Hisitōlia ʻo e Siasí
Vahe 7: ‘Lotu Haohaoá’: Ko e Tokanga mo Tokoni ʻo Fakafou ʻi he Faiako ʻAʻahí


Vahe 7

“Ko e Lotu Haohaoá”

Ko e Tokanga mo Tokoni ʻo Fakafou ʻi he Faiako ʻAʻahí

ʻI he taimi naʻe kei ʻi māmani ai ʻa Sīsū Kalaisí, naʻá Ne fakahaaʻi mai kiate kitautolu e founga ʻoku totonu ke tau moʻui aí. Naʻe tohi ʻe Sisitā ʻĪlisa R. Sinou ʻo pehē, [“Naʻá Ne tofa mo taki e halá.”]1 Naʻá Ne fakahaaʻi mai e founga ke tau tokoni aí—ʻa e founga ke tau fetauhiʻaki mo fefakamālohiaʻaki aí. Naʻá Ne tokoniʻi e fakafoʻituituí, ʻo fai fakatāutaha ia. Naʻá Ne akoʻi mai ʻoku totonu ke tau tuku ʻa e toko hivangofulu mā hivá ka tau fakahaofi ʻa e toko taha ʻoku heé.2 Naʻá Ne fakamoʻui mo akoʻi ʻa e fakafoʻituituí, ʻo Ne foaki ha taimi fakatāutaha maʻá e toko taha kotoa pē ʻi he fuʻu kakai ʻe toko 2,500, pea lava ai ke ne maʻu ha fakamoʻoni fakatāutaha ki Hono faka-ʻOtuá.3

ʻOku ui ʻe he Fakamoʻuí ʻa ʻEne kau ākongá ke nau ngāue mo Ia ʻi Heʻene ngāué, ke nau maʻu ai ha faingamālie ke tokoniʻi e niʻihi kehé pea hoko ʻo hangē ai ko Iá. ʻOku maʻu ʻe he fefine takitaha ʻi he Fineʻofá ʻa e faingamālie ke ne tokangaʻi mo fakamālohia fakatāutaha e kau fafiné ʻo fakafou ʻi he faiako ʻaʻahí. Naʻe pehē ʻe Sisitā Suli B. Peki ko e palesiteni lahi hono hongofulu mā nima ʻo e Fineʻofá, “Koeʻuhí ʻoku tau muimui ki he sīpinga mo e ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku tau fakamahuʻingaʻi ai e ngāue toputapu ko ʻeni kuo vahe mai ke tau ʻofa, ʻiloʻi, ngāue, akoʻi mo tokoni ʻo fakafofongaʻi Iá.”4

Kamataʻanga ʻo e Faiako ʻAʻahí: Tānaki ʻo e Ngaahi Tokoní mo Fokotuʻutuʻu e Ngāue Tokoní

ʻI he 1843, ʻi he tupu tokolahi ange e kakai ʻo Nāvū ʻi ʻIlinoisí, naʻe vahevahe leva e Kāingalotu ʻi he koló ki ha ngaahi uooti ʻe fā. ʻI ha fakataha naʻe fai he ʻaho 28 ʻo Siulai ʻo e taʻu ko iá, naʻe fili ai ʻe he kau taki ʻo e Fineʻofá ha kōmiti ʻaʻahi ko ha kau fafine ʻe toko fā ʻi he uooti takitaha. Ko e ngaahi fatongia tefito ʻo e fanga kiʻi kōmiti ʻaʻahí ke nau vakaiʻi e ngaahi fie maʻú mo tānaki e ngaahi tokoní.

Naʻe kau he ngaahi tokoní ʻa e paʻangá, meʻakaí mo e valá. ʻI he uike takitaha, naʻe ʻoange ai ʻe he fanga kiʻi kōmiti ʻaʻahí ʻa e ngaahi tokoni ne nau maʻú ki he tauhi paʻanga ʻo e Fineʻofá. Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he Fineʻofá e ngaahi tokoni ko ʻeni ke fai ʻaki ha tokoni mo fakafiemālieʻi ʻaki e kau faingataʻaʻiá.

ʻI hono fakahoko e fatongia ko ʻení, naʻe fakahaaʻi ai ʻe ha fefine ʻe taha ʻene tui “ʻoku makatuʻunga hotau fakamoʻuí mei heʻetau tokoni ʻofa ki he masivá.” Naʻe fakahaaʻi ʻe ha fefine ʻe taha ʻene loto ki aí ʻaki ʻene pehē ange: “Kuo toutou fakapapauʻi mai ia ʻe he ʻEikí. ʻOkú Ne fiefia ʻi heʻetau ngaahi tokoni ʻofa faka-Kalaisí.”5

Naʻe hokohoko lelei atu e founga ko ʻení ʻo aʻu ki he senituli uofulú. Ko e angamahení, naʻe faʻa ʻalu e kau fafine ne nau fai e ʻaʻahí mo ha ʻū kato ke faʻo mai ai e ngaahi meʻa hangē ko e masi, laise, sota taʻo keke, pea mo ha ʻū hina fuaʻiʻakau. Naʻe fakaʻaongaʻi ha konga lahi ʻo e ngaahi tokoní ke tokoniʻi ʻaki e ngaahi fie maʻu fakafeituʻú, pea naʻe ʻi ai foki ha ngaahi tokoni ʻe niʻihi naʻe fakaʻaongaʻi ke tokoniʻi ʻaki ha ngaahi fie maʻu ʻi ha ngaahi feituʻu ne maile ʻe lauafe hono mamaʻó. Hangē ko ʻení, hili ʻa e Tau Lahi Hono II ʻa Māmaní, naʻe hanga ai ʻe he kau Fineʻofa ʻi he ʻIunaiteti Siteití ʻo tānaki, fakafaʻahinga, monomono mo faʻo ha vala ʻe 500,000 tupu pea fakafolau atu kinautolu ki ʻIulope.

Makehe mei hono tānaki ʻo e ngaahi tokoní, naʻe toe vakaiʻi foki ʻe he fanga kiʻi kōmiti ʻaʻahí ʻa e ngaahi ʻapi ne nau ʻaʻahi ki aí. Ne nau lipooti leva e meʻa ne nau vakai ki aí ki he kau taki ʻo e Fineʻofá ke nau fokotuʻutuʻu e ngaahi tokoni ke faí.

Naʻe fakamatala ʻa Siosefa F. Sāmita ko e Palesiteni hono ono ʻo e Siasí, ʻo kau ki ha taimi naʻá ne mamata ai ki hono fai ʻe ha kau Fineʻofa ha ʻofa taʻesiokita mo faka-Kalaisi ki ha fāmili:

“ʻOku ʻikai fuʻu fuoloa atu haʻaku maʻu ha faingamālie ke u ʻaʻahi ai ki ha taha ʻo e ngaahi kolo ʻi he siteiki ʻo Saioné, ʻa ia naʻe tō lahi ai ha mahaki he taimi ko iá, pea neongo naʻe lau ʻaho ʻemau fononga ki ai pea mau aʻu poʻuli atú, ne fai mai ha kole ke mau ō takai mo e palesitení ʻo ʻaʻahi ki ha niʻihi ʻo e kau mahakí. Ne mau aʻu atu ki ha fefine ʻoku tokoto pē ʻi hono mohengá ʻoku faingataʻaʻia lahi fau. Ne tangutu pē siʻono husepānití ʻi hono veʻe mohengá ʻo fōngia ʻi he mamahi ʻo e puke lahi pehē hono uaifí, ʻa ia ko e siʻi faʻē ia ʻo haʻana kiʻi fānau ne haʻohaʻo takai pē. Ne hā ngali ʻi ha tuʻunga faingataʻaʻia fau ʻa e kiʻi fāmilí.

“Ne taimi nounou kuo hū mai ha fefine hangē ha nēsí ki he falé, ʻokú ne taki mai ha kato ne ʻi ai ha ngaahi meʻatokoni fakatupu moʻui lelei pea mo ha ngaahi meʻakai ifo ke maʻu ʻe he fāmili mamahí ni. ʻI heʻemau fakaʻekeʻeké, ne mau ʻilo ai kuo ʻosi fakahinohino fakaʻauliliki ia ʻe he Fineʻofa ʻo e uōtí ke ne tokangaʻi mo tokoniʻi ʻa e fefine puké ni ʻi he lolotonga ʻo e poó. Ne ʻi ai ia kuo mateuteu ke ne tokangaʻi ʻa e kiʻi fānaú, ke fakapapauʻi ʻoku kaukauʻi fakalelei kinautolu pea mo fafangaʻi pea toki fakamohe; ke fakapapauʻi ʻoku fakamaau ʻa e falé pea mo ʻai ʻa e meʻa kotoa pē ke tūkunga mālie ki he fefine ne puké pea mo siʻono fāmilí. Ne mau toe ʻilo foki ai ʻoku ʻi ai mo ha fefine ʻe taha kuo ʻosi fakahinohinoʻi ke ne fetongi ia ʻi he ʻaho hono hokó pea fakahokohoko pehē ai pē mei he ʻaho ko iá, ko hono maʻu ʻe he kiʻi fāmili masiva mo faingataʻaʻiá ni ʻa e tokoni ʻofa mo e tokanga mei he kau fafine ʻo e Fineʻofá kae ʻoua kuo foki mai ʻo moʻui lelei ʻa e siʻi fefine faingataʻaʻia ko ʻení.

