou fai ke nofo pe foki mai ki Hono hala ʻo e fuakavá, pea mo hoʻomou ngāue fakatapui ʻi Hono Siasí.

ʻOku ou ongoʻi mālohi he ʻahó ni ke u vahevahe mo kimoutolu ha meʻa ʻoku mahuʻinga lahi. Naʻá ku tuku atu ha fakamatala ʻi ha ngaahi uike kimuʻa fekauʻaki mo hono fakatonutonu ʻo e hingoa ʻo e Siasí.1 Naʻá ku fai ʻeni koeʻuhí he naʻe ueʻi ʻe he ʻEikí hoku ʻatamaí ki he mahuʻinga ʻo e hingoa naʻá Ne tuʻutuʻuni ki he Siasí, ʻa ia ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.2

Hangē ko hoʻomou fakakaukaú, ko e tali ki he fakamatala ko ʻení pea mo e fakahinohino ki hono fakaleleiʻí3 naʻe tuifio. Naʻe fakatonutonu vave ʻe ha kāingfalotu tokolahi ʻa e hingoa ʻo e Siasí ʻi heʻenau poloká mo e ngaahi peesi mītia fakasōsialé. Naʻe fifili ha niʻihi pe ko e hā e ʻuhinga, naʻe fie maʻu ai ke fakamamafaʻi ha faʻahinga meʻa ʻoku “ʻikai fuʻu mahuʻinga” ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi he māmaní. Pea pehē ʻe he niʻihi, he ʻikai pe ke lava, ko e hā leva ʻoku toe feinga aí? Kae tuku ke u fakamatalaʻi atu hono ʻuhinga ʻoku mau tokanga lahi ai ki he meʻa ko ʻení. Kae tuku ke u ʻuluaki fakamatala atu ʻa e meʻa ʻoku ʻikai ʻuhinga ki ai e ngāue ko ʻení:

  • ʻOku ʻikai ko ha liliu hingoa.

  • ʻOku ʻikai ko e toe fakahingoa.

  • ʻOku ʻikai ko hano fakasanisaniʻi.

  • ʻOku ʻikai ko ha meʻa tuʻungaʻa pē.

  • ʻOku ʻikai ke taʻe-mahuʻinga.

Ka ko e fakatonutonu. Ka ko e tuʻutuʻuni ʻa e ʻEikí. Naʻe ʻikai ke fakahingoa ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Siasi ne fakafoki mai ʻiate iá; pe ko Molomona. Ko e Fakamoʻuí Tonu pē naʻe folofola, “He ʻe ui peheʻi ʻa hoku siasí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, ʻio, ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.”4

Naʻe fai ʻe hotau ʻEikí kimuʻa atu, ʻi he 34 AD, ha fakahinohino tatau ki he kāingalotu ʻo Hono Siasí ʻi Heʻene ʻaʻahi kiate kinautolu ʻi he Ongo ʻAmeliká. Naʻá Ne folofola ʻi he taimi ko iá:

“Ke mou ui ʻa e siasí ʻi hoku hingoá. …

“Pea ʻoku fēfē ʻene hoko ko hoku siasí ʻo kapau ʻoku ʻikai ui ia ʻi hoku hingoá? He kapau ʻoku ui ha siasi ʻi he hingoa ʻo Mōsesé pea ko e siasi ia ʻo Mōsese; pe kapau ʻoku ui ia ʻi he hingoa ʻo ha tangata pea ko e siasi ia ʻo ha tangata; ka kapau ʻoku ui ia ʻi hoku hingoá pea ko hoku siasi ia.”5

ʻI heʻene peheé, ʻoku ʻikai toe aleaʻi e hingoa ia ʻo e Siasí. Ko e taimi ʻoku fakahā mahino ai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e hingoa ʻo Hono Siasí, pea aʻu ʻo muʻomuʻa ai ʻa ʻEne pehē, “Ke mou ui ʻa e Siasí ʻi hoku hingoá,” ko ʻEne fakamātoato. Pea kapau te tau tuku ha ngaahi hingoa fakatenetene ke fakaʻaongaʻi pe ohi mai pe poupouʻi ʻa e ngaahi hingoa fakatenetene peheé, ʻokú Ne loto mamahi.

