Hisitōlia ʻo e Siasí
Vahe 4: ‘Ha Ngāue Mātuʻaki Lahi ʻAupito’


Vahe 4

“Ha Ngāue Kāfakafa Moʻoni”

ʻI he ʻaho 26 ʻo Tīsema 1866, naʻe fakataha ai e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo fakatatau mo e fakahinohino ʻa Palesiteni Pilikihami ʻIongí. ʻI he ofi ki he fakaʻosinga ʻo e fakatahá, naʻe fakahaaʻi ai ʻe Palesiteni ʻIongi ko e Palesiteni hono ua ʻo e Siasí, ʻa ʻene fakaʻamu ke toe fokotuʻu ʻa e ngaahi kautaha Fineʻofá ʻi he Siasí kotoa.1

ʻI he taʻu hono hokó naʻe ongoʻi ai ʻe Palesiteni ʻIongi ʻa e fie maʻu vivili ke tokoniʻi e kau pīsopé ʻi honau fatongia ko e fekumi pea tokoniʻi e masivá. Naʻá ne fai e faleʻi ko ʻení ki he kau pīsopé ʻi heʻene feinga ke kamata e ngāue ki hono toe fokotuʻu e Fineʻofá ʻi he uooti kotoa pē: “Tuku ke fokotuʻu ʻe he [houʻeiki fafine] ʻa e Kautaha Fineʻofa ʻa e Kakai Fefiné ʻi he ngaahi uooti kotoa pē. ʻOku tau maʻu mo kitautolu ha kau fafine talēnitiʻia, pea ʻoku fie maʻu ʻenau tokoní he meʻá ni. ʻE pehē ʻe ha niʻihi ia ko e kiʻi meʻa laulaunoa pē ʻeni, ka ʻoku ʻikai; pea te mou ʻilo heni ko e kau fafiné ʻe fakafalala ki ai ʻa e kautahá ni. Foaki kiate kinautolu ʻa e poto ʻoku mou maʻú mo hoʻomou maheni ngāué, foaki kiate kinautolu ʻa homou mālohí pea mo tataki mo fakahinohinoʻi fakapotopoto ʻa kinautolu pea te nau lava ke tokoniʻi ʻa e kakai masivá mo nau maʻu mo e ngaahi founga ke tokoniʻi ʻaki kinautolú, ʻa ia ʻe liunga hongofulu hono vavé ʻoʻona ia ʻi hano fakahoko ʻe he Pīsopé.”2

Ko ia ne toe fokotuʻutuʻu ai e kau fafiné ʻi he malumalu mo e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea hangē ko e lea ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, kuo nau “ʻi ha tuʻunga ke ngāueʻi e ngaahi ongo kuo tōkaki ʻe he ʻOtuá ʻi [honau] lotó.”3 Te nau fakamālohia honau ngaahi fāmilí mo e niʻihi kehe ne masivá, fakatuʻasino mo fakalaumālie fakatouʻosi. Naʻe fakafou ʻi he tokoni ko ʻení ʻa hono fakatupulekina ʻenau tuí mo e anga-māʻoniʻoní. Naʻe akoʻi mai ʻe Sisitā ʻĪlisa R. Sinou ʻe hanga ʻe he Fineʻofá ʻo “fakafoʻou mo langaki hake [ʻa e kau fafiné] ka ko e meʻa tēpuú, ʻe fakamālohia ai ʻenau tui ki he Ongoongoleleí pea ʻi heʻenau fai iá, ʻe lava ke nau tokoni ai ki hono fakahaofi ʻo ha tokolahi.”4

Ko ha Fineʻofa ʻi he Uooti Kotoa pē

Naʻe ui ʻe Palesiteni ʻIongi ʻa Sisitā Sinou ke ne tokoni ki he Siasí ʻaki ʻene fononga holo he ngaahi nofoʻangá ʻo tokoni ki he kau pīsopé ke fokotuʻu e Kautaha Fineʻofa ʻa e Kakai Fefiné. Naʻá ne pehē, “Naʻe fakahinohinoʻi ʻe Palesiteni ʻIongi ʻa e kau Pīsopé ke nau fokotuʻu ʻa e Kautaha Fineʻofa ʻa e Kakai Fefiné ʻi honau takitaha uooti, pea … naʻe toe fakaongo atu ʻa e kole ki he kakai fefine ʻi he ngaahi feituʻu kotoa ne nofoʻí, ke nau kau mai ki he kautahá ʻo ʻikai koeʻuhí pē ke tokoniʻi ʻa e masivá ka ke fakahoko ʻa e ngāue lelei mo fakaʻeiʻeiki kotoa pē.”5

ʻI he hoko ʻa Sisitā Sinou ko e sekelitali ʻo e fuofua Kautaha Fineʻofa ʻa e Kakai Fefiné ʻi Nāvū, ʻIlinoisí, naʻá ne tauhi ai e fakaikiiki e miniti ʻo e ngaahi fakatahá, kau ai e ngaahi fakahinohino ne fai ʻe Siosefa Sāmitá (vakai ki he vahe 2). ʻI he fononga ko ia mei Nāvū ki he Teleʻa Ano Māsimá, naʻá ne maluʻi fakalelei ai ʻene tohi minití. Naʻe mahino kiate ia e mahuʻinga ʻo e meʻa kuo akoʻi ki he kau fafiné ʻi he ngaahi fakataha ko iá. Naʻá ne ʻiloʻi e faʻunga totonu ki he kautaha ko iá pea naʻá ne manatuʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe fokotuʻu ai iá. Naʻe mahino kiate ia naʻe hoko ʻa e kautahá ko ha konga mahuʻinga ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻá ne pehē, “ʻOku ʻikai ko ha meʻa angamaheni ʻa e fakataha atu ʻi ha kautaha ʻoku natula pehení. Ko e kautaha ʻeni ia ʻa e Siasi ʻo Kalaisí ʻi he kuonga fakakōsipeli kotoa pē ʻi he taimi ne haohaoa aí.”6 Ko ia ʻi heʻene fefonongaʻaki holo ʻi he ngaahi uōtí, naʻá ne toutou faiako mei he tohi minití.

Ko Hono Fakalahi e Vīsone mo e Ivi Tākiekina ʻo e Kakai Fefiné

Makehe mei hono kole ʻe Palesiteni ʻIongi ke ngāue ʻa Sisitā Sinou mo e kau taki lakanga fakataulaʻeiki ʻi he ngaahi uōtí, naʻá ne toe fakalahi atu foki e ngāue ke fai ʻe he fefiné ni. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou fakaʻamu ke ke fakahinohinoʻi e kau fafiné.”7 Neongo naʻe toki vaheʻi ia ʻi he 1880 ko e palesiteni lahi hono ua ʻo e Fineʻofá, ka naʻe ʻoange kiate ia ʻa e ngaahi fatongia tatau pē ne ʻoange ʻe he ʻEikí kia Sisitā ʻEma Sāmitá, ke ne “fakamatalaʻi ʻa e ngaahi folofolá pea ke ekinaki ki he siasí ʻo fakatatau ki he meʻa ʻe foaki kiate koe ʻe hoku Laumālié.”8

Naʻe toe fai foki ʻe Palesiteni ʻIongi ʻa e naʻinaʻi tatau ki he kakai fefine ʻo e Siasí. Naʻe fakatahaʻi ʻene ngaahi naʻinaʻí mo e ngaahi ako naʻe fai ʻe Sisitā Sinoú ke toe fakalahi ai e vakai ʻa e kakai fefiné ki he kahaʻú ki honau mālohi ke fakahoko ha ngaahi lelei ʻi honau fāmilí, ʻi he Siasí pea mo e māmaní. Naʻe pehē ʻe Sisitā Sinou:

“Kapau ʻoku ongoʻi ʻe ha taha ʻo e ngaahi ʻofefine pe faʻē ʻi ʻIsilelí ʻoku [fakangatangata] pē meʻa te nau lava ʻi honau tuʻunga lolotongá, te nau maʻu he taimí ni ha faingamālie lahi ke fakaʻaongaʻi honau mālohi mo e ivi kotoa ke fakahoko lelei ai e meʻa fisifisimuʻa taha kuo fakakoloa ʻaki kinautolú. … Kuo fakamafaiʻi mai ʻe Palesiteni ʻIongi ke toe lahi ange ʻetau ngāué mo hotau ʻaongá.”9

ʻOku hanga ʻe hono fakamanatu e niʻihi ʻo e ngaahi akonaki mo e ngaahi ngāue naʻá ne fakamahinoʻi e taumuʻa ʻo e Fineʻofá ʻi he konga kimui ʻo e ngaahi taʻu 1800, ʻo fakahaaʻi ʻa e founga kuo hanga ai ʻe hono toe fokotuʻu ʻo e Fineʻofá ʻo fakalahi e vīsone mo e tākiekina angatonu ʻoku fai ʻe he kakai fefine Siasí.

