Hisitōlia ʻo e Siasí
13 ʻI he Founga Kotoa Pē ʻe Malavá


“ʻI he Founga Kotoa Pē ʻe Malavá,” vahe 13 ‘o e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 2, ʻIkai ha Nima Taʻemaʻa, 1846–1893 (2019)

Vahe 13: “ʻI he Founga Kotoa Pē ʻe Malavá”

Vahe 13

ʻI he Founga Kotoa Pē ʻe Malavá

ʻĪmisi
nofoʻanga kemi tēniti

ʻI he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1853, ko e meimei taʻu ia ʻe taha e nofo ʻa ʻAkosita Toliasi ʻi Sōleki Sití. Ne ʻikai ofi e lahi ʻo e koló ki Koupeniheikeni. Ko e lahi taha ʻo e ʻū falé ko e fanga kiʻi fale ʻakau pe fale kelekele funga vaka taha pe ua. Makehe mei he Fale Fakataha Alēlea lahí, ʻa ia ne fakahoko ai e ngaahi fakataha lahi ʻa e puleʻangá mo e Siasí, naʻe langa ʻe he Kāingalotú ha ʻōfisi mo e ʻā ki hono tānaki ʻo e vahehongofulú pea mo ha holo ki he hulohulá, vaʻingá, mo e ngaahi meʻa kehe ne hoko ʻi he komiunitií. ʻI he tuʻuʻanga ʻo e temipalé ʻi ha feituʻu ofi mai, ne fai ha ngaahi kalasi kehekehe ki he langa temipalé mo ha tāpanekale kelekele foʻou naʻe lava ke nofo ai ha kakai ʻe toko toluafe nai.1

Hangē ko e kau finemui hiki fonua kehe ʻi he teleʻá, naʻe ngāue ʻa ʻAkosita ko ha taʻahine ngāue ki ha fāmili. Naʻe tokoni ʻene nofo mo ngāue mo kinautolú ke ne ako vave ai e lea faka-Pilitāniá. Ka naʻá ne kei fakaʻānaua pē ki Tenimaʻake mo hono fāmilí.2 Naʻe tukuange hono tuongaʻane ko ʻIohaní mei he pilīsone ʻi Noaué, pea naʻá ne malangaʻi mo Kali e ongoongoleleí he taimi ko ʻení ʻi Tenimaʻake mo Noaue, ko e taimi ʻe niʻihi ko ha ongo hoa faifekau. Naʻe malanga foki ʻene tamaí ʻi Tenimaʻake ʻi he taimi ne ʻikai ke ne tokangaʻi ai e fanga tehina ʻe toko tolu ʻo ʻAkositá. Naʻe nofo e faʻē ʻa ʻAkositá ʻi Koupeniheikeni, naʻe teʻeki pē ke ne fie ʻilo ki he Siasí.3

ʻI he konga kimui ʻo Sepitemá, naʻe fiefia ʻa ʻAkosita ʻi he taimi ne tūʻuta ai ha kulupu ʻo ha Kāingalotu Hōlani ʻe toko uangeau tupu ʻi Sōleki Sití. Neongo naʻe ʻikai kau ai hono fāmilí, ka naʻe tokoni e tūʻuta mai honau kāinga Hōlaní ke kiʻi ongoʻi lata ange ʻa ʻAkosita ʻi ʻIutā. Ka ʻi ha taimi nounou pē e tūʻuta ʻa e kulupú, naʻe ui ʻe Pilikihami ʻIongi e kau Hōlani ne toki aʻu maí ke nau tokoni ke nofoʻi ha konga ʻe taha ʻo e vahefonuá.4

Talu e omi ʻa e Kāingalotú ki he ʻOtu Moʻunga Maká, naʻa nau nofoʻi ʻo fakalaka atu he Teleʻa Sōlekí, kau ai ʻa ʻOkiteni ki he fakatokelaú mo Polovo ki he fakatongá. Naʻe fokotuʻu mo ha ngaahi kolo kehe ʻi he vahaʻá pea ope atu ʻi he ngaahi nofoʻangá ni. Naʻe fekauʻi atu foki ʻe Pilikihami ha ngaahi fāmili ke langa ha ngāueʻanga ukamea ʻi he fakatonga ʻo ʻIutaá ke ngaohi ai e ngaahi meʻa ukameá mo ʻai ke toe falalaʻanga ange e vahefonuá kiate kinautolu.5

Naʻe fekauʻi atu ʻe Pilikihami e kau Hōlaní ke nau fakatokolahi e ngaahi nofoʻanga ʻi he Teleʻa Senipití, fakafuofua ki ha maile ʻe teau ki he fakatonga hahake ʻo Sōleki Sití.6 Ne ʻuluaki omi e kau nofo foʻoú ki Senipiti ʻi he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1849 ʻi ha fakaafe ʻa Uokala, ko ha taki ʻIutā naʻe papitaiso ʻi he faʻahitaʻu failau ko iá.7 Ka ʻi he taimi ko ʻení, ne hoko ha palopalema ʻi he taimi ne tāmateʻi ai ʻe he kau hikifonua ʻe toko tolu ʻi he Teleʻa ʻIutā ofi maí, ha tangata ʻIutā ko ʻOli Pīsope ʻi ha fakakikihi ʻi ha sote.