Ko e hā ʻoku ʻi ha hingoa, pe ʻi he meʻa ko ʻení, ha hingoa fakatenetene? ʻI he taimi ʻoku haʻu ai ki he ngaahi hingoa fakatenetene ʻo e Siasí, hangē ko e “Siasi LDS,” “Siasi Māmongá,” pe “Siasi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní,” ko e meʻa ʻoku mātuʻaki mataʻāʻā ʻene puliá ko e ʻikai ke kau ai e huafa ʻo e Fakamoʻuí. Ko hono toʻo e huafa ʻo e ʻEikí mei he Siasi ʻo e ʻEikí ko ha ikuna kāfakafa ia kia Sētane. ʻI he taimi ʻoku tau liʻaki ai e huafa ʻo e Fakamoʻuí, ʻoku tau kiʻi tukunoaʻi ai e meʻa kotoa kuo fai ʻe Sīsū Kalaisi maʻatautolu—naʻa mo ʻEne Fakaleleí.

Kiʻi fakakaukau ki heni mei Heʻene tafakaʻakí: ʻI he moʻui kimuʻa he māmaní, ko ia naʻe Sihová, ko e ʻOtua ʻo e Fuakava Motuʻá. ʻI he fakahinohino ʻa ʻEne Tamaí, ne hoko ai ko e Tupuʻanga ʻo e māmani ko ʻení mo ha ngaahi māmani kehe.6 Naʻá Ne fili ke tukulolo ki he finangalo ʻo ʻEne Tamaí kae fai ha meʻa maʻá e kotoa ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá ʻe ʻikai lava ʻe ha toe taha ke fai! ʻI Heʻene āfeitaulalo ke hifo mai ki māmani ko e ʻAlo pē Taha Kuo Fakatupu ʻi he kakanó ʻo e Tamaí, naʻe fehiʻanekina lahi ia, manukia, ʻanuhia, pea mo kauʻimaeaʻi. Naʻe toʻo ʻe hotau Fakamoʻuí kiate Ia, ʻi he Ngoue ko Ketisemaní, ʻa e mamahi kotoa pē, angahala kotoa pē, loto mamahi mo e faingataʻaʻia kotoa pē kuo faifaiangé pea ta foua pea mo e taha kotoa kuo moʻui pe ʻe moʻui. ʻI he mafatukituki ʻo e kavenga fakamamahi ko iá, naʻe tafe ai e taʻataʻá ʻi he ava kotoa ʻo hono kilí.7 Ko e ngaahi faingataʻá ni kotoa naʻe fakalalahi ia ʻi he taimi naʻe tutuki ai ʻi he kolosi ʻi Kalevalé.

ʻI he ngaahi aʻusia fakamamahí ni mo ʻEne Toetuʻú—ʻa ʻEne Fakalelei taʻe-fakangatangatá—naʻá Ne foaki ai ʻa e taʻe-faʻamaté ki he taha kotoa, mo fakatau ai kitautolu takitaha mei he ngaahi nunuʻa ʻo e angahalá, ʻo kapau te tau fakatomala.

Hili e Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí pea mo e pekia ʻa e Kau ʻAposetoló, ne tūʻulu ʻa māmani ki ha ngaahi taʻu lahi ʻo e fakapoʻulí. Pea ʻi he taʻu 1820, ne hā ai ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ke kamata e Fakafoki mai e Siasi ʻo e ʻEikí.

Hili kotoa e ngaahi meʻa naʻá Ne kātekiná—pea mo e meʻa kotoa kuó Ne fai maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá, kuó u toki ʻiloʻi mo fakameʻapangoʻia lahi ʻi heʻetau tali ʻi he Siasi ʻo e ʻEikí kuo fakafoki maí ke ui ʻaki ha ngaahi hingoa kehe, ʻa ia ʻoku nau takitaha tekeʻi ʻe huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí!