“Ne mau toe ʻilo foki kuo ʻosi fokotuʻutuʻu ʻa e Fineʻofá mo mapuleʻi lelei ke maʻu ʻe he kakai kotoa pē ne puke ʻi he koló ni ʻa e tokoni tatau ke fakafiemālieʻi mo tokoniʻi kinautolu. Kuo teʻeki ke u mamata au ki muʻa ki hono ʻata moʻoni pea mo e ʻaongá kaeʻumaʻā hono fakaʻofoʻofa ʻo e houalotu māʻolungá ni, ʻo hangē ko e sīpinga ko ʻeni ne mau mamata tonu aí, pea ne u pehē ai, he toki ʻofa lahi ia ʻa e ʻEikí ke Ne ueʻi fakalaumālie ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ke ne fokotuʻu ha faʻahinga houalotu pehē ʻi he Siasí.”6

Faiako ʻAʻahí Ko ha Ngāue Fakalaumālie

Neongo kuo tokangaʻi maʻu pē ʻe he kau faiako ʻaʻahí ʻa e ngaahi fie maʻu fakatuʻasino ʻa e fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmilí, ka naʻe ʻi ai foki haʻanau taumuʻa ne māʻolunga ange. Naʻe akonaki ʻa Sisitā ʻĪlisa R. Sinou, ko e palesiteni lahi hono ua ʻo e Fineʻofá ʻo pehē: “ʻOku ou lau e lakanga faiako ʻaʻahí ko ha lakanga māʻolunga mo toputapu ia. ʻOku ou fakatauange pē ʻoku ʻikai fakakaukau e kau fafiné ko ha kolekole pē ia maʻá e masivá. ʻOku mau fakaʻamu ke fakafonu kimoutolu ʻaki e Laumālie ʻo e ʻOtuá, ʻo e potó, loto fakatōkilaló pea mo e ʻofá, telia naʻa ʻikai ha meʻa ke nau foaki atu pea nau fuʻia ai ʻi hoʻo ʻalu angé.”

Naʻe fakaʻamu ʻa Sisitā Sinou ʻe hoko ki he kau fafiné “ha liliu ʻi honau ngaahi ʻapí” hili ʻenau ʻaʻahí.7 Naʻá ne naʻinaʻi ki he kau faiako ʻaʻahí ke nau teuteu fakalaumālie kimuʻa pea nau toki ʻaʻahi ki he ngaahi ʻapí ke nau lava ʻo fakapapauʻi mo feau e ngaahi fie maʻu fakalaumālié mo fakatuʻasinó foki: “ʻOku totonu ke maʻu ʻe ha faiako … ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻi heʻene hū ki ha fale ke ne ʻiloʻi e laumālie ʻokú ne feʻiloaki mo ia aí. … Tautapa ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá mo e Laumālie Māʻoniʻoní ke ke maʻu [ʻa e Laumālié] ke ke lava ʻo maʻu e laumālie ʻoku ʻi he fale ko iá … pea te ke ongoʻi leva ai ke ke leaʻaki ha ngaahi lea fakanonga mo fakafiemālie, pea kapau te ke ʻilo ai ha fefine ʻoku ongoʻi momoko ʻene tuí, peá ke puke mai ia ki ho fatafatá ʻo hangē ko haʻo fuofua ha kiʻi pēpē ʻi ho fatafatá ke fakamāfanaʻi iá.”8

ʻĪmisi
Sarah M. Kimball

Sala M. Kimipolo

Naʻe hanga ʻe Sala M. Kimipolo, ʻa ia naʻe hoko ko ha palesiteni Fineʻofa he konga kimui ʻo e 1860, ʻo fai e naʻinaʻi tatau pē ki he kau fafine ʻi hono uōtí: “Ko e fatongia ia ʻo e kau faiako ʻaʻahí ki heʻenau ʻaʻahi ki [he kau fafine kuo vahe atu kiate kinautolú], tuʻo taha ʻi he māhina ke vakaiʻi e tupulaki mo e fiefia ʻa e kau mēmipá. Ko honau fatongiá ke leaʻaki ha ngaahi lea ʻo e potó, ʻo e fakafiemālie pea mo fakanonga.”9 Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau taki ʻo e Fineʻofá naʻe ʻikai hoko e kau faiako ʻaʻahí ko ha niʻihi pē ke “tānaki mai ha ngaahi tokoni ka ke nau akoʻi mo fakamatalaʻi foki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí.”10 ʻI he 1916, naʻe kole ai ki he kau faiako ʻaʻahí ke nau akoʻi ha tefito ʻe taha ʻo e ongoongoleleí ʻi he māhina takitaha pea mo fai foki ha tokoni fakatuʻasino. ʻI he 1923, naʻe fakafeʻiloaki ai ʻe he kau palesitenisī lahi ʻo e Fineʻofá ha ngaahi pōpoaki fakamāhina ʻe taha ke ʻoatu ʻe he kau faiako ʻaʻahi kotoa pē.

“Ko e Fakafoʻou ʻo e Faiako ʻAʻahí”—“Ko ha Meʻa Fakaʻofoʻofa ki he Houʻeiki Fafiné”

ʻI he 1944, hili ha taʻu ʻe valu mei hono kamata e palani uelofea ʻa e Siasí (vahe 5), naʻe kamata ke fehuʻia ai ʻe Sisitā ʻEimi Palauni Laimani ko e palesiteni lahi hono valu ʻo e Fineʻofá, ʻa e fatongia tukufakaholo ʻo e kau faiako ʻaʻahí ko hono tānaki e ngaahi tokoní. Hili ʻene vakaiʻi fakalelei iá, naʻá ne fokotuʻu atu ai mo hono ongo tokoní ki he Kau Pīsopeliki Pulé ko e “tānaki ʻo e paʻangá … ʻoku totonu ke faituʻutuʻuni ki ai e Kau Taki Māʻolunga ʻo e Siasí kae ʻikai ko e Fineʻofá.”

Naʻe ʻave leva ʻe he Pīsope Pule ko Likuleni Lisiaté ʻa e fokotuʻu ko iá ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí. Naʻá ne fakamatala kimui ange naʻe ongoʻi ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kau Pīsopelikí naʻe “fakapotopoto ange ke fakangata ʻe he Fineʻofá ʻa hono tānaki ʻe he kau faiako ʻaʻahí ʻa e paʻanga tokoni ʻofá.”11

Naʻe fai ʻe Sisitā Pele S. Sipāfooti, ʻa ia naʻe tokoni ua kia Sisitā Laimani he taimi ko iá, ha fakamatala fakatāutaha ki he liliu ko ʻeni ne fai ʻi he faiako ʻaʻahí:

“Naʻe pehē ʻe he Kau Takí, ‘He ʻikai toe fai ʻe he faiako ʻaʻahi ʻa e Fineʻofá hono tānaki ʻo e paʻanga tokoni ʻofá. Te mou hoko ko ha houalotu ke tokoni, kae ʻikai ko ha houalotu ʻoku nau fakapaʻanga ha tokoni ʻofa.’

“… ʻOku ou manatuʻi lelei ʻeku ʻi ha fakataha ʻi ha ʻaho ʻe taha mo e kau palesitenisī ʻo e Fineʻofá mo e sekelitalí pea mo ha kau mēmipa ʻe toko ua pe tolu nai ʻo e poaté, pea naʻe pehē ai ʻe ha fefine ʻe taha, ‘Kuo nau tā mai e fafangu mate ʻo e faiako ʻaʻahí. Kapau he ʻikai ke tau ō atu ʻo tānaki maʻá e masivá, ko hai leva ʻe fie ʻalu mei he ʻapi ki he ʻapi ke ʻaʻahi ʻataʻatā pē?’ … Ne u lea hake ʻo pehē ange, ‘ʻOku ʻikai ke u tui ko e mate ia ʻa e faiako ʻaʻahí. ʻOku ou tui ko hono fanauʻi foʻou ia ʻo e faiako ʻaʻahí. Pea ʻoku ou tui ko e kau fafine tokolahi ko ia ne nau fakafisi ke hoko ko ha kau faiako ʻaʻahí, te nau fiefia he taimí ni ke ō atu ko ha kau ʻaʻahi fakakaungāmeʻa pē ke vakaiʻi e ngaahi tuʻunga ʻoku ʻi ai e ngaahi ʻapi ʻoku ʻi ai haʻanau fie maʻu, kae ʻikai ko haʻanau ō ke fai ha fakatotolo ki he lelei fakasōsialé; pea ʻikai ke nau ongoʻi hangē ʻoku nau ō ke kole paʻangá. Te nau ʻiloʻi ko ʻenau ʻalú ke langaki e laumālie ʻo e ʻapí. Pea ko ha meʻa fakaʻofoʻofa moʻoni ia ki he fefine ʻokú ne fie maʻu iá. … ʻOku ʻikai ke u teitei tui ʻe mate heni ʻa e faiako ʻaʻahí.’