ʻI he taimi ne ʻoho mai ai e kau ʻIutaá, naʻe tomuʻa tapou ʻa Pilikihami ki he kau hikifonuá ke ʻoua te nau toe fakafetau. Ko ʻene tuʻutuʻuni fakalūkufuá ke akoʻi e Kāingalotú ke nau nofo melino mo honau kaungāʻapi ʻInitiá. Ka ʻi he hili ha fealeaʻaki mo e taki ʻi he nofoʻanga Polovó, ʻa ia naʻe ʻikai te ne fakahā kia Pilikihami hono tāmateʻi ʻa ʻOli Pīsopé, naʻe tuʻutuʻuni ʻe Pilikihami e kau taú ke nau ʻohofi e kau ʻIutā fakafepakí. ‘I he konga kimuʻa ʻo e 1850, naʻe ʻohofi ʻe he kau taú ha nofoʻanga kemi ʻo ha kau ʻIutā ʻe fitungofulu nai ʻi he veʻe Vaitafe Polovó. Hili ha ‘aho ʻe ua ʻo e taú, naʻe movete e nofoʻanga kemí, pea naʻe tuli ʻe he kau taú e konga lahi ʻo e kulupú ki he tuliki fakatonga ʻo e Anovai ʻIutaá, ʻa ia ne takatakaiʻi ai ʻe he kau taú pea nau tāmateʻi e kau tangata ʻIutā ne toé.

Naʻe fakangata ʻe ʻohofi vave mo tāmate ko ʻení ʻa e tau ʻi Polovó.8 Ka naʻe mafola vave e vākoví ki he Teleʻa Senipití, ʻa ia ne maʻu ai ʻe he kau hikifonuá e kelekele lelei tahá, ʻo taʻofi ai e malava ʻa e kau ʻInitiá ʻo aʻu ki he ngaahi feituʻu taumātaʻú mo tuli manú. ʻI he fiekaia mo e fie maʻu vivili e kau ʻInitiá, naʻe kamata ha niʻihi ke nau ʻohofi e fanga pulú pe fakamālohiʻi ha meʻakai mei he kau hikifonuá.9

Naʻe fakaʻitaʻi foki ʻe he kau taki fakavahefonuá ʻa Uokala mo hono kakaí ʻaki hono kamata ha fakafetongi koloa ʻi he feituʻú, kau ai e founga motuʻa ʻa e kau ʻInitiá ki hono ʻave e kau pōpula mei he matakali kehé ʻo fakatau atu ko ha kau pōpula. Neongo naʻe taʻofi ʻe he ngaahi lao ʻa ʻIutaá hono fakatau atu ʻe he kau ʻInitiá ʻenau kau pōpulá ki he kau fakafetongi pōpula Sipeini mo Mekisikoú, ka naʻe kei fakatau atu pē kinautolu ʻe Uokala mo e kau ʻInitia kehe ki he Kāingalotú ko ha kau sevāniti. Ko e tokolahi ‘o e kau pōpulá ni ko ha kakai fefine mo e fānau, pea naʻe faʻa fakatau mai kinautolu ʻe he Kāingalotú, ʻi heʻenau tui naʻa nau fakahaofi mai kinautolu mei he fakamamahí, liʻekiná, pe maté. Naʻe fakangāueʻi ʻe he Kāingalotu ʻe niʻihi e kau pōpula kimuʻá ko ha kau ngāue, kae lau kinautolu ʻe ha niʻihi kehe ko ha kau mēmipa honau fāmilí.

Naʻe ongo moʻoni ki he kau ʻIutaá e mole ʻa e fefakatauʻaki mo e kau Sipeini mo Mekisikoú, tautautefito he kuo nau fakafalala lahi ange ki he fakafetongi pōpulá hili e mole honau kelekelé ki he kau hikifonua foʻoú.10

Naʻe aʻu e fekeʻikeʻí ki he tuʻunga kovi tahá ʻi Siulai 1853, ʻi he taimi ne tamateʻi ai ʻe ha tangata ʻi he Teleʻa ʻIutaá ha taha ʻIutā ʻi ha fuhu pea naʻe fakafetau ai ʻa Uokala.11 Naʻe tuʻutuʻuni ʻe he kau taki fakakautau ʻi Sōleki Sití ki he ngaahi ʻiuniti fakakautaú ke nau tali tokanga pea fakaʻehiʻehi mei hono tāmateʻi e kau ʻIutaá, ka naʻe talangataʻa e kau hikifonua ʻe niʻihi ki he tuʻutuʻuní, pea feʻohofaki fakamanavahē ai e ongo tafaʻakí.12

Naʻe fili ʻa ʻAkosita ke kau fakataha mo e Kāingalotu Hōlaní, neongo te ne ʻi he uhouhonga ʻo e vākoví ni ʻi heʻene hiki ki he Teleʻa Senipití. ʻI heʻenau fononga fakatongá, ne nau vakai ai kuo liʻaki ʻe he kau hikifonua hohaʻá e ngaahi faama mo e kolo iiki angé pea langa ha ngaahi kolo tau.13

Naʻe nofo e kulupú ʻi he Teleʻa Senipití ʻi ha feituʻu ko Sipilingi Tauni. Naʻe fokotuʻutuʻu takatakai ʻe he ngaahi fāmili ʻe hongofulu mā nima ʻi he koló, ke vāofi honau fanga kiʻi falé. Naʻe nofo ʻa ʻAkosita mo ha kau hikifonua foʻou kehe ʻi honau ngaahi salioté, he naʻe ʻikai ha fanga kiʻi fale ʻe ʻatā. ʻI he pongipongi mo e efiafi kotoa, naʻe uki mai e kau nofó ʻaki ha tā nafa ke nau tali ui, ʻo fokotuʻu ai ʻe Pīsope Lūpeni ʻOloleti ha kau leʻo mo vahe ha ngaahi fatongia kehe. Koeʻuhí naʻe ako lea faka-Pilitānia ʻa ʻAkosita lolotonga ʻene ngāue ki he fāmilí ʻi he Teleʻa Sōlekí, naʻe fakangāueʻi ai ia ʻe he pīsopé ke hoko ko ʻene fakatonulea ki he Kāingalotu Hōlaní.14

