Talafaasolopito o le Ekalesia
“O Le Atua Na Aumaia Faatasi i Tatou”


“O Le Atua Na Aumaia Faatasi i Tatou,” Talafaasolopito i le Lalolagi Atoa: Amerika Samoa (2020)

“O Le Atua Na Aumaia Faatasi i Tatou,’” Talafaasolopito i le Lalolagi Atoa: Amerika Samoa

“O Le Atua Na Aumaia Faatasi i Tatou”

I le aso 24 o Ianuari 1863, i le mavae ai o se masina o le faigamalaga mai Hawaii i luga o le vaa fagota mo tafola, na taunuu ai Kimo Pelio ma Samuela Manoa i le Motu o Aunu’u. Sa la talai ma le faamaoni i le nu’u o Aunu’u, Tutuila, ma motu o Upolu, ma iu ai ina papatisoina ni tagata se toa 40 i le 50. Sa folafola e taitai ia Pelio ma Manoa e faapea o le a auina atu isi faifeautalai e fesoasoani, ae e leai ma se tasi na sau. Na i’u ina la iloa o Walter Murray Gibson, o lē na auina maia i la’ua, sa lē faamaoni i le Au Paia i Hawaii, ma ua tapēina ai lona suafa mai faamaumauga a le ekalesia ona o le faaaogaina ma le lē tonu o le pule, mulimuli ane na la faaitiitia la lāua taula’i atu i le galuega faafaifeautala’i. Nai lo lenā, sa taitoatasi i laua ma faavaeina ma tausia se aiga. Sa faaauau ona faia sauniga o le Sapati ma la tusitusi atu ai i uo i Hawaii ma fesili pe aisea ua le auina mai ai ni faifeautalai Samoa.

E le’i toe vaai lava Pelio ma Manoa i Hawaii. I le mavae ai o le maliu o Pelio i le 1876, na faaauau ai Manoa na’o ia, se’ia o’o i le 1882 a o fagota, na ma’umau ai lona lima taumatau i se faalavelave faafuasei. Mo le isi 15 masina na soso’o ai, sa faataotolia ai o ia i lona fale, ia faamaloloina. I le lē i ai o se taitai ma le talitonu ai e faapea, “ua faagaloina atoa e le Ekalesia i latou,” na auai atu ai tagata liliu mai i isi ekalesia.

Tainane, e le’i faagaloina lava e le Au Paia i Hawaii tusi a Pelio ma Manoa. O Iosefa H. Dean, o lē na faalogo i le au paia o talanoa ia Pelio ma Manoa i le gasologa o lana misiona muamua i Hawaii i le 1870, na talanoaina faatasi ma taitai o le Ekalesia i le Aai o Sate Leki le ono mafai ona toe tatalaina o le misiona i Samoa. I le 1887, na valaauina ai Dean ma lona faletua, o Florence, e toe tatalaina le misiona i Samoa. Na taunu’u Iosefa ma Florence Dean i Aunu’u i le aso 21 o Iuni, 1888.

Ata
Ata o Iosefa ma Florence Dean

O Iosefa ma Florence Dean faatasi ma isi faifeautalai i Samoa, pe a ma le 1888.

O Manoa, o lē sa faatalitali mo le silia ma le 25 tausaga mo le toe i ai o le Ekalesia i le motu, sa matua fiafia ina ua iu ina ia feiloai atu i se isi faifeautalai. I le u’uina ai o le lima o Dean, ma faapea atu ai Manoa, “Ua ou lagona le matuā faamanuiaina i le aumaia faatasi o i tatou e le Atua ma ua mafai ona ou feiloai i lana auauna lelei iinei i Samoa,” ona maligi ai lea o ona loimata. Sa ofoina atu e Manoa ma lona faletua, o Fasopo, i le aiga o Dean se potu i lo la fale. I le tolu aso mulimuli ane, sa faia ai se sauniga o le Sapati, sa auai ai “toeitiiti lava o le ‘motu atoa.’” Sa taitai, tatalo, ma faaliliu Manoa mo Dean ina ua ia saunoa atu. O se tasi na papatisoina e Manoa, o Miomio Lemafa, sa faia le tatalo faai’u.

O ni isi o tagata liliu mai tuai na vave ona toe fo’i mai i le Ekalesia, ma tele ina o mai ma aumai a latou uo ma au aiga faatasi ma i latou. O le toatele o le au paia na vave ona valaauina o ni faifeautalai o le lotoifale, lea sa faatelevave ai le galuega. E oo mai i le 1900 i le taimi na vaeluaina ai i se teritori i sisifo, lea na pulea e Siamani ma se teritori i sasa’e, na pulea e Amerika, sa silia ma le 1,000 tagata o le Au Paia o Aso e Gata ai i luga o nei motu.