“Pea naʻe ʻikai ke pehē ia. Talu mei ai mo e kamata ke tupulaki e polokalamá pea ko e kau fafine ko ia ne ʻikai ke nau tokoni ʻi muʻá, ne nau kole ke nau hoko ko ha kau faiako ʻaʻahi.”12

Naʻe hoko kimui ʻa Sisitā Sipāfooti ko e palesiteni lahi hono hiva ʻo e Fineʻofá. Naʻá ne mamata ki ha ngaahi sīpinga taʻefaʻalaua ʻo e lelei ʻoku ʻomi ʻe he faiako ʻaʻahí ki he moʻui ʻa e kau Fineʻofa kotoa pē. Naʻá ne fakamoʻoni ʻo pehē:

“ʻOku fai ʻe heʻetau kau faiako ʻaʻahí mo ʻetau kau palesiteni Fineʻofá ha konga lahi ʻo e ngāué, he ʻoku nau ō atu ʻi he laumālie ʻo honau uiuiʻí pea ʻoku nau hoko ko e kau fakafofonga ʻo e Fineʻofá. … Ko ha ngaahi faʻē kinautolu pea ʻoku mahino kiate kinautolu e tuʻunga mo e mamahi ʻo e kau fafine kehé. Ko ia ʻoku totonu ke ʻoua naʻa fakangatangata pē ʻetau tokangá ki he lelei ʻa kinautolu ʻoku fiekaia mo masivá. ʻIkai ne fakahā mai ʻe he Fakamoʻuí ke tau manatuʻi ʻa kinautolu ʻoku masiva fakalaumālié? Pea ʻikai ʻoku puke pē mo e kau tuʻumālié, ʻo tatau mo e masivá; pea ʻikai ʻoku maʻu ngataʻa foki mo ha neesi ke tauhi kinautolu? … Ko e meʻa ia ʻoku totonu ke fai ʻe he Fineʻofá. ʻE lava ke u fai atu ha ngaahi talanoa lahi ki hono fakahoko ʻe ha kau faiako ʻaʻahi ha ngāue lelei ʻi hono tokoniʻi ha palopalema ʻi ha ʻapi, koeʻuhí pē ko honau uiuiʻí.”13

Ko ha Faingamālie, Fatongia mo ha Tukupā: Ko Hono Vahevahe ʻa e Vīsone ʻo e Faiako ʻAʻahí ki he Funga ʻo e Māmaní

Naʻe fakamoʻoni ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, ko ha tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ko e faiako ʻaʻahí ko ha konga ia e palani ʻa e ʻEikí ke tokoniʻi e kakai kotoa pē ʻi he māmaní:

“Ko e polokalama pē ʻe taha ʻe lava ke fai atu ai ha tokoni mo ha fakafiemālie ʻi ha siasi ʻoku mafola he funga ʻo e māmaní, ʻi ha ngaahi feituʻu kehekehé, ko hono fakafou ia ʻi he niʻihi fakafoʻituitui ko ia ʻoku ofi atu ki he kakai faingataʻaʻiá. Ne ʻosi ʻafioʻi ʻeni ʻe he ʻEikí talu mei he kamataʻanga ʻo e Fineʻofá.

“Naʻá Ne fokotuʻu ha sīpinga. Naʻe tali ʻe ha ongo fafine ha ui mei he ʻEikí ke ʻaʻahi ki ha tokotaha kehe. Naʻe moʻoni pē ia mei he kamataʻangá. …

“Kuo falala maʻu pē ʻa e kau tauhisipi fakafeituʻu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ki he kau mēmipa ʻo e Fineʻofá. ʻOku maʻu ʻe he pīsopé mo e palesiteni fakakolo kotoa pē ha palesiteni Fineʻofa ke ne fakafalala ki ai. ʻOku ʻi ai mo ha kau faiako ʻaʻahi ʻoku nau ʻiloʻi ʻa e ngaahi faingataʻa mo e ngaahi fie maʻu ʻa e fefine kotoa pē. ʻE lava ke fakafou ai hono ʻiloʻi ʻe he palesiteni Fineʻofá ʻa e loto ʻo e fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmilí. Te ne lava ʻo feau ʻenau ngaahi fie maʻú mo tokoni ki he pīsopé ʻi hono uiuiʻí, ke tokoniʻi ʻa e fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmilí.”14

Hangē ko e vakai ʻa Palesiteni ʻAealingí, ʻoku tuha pē ʻa e faiako ʻaʻahí ia mo e tupulekina fakaemāmani lahi ʻa e Siasí. ʻOku fakafou ʻi he founga tokanga ko ʻení ʻa hono maʻu ʻe he fefine Siasi kotoa pē ʻa e faingamālie ke ne hoko ai ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí.

Kuo ngāue tōtōivi ʻa e kau Fineʻofá ke fokotuʻu e faiako ʻaʻahí ʻi he funga ʻo e māmaní. Hangē ko ʻení, ʻi he taimi naʻe kei kamakamata ai e Siasí ʻi Palāsilá, naʻe lahi e ngaahi kolo ia ne ʻikai ha Fineʻofa ai pe te nau ʻilo ki he founga ke fokotuʻu ʻakí. Koeʻuhí naʻe ʻikai maheni ʻa e kau taki fakalotofonuá mo e Fineʻofá, ko ia naʻe hanga ai ʻe Uiliami Kalānite Penikaata, ko e palesiteni fakamisiona he taimi ko iá, ʻo ui ʻa hono uaifí ko Selatine Penikaata ke hoko ko e palesiteni Fineʻofa ʻa e misioná. Naʻe ʻikai maheni e fefiné ia mo e fonuá pea naʻe teʻeki ai ke ne ʻiloʻi lelei ʻa e lea fakafonuá pea naʻá ne toki fāʻeleʻi pē ʻena pēpē hono fitú. Ka naʻá ne kamata ngāue leva mo hono ongo tokoní pea mo ha sekelitali. Naʻe tokoni e kau faifekau fefiné ke hoko ko ha kau fakatonulea pea pehē leva ʻe he kau fafine ko ʻení “ko e ʻuluaki meʻa pē ʻoku nau fie maʻú, ke akoʻi e kau fafiné ke nau feʻaʻahiʻaki mo ʻiloʻi ʻenau ngaahi fie maʻú. Ko ia ne nau pehē ai, ‘Te tau akoʻi ange ʻa e faiako ʻaʻahí.’ …

“Ne nau pehē ke nau kamata ʻi ha kiʻi kolo [ʻi] Sao Paulo ʻi he konga ʻo e koló ne tokolahi ai e kau masivá. Naʻe tomuʻa fanongonongo pē ʻe he kau palesitenisií ia ki he kau fafine tokosiʻi he kolo ko iá te nau ʻalu atu ʻo pehē ange, “Kātaki ka tau fakataha mo kimautolu ʻi he pō ko ʻení ʻi he taimi ko ʻení ʻi he fale ʻoku tau totongi ke fakaʻaongaʻí.’”

Naʻe heka meʻalele atu leva ʻa Sisitā Penikaata mo ha taha ʻo hono ongo tokoní “ʻo na fakaʻuli atu ʻi ha kolo ne nofoʻi ʻe ha kakai ʻe toko hongofulu mā ua miliona. Ne na aʻu atu ki he koló ne … tali mai ai ha kau fafine loto fakatōkilalo ʻe toko fitu.”

Hili hono kamata ʻe he kau fafiné ʻa e fakatahá ʻaki ha hiva mo ha lotú, naʻe fai leva ʻe ha tokoni ʻe taha ʻo Sisitā Penikātá ha ako fekauʻaki mo e faiako ʻaʻahí. “Naʻá ne pukepuke ha laʻipepa; naʻe lahi fau ʻene teteteté he naʻe ngaungaue ai pē mo e laʻipepá ia. Naʻá ne tuʻu hake ʻo lau ʻene pōpoakí. Naʻe feʻunga mo ha miniti ʻe nima.

“Naʻá ne tangutu ki lalo pea nau tafoki kotoa ʻo sio atu kia [Sisitā Penikaata], ʻa ia naʻá ne pehē ange, ʻʻOku ʻikai ke u poto he lea faka-Potukalí.’ Ka naʻa nau loto pē ke ne hoko ko ʻenau faiakó. Naʻe ʻikai poto ha taha ia he lokí he lea faka-Pilitāniá. Naʻá ne tuʻu hake ʻo lea ʻaki e lea faka-Potukali kotoa pē naʻá ne ʻiloʻí. Ko ha foʻi palakalafi ne sētesi pē ʻe fā:

“‘Eu sei que Deus vive.’ ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá.

“‘Eu sei que Jesus é o Cristo.’ ʻOku ou ʻilo ko e Kalaisí ʻa Sīsū.

“‘Eu sei que esta é a igreja verdadeira.’ ʻOku ou ʻilo ko e siasi moʻoní ʻeni.

“‘Em nome de Jesus Cristo, amém.’ ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

“Ko e fuofua fakataha Fineʻofa ia ne fai ʻi he kiʻi kolo ko iá—ko ha kiʻi lea miniti ʻe nima ʻi he faiako ʻaʻahí ne fai ʻe ha fefine teʻeki ai fai ange kiate ia ha faiako ʻaʻahi, sio ʻi ha faiako ʻaʻahi, pe hoko ko ha faiako ʻaʻahi, pea [hoko atu ai] mo ha fakamoʻoni fekauʻaki mo e ongoongoleleí.