Ne faifai pea ne mei ʻosi e meʻakai ʻi he nofoʻangá, pea naʻe fekauʻi atu ʻe he pīsopé ha kau tangata ki he kolo ofi mai ko Manitaí, ke kumi ha tokoni. ‘I he foki mai e kulupú, naʻa nau ʻomi ai ʻa e ongoongo kuo hiki ʻa Uokala ki he fakatongá pea ʻikai ke ne kei hoko ko ha fakamanamana.15 ʻI he ngaahi feituʻu kehe ʻo e vahefonuá, ne ngalingali kuo ʻosi ʻa e taú.16

Ka ʻi he lahi ʻa e sinoú mo e ʻea momoko he faʻahitaʻu ko iá, ne vivili ange e fie maʻu ʻa e kau hikifonuá mo e kau ʻIutaá fakatouʻosi ʻi he fakaʻau ke ʻosi ʻa e meʻatokoní. ʻI he manavahē e kau taki ʻi Sipilingi Tauní ne panaki mai ha ʻohofi honau koló, naʻa nau fakakaukau ai ne fie maʻu ke hiki e tokotaha kotoa ki Manitai ke nau malu ai. Naʻe mavahe ʻa ʻAkosita mo e kau hikifonua kehé mei he koló ʻi Tīsema, ʻi he tō hifo ha matangi sinou lahi.17


Lolotonga e fakanofonofo ʻa ʻAkosita ʻi Manitaí pea teʻeki fakaleleiʻi e fekeʻikeʻi mo e kakai ʻo Uokalá, naʻe fakataha ʻa e taʻu tolungofulu mā nima ko Matelita Tatilií mo hono ngaahi kaungāmeʻa ʻi Sōleki Sití ke aleaʻi e meʻa te nau lava ʻo fai ke tokoniʻi ai e kakai fefine mo e fānau ʻInitiá.18

Talu mei he kamata e fekeʻikeʻi mo Uokalá, naʻe tapou ʻa Pilikihami ʻIongi mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ki he Kāingalotú ke tuku e loto tāufehiʻa ki he kau ʻIutaá mo e kakai Tuʻufonua kehé. Naʻá ne kōlenga ʻo pehē, “Feinga ʻi he founga kotoa pē ʻe malavá ke fakaaʻu ki he kau ʻInitiá ha pōpoaki ʻo e melino.”

ʻI he konifelenisi lahi ʻi ʻOkatopa 1853, naʻe pehē ai ʻe Pilikihami naʻe fononga e kau faifekaú ʻi he funga ʻo e māmaní ke tānaki ʻa ʻIsileli lolotonga ko iá ʻoku ʻosi ʻi ai e kau ʻInitiá—ʻa e hako ʻo e fale ʻo ʻIsilelí—ʻi hono lotolotongá. Naʻá ne ui leva ha toe kau faifekau ʻe uofulu tupu ke nau nofo he faʻahitaʻu momoko ko iá ʻo ako e lea ʻa e kau ʻInitiá ke nau lava ʻo ngāue kiate kinautolu ʻi he faʻahitaʻu failaú.

Naʻe faleʻi foki ʻe Pilikihami e Kāingalotú ke ʻoua te nau feinga ke sāuni kapau naʻe ʻave ʻe he kau ʻInitiá e fanga hōsí, pulú, pe koloa kehe meiate kinautolu. Naʻá ne pehē, “Fakamā ʻa koe ʻokú ke fie tāmateʻi kinautolú. Malangaʻi kiate kinautolu e ongoongoleleí kae ʻikai ko hono tāmateʻi kinautolu.”19 Naʻe tapou foki ʻa Paʻale Pālati ki he Kāingalotú ke nau fafangaʻi mo fakakofuʻi e kakai fafine mo e fānau ʻInitiá.20

Naʻe ueʻi ʻe he ngaahi lea ko iá ʻa Matelita, ko ha fāʻe taautaha ne ʻi ai hano kiʻi foha. ʻI heʻene kei pēpē ʻi he fakahahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití, naʻe tāmateʻi ʻe he kau ʻInitiá ʻene tamaí pea ʻave fakamālohiʻi ia mo ʻene faʻeé. Ka naʻe angaʻofa ha tangata ʻInitia toulekeleka ʻo fakahaofi ʻena moʻuí. Talu mei ai mo ʻene mahuʻingaʻia ʻi he uouangatahá, loto-fakatōkilaló, mo e ʻofá. Pea naʻá ne tui naʻe mahuʻinga ki ai mo hono ngaahi kaungāmeʻa ke fokotuʻu ha sosaieti ‘o e kakai fefiné ke nau ngaohi ha vala maʻa e kau ʻInitiá.21

Naʻe loto lelei ha taha ‘o hono ngaahi kaumeʻá, ʻAmanitā Sāmita, ke tokoni. Ko ‘Amanitaá ne hao moʻui mei he Fakapō Fakatokolahi ʻi he Fahiʻanga Papa Hauní pea mo ha mēmipa kimuʻa ʻo e Kautaha Fineʻofa ʻo e Kakai Fefine ʻo Nāvuú. Neongo naʻe taʻofi ʻe Pilikihami ʻIongi e ngaahi fakataha ʻa e Fineʻofá ʻi he māhina ʻe hiva hili e pekia ʻa Siosefa Sāmitá, ka naʻe hokohoko atu ʻe ʻAmanitā mo e kau fafine kehe ʻi he Siasí ʻa e ngāue tokoni ʻi honau tukui koló mo ʻiloʻi e lelei ʻe lava ʻo fai ʻe he Fineʻofá.22