ʻOfa Faka-Kalaisí

Ke fai pau ki he sīpinga naʻe fokotuʻu ʻe Siosefa mo ʻEma Sāmita ʻi Nāvuú, ko ia ne kei hoko ai pē ʻa e ʻofa faka-Kalaisí ko e fakavaʻe ʻo e ngaahi meʻa fakalaumālie mo fakatuʻasino kotoa pē naʻe fokotuʻu ke fai ʻe he kau fafine ʻo e Fineʻofá. Naʻe akonaki ʻa Palesiteni ʻIongi ʻo pehē:

“ʻOku fālute kotoa ʻeni ʻi heʻetau tui fakalotú. ʻOku fālute ʻe heʻetau tui fakalotú ʻa e lea mo e ngāue lelei fakatuʻasino mo fakalaumālie kotoa pē, ʻa e ngaahi meʻa ʻi he langí mo e ngaahi meʻa ʻi he māmaní pea mo ia ʻi lalo fonuá. … Kapau te tau fai e ngaahi meʻa ko ʻení mo fiefia ʻi hono fakahoko totonu iá, ʻe toe [fakatuʻumaʻu] mo taʻeueʻia ange hotau vaʻé ʻo hangē ko e fakavaʻe ʻo e ngaahi moʻunga tuʻuloa ko ʻení. ʻOku ʻikai totonu ke tau toe holi ki ha meʻa kehe [tukukehe] pē ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e angamāʻoniʻoní pea kapau ʻoku tau fie maʻu ʻa e totonú, tau fakahoko muʻa ia ki he niʻihi kehé, ʻo angalelei mo fonu ʻi he ʻofá mo e manavaʻofá ki he kakai kotoa pē.”10

Ko e Tafoki mei he Ngaahi Ivi Tākiekina ʻo e Māmaní

Naʻe hanga ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi ʻo akoʻi hono ngaahi ʻofefiné ʻi hono ʻapí ke nau “[fakatatafi atu] ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku kovi mo taʻeʻaongá, pea ke nau fakalakalaka ki muʻa ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku lelei mo fakaʻofoʻofá.”11 ʻOku ʻuhinga ʻa e fakatatafí ke toʻo ʻaupito ha meʻa. ʻI he naʻinaʻi ko ia ʻa Palesiteni ʻIongi ki hono ngaahi ʻofefiné ke fakangatá, naʻá ne ʻuhingá ke nau tafoki mei he tōʻonga mo e vala fakaemāmaní, fakavaʻivaʻingá pea ʻikai molumalú. Naʻá ne toe malanga ʻaki foki ki he Siasí fakakātoa ke fakatatafi pea fakafoʻou.

ʻI hono faleʻi ko ia ʻe Palesiteni ʻIongi ʻa e Kāingalotú ke nau siʻaki e ngaahi founga ʻa e māmaní, naʻá ne faʻa fai ai ha faleʻi fakapotopoto fekauʻaki mo e moʻui fakaʻahó. Naʻá ne poupouʻi ʻa e moʻui fakapotopotó mo e ngāue mālohí. Hangē ko ʻení, naʻá ne faleʻi e kau fafine ʻi he Fineʻofá ke nau liliu ʻenau founga maʻu meʻatokoní mo e tauhi ʻapí. Ka naʻe mahulu atu e fakafoʻoú ia ʻi hono ohi mai pē ʻo ha tōʻonga moʻui foʻou; naʻe ʻuhinga ia ke liliu ʻa e lotó. Naʻe pau ke fakamamaʻo e kau fafiné mei he toenga ʻo e māmaní—ʻo nau hoko moʻoni ko ha Kāingalotu mo ha kakai ʻa e ʻEikí. Naʻe pehē ʻe Sisitā ʻĪlisa R. Sinou: “Ko e hā e meʻa ʻoku fie maʻu ke u fakaʻehiʻehi mei aí? Mei heʻeku taʻeʻiló mo e meʻa kotoa pē ʻoku ʻikai ʻo e ʻOtuá.”12

Fakahā Fakatāutahá

Naʻe muimui ʻa Sisitā Sinou ki he faleʻi ʻa e kau taki lakanga fakataulaʻeikí pea naʻá ne palōmesi ki hono ngaahi tokoua ʻi he Fineʻofá ʻe faitāpuekina kinautolu ʻi heʻenau fai e meʻa tatau pē. Naʻá ne akoʻi ange foki ʻe lava ke maʻu fakatāutaha ʻe he kau fafiné ha ueʻi fakalaumālie ke tataki ʻenau moʻui fakatāutahá, honau ngaahi fāmilí pea mo honau ngaahi fatongia faka-Siasí. Naʻá ne pehē: “Tala ki he kau fafiné ke nau laka atu ʻo fakahoko honau ngaahi fatongiá ʻi he loto fakatōkilalo mo e faivelenga kakato pea ʻe nofoʻia kinautolu ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá pea ʻe faitāpuekina kinautolu ʻi heʻenau ngaahi ngāué. Tuku ke nau fekumi ki he potó kae ʻikai ko e mālohí pea te nau toki maʻu leva ʻa e mālohi kotoa pē ke fakaʻaongaʻi ai honau potó.”13

Naʻe tokoni e fakahinohino fakalaumālie ko iá ke fehangahangai ai e kau Fineʻofá mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻi honau kuongá. Naʻá ne akonaki foki ʻo kapau te nau hokohoko fekumi ai pē ke maʻu e tataki mo e fakafiemālie ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, te nau lava ʻo maʻu ha nonga ʻi he uhouhonga ʻo e faingataʻá. Naʻá ne pehē ʻoku hanga ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo “fakafiemālieʻi mo fakakakato ʻa e ngaahi fakaʻānaua kotoa pē ʻa e lotó, mo fakafonu ʻa e ngaahi ongoʻi tuēnoa kotoa pē.” Naʻá ne hoko atu ʻo pehē, “Ko e taimi ʻoku fakafonu ai au ʻe he Laumālie ko iá, ʻoku nonga ʻa hoku lotó pea ʻoku lava ke u lea fakamātoato ai ʻoku ʻikai uesia au ʻe he ngaahi meʻa laulaunoa ʻoku fakahoko fakaʻahó. Ka ʻo ka mole meiate au ʻa e laumālie ko iá mo e mālohi ʻo e Ongoongoleleí kae maʻu ai ʻe he laumālie ʻo e māmaní ʻi ha kihiʻi konga siʻi pē, ʻe hoko mai leva ʻa e faingataʻá; ʻoku ʻi ai leva e meʻa ʻoku fehālaaki. ʻOku ʻahiʻahiʻi au, ka ko e hā e meʻa ʻokú ne fakafiemālieʻi aú? He ʻikai ke ke lava ʻo ʻomi kiate au ha fiemālie te ne fakanonga ʻa e ʻatamai taʻe-faʻa-maté ka ko ia pē ʻoku haʻu mei he Matavai ʻi ʻolungá. ʻIkai ko hotau faingamālie ia ke tau moʻui ke lava ʻo tafe mai maʻu pē ia ki heʻetau moʻuí?”14

Ko Hono Taukaveʻi ʻo e Mali Tokolahí

Naʻe fakahā mai kia Siosefa Sāmita ʻa e mali tokolahí ʻi he kamakamata mai ʻa e Siasí.15 Neongo naʻe ʻuluaki faingataʻa ki ha tokolahi ke nau tali e tōʻonga ko ʻení, ka naʻe ʻiloʻi ʻe he Kāingalotu faivelengá ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita ʻa e ʻOtuá. Naʻa nau muimui ki he finangalo ʻo e ʻEikí naʻe fakahā mai ki honau palōfitá. Naʻa nau fakahoko ha ngaahi fuakava mo e ʻOtuá pea naʻa nau mālohi mo tauhi mateaki e ngaahi fuakava ko iá.