ʻI heʻetau maʻu ʻi he tuʻunga taau he Sāpate kotoa e sākalamēnití, ʻoku tau fakafoʻou ai ʻetau palōmesi toputapu ki heʻetau Tamai Hēvaní, ʻoku tau loto fiemālie ke toʻo kiate kitautolu e huafa ʻo Hono ʻAlo, ko Sīsū Kalaisí.8 ʻOku tau palōmesi ke muimui ʻiate Ia, fakatomala, tauhi ʻEne ngaahi fekaú, pea mo manatu maʻu ai pē kiate Ia.

ʻI he taimi ʻoku tau toʻo ai Hono huafá mei Hono Siasí, ʻoku ʻikai ke tau fakatokangaʻi ʻetau toʻo ai Ia ko e ʻelito ʻo ʻetau moʻuí.

ʻOku kau ʻi hono toʻo kiate kitautolu e huafa ʻo e Fakamoʻuí hono fakahaaʻi mo e fakamoʻoniʻi ki he niʻihi kehé—ʻi heʻetau tōʻongá mo e leá—ko e Kalaisí ʻa Sīsū. Kuo tau fuʻu ilifia nai ke fakaʻitaʻi ha taha ʻʻokú ne ui kitautolu ko e “Kau Māmonga” ʻo ʻikai ai ke tau maluʻi e Fakamoʻuí Tonu, ke tuʻu Maʻana ʻi he hingoa ʻoku ui ʻaki Hono Siasí?

Kapau ʻoku tau fie maʻu ha kakai pe niʻihi fakafoʻituitui ke maʻu ʻa e mālohi ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí—ke fakamaʻa mo fakamoʻui kitautolu, ke fakamālohia mo fakaivia kitautolu, pea iku ʻo hakeakiʻi kitautolu—kuo pau ke tau fakahaaʻi mahino ko Ia ʻa e tupuʻanga ʻo e mālohi ko iá. Te tau lava ʻo kamata ʻaki ʻetau ui Hono Siasí ʻaki e hingoa naʻá Ne tuʻutuʻuní.

Ko e konga lahi ʻo e māmaní, ʻoku lolotonga fakapuliki ʻa e Siasi ʻo e ʻEikí ko e “Siasi Māmonga.” Ka ʻoku ʻiloʻi ʻe kitautolu ko e kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí ko hai ʻoku takí: ko Sīsū Kalaisi Tonu pē. Meʻapangó, he ko ha tokolahi ʻoku nau fanongo ki he foʻi lea Māmongá [Molomoná] te nau ala fakakaukau ʻoku tau lotu kia Molomona. Mole ke mamaʻo! ʻOku tau fakalāngilangiʻi mo fakaʻapaʻapaʻi e palōfita maʻongoʻonga ʻo ʻAmelika he kuonga muʻá.9 Ka ʻoku ʻikai ko ha kau muimui kitautolu ʻo Molomona. Ko e kau ākonga kitautolu ʻa e ʻEikí.

ʻI he ngaahi ʻuluaki ʻaho ʻo e Siasi kuo fakafoki maí, naʻe faʻa ngāueʻaki e ngaahi foʻi lea hangē ko e Siasi Māmongá mo e Kau Māmongá 10 ko ha hingoa fakatenetene—ko ha ngaahi foʻi lea kovi, lea tukuhifo—ʻo fakataumuʻa ke fakangata e kau mai ʻa e toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻi hono fakafoki mai ʻe Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.11

Kāinga, ʻoku lahi ha ngaahi fakafekiki fakaemāmani ki hono fakafoki mai ʻo e hingoa totonu ʻo e Siasí. ʻOku pehē ʻe he kau fakaangá ʻoku ʻikai fakapotopoto ha fakatonutonu ʻi he taimí ni, koeʻuhí ko e māmani fakaʻilekitulōnika ʻoku tau moʻui aí, pea mo e lahi ʻo e ngaahi nāunau fakatotolo ʻoku tokoni kiate kitautolu kātoa ʻi he kumi ʻo e fakamatala ʻoku meimei ke tau fie maʻu he taimi pē ko iá—kau ai e fakamatala kau ki he Siasi ʻo e ʻEikí. ʻOku ongoʻi ʻe ha niʻihi koeʻuhí ʻoku ʻiloa lahi kitautolu ko e “Kau Māmongá” mo e “Siasi Māmongá,” ʻoku totonu ke tau fakaʻaongaʻi ia ki he lelei tahá.