ʻI he ʻaho 9 ʻo Fēpueli 1854, naʻe fakahoko ai ʻe Matelita e fuofua fakataha ʻo ʻene kautaha tokoni foʻoú. Naʻe fakataha mai e kakai fafine mei he ngaahi tapa kehekehe ʻo e koló pea fili e kau ʻōfisa ki he kulupú. Naʻe hoko ʻa Matelita ko honau palesiteni mo e tauhi paʻanga pea kole ange ke totongi ʻe he mēmipa kotoa ha sēniti ʻe uofulu mā nima ke nau kau ki he sosaietí. Naʻá ne fokotuʻu foki ke nau ngaahi fakataha ha kāpeti pea fakatau atu ia ke tānaki ha paʻanga ke maʻu ai e naunau ke ngaohi ʻaki e vala maʻá e kakai fefine mo e fānau ʻInitiá.23

Naʻe kamata ke fakataha fakauike e kau fefiné ʻi he toenga ʻo e faʻahitaʻu momokó mo e faʻahitaʻu failaú, ʻo tuitui e ngaahi tupenu ki he kāpetí mo nau feohi fiefia. Naʻe lekooti ʻe ʻAmanitā Sāmita ʻo pehē, “Naʻe ʻiate kimautolu e Laumālie ʻo e ʻEikí pea naʻe tuʻuloa e uouangatahá.”24


‘I he hokosia e faʻahitaʻu failaú ʻi he Teleʻa Sōleki Sití, naʻe fononga fakatonga e kau tangata ne ui ki he misiona ʻInitiá, ʻo nau fononga fakataha mo ha kulupu ʻo e kau faifekau ʻe toko uofulu ne vahe ki he ʻOtu Motu Hauaiʻí. ‘I he meimei taimi tatau pē, naʻe mavahe foki ʻa Pilikihami ʻIongi mo e kau taki ʻe niʻihi ʻo e Siasí mei Sōleki Siti ke ʻaʻahi ki he ngaahi nofoʻanga fakatongá mo fakataha mo Uokala. Naʻe palōmesi kimuí ni e taki ʻIutaá ke fakangata e fakakikihí ʻaki ha fakafetongi meʻaʻofa pea mo ha fakapapau ke fakangata e fakafepaki ʻa e vahefonuá ki he fakafetongi pōpulá.25

ʻI he ʻilo ko ia ʻe hokohoko atu e fekeʻikeʻí kae ʻoua kuo tauhi pau ʻe he kau nofo fonuá mo e kau ʻIutaá e ngaahi lao fakavahefonuá mo fakaʻapaʻapaʻi ʻenau totonú, naʻe fokotuʻutuʻu ʻe Pilikihami ke fakataha mo Uokala ʻi ha feituʻu ko Moa Kiliki (Chicken Creek), ne ʻikai mamaʻo mei he nofoʻanga ʻi Māsima Kilikí (Salt Creek), ʻa ia ne tāmateʻi ai ʻe he kau nofo fonuá ha kau ʻIutā ʻe toko hiva ʻi he faʻahitaʻu fakatōlau kimuʻá.26

Naʻe tūʻuta e kulupu ʻa Pilikihamí ʻi Moa Kiliki ʻi he ʻaho 11 ʻo Meé. Ne fakafuofua ki ha kakai ʻe toko hongofulu mā ua ʻi he nofoʻanga kemi ʻIutaá, kau ai e ʻofefine ʻo Uokalá naʻa nau puke. Naʻe leʻohi ʻe ha kau tau e tēniti ʻa Uokalá. ʻI he fakangofua ʻe he kau ʻIutaá, naʻe hū ʻa Pilikihami mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ki he tēnití pea nau ʻilo ai ʻa Uokala naʻe taʻotaʻo ʻi ha kafu pea tokoto he kelekelé. Naʻe tangutu ai ha kau taki ʻIutā kehe mei he ngaahi teleʻa kaungāʻapí.

Naʻe mataʻi puke mo ʻiteʻita ʻa Uokala. Naʻá ne pehē, “ʻOku ʻikai ke u fie lea. ʻOku ou fie fanongo ki he lea ʻa Palesiteni ʻIongí. Kuo ʻikai haʻaku loto pe maʻu ha laumālie pea ʻoku ou manavahē.”

Naʻe pehē ʻe Pilikihami, “Kuó u ʻomi ha fanga pulu maʻau. ʻOku ou fie maʻu ke tāmateʻi ha taha ke mou maʻu meʻatokoni mei ai lolotonga ʻoku mau ʻi hení.” Naʻá ne tokoniʻi ʻa Uokala ke tangutu hake ki ʻolunga peá ne tangutu hifo hono tafaʻakí.27

Naʻe pehē ʻe Uokala, “Misa Pilikihami, hili mai ho nimá kiate au, he kuo mavahe hoku laumālié meiate au, pea ʻoku ou loto ke toe foki mai ia.” Naʻe faingāue ʻa Pilikihami kiate ia, pea neongo ne hangē naʻe kiʻi fakalakalaka ʻa Uokalá, naʻe ʻikai ke ne fie lea.28