“… Kuo tupu mei he kiʻi falukunga kakai ko iá pea mo ha niʻihi kehe hangē ko kinautolú, ha kau fafine lelei, longomoʻui mo fonu ʻi he tuí ʻi he fonua ko Palāsilá. ʻOku nau hoko ko ha kakai mohu talēnitiʻia, ako, poto, ko ha kau taki lelei pea naʻe ʻikai ke nau mei aʻusia e tuʻunga ko iá, ka ne ʻikai e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo ʻenau tuí.”15

Kuo hoko ʻa e faiako ʻaʻahí ko ha vaka moʻó e kau fafine Siasi he funga ʻo e māmaní ʻo ʻofa, tanumaki mo tokoni—pea mo “ngāue ʻo fakatatau mo e ngaahi ongoʻi ʻofa kuo fakatō ʻe he ʻOtuá ʻi homou lotó,” ʻo hangē ko ia ne akoʻi mai ʻe Siosefa Sāmitá.16

ʻOku hanga ʻe he kau faiako ʻaʻahi moʻui mateakí, ʻo tali ʻa e ui mei he kau palōfita he ngaahi ʻaho kimui ní ke nau fai ha tokoni ʻofa faka-Kalaisi. Naʻe akonaki mai ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ko e Palesiteni hono hongofulu mā ua ʻo e Siasí ʻo pehē: “ʻOku ʻafioʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá pea ʻokú Ne tokanga mai. Ka ʻokú ne faʻa feau mai ʻetau ngaahi fie maʻú ʻo fakafou mai ʻi ha taha kehe. Ko ia, ʻoku mahuʻinga ai ke tau fetokoniʻaki ʻi he puleʻangá.”17 Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ko e Palesiteni hono hongofulu mā ono ʻo e Siasí: “ʻOku ʻākilotoa kitautolu ʻe ha niʻihi ʻoku nau fie maʻu ʻetau tokangá, fakalotolahí, ʻetau poupoú, fakafiemālié mo ʻetau angaʻofá. … Ko e toʻukupu kitautolu ʻo e ʻEikí ʻi he funga ʻo e māmaní kuo fekauʻi mai ke tau tokoniʻi mo hiki hake ʻEne fānaú. ʻOkú Ne fakafalala mai kiate kitautolu takitaha.”18

Faiako ʻAʻahí he ʻAhó ni: Hokohoko Atu e Feinga ke Muimui kia Sīsū Kalaisí

ʻOku kei hokohoko atu e talanoa ʻo e faiako ʻaʻahí ʻi he moʻui ʻa e kakai fefine ʻi he feituʻu kotoa pē, ʻi hono fakahoko ʻe he kau fafine Siasí ʻa ʻenau fuakava ke muimui kia Sīsū Kalaisí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa, ko ha tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí: “ʻOku hanga ʻe he kau fafine lelei ko kimoutolú ʻo fai ha tokoni ʻofa ʻi ha ngaahi ʻuhinga ʻoku mahulu hake ia ʻi hoʻomou lelei fakafoʻituituí. ʻOku mou faʻifaʻitaki ai he foungá ni ki he Fakamoʻuí, ʻa ia neongo ko e tuʻi, ka naʻe ʻikai ke Ne fekumi ki ha tuʻunga pe te Ne tokanga ke fakatokangaʻi Ia ʻe he niʻihi kehé. Naʻe ʻikai tokanga Ia ke feʻauʻauhi mo e niʻihi kehé. Naʻe tukutaha maʻu pē ʻEne tokangá ʻi hono tokoniʻi ʻo e niʻihi kehé. Naʻá Ne faiako, fai fakamoʻui, fefolofolai mo fakafanongo ki he niʻihi kehé. Naʻá Ne ʻafioʻi ʻoku ʻikai ha kaunga ia ʻo e ongoongoá ki he fakaʻilonga ʻo e tuʻumālié pe lakanga ʻoku hā ki tuʻá. Naʻá Ne faiako mo moʻui ʻaki ʻa e tokāteline ko ʻení: ‘Ko ia ʻoku lahi ʻiate kimoutolú, ʻe hoko ia ko hoʻomou [tamaioʻeiki].’”19

Kuo taʻu lahi hono ʻiloʻi ʻe he kau fafiné ʻoku fie maʻu ki he faiako ʻaʻahí ha tukupā, moʻui mateaki mo e feilaulau. Kuo nau ʻiloʻi ʻoku nau fie maʻu e Laumālié ke tataki ʻenau ngaahi ʻaʻahí. Kuo nau mamata ki he mālohi ʻoku maʻu mei hono akoʻi ʻo e moʻoní, fai ʻo ha fakamoʻoní, pea mo fai ha tokoni fakatuʻasino ʻi he ʻofa pea loto fiemālie ke tangi mo kinautolu ʻoku tangí, fai ha fakafiemālie mo tokoni ke fuesia e ngaahi kavenga mafasia ʻo honau ngaahi tokouá.

Tukupaá, Mateakí mo e Feilaulaú

Naʻe fakamamafaʻi ʻe Palesiteni Kimipolo ʻoku fie maʻu ʻe he kau faiako ʻaʻahí ʻa e tukupā kakato mo e moʻui mateakí. Naʻá ne pehē: “ʻOku lahi ha ngaahi founga ʻoku meimei faitatau ai homou ngaahi fatongiá pea mo e kau faiako [fakaʻapí], ʻa ia ko hono ʻai ʻe tahá, ke nau ʻtokanga maʻu pē ki he siasíʻ—ʻo ʻikai ʻi he miniti pē ʻe uofulu he māhina ka ke fai maʻu pē —‘pea nofo mo fakamālohia kinautolu —ʻo ʻikai tukituki pē he matapaá, ka ke nofo mo kinautolu pea hiki hake mo fakamālohia ʻa kinautolu ʻo fakaivia mo maluʻi ʻa kinautolu—’pea fakapapauʻi ʻoku ʻikai ha faiangahala, … pe fakamālohi, … lauʻikoviʻi pe lea kovi.’”20 Naʻe mamata ʻa Palesiteni Kimipolo ki he faʻahinga moʻui līʻoa peheé ʻi hono uaifi ko Kamilá, ʻa ia naʻá ne fai e leá ni ʻo fekauʻaki mo ʻene hoko ko ha faiako ʻaʻahí: “Kuó u feinga ke ʻoua naʻá ku taʻofi ha faʻahinga fakahehema ke fai ha lea pe ngāue ʻofa.”21

Ko e faiako ʻaʻahí ko ha ngāue ia ʻoku hokohoko atu maʻu pē; ʻoku ʻikai pē teitei ʻosi ia. ʻOku faʻa fie maʻu ke fai ʻe he kau faiako ʻaʻahí ha feilaulau ke nau mavahe hake mei he lotosiʻí. ʻOku moʻoni ʻaupito ʻeni he taimi ʻoku ngali ʻikai maʻu ai ha ola mei heʻenau ngāué ʻo hangē ko e talanoa ʻo Kefi Hamifilií:

“ʻI hono fuofua ui au ke u hoko ko ha faiako ʻaʻahí, naʻe vahe mai ke u ʻaʻahi ki ha finemui ne teʻeki haʻu ia ki he lotú. … Ne u ʻalu he māhina kotoa pē ʻo tukituki ʻi hono matapaá. Naʻá ne fakaava pē ʻa e matapā ki lotó ka ne tāpuniʻi pē ʻa e matapā namú. … Naʻe ʻikai ke ne foaki mai ha foʻi lea. Naʻá ne tuʻu fakalongolongo pē. Ne u sio mata fiefia atu mo pehē, ʻMalō e lelei. Ko Kefi au ko hoʻo faiako ʻaʻahí.’ Pea ʻi he ʻikai ke ne foaki mai ha foʻi leá, ne u pehē atu leva ‘Ko ʻeta lēsoni he ʻahó ni ʻoku ʻi he …’ peá u feinga ke u lea nounou ʻaki ha meʻa ʻoku langaki moʻui mo fakamahení. ʻI he ʻosi ʻeku leá, naʻá ne pehē mai leva, ‘Mālō ʻaupito,’ peá ne tāpuni mai e matapaá.

“Naʻe ʻikai ke u saiʻia he ʻalu ki aí. … Ka naʻá ku ʻalú ko ʻeku fie talangofua. Hili haʻaku fai ʻeni ʻi ha māhina ʻe fitu pe valu, ne u maʻu ha telefoni mei he pīsopé.

“Naʻá ne pehē mai, ‘ʻE Kefi, ko e fefine ko ia ʻokú ke ʻaʻahí ki ai naʻe toki fāʻele pea naʻe mālōlō e pēpeé hili pē ha ngaahi ʻaho siʻi. Naʻá ne loto mo hono husepānití ke malangaʻi pē meʻafakaʻeikí ʻi faʻitoka pea naʻá ne kole mai pe te ke lava ʻo haʻu ke mo nofo. Naʻá ne pehē ko koe pē hono kaungāmeʻá.’ Ne u ʻalu ki he faʻitoká. Naʻe ʻi he veʻe faʻitoká ʻa e fefiné, hono husepānití, pīsopé pea mo au foki. Ko ia pē.