Kapau ko hano aleaʻi ʻeni hano fakaʻilongaʻi ha faʻunga naʻe ʻai ʻe he tangatá, mahalo naʻa mālohi e fakamatala ko iá. Ka ʻi he meʻa mātuʻaki mahuʻingá ni, tau hanga kiate Ia ʻoku ʻoʻona e Siasi ko ʻení pea mo fakamoʻoniʻi ko e ngaahi founga ʻa e ʻEikí ʻoku ʻikai, pea he ʻikai, ko e ngaahi founga ia ʻa e tangatá. Kapau te tau faʻa kātaki pea kapau te tau fakahoko lelei ʻetau tafaʻakí, ʻe tataki kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi he ngāue mahuʻingá ni. Ko hono moʻoní, ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku tokoniʻi ʻe he ʻEikí ʻa kinautolu ʻoku feinga ke fai Hono finangaló, ʻo hangē ko ʻEne tokoniʻi ʻa Nīfai ke fakahoko e ngāue ʻo e foʻu ha vaka ke kolosi ʻi he tahí.12

ʻE fie maʻu ke tau fakaʻatuʻi mo faʻa kātaki ʻi heʻetau feinga ke fakatonutonu e ngaahi hala ko ʻení. ʻE ongo pea tali ʻe he mītia fakapotopotó ʻetau kolé.

Naʻe lea ʻa ʻEletā Penisimani Ti Hoiosi ʻi ha konifelenisi lahi kimuʻa kau ki he faʻahinga meʻa peheé. Naʻá ne pehē:

“ʻI he ngaahi taʻu kuo hilí, lolotonga ʻeku ngāue ʻi he ʻōfisi ʻo e Potungāue Fetuʻutaki mo e Kakaí ʻa e Siasí ʻi Mekisikoú, ne fakaafeʻi [au mo hoku hoá] ke kau atu ki ha polokalama letiō. … Naʻe [ʻeke mai kiate kimaua ʻe ha taha ʻo e kau talēkita ʻo e polokalamá], ‘Ko e hā ʻoku fuʻu lōloa pehē ai e hingoa ʻo e Siasí? …’

“Naʻá ku malimali mo hoku hoá [koeʻuhí] ko ha fehuʻi fakaʻofoʻofa pehē peá ma kamata leva ke fakamatalaʻi ko e hingoa ʻo e Siasí ne ʻikai fili ia ʻe ha tangata. Naʻe foaki ia ʻe he Fakamoʻuí. … Naʻe tali vave mai pea ʻi he fakaʻapaʻapa mai leva ʻe he talēkita ʻo e polokalamá, “Te mau toe fakaongo atu leva ia ʻi he loto fiefia moʻoni.”13

ʻOku ʻomi ʻe he lipooti ko iá ha sīpinga. Ko ʻetau ngāue fakafoʻituitui lelei tahá ko e fie maʻu ke fakatonutonu ʻa e ngaahi fehalaaki kuo lauitaʻu ʻene hūhū maí.14 Mahalo ʻe muimui pe ʻikai muimui ʻa e toenga ʻo māmaní ʻi heʻetau takí, ʻaki hano ui kitautolu ʻaki e hingoa totonú. Ka ʻoku taʻe-fakapotopoto ke tau lotomamahi kapau ʻe ui ʻe ha konga lahi ʻo e māmaní ʻa e Siasí pea mo hono kāingalotú ʻaki ha ngaahi hingoa hala kapau te tau fai e meʻa tatau.

ʻOku ʻaonga ʻa e fakahinohino ki heʻetau toe fokotuʻutuʻú. ʻOku pehē:“ʻI he ʻuluaki fakamatalá, ʻe tali lelei ange ʻa e hingoa kakato ʻo e Siasí: ʻKo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.ʻ Ka fie maʻu ha fakaikiiki fakanounou [hono ua], ko e foʻi lea ʻko e Siasí’ pe ko e ʻSiasi ʻo Sīsū Kalaisi’ ʻoku poupouʻí. ʻOku to e tonu pē foki mo poupouʻi ʻa e ʻSiasi ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí.’”15

Kapau ʻe fehuʻi ʻe ha taha, “Ko e Māmonga koe?” te ke lava ke tali, “Kapau ko hoʻo fehuʻí pe ko ha mēmipa au ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻio, ko e mēmipa au!”