Naʻe talaange ʻe Pilikihami ki he toenga ʻo e kau tangata ʻi he tēnití, “Tuku ke kiʻi mohe ʻa Uokala ʻo mālōlō, pea mahalo te ne lava leva ʻo talanoa.”29 Naʻá ne foaki ki he kau ʻIutaá ha meʻaʻofa ko e fanga pulu, tapaka, mo e mahoaʻa pea naʻe maʻu meʻatokoni kotoa e nofoʻanga kemí ʻi he pō ko iá.30

ʻI he pongipongi hono hokó, naʻe faingāue ʻa Pilikihami ki he ʻofefine ʻo Uokalá, pea naʻe ʻoange ʻe he toketaá ha foʻiʻakau kiate ia mo e kakai kehe naʻe puke ʻi he nofoʻanga kemí. Naʻe palōmesi leva ʻa Pilikihami ke hokohoko atu ʻene feohi fakakaungāmeʻa mo e kau ʻIutaá mo angaʻofa ke foaki ange haʻanau meʻakai mo e vala kapau te nau palōmesi ke ʻoua te nau fetāʻaki. Ka naʻe ʻikai ke ne loto ke toʻo hono tapuʻi e fakafetongi ʻo e kau pōpulá.31

Naʻe loto ʻa Uokala ke ʻoua ʻe toe ʻohofi e kau nofo fonuá. Naʻá ne pehē, “ʻOku tau femahinoʻaki he taimí ni. Te tau lava kotoa ʻo fononga melino ʻi he halá pea ʻikai manavahē.” Naʻe lulululu e ongo tangatá peá na ifi fakataha ha foʻi tapaka fakamelino.32

ʻI he hoko atu ʻa Pilikihami ki he fakatongá mo ʻene kulupu ʻo e kau taki mo e kau faifekau ʻo e Siasí, naʻá ne lea ʻi he nofoʻanga ki he nofoʻanga fekauʻaki mo e kau ʻInitiá.33 Naʻe fakahā ʻe Pilikihami ki ha haʻofanga kakai ʻe taha, “Kuo fakahā mai ʻe he ʻEikí ko e fatongia ʻo e kakaí ni ke fakahaofi e hako ʻo e fale ʻo ʻIsilelí, ʻa ia ko hotau tokouá.”

Naʻá ne fakamanatu ange kiate kinautolu ko e Kāingalotu toko lahi kimuʻa pea nau omi ki he hihifó, naʻa nau kikiteʻi pe mamata ʻi ha ngaahi meʻa-hā-mai ki hono vahevahe e ongoongoleleí mo e kau ʻInitiá pea mo hono akoʻi ange e ngaahi pōtoʻi ngāue hangē ko e tuituí mo e ngoué. Ka ko ʻeni ne loto e kakai tatau ke ʻoua ʻe ʻi ai haʻanau fekaungaʻaki mo e kau ʻInitiá. Naʻá ne pehē, “Kuo hokosia ʻa e taimí, ʻe pau ai ke mou fakahoko e meʻa kuo mou mātā ʻi he ngaahi taʻu lahi kuohilí.”34

Hili e ʻaʻahi ʻa Pilikihami ki Sita Sití, ko e nofoʻanga Kāingalotu taupotu taha ki he fakatonga ʻo e vahefonua, naʻá ne lea fakamāvae leva ki he kau tangata ne nau fononga ki he ngaahi misiona ʻInitia mo Hauaiʻí. ʻI heʻene foki ki he tokelaú, naʻá ne fakaʻaongaʻi hono fuofua Sāpate ʻi ʻapí ke lea ki he kau fafine ʻo Sōleki Sití fekauʻaki mo hono fokotuʻu ʻe he uooti takitaha e ngaahi fineʻofa hangē ko ia ne fokotuʻu ʻe Matelita Tatilií, ke tokoni ke foaki ha vala maʻá e kau fafine mo e fānau ʻInitiá.35

Ne ʻikai fuoloa kuo fokotuʻu ʻe he ngaahi uooti ʻi he Teleʻa Sōlekí ha Fineʻofa ʻa e kau ʻInitiá ʻe uofulu tupu. Naʻe ʻaʻahi e kau fefiné ki he ngaahi ʻapi fakafoʻituitui mo kole ha tokoni ʻi he vala pe kāpeti, naunau tuitui, mo ha ngaahi meʻa te nau lava ʻo fakatau atu ke maʻu ha paʻanga.36


Ne kau ʻi he kau faifekau ne fononga fakatonga mo Pilikihami ʻIongí ʻa e taʻu hongofulu mā nima ko Siosefa F. Sāmitá, ko e foha siʻisiʻi taha ʻo Hailame Sāmitá, ko e pēteliake ne fakapōngí. ʻI he poʻuli ʻo e ʻaho 20 ʻo Mē 1854, hili e kamata foki ʻa Pilikihami ki ʻapí, naʻe folahi hifo ʻe Siosefa ha kafu ʻi Sita Siti pea tokoto fakaloloa atu ke mohe ʻi he kelekele fefeká. Kuó ne fononga ʻi he halá he hoʻataá kakato, ʻo fononga atu ʻi he vahefonuá ʻi heʻene foki ki he matāfanga Kalefōniá. Ka ne ‘ikai ke ne lava ʻo mohe. Naʻá ne sio hake ki he langí, ʻo vakai ki he ngaahi fetuʻu taʻefaʻalaua ʻo e ʻOtu Kanivá, peá ne ongoʻi taʻelata.

Ko Siosefa naʻe siʻisiʻi taha ʻi he kau faifekau ʻe toko uofulu ne fononga ki Hauaiʻí. Neongo ne ui fakataha ia mo ha toko ua ko e kāinga ofi ‘a ʻene tamaí, ka naʻá ne ongoʻi mamaʻo mei he taha kotoa naʻá ne ʻofa mo fakaʻapaʻapaʻí.37 Ne ʻikai angamahení ke uiuiʻi e kau talavou ʻi hono toʻú ke ngāue fakafaifekau. Naʻe makehe ʻa Siosefa.