“Ne u ʻaʻahi pē kiate ia tuʻo taha he māhina ʻi ha ngaahi miniti siʻi he foʻi ʻaʻahi takitaha. Naʻe ʻikai ke u lava au ʻo sio atu he matapā namú ʻo ʻiloʻi naʻe feitama, ka naʻe hanga ʻe heʻeku fanga kiʻi ʻaʻahi ngali taʻeʻaonga mo fonu ʻamanakí ʻo faitāpuekina kimaua fakatouʻosi.”22

Ko e Fekumi ki ha Tataki Fakalaumālié

Kuo tuʻo lahi ʻa e feinga mo maʻu ʻe he kau faiako ʻaʻahi faivelengá ha tataki fakalaumālie. Naʻe fakamatala ha Fineʻofa ʻi Palāsila ʻo kau ki ha taimi naʻá ne maʻu ai e tokoni ʻa e ʻEikí:

“ʻOku ʻikai ke u lava ʻo fetuʻutaki telefoni ki he kau fafiné. ʻOku mau hala he telefoni. Ko ia ʻoku ou tūʻulutui ai ʻo lotu ke u ʻiloʻi e kau fafine te nau fie maʻu au he uike ko iá. Kuo teʻeki ai pē ke taʻe hoko ia. [Hangē ko ʻení], naʻe ʻi ai ha finemui ʻi homau uōtí naʻe ʻikai maʻu ha vala ki heʻene pēpē foʻoú. Naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi e taimi ʻe fāʻele aí ka ne u ʻilo pē kuo vave. Ne u fakatahaʻi mai ha kau fafine pea mau tuitui ha fanga kiʻi vala ʻene pēpeé. Naʻe ʻikai ke mau loto ke kofu nusipepa mai ʻene pēpeé ki ʻapi. Naʻe ʻikai ke mau lava ʻo fetelefoniʻaki ko ia ne u lotu ai pea fakahā mai ʻoku totonu ke u ʻalu mo e vala pēpeé ki he falemahakí. ʻI heʻeku aʻu atu ki he falemahakí, ko e toki ʻosi ia ʻene fāʻelé pea ne u lava ʻo foaki ange kiate ia e vala naʻe ʻomi ʻe he kau Fineʻofá.”23

Koeʻuhí ʻoku kehekehe ʻa e ngaahi tūkunga ʻo e fefine takitaha, ko ia ʻoku fie maʻu ai ʻe he kau faiako ʻaʻahí ha fakahinohino pau mei he Laumālie Māʻoniʻoní ke nau lava ʻo ʻiloʻi ʻaki e founga lelei taha ke fai ai ha tokoní. Naʻe maʻu ʻe Fololeni Sakula ʻo Naisīliá ʻa e faʻahinga fakahinohino ko iá ʻi hono “vahe ange ke ne ʻaʻahi ki ha fefine naʻe faingataʻaʻia ʻene nofo malí mo hono ʻapí, ko ia naʻe fie maʻu ai ke na fetaulaki ʻi he māketí ʻo talanoa ai. Hili ʻene fakafanongo mo vakaiʻi e ngaahi faingataʻa ne fehangahangai mo e fefiné ni, naʻe kole leva ʻe Sisitā Sakula ki hono husepānití ke foaki ange muʻa hano tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke ne lava ʻo ʻiloʻi e founga ke tokoniʻi ai e siʻi fefine faingataʻaʻiá ni. Hili ʻa e tāpuakí, naʻá ne ongoʻi naʻe mahuʻinga ke ne akoʻi ki he fefiné ni ʻa hono mahuʻinga ʻo e vahehongofulú. ‘Naʻá ne tangi pē mo talamai naʻe ʻikai ke ne totongi ʻene vahehongofulú he naʻe ʻikai ke ne maʻu ha paʻanga feʻunga.’ Naʻe manatu ʻa Sisitā Sakula ki ai. ʻNe u fokotuʻu ange ke ma aleaʻi ʻa e Malakai 3:10 pea ke ma fai ia ʻi hoku ʻapí ke ma fiemālie pea ʻikai toe fakahohaʻasi kimaua. Naʻá ne loto ki ai. Hili ʻema talanoá, ne u fakalotolahiʻi ia ke ne fakahaaʻi ʻene tuí ʻo totongi ʻene vahehongofulú ʻi he māhina ʻe ono. Ne u fai ange kiate ia ʻeku fakamoʻoní ʻo fakafou ʻi he Laumālié.’

“… ʻI ha ngaahi māhina siʻi pē mei hono kamata e fakatahá ni, naʻe liliu lahi ʻaupito e ngaahi tūkunga ʻo e fefiné ni. Naʻe maʻu ʻe heʻene tama fefiné ha sikolasipi ke fakaʻosi ʻene ako māʻolungá, naʻe ngāue hono husepānití mo e pīsopé ke toe foki mai ʻo mālohi mo ne tali ha uiuiʻi pea ngāue fakataha leva ʻa e husepānití mo e uaifí ke toe lelei ange hona tuʻunga fakapaʻangá, pea iku ai ke na fakalotoa fakalaumālie ʻa e niʻihi kehé.”24

Akoʻi ʻo e Moʻoní mo Fai ʻo e Fakamoʻoní

Naʻe akonaki mai ʻa Palesiteni Kimipolo ko e taimi ʻoku vahevahe ai ʻe he kau faiako ʻaʻahí ʻa e ongoongoleleí mo fai ʻenau fakamoʻoní, ʻoku lava ke nau tokoni ai ke muimui e kau fafiné ki he Fakamoʻuí:

“Ko ha faingamālie nāunauʻia moʻoni ia ke ʻalu ha ongo fafine ki ha ʻapi. …

“ʻI he anga ʻeku vakai ki aí, ʻoku ʻikai ha fakamālohi ʻi he polokalama ko ʻení. Ko e fakalotolahi pē mo e ʻofa. ʻOku fakaofo e tokolahi ʻo e kakai te tau lava ʻo fakaului ʻi he ʻofá mo fakalotoa ʻi he ʻofá. ʻOku fie maʻu ke tau ‘fakatokanga, fakamatala, naʻinaʻi, mo akonaki pea fakaaafeʻi … ke haʻu kia Kalaisi’ (T&F 20:59), hangē ko e folofola ʻa e ʻEikí ʻi heʻene ngaahi fakahaá. …

“ʻOua naʻa tau fiemālie ʻi he ʻaʻahí pe fakakaungāmeʻá pē; ʻoku ʻi ai pē foki hono feituʻu ʻo e meʻa ko iá. … Ka ko e moʻoni ʻoku mahuʻinga ʻa e fakakaungāmeʻá, ka he ʻikai nai ke toe lelei ange hoʻo fakakaungāmeʻá ʻo kapau te ke akoʻi ki ha taha ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni taʻengata ʻo e moʻuí mo e fakamoʻuí? …

“ʻOku hoko hoʻo fakamoʻoní ko ha founga fisifisimuʻa ia. … ʻOku ʻikai ke ke fanongo maʻu pē ki ai ʻi hono fakahoko ʻi he founga angamahení; ka ʻoku lahi hono ngaahi foungá. …

“… Kuo pau ke tupulaki ʻa e faiako ʻaʻahí … ʻi he ivi mo e vīsone pea fakaʻauliliki —pea ʻi he fakamoʻoni.”25

Naʻe fakahaaʻi ʻe ha faʻē kei talavou ʻene houngaʻia koeʻuhí ko e kau faiako ʻaʻahi ne nau tokoniʻi ia ke ne toe foki mai ʻo moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí:

“ʻOku ou fakamālō he ʻahó ni koeʻuhí ko ʻeku ongo faiako ʻaʻahí ʻi heʻena ʻofa ʻiate au kae ʻikai ke na fakamāuʻi aú. Naʻá na ngaohi au ke u ongoʻi ʻoku ou mahuʻinga pea naʻe fie maʻu au ʻi he Siasí.

“Naʻá na faʻa ʻaʻahi ange ki hoku ʻapí pea ne mau faʻa talanoa … , peá na tuku mai ha pōpoaki he māhina takitaha.

“Pea ʻi heʻena haʻu he māhina kotoa pē, ne u ongoʻi ne ʻi ai hoku mahuʻinga he naʻe hangē naʻá na tokanga moʻoni kiate aú pea mo ʻofa mo fakahoungaʻi moʻoni au.

“Naʻe fakafou ʻi heʻena ʻaʻahí mo ʻena omi ke sio mai kiate aú, ʻa ʻeku fili kuo taimi ke u toe foki ki he lotú. Mahalo naʻe ʻikai ke u fuʻu ʻiloʻi e founga ke u toe foki aí ka naʻe hanga ʻe heʻena haʻú mo ʻena tokoni kiate aú ʻo ʻomi ha founga ke u lava ai ʻo toe foki.

“ʻOku fie maʻu ke tau ʻiloʻi ʻoku ʻofeina kitautolu ʻe he ʻEikí ʻo tatau ai pē pe ko hai ʻa kitautolu pea naʻe tokoni ʻeku ongo faiako ʻaʻahí ke u ʻiloʻi hono moʻoni ʻo e meʻá ni.