ʻI he taimi naʻe toe fokotuʻu ai ʻa e Fineʻofá ʻi he konga ki mui ʻo e 1860 tupú, naʻe kei kau pē ʻa e mali tokolahí ʻi he moʻui ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí. Ka naʻe tokolahi e kakai ʻi he ʻIunaiteti Siteití ne nau tui naʻe fakamaʻulaloʻi mo ngaohikovia e kakai fefine ko ia ne nau moʻui ʻaki e fono ʻo e mali tokolahí. Ko hono ola leva ʻo e maʻuhala fekauʻaki mo e Kāingalotu ʻo e Siasí pea mo ʻenau tui fakalotú ke tali ai ʻe he puleʻanga fakafonuá ha lao ʻo taʻofi ai ʻa hono fakahoko ʻo e mali tokolahí.

ʻI Sānuali ʻo e 1870, ne fakataha mai ai ha kau fafine Siasi ʻi Sōleki Siti ke fai haʻanau lau ki he lao ko ʻení. Naʻe fakahaaʻi ai ʻe he kau fafine ko ʻení ki he kau faiongoongo mei he ngaahi kautaha nusipepa ʻi he ʻIunaiteti Siteití, ʻa ʻenau poupou ki honau kau palōfita moʻuí pea mo e ngaahi founga ngāue ʻa e Siasí. Naʻa nau taukapoʻi kinautolu mo honau ngaahi husepānití mo talaki ʻenau tuí mo ʻenau ngaahi fuakavá. Naʻe pehē ʻe Sisitā ʻĪlisa R. Sinou: “Kuo taimi ke mau tuʻu hake ʻo lea ʻi he fakaʻeiʻeiki ʻo homau uiuiʻí. … ʻOku ʻikai ʻiloʻi kimautolu ʻe he māmaní pea ʻoku fie maʻu ke mau lea fekauʻaki mo e moʻoní pea mo e fakamaau totonu ʻa homau houʻeiki tangatá. … ʻOku ʻikai ke mau ʻi ha tuʻunga maʻulalo ʻo fakahoa atu ki he kakai fefine ʻo e māmaní pea ʻoku ʻikai ke mau fōtunga pehē.”16

Naʻe fakahaaʻi ʻe ha fefine Siasi ʻa e ngaahi ongo ne maʻu ʻe ha niʻihi tokolahi, ʻo ne pehē: “ʻOku ʻikai ha feituʻu ʻi he foʻi māmani ko ʻení ʻe fakahaaʻi lahi ange ai ʻa e angaleleí mo e angaʻofá ki ha fefine pea taukaveʻi toputapu ai ʻene ngaahi totonú ka ko ia ʻoku hoko ʻi ʻIutaá. ʻOku mau ʻi hení ke fakahaaʻi ʻemau feʻofaʻakí mo fakahā ki he māmaní ʻemau tauhi mateaki ki he ʻOtua ko ʻemau Tamai Hēvaní; pea mo fakahaaʻi ʻemau loto fiemālie ke muimui ki he ngaahi fie maʻu ʻa e Ongoongoleleí; pea ʻoku fie maʻu ʻi he fono ʻo e Mali Fakasilesitialé ke mau tukupā ke fakaʻapaʻapaʻi, akoʻi mo fakahoko ʻa ia ʻe foaki ivi mai e ʻOtuá ke mau fakahokó.”17

Naʻe pehē ʻe he kau faiongoongo mei he ngaahi kautaha nusipepá ko ha “fakataha fakaofo” ʻeni.18 Naʻe tohi ʻe ha faiongoongo ʻe taha ʻo pehē, “Ko hono moʻoní, ʻoku tatau tofu pē ʻa e kau fafine Māmonga ia ʻoku tala tokua ʻoku maʻulalo ʻenau moʻuí … pea mo e kakai fefine ʻo e Hahaké.”19 ʻI he ngaahi māhina siʻi ka hokó, naʻe toe tokolahi ange e kakai fefine ia ne nau kau atu ki he faʻahinga fakataha peheé ʻi he ngaahi feituʻú kotoa.

ʻI he 1890, ne maʻu ai ʻe Palesiteni Uilifooti Utalafi, ko e Palesiteni hono fā ʻo e Siasí, ha fakahā ke iku ki hono fakangata ʻo e mali tokolahí. Naʻá ne tohi e fakahā ko ʻení ʻi ha fakamatala naʻe ui ko e Fanongonongo Fakamafaiʻí. Naʻá ne lea ʻo fekauʻaki mo hono tohi ʻo e Fanongonongo Fakamafaiʻí ʻo pehē: “[Kuo] fekauʻi au ʻe he ʻOtuá ke u fai ʻa ia naʻá ku fakahokó; pea ʻi he hokosia ʻa e houa naʻe fekauʻi ai au ke fakahoko iá, naʻe mahino kānokato kiate au. Naʻá ku lotu ki he ʻEikí mo hiki ʻa e meʻa ne folofola mai ʻaki ʻe he ʻEikí.”20

Koeʻuhí naʻe tali ʻe he kakaí e faleʻi fakapalōfita ke fakahoko e mali tokolahí pea kuo nau fakahoko mo tauhi ʻenau ngaahi fuakavá, ko ia ne toe faingataʻa ai e fakahā foʻou ko ʻení ki ha tokolahi, ka naʻe toe fakapapauʻi ʻe he Kāingalotu ʻo e Siasí te nau toe muimui pē ki he palōfitá. ʻI he ʻaho naʻe fanongo mo tali ai ʻe he kāingalotu fakalūkufua ʻo e Siasí ʻa e Fanongonongo Fakamafaiʻí, naʻe pehē ʻe Sisitā Sina D. H. ʻIongi, ʻa ia naʻe hoko he taimi ko iá ko e palesiteni lahi hono tolu ʻo e Fineʻofá, “Naʻe ʻahiʻahiʻi he ʻahó ni e loto ʻo e tokotaha kotoa pē ka ne nau hanga ki he ʻOtuá pea fakavaivai.”21

ʻOku taau ke tau tanganeʻia mo fakahoungaʻi e kau fafine ko ia ʻo e Siasí ne nau tali lelei ʻa e mali tokolahí ʻi he fakahā, pea nau tali kimui ange ʻa e Fanongonongo Fakamafaiʻí. Naʻa nau talangofua matematē ki heʻenau ngaahi fuakavá pea mo e faleʻi ʻa e palōfita moʻuí. ʻOku fakalāngilangiʻi he ʻahó ni e kau fafine ko iá ʻe honau hako moʻui faivelengá.

Naʻe tohi ʻe Heleni Mā Uitenei, ʻa ia naʻe kau he mali tokolahí ʻo pehē, “Mahalo pē te tau lau e hisitōlia ʻo ha kakai ne mate fakaMaʻata mo ha kau toʻa maʻongoʻonga, pea pehē ki ha kau tangata mo ha kau fafine lelei ne maʻongoʻonga mo fai lelei, ka he ʻikai ʻasi ai e kau fafine fakaʻeiʻeiki mo e ngaahi ʻofefine lelei ia ʻo Saioné, ʻa ia ne tupu mei heʻenau tui ki he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtua ʻo ʻIsilelí, ke nau ikunaʻi ai honau lotó ka nau talangofua ki Heʻene fono māʻolunga angé mo tokoni ke fokotuʻu ia ʻe Heʻene kau tamaioʻeikí ʻi he māmaní, … pea ʻoku ou ongoʻi naʻe tauhi ʻe he kau ʻāngeló ha fakamatala ʻo ʻenau ngaahi ngāué ʻa ia ʻe toki maʻu ʻi he ngaahi lekooti ʻo e taʻengatá kuo tohi mataʻitohi lanu koula.”22

Fakamatalaʻi Mahino ʻo e Tui Fakalotú

Naʻe pōtoʻi faʻutohi mo lea ʻa Sisitā ʻĪlisa R. Sinou. Naʻe ui ia ʻe ha tokolahi ko e “taʻahine punake ʻo Saioné” koeʻuhí ko ʻene taukei he lea faka-Pilitāniá.23 Naʻe ʻilo lahi ʻaupito, ngāue maau, faivelenga, loto ʻaki, vilitaki, fakapotopoto mo pōtoʻi lea pea naʻá ne muimui ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie ʻi heʻene tokoni ke langa e puleʻanga ʻo e ʻEikí. Naʻá ne faʻa vahevahe mai ʻene ʻiló mo ʻene fakamoʻoní pea naʻá ne poupouʻi e kau fafine Siasí ke nau fai e meʻa tatau pē ʻi he ngaahi fakataha ʻa e Fineʻofá—kae ʻoua ʻe fakafalala ki he niʻihi kehé ke akoʻi maʻu pē kinautolu.