Kapau ʻe fehuʻi ʻe ha taha, Ko ha Māʻoniʻoni koe ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní?”16 te ke ala tali ange, “ʻIo, ko ia. ʻOku ou tui kia Sīsū Kalaisi pea ko ha mēmipa au ʻo Hono Siasi kuo fakafoki maí.”

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou palōmesi atu kapau ʻe fai hotau lelei tahá ke fakafoki e hingoa totonu ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí, ʻe hanga ʻe Ia ʻoku ʻOʻona e Siasi ko ʻení ʻo lilingi hifo Hono mālohí mo e ngaahi tāpuakí ki he ʻulu ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní,17 kuo teʻeki ai ke tau mātaʻia hano tatau. Te tau maʻu ʻa e ʻilo mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ke tokoni ke ʻoatu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí ki he puleʻanga, faʻahinga, lea, mo e kakai kotoa pea mo teuteu ʻa e māmaní ki he Hāʻele ʻAnga-ua mai ʻa e ʻEikí.

ʻI heʻene peheé, ko e hā ʻoku ʻi ha hingoá? ʻI heʻene fekauʻaki mo e hingoa ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí, ko e talí ko e “Meʻa Kotoa Pē!” Naʻe fakahinohinoʻi ʻe Sīsū Kalaisi kitautolu ke tau ui ʻa e Siasí ʻaki Hono huafá koeʻuhí he ko Hono Siasi, kuo fakafonu ʻaki Hono mālohí.

ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻui e ʻOtuá. Ko Sīsū ʻa e Kalaisí. ʻOkú Ne taki Hono Siasí he ʻahó ni. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. “Naʻá ku fai ʻeni koeʻuhí he naʻe ueʻi ʻe he ʻEikí hoku ʻatamaí ki he mahuʻinga ʻo e hingoa naʻá Ne tuʻutuʻuni ki he Siasí, ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku ʻi ai ha ngāue ʻi hotau ʻaó ke ʻomi kitautolu ke fenāpasi mo Hono finangaló. ʻI he ngaahi uike kimui ní, ne kamata ʻe he kau taki kehekehe ʻo e Siasí mo e ngaahi potungāué ʻa e ngaahi sitepu naʻe fie maʻu ke fakahokó. ʻE maʻu ha toe fakamatala lahi ange fekauʻaki mo e meʻa mahuʻingá ni ʻi he ngaahi māhina kahaʻú” (Russell M. Nelson, ʻi he “Ko e Hingoa ʻo e Siasí” fakamatala fakaʻofisiale, ʻaho 16 ʻo ʻAokosi 2018], mormonnewsroom.org).

  2. Naʻe ʻosi fai ʻe he Kau Palesiteni kimuʻa ʻo e Siasí ha ngaahi kole tatau. Hangē ko ʻení, Naʻe pehē ʻe Palesiteni ʻAlipate Sāmita: “ʻOua te mou tukuhifo e ʻEikí ʻaki hono ui ʻeni ko e Siasi Māmongá. Naʻe ʻikai ke Ne ui ia ko e Siasi Māmonga” (ʻi he Conference Report, Apr. 1948, 160–61).

  3. Vakai, “Style Guide—The Name of the Church,” mormonnewsroom.org.

  4. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 115:4.

  5. 3 Nīfai 27:7–8.

  6. Vakai, Mōsese 1:33.

  7. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:18.

  8. Vakai, Molonai 4:3; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:37, 77.

  9. Ko Molomoná ko e taha ia ʻo e kau tangata tohi lahi taha ʻe toko fā ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ko e toengá ko Nīfai, Sēkope, pea mo Molonai. Ko e kau fakamoʻoni tonu kinautolu ki he ʻEikí, ʻo hangē ko e taha fakalangi naʻá ne liliú, ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

  10. Naʻa mo e foʻi lea Mormonites naʻe kau ʻi he ngaahi foʻi lea tukuhifo naʻe fakaʻaongaʻí (vakai, History of the Church, 2:62–63, 126).