“Ko ʻeni kuó u ʻosi sila mo hoku husepānití ʻi he temipalé.”26

Ko e faiako ʻaʻahí ko ha founga ia ke ʻomi ai e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki he moʻui ʻa hotau ngaahi tokouá pea mo honau ngaahi fāmilí. Naʻe pehē ʻe Sisitā Mele ʻEleni Simuti ko e palesiteni lahi hono hongofulu mā tolu ʻo e Fineʻofá: “Ko hoku lotó ke u kole atu ki heʻetau houʻeiki fafiné ke tuku muʻa ʻetau hohaʻa ki haʻatau fakahoko ha foʻi telefoni pe ha foʻi ʻaʻahi pē ʻe taha ʻi ha māhina pe ʻi ha kuatá, mo ʻetau fakakaukau pe ʻe feʻunga nai iá, ka tau tokanga ange muʻa ki hono tanumaki ʻa honau ngaahi laumālie pelepelengesí. Ko hotau tufakangá ke fakapapauʻi ʻoku toe ulo lahi ange ʻa e kihiʻi maama kuo nau maʻu ʻi he ongoongoleleí. Ko hotau tufakangá foki ke kumi ʻa e sipi heé pea tokoniʻi kinautolu ke nau ongoʻi ʻa e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí.”27

Naʻe akonaki mai ʻa Palesiteni Kimipolo ʻo pehē:

“ʻOku lahi ha kau fafine ʻoku nau nofo masivesiva—ʻo masivesiva fakalaumālie. ʻOku ʻi ai ʻenau totonu ki ha ngaahi tuʻunga fakaʻofoʻofa, ʻa ia ko ha ngaahi tuʻunga fakalaumālie. … Ko ho tufakanga ia ke ʻalu ki he ngaahi ʻapí pea fetongi e tuʻunga masivesivá ʻaki ha tuʻunga ʻoku fakaʻofoʻofá. …

“… Te mou fakahaofi ʻa e ngaahi laumālié, he ko hai te ne lava ʻo tala ʻoku mālohi ha kakai lelei he Siasí he ʻahó ni koeʻuhí naʻa mou ō ki honau ngaahi ʻapí ʻo ʻoange kiate kinautolu ha moʻui foʻou mo ha vīsone foʻou. Naʻa mou toho fakaava ʻa e puipuí. Naʻa mou toe fakalahi ʻenau vakaí. …

“Ko ia ai, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi hoʻomou fakahaofi e kau fafine ko iá, kae mahalo ne mou fakahaofi ai foki mo honau husepānití pea mo honau ngaahi ʻapí.”28

Fai ʻo e Tokoni Fakatuʻasinó ʻi he ʻOfa

Ko e ʻofa faka-Kalaisí ko e uho ia ʻo e tokoni fakatuʻasinó pea mo e tokanga ʻoku fai ʻe he kau faiako ʻaʻahí. ʻOku faʻa ʻi ai ha ngaahi fie maʻu fakaesino ʻa ha fefine pea mo e kau mēmipa ʻo hono fāmilí pea ʻoku faʻa faingataʻa pe taʻemalava ke nau siʻi feau ʻiate kinautolu pē. ʻE lava ke hoko ʻeni ʻi he taimi ʻoku fāʻeleʻi ai ha pēpē pe hoko ha puke pe mate ʻa ha mēmipa ʻo e fāmilí. Hangē ko e kau fafine he kamataʻanga ʻo e Kautaha Fineʻofa ʻa e Kakai Fefine ʻo Nāvuú pea ʻi he fononga fakahihifo ki he Teleʻa Ano Māsimá, ko e kau faiako ʻaʻahi ʻo e ʻaho ní ʻoku faʻa fuofua aʻu ʻo fai e tokoní. Naʻe pehē ʻe Sisitā Silivia H. ʻOloleti ko ha tokoni ʻi he kau palesitenisī lahi ʻo e Fineʻofá:“ʻOku ou ofo ʻi heʻeku mamata ki he ngaahi ngāue taʻefaʻalaua ʻo e ʻofá ʻoku fakahoko fakaʻaho ʻe he kau faiako ʻaʻahí ʻi he funga ʻo e māmaní kotoa ʻa ia ʻoku nau tokanga taʻesiokita ki he ngaahi fie maʻu ʻa e kau fafiné fakafoʻituitui mo honau ngaahi fāmilí. ʻOku ou pehē ki he kau faiako ʻaʻahi faivelengá ni, ‘ʻOku fakafou ʻi he ngaahi ngāue iiki ko ia ʻo e ʻofá, hoʻomou muimui ki he Fakamoʻuí pea mou hoko ko ha ngaahi meʻangāue ʻi Hono toʻukupú ʻi hoʻomou tokoni, tokanga, hiki hake, fakafiemālie, fakafanongo, poupou, lehilehiʻi, akoʻi, mo fakamālohia e ngaahi tokoua ʻoku mou tokangaʻí.’ Tuku ke u vahevahe atu ha ngaahi sīpinga nounou [ʻe ua] ʻo e ngāue tokoni peheé.“Naʻe fokoutua ʻa Losa he suká mo ha ngaahi mahaki kehe pē. Naʻá ne toki kau mai ki he Siasí ʻi he ngaahi taʻu siʻi kuo hilí. Ko ha faʻē tāutaha ia ki ha kiʻi talavou. ʻOku pau ke ne faʻa tokoto ʻi falemahaki. ʻOku ʻikai ngata pē hono ʻave ia ʻe heʻene kau faiako ʻaʻahi angaʻofá ki he falemahakí, ka ʻoku nau ʻaʻahi mo fakafiemālieʻi ia ai pea tokangaʻi hono fohá ʻi ʻapi mo ʻapiako. ʻOku hoko ʻene ongo faiako ʻaʻahí ko hono ongo kaungāmeʻa mo e fāmili. “Hili ha toutou ʻaʻahi ʻa Kefi ki ha fefine tatau, naʻá ne ʻiloʻi naʻe ʻikai poto ʻa e fefiné ni he laukongá ka naʻe fie ako. Naʻe loto ʻa Kefi ke tokoni kiate ia neongo naʻá ne ʻiloʻi ʻe fie maʻu ha taimi lahi, faʻa kātaki, mo e faivelenga.”

29

Tangi mo Kinautolu ʻOku Tangí, pea Fakafiemālieʻi mo Tokoni ke Fuesia e Kavengá

Naʻe akonaki ʻa Sisitā ʻIleini L. Siaki ko e palesiteni lahi hono hongofulu mā ua ʻo e Fineʻofá ʻo pehē: “ʻOku tau fetokoniʻaki ʻi he faiako ʻaʻahí. ʻOku faʻa ongo ange ʻa e lea hotau ongo nimá ʻi he ongo hotau leʻó. ʻOku lahi fau e ngaahi ongo ʻoku fakahaaʻi ʻe heʻetau fāʻofua ʻofa ki ha tahá. ʻOku fakatahaʻi kitautolu ʻe ha kakata. ʻOku fakafoʻou hotau laumālié ʻe ha feʻinasiʻaki ʻoku tau fai ʻi ha kiʻi taimi. He ʻikai lava ke tau hiki maʻu pē ha kavenga ʻa ha taha ʻoku puputuʻu, ka te tau lava ʻo hiki hake ia ʻo kapau te ne lava ʻo fuesia lelei ia.”30

Naʻe houngaʻia ha fefine ne toki mālōlō hono husepānití koeʻuhí ko ha ongo faiako ʻaʻahi ne na tengihia fakataha mo ia pea mo fakafiemālieʻi ia. Naʻá ne tohi ʻo pehē: “Ne u fuʻu fie maʻu ha taha ke u piki ki ai; ha taha ke fanongo kiate au. … Pea naʻá na fakafanongo. Naʻá na fakafiemālieʻi au. Naʻá na tangi fakataha mo au. Naʻá na fāʻofua kiate au … [peá na] tokoni ke u mavahe mai mei he loto foʻí mo e loto mafasia ʻi he ngaahi fuofua māhina ʻo e ongoʻi tuēnoá.”31

Naʻe fakanounouʻi ʻe ha fefine ʻe taha e ngaahi ongo naʻá ne maʻú ʻi he taimi naʻá ne maʻu ai ha tokoni ʻofa faka-Kalaisi moʻoni mei ha faiako ʻaʻahi: “Ne u ʻiloʻi naʻe ʻikai ko ha mataʻifika pē au ʻi he ngaahi tohi lekōtí ke ne ʻaʻahi ki ai. Naʻá ku ʻiloʻi naʻá ne tokanga mai kiate au.”32

Founga ʻOku Hanga ai ʻe Hono Fai ʻo e Faiako ʻAʻahí ʻo Faitāpuekina e Tokotaha Faiako ʻAʻahí

ʻI he taimi ʻoku tokoni ai e kau fafiné ki he niʻihi kehé ʻi heʻenau hoko ko ha kau faiako ʻaʻahí, ʻoku nau maʻu foki ai mo ha ngaahi tāpuaki. Naʻe akonaki mai ʻa Sisitā Papulā W. Uinitā ko e palesiteni lahi hono hongofulu mā taha ʻo e Fineʻofá ʻo pehē: “ʻOku mahuʻinga ki he fefine takitaha ke ʻi ai haʻane ongo faiako ʻaʻahi—ke ne fakahoko atu e ongo ʻokú ne fie maʻú, ʻoku ʻi ai ha taha ʻoku ʻofa mo fakakaukau atu kiate ia. Ka ʻoku toe mahuʻinga tatau pē foki ʻa e founga ʻoku lava ke tupulaki ai e faiako ʻaʻahí ʻi he ʻofa faka-Kalaisí. ʻI hono vahe ki heʻetau kau fafiné ke nau fakahoko ʻa e faiako ʻaʻahí, ʻoku tau ʻoange ai kiate kinautou ʻa e faingamālie ke nau fakatupulaki ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí, ʻa ia ʻe lava ke hoko ko e tāpuaki maʻongoʻonga taha ia ʻi heʻenau moʻuí.”33

Naʻe fakamatala ha fefine ʻo fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki naʻá ne maʻu ʻi heʻene tokoni ki hono ngaahi tokouá:

“Hili ha kiʻi taimi nounou mei heʻema malí, ne u hiki mo hoku husepānití ki Niu Sēsi. Ko e ʻuluaki taʻu ia ke ako fakafaitoʻo ai hoku husepānití pea naʻe tātātaha ke ne foki mai ki ʻapi ki muʻa he taimi 11:30 p.m. … Naʻe ʻikai vave haʻaku fakamaheni ki ha taha. Naʻe fakatupu tuēnoa mo faingataʻa e hiki ko ʻení kiate au.