Naʻá ne “ʻiteʻita ʻaupito” ʻi ha taʻu ʻe meimei hongofulu—talu mei hono tāmateʻi ʻene tamaí mo e tokoua ʻene tamaí. Pea naʻe fakaʻau pē ke kovi ange ʻi heʻene matuʻotuʻá peá ne ongoʻi ne ʻikai fakaʻapaʻapa e kakaí ki heʻene faʻeé, ʻa Mele Filitingi Sāmita. Naʻe tui ʻa Siosefa ne faʻa liʻekina ia hili e pekia hono husepānití, tautautefito lolotonga e fononga ki he hihifó.38

Naʻá ne manatuʻi e lāunga e kapiteni ʻi honau kulupú ʻe fakatuai ʻe Mele mo hono fāmilí ʻa ʻene kulupu fononga salioté. Ka naʻe fakapapau ʻa Mele te ne ʻuluaki aʻu mo hono fāmilí ki he teleʻá ʻiate ia, pea naʻe loto ʻa Siosefa ke tokoni ke tauhi ʻene leá. Neongo naʻá ne taʻu hiva pē ʻi he taimi ko iá, ka naʻá ne fakaʻuli saliote, tokangaʻi e fanga pulú, mo fai e meʻa pē naʻe kole ange ʻe heʻene faʻeé ke ne faí. ‘I he ikuʻangá, naʻe ʻomi ʻa e fāmilí ki he teleʻá ʻe heʻene vilitaki mālohí mo e tuí, ʻo nau ʻuluaki aʻu ʻi he kapitení, ʻo hangē pē ko ʻene leá.39

Naʻe nofo e fāmilí ʻi he fakatonga ʻo Sōleki Sití, pea naʻe pekia ʻa Mele ʻi he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1852 mei ha palopalema hono maʻamaʻá. Naʻe pongia ʻa Siosefa ʻi heʻene ʻilo kuó ne pekiá.40 Naʻá ne nofo ʻi ha vahaʻataimi mo hono kiʻi tuofefine siʻisiʻi ko Māʻata ʻAná, ʻi ha faama mo ha fefine angaʻofa, ka naʻá ne pekia foki. Naʻe tokangaʻi leva ʻa Māʻata ʻAna ʻe he tokoua ʻena faʻeé ko Meesi Tomisoni, kae tokangaʻi ʻa Siosefa ʻe he ʻaposetolo ko Siaosi A. Sāmita, ko e kāinga ʻena tamaí.

Naʻe fakafalala foki ʻa Siosefa ki he tokoni ʻa hono ngaahi taʻoketé mo e tuofāfine lalahí. Neongo naʻe nofo hono tuofefine lahi taha ko Loviná ʻi ʻIlinoisi mo hono husepānití mo e fānaú, ka naʻe nofo ofi mai pē ʻa hono taʻokete ko Sioné mo e tuofāfine lahi ko Selusia mo Selá.

Hangē ko e kau talavou toko lahi ʻi hono toʻú, naʻe ngāue ʻa Siosefa ko ha tamasiʻi faama, ʻo tokangaʻi e fanga pulu mo e fanga sipi ʻa hono fāmilí.41 Ka neongo ʻene femoʻuekina ʻi he ngāué ni, ne ʻikai fuoloa kuó ne fakaehaua mo fakatuʻutāmaki. ‘I he taimi naʻá ne maʻu ai hono uiuiʻi ngāue fakafaifekaú, naʻá ne mei lava ʻo fakafisingaʻi ia, hangē ko ia ne fai ʻe ha kau tangata ʻe niʻihi, pea muimui ʻi ha hala kehe ʻi heʻene ʻitá. Ka naʻe mahuʻinga fau kiate ia e sīpinga ʻa ʻene mātuʻá. ‘I ha ngaahi lau uike pē, naʻe fakanofo ia ki he Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, maʻu ʻenitaumeni, pea vaheʻi ke malanga ʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.42

ʻI heʻene tokoto ʻo sio ki he fetuʻú ʻi Sita Sití, naʻe ʻikai ke ne ʻilo lahi ki he feituʻu naʻá ne ʻalu ki aí pe ko e meʻa ke ʻamanaki atu ki ai ʻi heʻene aʻu ki aí. Naʻá ne taʻu hongofulu mā nima pē. Naʻá ne ongoʻi mālohi mo mahuʻinga he taimi ʻe niʻihi, ka naʻá ne ongoʻi hono ngaahi vaivaí mo e taʻemahuʻingá ʻi ha ngaahi taimi kehe.

Ko e hā naʻá ne ʻilo fekauʻaki mo e māmaní pe ko hono malangaʻi e ongoongoleleí?43


Naʻe ʻi ai ha melino ʻi he Teleʻa Senipití ʻi he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1854. ‘I he taimi ko ʻení, ne ʻosi kau atu ʻa ʻAkosita Toliasi mo Pīsope Lūpeni ʻOloleti mo ha kulupu ʻo e ngaahi fāmili ʻe toko hongofulu mā nima ʻi hono langa ha kolo tau ʻi he maile ʻe fitu ki he fakatokelau ʻo Manataí. Ko e toko lahi taha ʻo e kakai ʻi he kulupú ko e kau Hōlani mei Sipilingi Tauni, ka naʻa nau ō foki mo ha mēmipa Kānata ko Henelī Sitīveni mo hono uaifí ko Mele ʻAna, mo ʻena fānau ʻe toko fā. Ne kau ʻa Henelī mo Mele ʻAna ki he Siasí ʻi ha ngaahi taʻu lahi pea naʻá na kau ʻi he kau paionia fakamuimuitaha ke fononga ki he Teleʻa Senipití.44

Naʻe fakanofonofo ʻe Pīsope ʻOloleti e kulupú ʻi ha veʻe matavai ofi ki ha tafa moʻunga maʻulalo. Ne ngali feʻunga e feituʻú ke nofoʻi, neongo e manavasiʻi ki he ngaahi ʻoho ʻa e kau ʻInitia ne nau nofo mavahe mei he kelekelé pea fakamamaʻo ai e kakai toko lahi mei he feituʻú.

