Hisitōlia ʻo e Siasí
41 Lōmekina ʻo Fuʻu Fuoloa


“Lōmekina ʻo Fuʻu Fuoloa,” vahe 41 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 2, ʻIkai ha Nima Taʻemaʻa, 1846–1893 (2020)

Vahe 41: “Lōmekina ʻo Fuʻu Fuoloa”

Vahe 41

Lōmekina ʻo Fuʻu Fuoloa

ʻĪmisi
hāmala ʻa e fakamāú

ʻI he hoʻatā ʻo e ʻaho 25 ʻo Fēpueli 1891, naʻe teuteu ai ʻa Seini Lisiate ko e tokoni ʻuluaki ʻi he kau palesitenisī lahi ʻo e Fineʻofá, ke lea ʻi Uasingatoni, DC, ʻi he fuofua konifelenisi ʻa e Kōsilio Fakafonua ʻa e Kakai Fefiné. Naʻá ne fiefia ke fanongo ki he kakai fefine mei he ngaahi tapa kehekehe ʻo e ʻIunaiteti Siteití he ngaahi ʻaho ʻe ua mo e konga kuo toki ʻosí, ʻoku nau lea kau ki heʻenau ngaahi ngāue ʻi he akó, tokoni ʻofá, liliú, mo e tala tukufakaholó. Ko ʻeni kuo taimi ke fai ʻene leá, pea naʻe fonu e fale fakatahaʻangá ʻi ha kakai ʻe lau ngeau kuo nau omi ke fanongo pe ko e hā ʻe lea ʻaki ʻe he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.1

ʻI he konga lahi taha ʻo e meimei taʻu ʻe nimangofulu e hisitōlia ʻo e Fineʻofá, kuo nau tokanga taha ki hono tokangaekina e ngaahi fiemaʻu ʻa e Kāingalotú. Ka neongo iá, naʻe ongoʻi mālohi ʻe Sina ʻIongi ko e palesiteni lahi ʻo e Fineʻofá, ʻoku totonu ke ngāue fakataha ʻa e ngaahi houalotu kakai fefine ʻi he Siasí mo e ngaahi kulupu kehé, ke paotoloaki e ngaahi ngāue hangē ko e totonu fakalao ʻa e kakai fefiné ke nau fili fakapuleʻanga mo fakalotofonuá. Naʻe hoko e kau atu ki he Kōsiliō Fakafonua ʻa e Kakai Fefiné ko ha faingamālie ia ki he Fineʻofá mo e Kautaha Mutuale Fakalakalaka ʻa e Kau Finemuí ke nau fakataha mo ngāue mo e niʻihi kehe naʻa nau vahevahe ha ngaahi tuʻunga moʻui mo e taumuʻa tataú.2

Naʻe fili ʻa Seini ke ne ʻalu ki he konifelenisí he naʻe fie maʻu ʻe ʻEmeline Uele ke ʻoatu ha kakai fefine naʻa nau ako lelei mo ʻilo lahi kau ki he ngaahi palopalema ʻa e kakai fefiné ʻi ʻIutaá. Naʻá ne fie maʻu foki ke ʻoatu ha taha loto-toʻa, ko ha ʻulungaanga naʻá ne tui naʻe maʻu moʻoni ʻe Seini.

Naʻe kau fakataha atu ʻa Seini, ʻEmeline, mo Sela Kimipolo ʻi Uasingatoni, pea mo e kakai fefine kehe ʻi he Siasí. Naʻe tāpuakiʻi pea vaheʻi e kau fefine ko ʻení, kimuʻa pea nau mavahé ʻe ha ʻaposetolo pe mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ke nau fakafofongaʻi ʻenau ngaahi houalotú.