“Naʻe kole mai e pīsope ʻi hoku uooti foʻoú ke u taki ʻi ha polokalama ki he kāingalotu lea faka-Sipeini homau uōtí. Naʻe ʻuhinga ʻení ke u fakatonulea ʻi he houalotu sākalamēnití, akoʻi e kalasi tokāteline ʻo e ongoongoleleí pea mo tokangaʻi ʻa e Fineʻofá. Makehe mei he niʻihi ne nau tupuʻi lea faka-Sipeiní, ko au pē ʻa e fefine naʻe lelei ʻaupito ʻeku lea faka-Sipeiní.

“Ke tānaki atu ki hoku ngaahi fatongiá, naʻe ʻomi ʻe heʻeku palesiteni Fineʻofá ha lisi faiako ʻaʻahi ko ha kau fafine ʻe toko 12 ne nau nofo ʻi ha feituʻu ne lea faka-Sipeini ʻi he koló. Te u talaatu pē naʻe ʻikai ke u fiefia ʻi he ngāue foʻou ne vahe mai ke u faí. Ne u femoʻuekina ʻi hoku ngaahi uiuiʻi kehé pea ne u manavasiʻi naʻa ʻikai ke u ʻilo ha founga ke fai ai ha tokoni. … Ka naʻá ku fokotuʻu ha taimi ke fai ai ʻeku faiako ʻaʻahí pea ʻikai fuoloa mei ai kuó u tangutu he loto fale talanoa ʻo e fāmili Tāmesí.

Naʻe fehuʻi mai ʻe Sisitā Tāmesi ʻi heʻene hū mai ki he lokí, “‘Ko ʻeku faiako ʻaʻahí koe? ʻOku ou talitali lelei koe ki hoku ʻapí. Ko e ʻosi ʻeni ha taʻu ʻe ua mo e teʻeki ke fai mai ha faiako ʻaʻahi kiate au.’ Naʻá ne fakafanongo lelei ki he pōpoakí peá ma talanoa pea naʻá ne toutou fakamālō mai heʻeku ʻaluangé.

“Kimuʻa peá u mavahe mei aí, naʻá ne ui mai ʻene fānau ʻe toko nimá ke nau hivaʻi faka-Sipeini ʻa e ‘Fānau Au ʻa e ʻOtuá.’ Naʻá ne fāʻofua mai kiate au peá ne kukuʻi hoku nimá. …

“Naʻe ola lelei ʻaupito e ngaahi ʻaʻahi kehe ne fakahoko aí, ʻo lelei ange ia he meʻa ne u ʻamanaki ki aí. ʻI he ngaahi māhina hoko aí, ʻi hono talitali lelei ʻe he kau fafiné au ki honau ngaahi ʻapí, ne kamata leva ke u ʻamanaki fiefia atu ki heʻeku ngaahi ʻaʻahí. Ka naʻe ʻikai ke u mateuteu ki he ngaahi talanoa fakamamahi mo faingataʻa ne u fanongo ai heʻeku maheni ange mo e kakai fakaʻofoʻofa ko ʻení pea mo honau ngaahi fāmilí, pea naʻe faingataʻaʻia fakapaʻanga hanau tokolahi. Ne kamata leva ke u ʻalu mo ha meʻakai heʻeku ʻaʻahí. Naʻá ku ʻave ʻa e ngaahi fāmilí ke mau ō ʻo ʻeva. Ne u ʻave kinautolu he taimi ne nau ō ai ki he toketaá mo e falekoloá.

“Naʻe ngalo leva ʻiate au ʻeku ongoʻi taʻelatá ʻi heʻeku tokoni ki he niʻihi kehé. Naʻe ʻikai fuoloa ko e kau fafine ko ia ne u ʻuluaki pehē ne nau kehe meiate aú, ne nau hoko ko haku kaungāmeʻa lelei. Naʻa nau hoko ko ha ngaahi kaungāmeʻa mamae mo tuʻuloa pea naʻa nau houngaʻia he kihiʻi meʻa kotoa pē ne u fai maʻanautolú. Pea naʻa nau ʻiloʻi pē ʻeku ngaahi fie maʻú: Ne u toutou maʻu ha fanga kiʻi telefoni mo ha fanga kiʻi meʻaʻofa ne ongo ki hoku lotó. Naʻe hanga ʻe ha fefine ʻe taha ʻo lalanga mai haʻaku kiʻi toili ʻufiʻufi tēpile. Naʻe fai mai ʻe ha taha ha foʻi maau ʻi hoku ʻaho fāʻeleʻí.

“Ka naʻe hili ha ngaahi māhina siʻi mei hoku uiuiʻí, ne u ongoʻi loto mamahi he ʻikai lava ke u fai ha tokoni lahi ange ke fiemālie ai hoku ngaahi kaungāmeʻá. …

“ʻI ha pō ʻe taha ne u ongoʻi loto foʻi moʻoni ai. Ne u tūʻulutui ʻo lotu mo tautapa ki he ʻEikí ke Ne fakahā mai e meʻa ke u faí. Ne u ongoʻi naʻe finangalo ʻa e ʻEikí ke u tokoniʻi e kau fafine ko ʻení ke nau moʻui fakafalala lahi ange kiate kinautolu pea mo nau fetokoniʻaki. Te u talaatu pē naʻá ku taʻepauʻia pe ʻe lava fēfē ʻe ha kakai ʻoku moʻui mafasia pehē ʻo maʻu e ivi naʻe fie maʻú ke ne tokoniʻi ai ha taha, ka naʻá ku ʻiloʻi naʻe fie maʻu ke u muimui ki he ueʻí.

“Ne u kamata ʻaki ʻeku toe fokotuʻutuʻu foʻou e polokalama faiako ʻaʻahí ʻi he Fineʻofa lea faka-Sipeiní. Naʻe loto fiemālie ha taha ʻo hoku ngaahi kaungāmeʻa ko Sisitā Moleilá, ke ne ʻaʻahi toko taha pē ki ha toko ono ʻo e kau fafiné. Naʻe ʻamanaki ke u fakafepakiʻi ia ʻi haʻaku pehē ange, ‘He ʻikai lava ke ke fai ia taʻe ʻi ai haʻo kā. ʻOku fuʻu mamaʻo ia ki he lue laló!’ Ka naʻá ku manatuʻi ʻa e ongo ne u maʻu ke tuku ke fetauhiʻaki e kau fafiné. Ne u hiki kotoa e kau fafine ʻe toko ono ko iá ʻi he lisi faiako ʻaʻahi ʻa Sisitā Moleilá.

“ʻI he foki mai ʻa Sisitā Moleila mei heʻene lue lalo lōloa ʻo fai ʻene faiako ʻaʻahí, naʻá ne telefoni mai kuó ne fonu ʻi he Laumālié. … Naʻe mamahi hono vaʻé ka naʻe fakamaʻamaʻa ʻe he ʻEikí ʻa ʻene kavengá mo hono lotó.

“Hili ha fanga kiʻi ʻaʻahi kehe mei ai, naʻe fakakau atu ʻe Sisitā Moleila ha fefine ʻe taha ke na lue lalo fakataha. …

“Ko ʻene kamata pē ʻeku fekumí, kuó u maʻu leva ha ngaahi founga kehekehe ke tokoniʻi ʻaki e kau fafine ko ʻení ke nau fetokoniʻaki ʻiate kinautolu pē. …

“ʻI he hokosia pē taimi ke u lava ai ʻo mamata ki ha tupulaki fakalaumālie ʻi he kāingalotu ʻo hoku uōtí, ne u maʻu ha tohi ʻo fakahā mai ai te u hiki mo hoku husepānití. … Naʻe ʻikai ke u fie fakakaukau atu ki haʻaku mavahe mei hoku ngaahi kaungāmeʻa leleí. Ne u fakaʻamu ke hokohoko atu ʻeku ngāue fakataha mo kinautolú—kuo lahi ʻemau fetokoniʻakí. Kaekehe pē ne u lava ʻo mamata ki he laka kāfakafa atu ki muʻa ʻa e ongoongoleleí ʻi heʻenau moʻuí, pea ne nau fetokoniʻaki. Ko au ʻeni ne u ʻalu fakatoupīkoi atu ke fai e ngāué, kuó u foki mai kuó u mohu tāpuekina.”34