Naʻe ongoʻi momou ha kau fafine ʻe niʻihi ke nau lea ʻi ha feituʻu kakai. Naʻe fai ʻe Sisitā Sinou e faleʻi ko ʻení ki he kau fafine peheé: “ʻOua ʻe tuku ke fai pē ʻe homou palesitení ʻa e leá. … ʻIkai kuo fakakoloa kimoutolu ʻe he ʻOtuá ʻaki e meʻafoaki ʻo e leá? … Kapau kuo fakakoloaʻi kimoutolu ʻaki e Laumālie ʻo e ʻOtuá, neongo ʻene hā ngali maʻamaʻa hoʻo ngaahi fakakaukaú, ka ʻe langaki moʻui ia ki he niʻihi ʻoku fanongo atú.”24

Naʻe pehē ʻe ʻEmelī S. Lisiate naʻe tokoniʻi ia ʻe Sisitā Sinou ke ne ako ke lea ʻi ha feituʻu kakai: “Ko e fuofua taimi ko ia [naʻá ne] kole mai ai ke u lea ʻi he fakatahá, naʻe ʻikai ke u lava pea naʻá ne talamai, ʻʻOua te ke tokanga ki ai, ka ʻo ka toe kole atu ke ke fai ha lea, feinga ke ke lava ʻo fai ha lea,’ pea naʻá ku fai ia.”25 Naʻe hokohoko atu e fakalakalaka e malava ʻa Sisitā Lisiate ʻo lea ʻi ha feituʻu kakaí pea ʻi he 1889 naʻá ne lea ai ʻi ha konifelenisi ʻa e Kautaha Fakafonua ki he Totonu ʻa Fefine ke Fili Fakapuleʻangá naʻe fai ʻi Uāsingatoni D.C.

Naʻe fakamatalaʻi ʻa Sisitā Lisiate ʻe ha tokotaha faiongoongo ʻo pehē naʻe “kiʻi tete pē he sio ki he kakai tokolahí ka naʻe ʻikai ʻohoʻoho, naʻá ne mapuleʻi ia, anga fakaʻeiʻeiki, leʻo mahino mo fakaʻofoʻofa ʻo hangē ha ʻāngeló. … Naʻe ʻikai koeʻuhí ko e lea naʻá ne faí, ka ko e laumālie angamalū naʻe fakahoko ʻaki e leá pea naʻe tō lelei ia ki he loto kotoa pē.”26

ʻOku muimui he ʻahó ni e kau Fineʻofá ki he sīpinga ko ia ne tā ʻe Sisitā Sinou, Sisitā Lisiate mo e fuofua kau mēmipa ʻo e Fineʻofá. ʻOku nau fekumi faivelenga ke ʻilo ki he ongoongoleleí pea nau vahevahe atu e ʻilo ko iá ki he niʻihi kehé. ʻI heʻenau fai iá, ʻoku nau muimui ai ki he faleʻi ʻa e kau palōfita ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ko e Palesiteni hono hongofulu mā ua ʻo e Siasí:

“ʻOku ou toe fakamamafaʻi atu ʻa e fie maʻu lahi ko ia ke ako ʻe he fefine takitaha ʻa e folofolá. ʻOku tau fie maʻu ke tāpuekina hotau ngaahi ʻapí ʻaki ha kau fafine kuo nau ʻilo lelei ʻa e folofolá—ʻo tatau ai pē pe ʻoku teʻeki ke ke mali pe ʻosi mali, kei talavou pe motuʻa, uitou pe nofo ʻi ha fāmili.

ʻĪmisi
Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo

Sipenisā W. Kimipolo

“ʻI he fakaʻau ko ia ke toe lahi ange hoʻomou ʻilo ki he ngaahi moʻoni ʻo e folofolá, ʻe toe lelei ange ai hoʻomou tauhi ʻa e fekau lahi hono uá, ke ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko koé, ʻo tatau ai pē pe ko e hā e tuʻunga ʻo e moʻuí ʻoku mou ʻi aí. ʻAi ke mou hoko ko ha kau taukei ʻi he folofolá —ʻo ʻikai ke mou tuku hifo ai ha niʻihi ki lalo ka ke mou hiki hake kinautolu! He ko hai ʻe fie maʻu ke toe lahi ange ʻenau ʻtauhi’ e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí (ke nau lava ʻo kumi tokoni ki ai ʻi he taimi ʻo ʻenau fie maʻú) ka ko e kau fafiné mo e ngaahi faʻeé ʻoku lahi taha ʻenau fakahoko e lehilehiʻí mo e akonakí?”

Naʻe fakamoʻoni ʻa Palesiteni Kimipolo ʻe hoko ʻa e kau Fineʻofá ko ha tākiekina mālohi mo lelei ki he “kau fafine lelei ʻo e māmaní” ʻi heʻenau “fakafōtunga atu e anga māʻoniʻoní mo e mahinó ʻi heʻenau moʻuí.”27

Kuo vahevahe mai ʻe Sisitā Sinou, Palesiteni Kimipolo mo ha kau taki tokolahi ʻo e Siasí ha vīsone ki he tākiekina lelei ʻe fai ʻe he Fineʻofá. ʻI hono fakamatalaʻi mahino ko ia ʻe he kau fafiné ʻa ʻenau ngaahi tui fakalotú ʻi he lea mo e ngāué, ʻe lava ke nau fefakamālohiaʻaki ai ʻenau tui ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi. ʻE lava ke nau fetokoniʻaki ai ʻi heʻenau teuteu atu ke maʻu e ngaahi tāpuaki kotoa ʻoku lava ʻo maʻu ʻi he palani ʻa e Tamai Hēvaní ki he fiefiá.

Moʻui Fakafalala Fakatuʻasino Kiate Kitá

Naʻe fakataha e Kāingalotu ʻo e Siasí ki he Teleʻa Ano Māsimá hili hano toutou fakatangaʻi mo tuli fakamālohi kinautolu mei honau ngaahi ʻapí mo e tukui koló. Ko ʻeni kuo nau hikifonua mai ki he toafa mamaʻo mo maomaonganoá, naʻe loto ai ʻa Palesiteni Pilikihami ʻIongi ke nau tupulaki mo fokotuʻu hanau ʻapi ʻe tuʻuloá. Naʻá ne fakaʻamu ke nau hao mei he fakatamaki fakatuaʻsinó pea naʻá ne fakaʻamu foki ke nau hao mei he ngaahi tākiekina ʻa e māmaní, ʻa ia ʻe lava ke uesia ai ʻenau tuí mo e fakamoʻoní. Naʻá ne fakaʻamu ke ʻoua naʻa nau fakafalala ki he ngaahi mālohi ʻo e māmaní ʻi he tafaʻaki fakatuʻasinó mo fakalaumālié foki.

ʻA ia naʻe ʻuhinga ʻení naʻe fie maʻu ke ako ʻe he Kāingalotú ha ngaahi pōtoʻi ngāue te nau lava ʻo feau ʻaki ʻenau ngaahi fie maʻú. ʻI he tafaʻaki ko ʻení, naʻe falala lahi ai ʻa Palesiteni ʻIongi ki he meʻa ʻe malavá, ngaahi talēniti faivelenga mo e loto fiengāue ʻo e kakai fefiné. Naʻá ne fakamanatu ki he kau Fineʻofá ke nau fakahoko honau ngaahi fatongia ʻi ʻapí ki honau husepānití mo e fānaú.28 Naʻá ne akoʻi foki mo e ngaahi tufakanga kehe ʻo e moʻui fakafalala fakatuʻasino pē kiate kitá, ʻa iaʻoku ʻoatu ʻi laló. Neongo ʻoku kehe he ʻahó ni ha ngaahi tufakanga tukupau ia ʻo e moʻui fakafalala fakatuʻasino pē kiate kitá ka ʻoku kei tatau pē ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku akoʻi mai aí: ʻOku akoʻi e Kāingalotu ʻo e Siasí ke nau fai e meʻa kotoa pē te nau lavá ke nau tokonaki ai e ngaahi fie maʻu fakatuʻasino ʻo e moʻuí maʻanautolu mo honau fāmilí.