Naʻe kehe eni mei he ngaahi ʻaʻahi kimuʻa ʻa e kakai fefine ʻiloa ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ki Uasingatoní, he naʻe ʻikai ke nau ō ke fakalotoʻi e kau taki fakapolitikalé ki ha meʻa maʻá e Kāingalotú. Naʻa nau ō ko ha kau taki ʻo e ngaahi houalotu kakai fefiné, ʻa ia naʻa nau fie lea kau ki heʻenau ngāué, ʻo ʻikai ʻi ʻIutā pē kae ʻi he ngaahi feituʻu kehe kotoa pē kuo fokotuʻu ai e Fineʻofá mo e K.F.M.K.F.3

Kimuʻa pea lava ke kau atu ʻa Seini mo e kau taki kehe mei ʻIutaá ki he kōsilioó, naʻe ʻosi fakataha ha kōmiti ia pe ʻe tali kinautolu. Naʻe houngaʻia ha tokolahi ʻo e kakai fefine ʻi he kōmití ʻi he ngaahi ngāue ʻa e Fineʻofá ʻi hono poupouʻi ke fili ʻa e kakai fefiné, fakatahatahaʻi e kakai fefiné ʻi he fonuá pea ʻi tuʻa puleʻanga, mo tanumaki ha ngaahi vā fetuʻutaki lelei mo e kau taki mahuʻinga ʻo e ngāue fakafonua ʻa e kakai fefiné.4 Ka naʻe ʻikai tali ʻe ha fefine ʻe taha ke nau kau mai ʻi heʻene tui kuo nau omi ke malangaʻi e mali tokolahí.

Naʻe taukapoʻi ʻe ha kau mēmipa kehe ʻo e kōmití ʻa e Kāingalotú, ʻi heʻenau lau e Fanongonongo Fakamafaiʻí ko ha fakamoʻoni ʻe lava ke nau falala ki he kulupu mei ʻIutaá. Naʻe faifai pē pea naʻe fili loto taha e kōmití ke nau talitali e Fineʻofá mo e K.F.M.K.F. ki heʻenau kautahá.5

ʻI he hokosia e taimi ke lea ʻa Seiní, naʻe nounou pē ʻene leá. Naʻá ne fakamatala ki he kau fakatahá naʻe tui ʻa e Fineʻofá ki he angaʻofá, faileleí, melinó mo e fiefia ʻa e taha kotoa. Naʻá ne fakahaaʻi foki ʻene houngaʻia ʻi he houʻeiki fafine he tapa kotoa pē ʻoku nau tui peheé.

Naʻá ne pehē, “ʻE ala kehekehe ʻetau fakakaukaú ʻi ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi, ka ko ʻetau taumuʻa maʻongoʻongá ke fai lelei ki he taha kotoa.”6

Lolotonga ʻenau ʻi Uasingatoní, naʻe lea ʻa Seini ki he kakai kehekehe fekauʻaki mo e Fineʻofá mo e Kāingalotú. Naʻá ne manumanumelieʻia ʻi he kau fefine ne fetaulaki mo iá mo e ngāue naʻa nau fakahokó, pea naʻá ne fakaʻamu ne ʻi ai haʻane tatau ʻe nimangeau ʻo e Fanongonongo Fakamafaiʻí ke vahevahe mo e kakai ne ʻi ai ʻenau ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e mali tokolahí. Naʻá ne fakaafeʻi ha tokolahi ʻo hono ngaahi kaungāmeʻá ke nau ʻaʻahi ki ʻIutā kimuʻa peá ne foki ki ʻapí.

Naʻá ne pehē kapau naʻa nau fie maheni mo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ko e meʻa lelei taha ke faí ko e tuku ha kiʻi taimi mo kinautolu.7


ʻI he faʻahitaʻu momoko ko iá, naʻe faingataʻa ange kia ʻEmelī Kalānite ke nofo toko taha ʻi he havili leʻolahi mo momoko ʻo Kololató.8 Talu mei hono ʻoatu ʻe he Siasí e Fanongonongo Fakamafaiʻí mo e kamata ke lelei ange hono vā mo e puleʻanga ʻIunaiteti Siteití. Naʻe ʻikai toe tokanga e kau maʻu mafai ʻi Uasingatoní, ʻo kau ai e palesitení, ke toʻo e totonu ʻa e Kāingalotú ke nau filí pe faʻao e ngaahi temipalé. Pea naʻe tuʻutuʻuni ʻe he Fakamaauʻanga Lahi ʻo e ʻIunaiteti Siteití ʻe lava ke toe maʻu tofiʻa e fānau mei he ngaahi mali tokolahí.