ʻĪmisi
Palesiteni Lolenisou Sinou

Lolenisou Sinou

Naʻe akonaki mai ʻa Palesiteni Lolenisou Sinou ko e Palesiteni hono nima ʻo e Siasí, ʻoku tā ʻe he kau fafine ʻo e Fineʻofá ʻa e sīpinga ʻo e lotu haohaoá. Naʻá ne pehē: “Naʻe pehē ʻe he ʻAposetolo ko Sēmisí ko e ‘lotu māʻoniʻoni mo taʻe hano mele ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá … ko ʻeni ia: Ke ʻaʻahi ki he ngaahi tamai maté mo e kau fefine kuo mate honau ʻunohó, ʻi heʻenau mamahí pea ke fakaʻehiʻehi ia mei māmani ke taʻe hano mele.’ Ko e moʻoni kuo fakahā moʻoni atu ʻe he kau Fineʻofá ʻa e lotu māʻoniʻoni mo taʻe hano melé ʻi heʻenau moʻuí: he kuo nau tokoniʻi ʻa kinautolu kuo faingataʻaʻiá; kuo ala atu honau nima ʻofá ʻo fua mo kuku mai ʻa e kau tamai maté pea mo e kau fafine kuo mate honau malí pea kuo nau tauhi ʻa kinautolu ke taʻe hanau mele mei māmani. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku ʻikai ha kakai fefine moʻui haohaoa mo tauhi ʻOtua ange ʻi he māmaní, ka ko kinautolu ʻoku nau ngāue ʻi he kautaha ʻa e Fineʻofá.”35

Kuo fetauhiʻaki mo fefakamālohiaʻaki e kau fafine haohaoa mo manavahē ʻOtua ʻo e Fineʻofá talu mei he kamataʻangá ʻi Nāvū ʻo aʻu mai ki he lolotongá ni, ʻo fakafou ʻi he faiako ʻaʻahi ʻofa mo fakalaumālié. Ko ha ngāue ia ʻoku vahevahe fakatāutaha atu mei he lotó.

Vahe 7

  1. Eliza R. Snow, “Naʻe Lahi Fau ʻa e ʻOfa,” Ngaahi Himi, fika 105.

  2. Vakai, Luke 15:3–7.

  3. Vakai, 3 Nīfai 11:13–17; 17:5–25.

  4. Julie B. Beck, “Fineʻofá: Ko ha Ngāue Toputapu,” Liahona, Nōvema 2009, 111.

  5. Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, July 28, 1843, Church History Library, 101.

  6. Joseph F. Smith, “Address of President Joseph F. Smith,” Woman’s Exponent, May 1903, 93; vakai foki, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa F. Sāmita (1998), 218-219.

  7. Eliza R. Snow, ʻi he Relief Society Minutes, Sixth Ward, Salt Lake Stake, Aug. 16, 1868, Church History Library, 16; toe fakaleleiʻi ʻa e sipelá mo e mataʻitohi lahí.

  8. Eliza R. Snow, ʻi he Mt. Pleasant North Ward Relief Society Minutes, Aug. 7, 1880, Church History Library, 56; toe fakaleleiʻi ʻa e mataʻitohi lahí.

  9. Sarah M. Kimball, ʻi he 15th Ward Relief Society Minutes, 1868–1873, Church History Library; toe fakaleleiʻi ʻa e fakaʻilonga leá.

  10. Jane Richards, ʻi he “R. S. Reports,” Woman’s Exponent, Sept. 1907, 24.

  11. Minutes of General Board of Relief Society, Apr. 19, 1944, Church History Library, 39–40.

  12. Belle S. Spafford, fakaʻekeʻeke ʻe Jill Mulvay [Derr], Dec. 1, 1975, transcript, Church History Library.

  13. Belle S. Spafford, fakaʻekeʻeke ʻe Jill Mulvay [Derr], Dec. 8, 1975, transcript, Church History Library.

  14. Henry B. Eyring, “Ko e Tukufakaholo Tuʻuloa ʻo e Fineʻofá,” Liahona, Nōvema 2009, 121–25.

  15. Julie B. Beck, “‘Strengthen Thy Stakes’: Strong and Immovable in Faith,” ʻi he Awake, Arise, and Come unto Christ: Talks from the 2008 BYU Women’s Conference (Deseret Book, 2009), 86–87; toe fakaleleiʻi e liliu faka-Potukalí.

  16. Joseph Smith, ʻi he Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, Apr. 28, 1842, 38.

  17. Spencer W. Kimball, “Small Acts of Service,” Ensign, Dec. 1974, 5.

  18. Thomas S. Monson, ʻi he Conference Report, Oct. 2009, 84; pē Liahona, Nōvema 2009, 86.

  19. Dieter F. Uchtdorf, “Fiefiá, Ko Ho Tukufakaholo,” Liahona, Nōvema 2008, 117–20.

  20. Spencer W. Kimball, “A Vision of Visiting Teaching,” Ensign, June 1978, 24; vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:53–54.

  21. Camilla Kimball, ʻi he Caroline Eyring Miner mo Edward L. Kimball, Camilla: A Biography of Camilla Eyring Kimball (1980), 175.

  22. Cathie Humphrey, ʻi he “Strong Hands and Loving Hearts,” Ensign, Dec. 2004, 36–37.

  23. Lea ʻa Mary Ellen Smoot, ʻi he ʻinitaviu ne fai ʻe Julie B. Beck, May 20, 2009, transcript, Church History Library.

  24. “Strong Hands and Loving Hearts,” 39.

  25. Spencer W. Kimball, ”A Vision of Visiting Teaching,” 24–25.

  26. ʻI he Virginia U. Jensen, “Ripples,” Ensign, Nov. 2000, 94.

  27. Mary Ellen Smoot, ʻi he Conference Report, Oct. 1997, 13–14; pe Ensign, Nov. 1997, 12.

  28. Spencer W. Kimball, “A Vision of Visiting Teaching,” 26.

  29. Silvia H. Allred, “ʻOku ʻIkai Fakaʻau ʻo Ngata ʻa e ʻOfá,” Liahona, Nōv. 2011, 115–16.

  30. Elaine L. Jack, ʻi he Jaclyn W. Sorensen, “Visiting Teaching—Giving Selfless Service in a Loving Sisterhood,” Church News, Mar. 7, 1992, 5.

  31. Vivien D. Olson, “The Visiting Teacher Who Made a Difference,” Church News, May 15, 1982, 2.

  32. Hope Kanell Vernon, “The Visiting Teacher Who Made a Difference,” Church News, June 12, 1982, 2.

  33. Barbara W. Winder, “Striving Together: A Conversation with the Relief Society General Presidency,” Ensign, Mar. 1985, 12.

  34. Robyn Romney Evans, “In the Vineyard,” Ensign, Mar. 2004, 21–23.

  35. Lorenzo Snow, ʻi he “Prest. Snow to Relief Societies,” Deseret Evening News, July 9, 1901, 1; hā ʻi he Sēmisi 1:27.

Naʻe akoʻi mai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e founga ke tau fetauhiʻaki mo fefakamālohiaʻaki aí, ʻo fakafou Heʻene tā sīpingá.

Ko hono tānaki ʻe he fanga kiʻi kōmiti ʻaʻahí ha ngaahi tokoni ke feau ʻaki e ngaahi fie maʻu fakalotofonuá.

Kuo feinga maʻu pē ʻa e kau faiako ʻaʻahí ke nau feau e ngaahi fie maʻu fakalaumālie mo fakatuʻasino ʻa e kakai ʻoku nau ʻaʻahi ki aí.

Ko e fononga ha kau faiako ʻaʻahi ʻi ʻAfilika ki he kau fafine ʻoku nau ʻaʻahi ki aí.

Ko Sisitā Selatini Penikaata, ʻi lalo ʻi toʻohemá, mo e kau fafine Palāsila ne tokoni ki hono fokotuʻu ʻo e Fineʻofá ʻi honau fonua tupuʻangá

Ko e muimui ha kau Fineʻofa ki he sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí ʻi hono fakahoko ha ngāue tokoni ʻofá.

ʻE lava ke fefakamālohiaʻaki mo felangahakeʻaki ʻa e kau faiako ʻaʻahí mo e niʻihi ʻoku nau ʻaʻahi ki aí.

ʻI hono vahevahe atu ʻe he kau faiako ʻaʻahí ʻa e moʻoní mo fai ʻenau fakamoʻoní, ʻoku nau tokoniʻi ai e niʻihi kehé ke nau muimui ki he Fakamoʻuí.

ʻE lava ke maʻu ʻe he kau faiako ʻaʻahí e tākiekina ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻenau lotua ke maʻu ha tokoní.

Ko hono fakahoko ʻe he kau faiako ʻaʻahi moʻui mateakí ʻa e “lotu māʻoniʻoní” (Sēmisi 1:27).

ʻOku fakafou ʻi he faiako ʻaʻahí ʻa hono ʻiloʻi ʻe he kau Fineʻofá ʻoku ʻi ai hanau kaungāmeʻa ʻoku tokanga atu kiate kinautolu.

ʻOku fakafou ʻi he faiako ʻaʻahí, ʻa e lava ke maʻu ʻe he kau Fineʻofá ha fiefia ʻi he fetokoniʻakí.

“ ʻO ka moú ka ʻi he tauhi ʻo homou kāingá, ʻoku mou ʻi he ngāue pē ʻo homou ʻOtuá” (Mōsaia 2:17).