Tuituí. Naʻe faleʻi ʻe Palesiteni ʻIongi e kau fafiné ke nau tuitui pē honau valá mo e vala honau fāmilí. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou kole ki hoku tuofāfiné ke … mou faʻu hamou ākenga vala pē ʻamoutolu pea tuitui homau valá ke mou fiefia pē ai kae ʻikai fakafalala ki he ngaahi tākiekina ʻa e māmaní.”29 Naʻe fakamatala ʻa Sisitā ʻĪlisa R. Sinou ʻo pehē naʻá ne fakalotolahiʻi e kau fafiné ke nau faʻu “ha ngaahi ākenga vala ʻoku tāú—ʻa ia ʻe feʻunga mo ha kau fafine fakakaukau lelei, fakaʻeiʻeiki mo poto ʻoku tuʻu he tumutumu ʻo e māmaní, he ko hono moʻoní ʻoku tau pehē.”30

Tupenu Siliká. Naʻe fokotuʻu ʻe Palesiteni ʻIongi ʻa e Kautaha Teseleti Siliká, ʻo palesiteni ai ʻa Sina D.H. ʻIongi. Naʻe tauhi ʻe he kulupu ko ʻení ha fanga kiʻi ʻunufe pununga silika (silkworms), ʻo fafanga ʻaki kinautolu e laʻi hiapó. Naʻe fakaliliʻa ʻa Sisitā ʻIongi ia ʻi he fanga kiʻi ʻunufe ko ʻení pea naʻe faʻa mohe ia ʻo misi ki ai, ka naʻá ne talangofua ʻo fofoaʻi mo tauhi kinautolu ʻi he fale tauhiʻanga pununga ʻo e ʻunufé pea naʻá ne akoʻi foki e niʻihi kehé ke nau poto ʻi hono fai iá. Naʻe fakaili ʻe he Kautaha Teseleti Siliká e fanga kiʻi ʻunufe ko ʻení ʻi ha taʻu ʻe 20 tupu, ʻo fakatatau mo ʻene fakahinohinó. Neongo naʻe ʻikai teitei maʻu ha paʻanga hū mai ia ʻi heʻenau ngāué ka naʻe lava ke nau tuitui ʻaki ia hanau ʻū vala silika fakaʻofoʻofa.

Uité. Naʻe naʻinaʻi ʻa Palesiteni ʻIongi ki he houʻeiki fafiné ʻo pehē, “Ako ke mou tauhi pē kimoutolu; tokonaki ha kēleni mo ha mahoaʻa, tauhi ia ki he ʻaho ʻo e hongé.”31 Naʻe vahe kia ʻEmeline B. Uele, ʻa ia ko e palesiteni lahi hono nima ʻo e Fineʻofá, ke ne pule ki he kōmiti lahi ki he uité.

Naʻe hanga ʻe he holi fakaefaʻē ʻa e kau fafiné ke maluʻi honau fāmilí mei he fiekaiá, ʻo fakalotoa kinautolu he meʻá ni. Naʻe pehē ʻe Sisitā Uele: “Ko hai ha taha ʻe ongo lahi ange kiate ia ʻa e meʻá ni ka ko e faʻeé pē? Fakakaukau angé ki he ongo te ke maʻu ʻi haʻo fanongo atu ʻoku siʻi tangi fiekaia mai hoʻo fānaú.”32

Naʻe faʻa fakataha e kau palesiteni Fineʻofa ʻo e ngaahi uōtí ke aleaʻi e ngaahi founga ke maʻu mai mo fakatolonga ʻaki e kēlení. Naʻe hanga ʻe he loto fietokoni ʻa Sala Hauatí ko ha palesiteni Fineʻofa ʻi Sōleki Siti, ʻo fakafofongaʻi mai e faʻahinga ongo ne maʻu ʻe ha kau fafine tokolahi he taimi ko iá: “ʻOku ou ongoʻi ko ha tufakanga ia kuo tuku mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolu pea te tau feinga ke faaitaha ai. Te u feinga ke fai e meʻa kotoa te u ala lavá pea ʻoku ou ongoʻi ʻe fakaava mai ʻe he ʻEikí ha founga ʻe lava ke mau maʻu ʻaki ha kēleni, neongo kuo mei ʻosi e faʻahitaʻú.”33 Naʻe ʻosi fakakaukauʻi foki ʻe he palesiteni Fineʻofa fakauooti ia ko Sala M. Kimipoló ha founga ke fakatolonga ʻaki, ʻi haʻane haʻu ki ha fakataha ʻe taha. ʻI he ʻuluaki taʻu ʻo e ngāué, naʻe langa ai ʻe he Fineʻofa hono uōtí ha fale tauhiʻanga uite he ʻikai lava ke vela ka ʻe lava ke hao ki ai ha haʻinga uite ʻe 1,000.

Naʻe hanga ʻe Palesiteni Sione Teila ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo poupouʻi e houʻeiki tangata ʻi Keisivila ʻi ʻIutaá ke nau tokoni ki he kakai fefiné ʻi he ngāué ni. Naʻá ne fakamatala ʻo kau ki ha fefine naʻá ne ongoʻi naʻe “fuʻu fakafiefiemālie mo taʻetokanga” hono husepānití ʻi he meʻa fakapaʻanga ʻa e fāmilí. Naʻá ne hanga ʻi he uike kotoa pē ʻo mono ʻi he Tohi Tapu ʻa e fāmilí ha konga ʻo e paʻanga ke nau fakaʻaongaʻi he uike ko iá. “Hili ha ngaahi taʻu mei ai ne hoko ha palopalema fakapaʻanga pea faingataʻaʻia ʻa e husepānití. Naʻe ʻosi mateuteu ʻa e uaifí ia ki he liliu ne hoko he fofonga ʻo e husepānití ko ia naʻá ne fehuʻi ange pe ko e hā e ʻuhinga ʻokú ne puputuʻu aí. Naʻe talaange ʻe he husepānití naʻe ʻi ai hano [moʻua] naʻe fie maʻu ke totongi pea naʻá ne manavasiʻi he ʻikai ke ne lava ke fai ia. Naʻe feinga e fefiné ke fakalotolahiʻi ia ʻaki ʻene talaange ke tui ki he ʻOtuá pea ke ne vakai ki heʻenau Tohi Tapu lelei mo motuʻá ʻo talaange ke ne lau ia heiʻilo naʻá ne maʻu mei ai ha fiemālie. Naʻe mono ange ʻe he fefiné kiate ia ʻa e Tohi Tapú pea ʻi he kamata ke fakaava mo huke ia ʻe he husepānití, naʻe kamata ke ngangana mei ai ʻa e ʻū [lauʻi paʻangá].” Naʻe toki fakaʻosi leva ʻe Palesiteni Teila e talanoá ʻo ne pehē, “ʻE ʻi ai e taimi te tau fie maʻu ai e uite ko ʻeni ʻoku fakatolonga ʻe hotau houʻeiki fafiné; ʻoua naʻa tau fuʻu falala ki heʻetau ngāué ka tau fai e meʻa te tau lavá ke tokoniʻi kinautolu.”34

Naʻe talaange ʻe Sisitā ʻEmeline B. Uele ki he kau fafiné ʻe hoko ʻenau ngāué ko ha “haoʻanga fakatuʻasino ʻo e kakaí ni ʻo ka hoko ha meʻa fakatuʻupakē.”35 Naʻe hoko ʻeni ʻi he 1898 mo e 1899, ʻi he taimi naʻe tauhi ai kinautolu ʻe he uite ʻa e kau Fineʻofá lolotonga ha laʻalaʻā lahi ʻi he fakatonga ʻo ʻIutaá.

Naʻe hanga ʻe he ngāue tōtōivi ʻa e kau fafiné ke fakatolonga ʻa e uité, ʻo fakaʻatā ai e kau fafine Siasí ke nau tokoni ki he kakaí, kae ʻikai ko honau fāmilí pē pe Kāingalotú. Naʻe ʻoatu ʻe he Siasí e uite ʻa e kau Fineʻofá ki he kau ʻInitia ʻAmelika ʻi ʻIutaá; ki he kakai ne siʻi uesia ʻe ha mofuike lahi mo ha vela ʻi Seni Felenisisikou ʻi Kalefōnia he 1906; pea ki he kakai ʻi Siaina ne nau siʻi faingataʻaʻia he honge ʻi he 1907.36 Naʻe toe fafanga foki ʻe he uité ha kakai ʻe lauiafe lolotonga e ʻUluaki Tau Lahi ʻa Māmaní, ʻi he taimi naʻe fakatau atu ai ʻe he Fineʻofá ha haʻinga uite ʻe 200,000 ki he puleʻanga ʻAmeliká.37 Kuo tokoni e tukufakaholo ko ʻeni ʻo e fakatolonga meʻakaí mo e ngāue tokoní ke ne fokotuʻu ha sīpinga ki he ngaahi tokoniʻofa fakaetangata ʻoku fai ʻe he Siasí ʻi he taimí ni ʻi he funga ʻo e māmaní, neongo pe ko e fē ha feituʻu ʻe fie maʻu tokoni ai e kakaí.