  11. ʻOku ʻi ai mo ha ngaahi lea fakatenetene kehe ʻoku ngali naʻe hoko ʻi he taimi ʻo e Fuakava Foʻoú. Lolotonga hono fakamāuʻi ʻo Paula ʻe Filiké, ʻoku pehē naʻe hoko ʻa Paula ko e “takimuʻa ia ʻi he faʻahinga ʻo e kau Nasaliné” (Ngāue 24:5). ʻI heʻene fekauʻaki mo hono ngāue ʻaki e kupuʻi lea “ʻo e kau Nasaliné,” naʻe tohi ʻe ha taha ʻo e kau fai fakamatalá: “ʻOku meimei ko e hingoa ʻeni naʻe faʻa ʻai ki he kakai Kalisitiané ko ha manukiʻi. Naʻe ui peheʻi kinautolu koeʻuhí he ko Sīsuú mei Nāsaleti” (Albert Barnes, Notes, Explanatory and Practical, on the Acts of the Apostles [1937], 313).

    Ko e meʻa tatau pē, naʻe pehē ʻe ha taha fakamatala ʻe taha: “He naʻe ui manukiʻi pehē hotau ʻEikí ʻKo e Nāsalineʻ(Mātiu 26:71), pea ui ai ʻe he kakai Siú ʻa ʻene kau ākongá ko e ʻKau Nāsaline.ʻ Naʻe ʻikai ke nau fie fakahā ko e kakai Kalisitiane ʻa kinautolu, i.e. kau ākonga ʻa e Mīsaiá” (The Pulpit Commentary: The Acts of the Apostles, ed. H. D. M. Spence and Joseph S. Exell [1884], 2:231).

    ʻI he meʻa tatau pē, naʻe pehē ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuale: “ʻOku tau fakatokangaʻi ʻi he hisitōlia ʻo e folofolá, ʻa e toutou feinga ke fakangalikoviʻi ʻa e kau palōfitá ke tekeʻi kinautolu—ke fakahingoa kinautolu kae lava ʻo fakangalikoviʻi kinautolu. Ka neongo ia, ko e lahi tahá ko hano tukunoaʻi pē kinautolu ʻe honau toʻu tangatá pea mo e hisitōlia fakaemāmaní. Ko hono moʻoní, naʻe ui pē ʻa e kau fuofua Kalisitiané ʻko e kau Nāsaline.’ (Ngāue 24:5.)” (“Out of Obscurity,” Ensign, Nov. 1984, 10).

  12. Vakai, 1 Nīfai 18:1–2.

  13. Benjamín De Hoyos, “Ko e Ui ke Hoko Ko ha Kau Māʻoniʻoní,” Liahona, Mē 2011, 106.

  14. Neongo ʻoku ʻikai ke tau mapuleʻi e meʻa ʻoku ui ʻaki kitautolu ʻe he kakaí, ka ʻoku tau puleʻi kakato ʻa e anga ʻo ʻetau ui kitautolú. ʻE founga fēfē haʻatau ʻamanaki ke fakaʻapaʻapaʻi ʻe he ʻe he niʻihi kehé ʻa e hingoa totonu ʻo e Siasí kapau ʻoku ʻikai ke fai ia ʻe kitautolu?

  15. Style Guide—The Name of the Church,” mormonnewsroom.org.

  16. ʻOku fakaʻaongaʻi lahi ʻa e foʻi lea ko e māʻoniʻoní ʻi he Tohi Tapú. Hangē ko ʻení, ʻi he tohi ʻa Paula ki he kakai ʻEfesoó, naʻá ne ngāue ʻaki e foʻi lea māʻoniʻoní meimei tuʻo taha ʻi he vahe kotoa pē. Ko e māʻoniʻoní ko ha taha ʻoku tui kia Sīsū Kalaisi mo feinga ke muimui ʻiate Ia.

  17. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:33.