Ne kamata e Kāingalotú hono langa honau kolo taú ʻi he vave tahá. ʻI hono tā e maka mei he ngaahi ʻotu moʻunga ofi maí, naʻa nau langa ai ha fuʻu ʻā fute ʻe hiva māʻolunga mo ha ngaahi foʻi ava ʻi he fute ʻe uofulu kotoa pē ke nau malu ai. ‘I he tafaʻaki ki muʻa ʻo e falé, ʻa ia naʻa nau ui ko e Kolotau ko ʻIfalemí, naʻa nau langa ai ha taua mo ha fuʻu ʻā lahi ʻe lava ai e kau leʻó ʻo vakai ki ha fakatuʻutāmaki. Naʻe lahi feʻunga e loto kolo taú ke tuku ai e fanga hoosi, fanga pulu, mo e fanga sipi ʻa e kakaí ʻi he poʻulí. ʻI he tafaʻaki ki loto ʻo e ʻaá ne ʻi ai ha ngaahi fale ngaohi mei he kupuʻi ʻakau mo e pelepela maʻá e kau nofo fonuá.

Naʻe nofo ʻa ʻAkosita mo Pīsope ʻOloleti mo hono uaifi ko Luseané. Naʻe ʻi ai ha fānau ʻe toko fitu ne nofo mo e fāmili ʻOloletí, kau ai ʻa Lesieli, ko ha kiʻi taʻahine ʻInitia naʻa nau ohi. Neongo ne ʻikai lahi e meʻa naʻe maʻu ʻe he kakai ʻo ʻIfalemí, ka naʻa nau nofo ʻamanaki ki he kahaʻu ʻo ʻenau nofoʻanga foʻoú. Naʻe vaʻinga e fānaú ʻi he kolotaú he lolotonga e ʻahó kae ngāue e kakai fefiné mo e kakai tangatá.45

Kuo laka hake he taʻu ʻe uá talu mei he mavahe ʻa ʻAkosita mei Tenimaʻaké. Naʻe ʻave ia ʻe he ngaahi fāmili toko lahi mo nau tokangaʻi, ka naʻá ne fie maʻu ha fāmili pē ʻoʻona. ‘I hono taʻu hongofulu mā onó, naʻá ne aʻu ki ha taʻu ne mali ai ha kakai fefine ʻe niʻihi ʻi he kauʻāfonuá. Ne ʻi ai ha niʻihi ne kole mali ange kiate ia ka naʻá ne ongoʻi naʻe fuʻu kei siʻi ke mali.

Naʻe kole mali ange leva ʻa Henelī Sitīveni kiate ia, pea naʻá ne fakakaukauʻi fakamātoato e kolé. Naʻe tupulekina e kau fefine ʻe niʻihi ʻi he mali tokolahí, ka naʻe faingataʻaʻia ha niʻihi ai pea nau faʻa ongoʻi tuenoa. Ko kinautolu ne nau faʻa fili ke moʻui ʻaki e tefitoʻi moʻoní ne nau fai ia ʻi he tui kae ʻikai ko e ʻofá. Naʻe faʻa akonaki e kau taki ʻo e Siasí mei he tuʻunga malangá pea fakafoʻituitui kiate kinautoolu ne nau fai e mali tokolahí ke nau tanumaki e taʻesiokitá mo e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí ʻi honau ʻapí.46

ʻI he Teleʻa Senipití, ne fakafuofua ki ha vahe fā ʻe taha ʻo e kau nofo fonuá ne nau kau ki ha ngaahi fāmili naʻa nau fai e mali tokolahí.47 ʻI he fakakaukau ʻa ʻAkosita ki he tefitoʻi moʻoní, naʻá ne ongoʻi naʻe totonu ia. Neongo ne ʻikai ke ne ʻiloʻi lelei ʻa Henelī mo Mele ʻAna, ʻa ia naʻe sino vaivai mo faʻa puké, ka naʻá ne tui ko ha kakai lelei kinaua naʻá na loto ke tokangaʻi mo tauhi ia. Ka ko e kau ko ia ki hona fāmilí ko ha ngāue ia ʻo e tuí.

Ne faifai pea fili ʻe ʻAkosita ke ne tali e kole mali ʻa Henelií, pea ne ʻikai fuoloa naʻá na fononga ki Sōleki Siti ke silaʻi fakataha kinaua ʻi he Fale Fakataha Alēleá. ‘I heʻena foki ki he Kolotau ko ʻIfalemí, naʻe kau ʻa ʻAkosita ki he fāmilí. Hangē ko e toko lahi taha ʻo e kakai fefine malí, naʻá ne tatau e huʻakau ʻo e fanga pulú; ngaohi teʻelango, pata, mo e siisi; takai vavae mo tui tupenu; mo tuitui ha vala maʻá e fāmilí, taimi ʻe niʻihi ko hono teuteuʻi e vala ʻa e kakai fefiné ʻaki ha niti fakaʻofoʻofa.