Tokoni fakafaitoʻó mo e ako fakafaitoʻó. ʻI Sepitema ʻo e 1873, naʻe lipooti ai ʻe Sisitā ʻĪlisa R. Sinou naʻe fie maʻu ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi ha “[kau fafine] tokolahi ke nau maʻu ha ako fakaʻatamai pea mo ha mataʻitohi ʻi he tafaʻaki Fakafaitoʻó.”38

Naʻe hoko ʻa Sisitā Sina D. H. ʻIongi ko ha faʻifaʻitakiʻanga ʻo ha Fineʻofa naʻá ne fai ha tokoni maʻongoʻonga ʻi he malaʻe fakafaitoʻó. Naʻe talaange kiate ia ʻi hono tāpuaki fakapēteliaké ʻokú ne maʻu e meʻafoaki ʻo e faifakamoʻuí pea naʻá ne teuteu leva ke ne fakaʻaongaʻi lelei e meʻafoaki ko ʻení ʻaki ʻene ako māʻuli—ʻa ia ko e tafaʻaki fakafaitoʻo ki hono fāʻeleʻi ʻo e fānaú. Naʻe tokolahi e fanga kiʻi pēpē naʻá ne tokoni ke fāʻeleʻi he Teleʻa Ano Māsimá. Naʻe hanga ʻe heʻene akó ʻo tokoniʻi ʻene ngaahi meʻafoakí ke ne lehilehiʻi fakatuaʻsino, fakamoʻui fakalaumālie pea mo fai ha fakafiemālie fakaeloto. Naʻe lea ʻa Sisitā ʻEmeline B. Uele ʻo kau kiate ia ʻo pehē: “ʻOku lahi ha ngaahi taimi te tau lava ʻo fakamatalaʻi ai ʻene tokoni ki he puké, ʻi ha taimi naʻe hangē ne ueʻi fakalaumālie ia ʻe ha mālohi ne māʻolunga ange ʻi hono mālohi ʻoʻoná … ʻi ha taimi ne hōloa ai e lototoʻa mo e tui ʻa kinautolu ne ʻi he mohenga ʻo e mamahí. Naʻá ne hangē ha ʻāngelo ʻo e ʻaloʻofá he faʻahinga taimi peheé ʻi heʻene tōʻonga kotoa pē.”39

Neongo e ngaahi tokoni kotoa ne fai ʻe Sisitā ʻIongi ʻi heʻene fakafalala ki hono ngaahi meʻafoaki fakalaumālié mo e kiʻi ako siʻisiʻi naʻá ne maʻú ka naʻá ne ʻiloʻi naʻe ʻikai ke ne lava ʻo feau kotoa e ngaahi fie maʻu fakafaitoʻo ʻa e kakai tupu tokolahi ʻo ʻIutaá. Naʻá ne poupouʻi e kakai fefine Siasí ke nau muimui ki he faleʻi ʻa Palesiteni ʻIongí ʻo maʻu ha ako fakafaitoʻo.

Naʻe pehē ʻe Sisitā Sinou: “ʻOku ʻi ai nai ha fefine heni he taimí ni ʻoku lototoʻa feʻunga peá ne ʻiloʻi ʻa hono fuʻu fie maʻu vivilí koeʻuhí ko Saione, ke ne fai e ako ko ʻení? ʻOku tokolahi ha niʻihi ʻoku fakanatula pē ʻenau hoko ko ha kau neesi; pea ʻe lelei ki he faʻahinga ko iá ke nau ako Fakafaitoʻo. … Kapau he ʻikai ke nau lava ʻo fua pē ʻenau ngaahi fakamolé, ʻoku ʻi ai ha ngaahi founga ke tau tokoni ai.”40

Koeʻuhí ko e fakalotolahi ko ʻení, naʻe ako fakafaitoʻo ai ha kau fafine Siasi ʻi he feituʻu fakahahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití. Ne nau foki mai ki ʻIutā ko ha kau toketā pea nau akoʻi ha ngaahi kalasi māʻuli mo e ngāue fakaneesi ʻi ʻapí. Naʻe hiki ʻe ʻEma ʻEnitasoni Lilenikesi, ʻa ia naʻe kau he ngaahi kalasi ʻi ʻIutaá, ha niʻihi ʻo ʻene ngaahi aʻusiá:

“Ne u fiefia ʻaupito ʻi he [kalasí], pea hili hono vaheʻi au ʻe he ʻAposetolo ko Sione Henelī Sāmitá mo ha niʻihi kehe, ne u foki ki ʻapi ke fai ʻeku ngāué he kuo talaʻofa mai e kau ʻAposetoló kapau te u moʻui he founga totonú te u ʻiloʻi maʻu pē ʻa e meʻa ke faí ʻo ka hoko ha faingataʻa. …

“Kuo fakahoko kakato e talaʻofa ko iá. Kuo lahi ha ngaahi taimi ne faʻa puke lahi ai ʻeku kau mahakí, ka ne u kole ki heʻeku Tamai Hēvaní ke tokoni mai pea kuó u maʻu ia he taimi kotoa pē. Naʻe tautautefito ia ki ha fefine naʻá ne toki fāʻeleʻi ha pēpē tangata pea naʻe ʻau. Naʻe fetuʻutaki e husepānití ki he toketaá ka naʻe ʻikai ʻilo ʻe he toketaá ia ne fuʻu fakatuʻutāmaki. Naʻá ku … kole ki he ʻEikí ke tokoni mai. Naʻe holo e ʻaú pea ne u fai e meʻa naʻe fie maʻu ke fai maʻaná. ʻI he aʻu ange ʻa e toketaá, naʻe ʻikai ke ne faʻa tui ki he meʻa naʻe hokó ka naʻá ne pehē naʻá ku fai pē ʻa e meʻa tatau mo ia naʻá ne mei faí. …

“… Kuó u tokoni ke fāʻeleʻi mai ha fanga kiʻi pēpē ʻe 1,000 tupu [ki he māmaní]. ʻOku ou toe fakafetaʻi pē ki he Tamai Hēvaní ko ʻEne tokoní pea mo e ivi kuo foaki mai kiate au ʻe he ʻEikí, he ka ne ʻikai ia, naʻe ʻikai ke u mei lava ʻo fai e tokoni ko ʻení ki hoku ngaahi tokoua pe ko homau koló. Ko e taha e ngaahi meʻa fakaʻofa taha fekauʻaki mo ha fāʻele, ko e fuofua tokanga pē ʻa e faʻeé ia ki heʻene pēpē kae ʻikai kiate iá.”41

ʻI he 1882, naʻe fokotuʻu ai ʻe he Fineʻofá ʻa e Falemahaki Teseletí, “ʻa ia ʻe lava ke omi ki ai e kakai mahamahaki ʻa e ʻEikí pea nau maʻu ai e lelei ʻo e ngaahi ouau ʻa e Siasí [ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí] pea mo ha faitoʻo lelei.”42 Ne ngāue ʻa e falemahakí ʻi ha taʻu ʻe hongofulu tupu ʻo aʻu ki he tuʻunga ne fuʻu lahi ai e fakamolé ia ʻi he tokoni fakapaʻanga naʻe fai ki aí pea toe ʻi ai foki mo ha ngaahi falemahaki kehe ke fakaʻaongaʻi.

Fili Fakapuleʻanga ʻa e Kakai Fefiné (ʻa e Totonu ke Filí)

ʻI Fēpueli ʻo e 1870 ne hanga ai ʻe he puleʻanga fakafeituʻu ʻo ʻIutaá ʻo foaki e totonu ki he kakai fefiné ke nau kau he ngaahi fili fakapuleʻangá. ʻI he taimi ko iá, ko e feituʻu pē ko Uaiōmingí ʻi he ʻIunaiteti Siteití naʻe maʻu ai ʻe he kakai fefiné ʻa e totonu ko ʻení. Naʻe hanga ʻe he puleʻanga fakafonuá ia ʻo toʻo kimui ange e faingamālie ko ʻení ko hono tauteaʻi e Kāingalotú ko ʻenau mali tokolahí. Ka naʻe ʻikai pē tuku hono malangaʻi mo hono talaki ʻe he kakai fefine Siasí ia ʻenau ngaahi totonú. Ne tokolahi ha kakai fefine ne nau feinga mālohi ke maʻu ʻenau totonu ke kau he filí. Naʻe hoko e fakautuutu ʻenau pōtoʻi leá, ko ha tāpuaki ne nau fie maʻu ke nau fakafofongaʻi ai kinautolu ko ha kakai fefine mālohi, fakaʻeiʻeiki pea naʻe ʻi ai honau ngeia. Naʻe fakafou ʻi heʻenau ngaahi feingá, ʻa ʻenau toe maʻu ʻenau totonu ke filí he taimi naʻe tali ai ke hoko ʻa ʻIutā ko e taha ʻo e ngaahi siteiti ʻo e ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká. Naʻa nau toe maʻu foki e fakaʻapaʻapa ʻa e ngaahi kautaha kakai fefine kehe ʻi he ʻIunaiteti Siteití pea mo e funga ʻo e māmaní.

Ngaahi Tohi ne Pākí

ʻI he kei taki ʻa Sisitā ʻĪlisa R. Sinou ʻi he Fineʻofá, naʻa nau poupouʻi ai ha nusipepa ne ui ko e Woman’s Exponent. Naʻe faʻu e nusipepa ko ʻení ke tokoniʻi ai e kakai fefine Siasí ʻi heʻenau ako fekauʻaki mo ʻenau ngāué, ʻenau moʻuí pea mo honau hisitōliá. Naʻe hoko ʻa Sisitā ʻEmeline B. Uele ko e ʻētita he konga lahi lolotonga ʻo hono kei pulusi e nusipepá. Naʻá ne hiki ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē, “ʻOku ou fakaʻamu ke fai e meʻa kotoa pē te u lavá ke tokoni ke hikiʻi hake ai e tuʻunga ʻo hoku kakaí, tautautefito ki he houʻeiki fafiné.”43 Naʻá ne hiki kimui ange ʻo pehē, “Kuó u fakaʻamu maʻu pē ʻaki e kotoa ʻo hoku lotó ke fai e ngaahi meʻa ko ia ʻe fakalakalaka ai e kakai fefiné ʻi he ʻulungāanga mo e tuʻunga fakalaumālié, kae pehē ki he ngāue fakaakó pea ʻe mafola atu ai e ngāue ʻa e ʻOtuá ki he funga ʻo e māmaní.”44

Naʻe fakangata hono pulusi ʻo e Woman’s Exponent ʻi he 1914, hili ha taʻu ʻe 42 ʻo ʻene faifatongiá. ʻI he taʻu hono hokó, naʻe kamata pulusi ai ʻe he Fineʻofá ʻa e Relief Society Magazine, ʻa ia naʻe kau ai e ngaahi lēsoni ki he ngaahi fakataha fakauike ʻa e Fineʻofá. Naʻe hoko e makasiní ko ha maʻuʻanga tokoni mahuʻinga ki he kakai fefiné. Naʻe mahuʻingaʻia e kau fafiné ʻi heʻenau ngaahi tatau ʻo e makasiní ʻo nau ako pea mo faiako mei ai. ʻI he 1971, naʻe fakatahaʻi ai e Relief Society Magazine mo ha ngaahi makasini lea faka-Pilitānia kehe maʻá e kakai lalahi ʻo e Siasí, ʻo hoko ko ha makasini pē ʻe taha ko e Ensign. Talu mei he taimi ko iá mo e ʻomi ʻi he Ensign ha ngaahi fakamatala ke fakahinohinoʻi mo ueʻi fakalaumālie ai e houʻeiki fafine ʻo e Fineʻofá.

Naʻe kamata pulusi ʻe he Siasí e ngaahi makasiní ʻi he ngaahi lea fakafonua kehe mei he lea faka-Pilitāniá he konga loto ʻo e ngaahi taʻu 1800. Naʻe pulusi e konga lahi ʻo e ngaahi makasini ko ʻení ʻi he fakahinohino ʻa e kau palesiteni fakamisioná. ʻI he 1967 naʻe fakatahaʻi kotoa kinautolu ki he makasini pē ʻe taha ʻo tatau pē fōtungá mo e kakano ʻo e tohí kae liliu ki ha ngaahi lea fakafonua kehekehe. ʻOku ui e makasini fakavahaʻa-puleʻanga ko ʻení—he taimí ni ko e Liahoná—pea kuo ʻomi maʻu pē ai ha ngaahi fakamatala ke tokoni ki hono moʻui ʻaki ʻe he kakai fefiné ʻa e ongoongoleleí.

Talu mei he 1987, mo hono pulusi ʻo e ngaahi pōpoaki ʻa e faiako ʻaʻahí ʻi he Liahoná pea mo e Ensign. ʻOku tufaki mavahe pē foki e ngaahi pōpoaki ia ʻa e faiako ʻaʻahí ʻi he ngaahi feituʻu ʻoku kei foʻou ai e Siasí mo tokosiʻi ai e kāingalotú.

Ko Hono Teuteuʻi e Fānaú mo e Kau Finemuí ke Nau Tokoni ʻi he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá

ʻI he konga kimui ʻo e 1800, ne fokotuʻutuʻu ai ʻe he kau taki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e Kau Fineʻofá ha ngaahi ngāue ke toe fakalakalaka ange ai e moʻui ʻa e fānaú mo e kau finemuí. Ne fai leva ha ngāue ki he ui ko ia ʻa Palesiteni Pilikihami ʻIongi ke fakafoʻou mo fakangatá (vakai ki he peesi 47), ko ia ne fokotuʻu ai ʻe he kau taki ʻo e Fineʻofá ʻi he 1870 ʻa e Young Ladies Department of their Senior and Junior Cooperative Retrenchment Association. Ne iku ke hoko ia he ʻahó ni ko e houalotu ʻa e Kau Finemuí. Naʻe fokotuʻu e Palaimelí maʻá e fānaú ʻi he 1878. ʻI he kamataʻangá, naʻe tokangaʻi pē ʻe he kau taki ʻo e Fineʻofá e ngāue ʻa e ongo houalotu ko ʻení, ʻo fakatatau mo e fakahinohino ʻa e kau taki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻI he 1880, ne hanga ai ʻe Palesiteni Sione Teila ko e Palesiteni hono tolu ʻo e Siasí, ʻo uiuiʻi ha kau palesitenisī lahi ʻo e Fineʻofá, kau palesitenisī lahi ʻo e Kau Finemuí pea mo ha kau palesitenisī lahi ʻo e Palaimelí, pea fakafaikehekeheʻi ai e ngāue ʻa e ngaahi houalotu ʻe tolu ko ʻení.

Talu mei ai mo e taki mo ngāue maʻu pē ʻa e kau fafine ʻo e Fineʻofá ʻi he ongo houalotu ʻa e Kau Finemuí mo e Palaimelí. Kuo nau fakamālohia foki e toʻu tangata kei tupu haké ʻo fakafou ʻi heʻenau tokoni ki he ngaahi houalotu kehé, hangē ko e Lautohi Faka-Sāpaté, pea mo e seminelí mo e ʻinisititiutí.

Laka Atu Kimuʻá

Naʻe iku hono toe fokotuʻu ʻo e Fineʻofá ke maʻu ai ʻe he kakai fefine Siasí ha ngaahi fatongia maʻongoʻonga mo ha ngaahi faingamālie lahi ange. Naʻe pehē ʻe ʻĪlisa R. Sinou:

“ʻIkai ʻoku mou mamata ki he toe lahi ange meʻa te tau malavá? ʻE hokohoko atu ai pē mo e tupulaki ke lahi ange ʻetau ngāué pea he ʻikai toe fie maʻu ke mamahi ha fefine ʻi Saione koeʻuhí ko ha fakangatangata ʻa e meʻa te ne lavá.