Naʻe ‘ikai ha sitou ʻa e fāmilí, ko ia naʻe fakahoko ʻe ʻAkosita mo Mele ʻAna ʻena feimeʻatokoní ʻi he tofunanga ne fakamāfanaʻi mo fakamāmaʻi foki ai honau ʻapi masivá. ʻI he efiafí, naʻa nau kau ki ha ngaahi hulohula mo ha ngaahi ʻekitivitī kehe mo honau kaungāʻapí.48


‘I he ʻaho 26 ‘o Sepitemá, naʻe fakapuliki ʻe he ʻuhá e ʻOtu Motu Hauaiʻí meia Siosefa F. Sāmita mo e kau faifekau kehe ne folau ki he taulanga ʻo Honolulú. Naʻe tuʻu e ʻuhá ʻi he hoʻatā efiafí, pea naʻe ulo hifo ʻa e laʻaá ʻi he kakapú ʻo huluʻi mai e fakaʻofoʻofa ʻo e motu ofi taha maí. Naʻe lava e kau faifekaú ʻo sio mei he funga vaká ki he tafe hifo ʻa e vai mei he ʻuhá ʻi ha tapaʻi lilifa lau siʻi ki he Tahi Pasifikí.49

Naʻe tūʻuta e kau faifekaú ki Honolulu ʻi he ʻaho hono hokó, pea naʻe ʻave ʻa Siosefa ki he ʻapi ʻo Falanisisi mo Mele Seini Hāmoní ʻi he motu ko Mauí. Ko e tokolahi taha ʻo e fuofua kau faifekau ki Hauaiʻí, kau ai ʻa Siaosi Kēnoni, ne nau ʻosi foki ki he ʻIunaiteti Siteití. ʻI he tataki ʻa Falanisisí, naʻe hokohoko atu e tupulaki ʻa e ngāue fakafaifekaú ʻi he motú, neongo naʻe teuteu e Kāingalotu tokolahi ke nau hiki ki he feituʻu tānakiʻanga foʻou ʻi Lanaí, ʻa ia ne fokotuʻu ai ʻe he Kāingalotú ha nofoʻanga ʻi he Teleʻa Palauaí.50

ʻI he aʻu atu pē ʻa Siosefa ki he ʻapi ʻo e fāmili Hāmoní, naʻe maʻu ia ʻe he meʻa ne ui ʻe he kau faifekaú ko e “mofi Lahainá.” Naʻe kamata ʻe Mele Seini, ʻa ia naʻá ne fakalele ha ʻapi ako maʻá e kau Hauaiʻí lolotonga ia e malanga ʻa hono husepānití, ke ne tokangaʻi ʻa Siosefa ʻo moʻui lelei pea fakafeʻiloaki ia ki he kāingalotu fakalotofonua ʻo e Siasí.51

‘I he ʻaho 8 ‘o ʻOkatopa 1854, ko e ʻuluaki Sāpate ia ʻo Siosefa ʻi Mauí, naʻá ne ʻave ia ki ha fakataha he ʻaho Sāpaté mo ha Kāingalotu Hauaiʻi ʻe toko ono. ʻI he fanongo ʻa e Kāingalotú ko Siosefa ʻa e fakafotu ʻo e palōfita ko Siosefa Sāmitá, naʻa nau vēkeveke ke fanongo ki heʻene malangá. Ne hangē ne nau ʻosi ʻofa ʻiate iá, neongo naʻe ʻikai ke ne lava ʻo lea ʻaki ha foʻi sētesi kiate kinautolu ʻi heʻenau lea fakafonuá.

‘I he ngaahi ʻaho ne hoko mai aí, naʻe toe kovi ange e tuʻunga moʻui lelei ʻa Siosefá. Hili e faiako ʻa Mele Seiní, naʻá ne ʻoange ha vai haka kia Siosefa mo unu hono vaʻé he vaí ke feinga ke holo hifo ʻene mofí. Naʻá ne tautaʻa ʻi he poó kakato, pea naʻá ne ongoʻi sai ʻi he pongipongí.

Ne ʻikai fuoloa kuo fakaʻeveʻevaʻi ia ʻe Falanisisi ʻi Lanai. Naʻe ʻikai ngata pē ʻene hoko ko ha ʻapi ki ha Kāingalotu ʻe toko teau nai, ka naʻe hanganaki atu e kau faifekaú ki ha toko lauafe tupu ke nau fakataha mai ki ai ʻi he ngaahi māhina ka hoko maí. Ke teuteu ki heʻenau tūʻuta maí, naʻe kamata e kau faifekau ʻe niʻihi hono palau e ngaahi kelekelé, tō ha ngoue, mo mapeʻi ha kolo.52

Hili e ʻaʻahi ʻa Siosefa ki Lanaí, naʻá ne foki ki Maui, ʻa ia naʻe nofo ai ʻa Sonatane mo Kiti Napelá. Naʻe loto ‘a Siosefa ke hoko ko ha faifekau lelei, ko ia ai naʻá ne fai mateaki ʻi he ngāúé ʻi hono ako e lea fakafonuá mo faʻa fakataha mo e Kāingalotu Hauaiʻí.

Naʻá ne tohi kia Siaosi A. Sāmita ʻo pehē, “ʻOku ou fiefia ke u pehē ʻoku ou mateuteu ke fai e meʻa kotoa pē koeʻuhi ko e ʻuhinga ko ʻeni ʻoku ou kau aí, pea ʻoku ou fakaʻamu moʻoni mo lotua te u faivelenga ʻo aʻu ki he ngataʻangá.”53