“Siʻi ngaahi tokoua, ʻofa ke faitāpuekina mo fakalotolahiʻi kimoutolu ʻe he ʻOtuá pea ke nofoʻia kimoutolu ʻe he māmá pea mou ʻiloʻi ʻoku ʻikai ha meʻa ke mou toe tokanga ki ai ka ko ia pē ʻe lelei ki Saioné. Fakamuʻomuʻa ʻa homou ngaahi fatongia ʻi ʻapí. Ka neongo hoʻomou hoko ko ha kau tauhi fakapotopotó, te mou kei maʻu pē ha taimi ki homou ngaahi fatongia fakasōsialé he kuo tuku mai ia kiate kitautolu ko e ngaahi ʻofefine mo e ngaahi faʻē ʻi Saione. ʻI hoʻomou feinga ko ia ke fakahoko e fatongia kotoa pē te mou maʻú, ʻe tupulaki ai homou mālohí pea te mou ofo ʻi he meʻa te mou lava ʻo fakahokó.”45

ʻE lava ke hoko ʻa hono fakahaaʻi fakatāutaha ʻe Sisitā Sinou ʻene tuí mo e ongoʻi fakatuʻamelié, ko ha tākitala ki he Kāingalotu kotoa pē ʻo e Siasí. Naʻá ne pehē, “Te u laka atu ki muʻa. … Te u malimali he ngaahi haʻahaʻa ʻo e moʻuí mo laka atu ʻi he lototoʻa mo e ikuna ʻi he uhouhonga ʻo e faingataʻá. … Pea ʻe hoko ʻa ʻeku ‘fakamoʻoni kia Sīsuú’ ko ha maama ke ne tataki ʻeku vīsoné ki he ngaahi taulanga ū ʻo e moʻui-taʻe-faʻa-maté.”46

Vahe 4

  1. Vakai, Journal of Wilford Woodruff, Dec. 26, 1866, Church History Library.

  2. Brigham Young, Remarks,” Deseret Evening News, Dec. 14, 1867, 2; vakai foki, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Pilikihami ʻIongi (1997), 157.

  3. Joseph Smith, ʻi he Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, Apr. 28, 1842, Church History Library, 38; toe fakaleleiʻi ʻa e sipelá.

  4. Eliza R. Snow, “Female Relief Society,” Deseret News, Apr. 22, 1868, 81.

  5. Eliza R. Snow, “Female Relief Society,” 81.

  6. Eliza R. Snow, ʻi he Relief Society Minutes, Third Ward, Salt Lake Stake, Sept. 23, 1868, Church History Library, 17.

  7. Brigham Young, hā ʻi he The Personal Writings of Eliza Roxcy Snow, ed. Maureen Ursenbach Beecher (1995), 35.

  8. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:7.

  9. Eliza R. Snow, “Female Relief Society,” 81.

  10. Brigham Young, “Remarks,” Deseret News Weekly, May 13, 1868, 3; toe fakaleleiʻi ʻa e fakaʻilonga leá.

  11. ʻI he Susa Young Gates, History of the Young Ladies’ Mutual Improvement Association (1911), 9–10.

  12. Eliza R. Snow, ʻi he Senior and Junior Cooperative Retrenchment Association Minutes, Feb. 20, 1875, typescript, Church History Library; toe fakaleleiʻi ʻa e fakaʻilonga leá.

  13. Tohi meia Eliza R. Snow kia Mary Elizabeth Lightner, May 27, 1869, Church History Library.

  14. Eliza R. Snow, “An Address by Miss Eliza R. Snow,” Millennial Star, Jan. 13, 1874, 18.

  15. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 132.

  16. Eliza R. Snow, ʻi he Relief Society Minutes, Fifteenth Ward, Salt Lake Stake, Jan. 6, 1870, Church History Library, 140; toe fakaleleiʻi ʻa e fakaʻilonga leá mo e mataʻitohi lahí.

  17. ʻI he “Great Indignation Meeting,” Millennial Star, Feb. 22, 1870, 115.

  18. “The Mormon Question,” New York Times, Feb. 8, 1870, 1.

  19. “Mormon Women in Council,” New York Herald, Jan. 23, 1870; quoted in Deseret News, Feb. 16, 1870, 23.

  20. Wilford Woodruff, “Remarks,” Deseret Weekly, Nov. 14, 1891, 660.

  21. Tohinoa ʻa Zina D. H. Young, Oct. 6, 1890, Church History Library; toe fakaleleiʻi ʻa e sipelá.

  22. Helen Mar Whitney, A Woman’s View: Helen Mar Whitney’s Reminiscences of Early Church History, ed. Richard N. Holzapfel and Jeni B. Holzapfel (1997), 140.

  23. Vakai, Andrew Jenson, Latter-day Saint Biographical Encyclopedia, 4 vols. (1901–36), 1:695.

  24. Eliza R. Snow, ʻi he Tenth Ward Relief Society Minutes, Jan. 22, 1874, Church History Library, 24; toe fakaleleiʻi ʻa e fakaʻilonga leá mo e mataʻitohi lahí.

  25. Emily S. Richards, in “General Conference Relief Society,” Woman’s Exponent, Dec. 1901, 54.

  26. ʻI he “Emily S. Richards,” Brigham Young University Bulletin: Dedicatory Services for Naming and Dedication of Twelve Buildings, May 7, 1957, 21.

  27. Spencer W. Kimball, “Ko e Fatongia ʻo e Kakai Fefine Angatonú,” Tūhulu, Māʻasi 1980, 182.

  28. Vakai, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Pilikihami ʻIongi (1997), 197--98.

  29. Brigham Young, “Remarks,” Deseret News Weekly, May 13, 1868, 3.

  30. Eliza R. Snow, “Female Relief Society,” 81.

  31. Brigham Young, “Remarks,” Deseret News Weekly, May 13, 1868, 3.

  32. Emmeline B. Wells, “Be Wise and Hearken to Counsel,” Woman’s Exponent, Nov. 1, 1876, 84; toe fakaleleiʻi ʻa e fakaʻilonga leá.

  33. Sarah Howard, ʻi he “General Meeting of Central and Ward Committees,” Woman’s Exponent, Dec. 1, 1876, 99.

  34. John Taylor, “Discourse by Prest. John Taylor,” Deseret News, Apr. 9, 1879, 147.

  35. Emmeline B. Wells, “Sisters Be in Earnest,” Woman’s Exponent, Oct. 15, 1876, 76.

  36. Vakai, Jill Mulvay Derr, Janath Russell Cannon, mo Maureen Ursenbach Beecher, Women of Covenant: The Story of Relief Society (1992), 165–66.

  37. Vakai, “Church Wheat to Be Turned Over to Government,” Deseret Evening News, May 20, 1918, 1.

  38. Eliza R. Snow, “An Address,” Woman’s Exponent, Sept. 15, 1873, 62.

  39. Emmeline B. Wells, “Zina D. H. Young—A Character Sketch,” Improvement Era, Nov. 1901, 45.

  40. Eliza R. Snow, “An Address by Miss Eliza R. Snow,” 20; toe fakaleleiʻi ʻa e fakaʻilonga leá.

  41. Emma Andersen Liljenquist, ʻi he Our Pioneer Heritage, comp. Kate B. Carter (1963), 6:445–46.

  42. “Deseret Hospital,” Woman’s Exponent, Aug. 1, 1882, 36.

  43. Tohinoa ʻa Emmeline B. Wells, Jan. 4, 1878, Harold B. Lee Library Special Collections, Brigham Young University; toe fakaleleiʻi ʻa e fakaʻilonga leá.

  44. Diary of Emmeline B. Wells, Aug. 1, 1895.

  45. Eliza R. Snow, “An Address by Miss Eliza R. Snow,” 21.

  46. Eliza R. Snow, Poems: Religious, Historical, and Political (1856), 148–49.

Ko Hono Langa ʻo e Temipale Sōlekí, 1877

Toʻohema ki toʻomataʻú: Elizabeth Ann Whitney, Emmeline B. Wells, mo Eliza R. Snow

Ko hono fakahinohinoʻi ʻe Sisitā ʻĪlisa R. Sinou ʻa e kau Fineʻofá.

ʻI he lotu fakatāutaha mo fakafāmili ʻa e kau Fineʻofá, ʻe lava ke nau maʻu ai ha ueʻi fakalaumālie ke tataki kinautolu.

Ko ha fakataha ʻa e ngaahi faʻē mo e ngaahi ʻofefine ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, 1893

“Keinanga ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí” (2 Nīfai 32:3).

Ko hono tānaki ʻe he kau Fuofua Fineʻofá ʻa e siliká, ʻi he 1890 nai

Ko ha fale fakatahaʻanga ʻo e Kau Fineʻofá, ʻi he fungavaka ki ʻolunga ʻo ha falekoloa ʻi Sōleki Siti, ʻIutā, 1892

Niʻihi ne ʻosi ʻenau ako neesi ʻi he Falemahaki ʻo e Siasí, kalasi ʻo e 1911

Ko e Woman’s Exponent, ko ha nusipepa ia maʻá e houʻeiki fafine ʻo e Fineʻofá, naʻe pulusi mei he 1872 ki he 1914.

“Te u laka atu ki muʻa. … Pea ʻe hoko ʻa ʻeku ‘fakamoʻoni kia Sīsuú’ … ke ne tataki ʻeku vīsoné” (Eliza R. Snow).