Ka naʻe kei ngāue pē e lao ʻa e puleʻanga fakafonuá ki hono taʻofi e mali tokolahí. Naʻe kei puke pē ʻe he kau polisí e kakaí koeʻuhi ko e mali tokolahí mo e nofo fakataha taʻe fakalaó, neongo naʻa nau tokosiʻi ange.9 Kapau ʻe mavahe ʻa ʻEmelī mei he tuʻunga malu pea pau ʻo e nofo mo Manasá, ʻe lava ke ʻilo ʻe he kakaí ʻene mali tokolahi kia Hiipa Kalānité, pea ʻe ala faingataʻaʻia ai hona ongo fāmilí.10

Naʻe mālōlō ʻa Taniela Uele ko e tamai ʻa ʻEmelií, ʻi Māʻasi ʻo e 1891. Naʻá ne foki ki Sōleki Siti mo hono ongo ʻofefine ko Tesi mo Kelesí ki he meʻafakaʻeikí, pea naʻe tali ʻe Hiipa ʻoku totonu ke ne foki mai ki kolo. Naʻá ne tui ʻe lava pē ke nofo vāofi ange e fāmilí kapau te na tauhi pē ʻena nofomalí mo ʻEmelī ʻo ʻikai ʻiloʻi, ʻo na nofo fale kehekehe pea ʻikai ke na ō fakataha holo ʻi he kakaí.11

Naʻe fie fakafiefiaʻi ʻe he fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá e foki mai ʻa ʻEmelī ki Sōleki Sití, ka naʻe laka ange ki ai ke ʻoua naʻa ʻiloʻi. Naʻá ne talaange kia Hiipa, “ʻOku ou fie feʻiloaki pē mo e fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá ʻo ʻikai ʻai ke fuʻu fakatokangaʻi au ʻi ha feituʻu.”12 Naʻá ne hiki ʻo nofo mo ʻene fineʻeikí ʻo ofi kia Hiipa, pea naʻe hokohoko atu ʻena fetuʻutakí ʻo lahilahi pē ki he faitohi. Naʻe ʻikai fie maʻu ʻe ʻEmelī ha moʻui pehē, ka naʻe laka ange ia he nofo mamaʻo ʻi ha maile ʻe laungeaú.13

ʻI he faʻahitaʻu failau ko iá, naʻe taʻu nima ai e ʻofefine ʻo ʻEmelī mo Hiipa ko Tesí. Makehe mei hono ui pē ʻe ʻEmelī ia ko “Mele Hālisi” mo Hiipa ko “Faʻētangata ʻĪlai,” Naʻe ui ʻe ʻEmelī ʻa Tesi ko “Peti Hālisi,” ke ne malu mo e fāmilí mei he kau polisí. ʻI he liliu ko ʻeni honau tūkungá ʻo toe lelei angé, naʻe ʻikai toe fuʻu fakapulipuliʻi ʻe ʻEmelī mo Hiipa ka na fakaʻaongaʻi hona hingoa totonú ʻi heʻena fetohiʻakí.

ʻI hono ʻaho fāʻeleʻí, naʻe fakatui ʻe ʻEmelī ʻaki ia ʻi hono kofu foʻoú, fakavilovilo hono ʻulú, pea haʻi ʻaki ia ha līpine pulū foʻou. Naʻe pehē ange ʻe ʻEmelī, “ʻOkú ke fuʻu lahi tama. Te u talaatu ha fakapulipuli lahi.” Naʻá ne talaange kia Tesi hono hingoa totonú pea ko ʻene tamaí ʻa Faʻētangata ʻĪlai.14

Hili pē ha taimi siʻi mei ai, ne toe ʻiloʻi foki ʻe Tesi ko hono tokoua ʻa hono ongo kaungāmeʻa foʻou ko Lesieli mo Lutí, ko e ongo ʻofefine ʻo ʻenau tamaí mo hono uaifi ko Lusí. ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻe aʻu atu e kiʻi taʻu hongofulu ko Lutí ki he ʻapi ʻo ʻEmelií mo ʻene kiʻi hoosi engeenga ko Felekisī, ne haʻi ki ha kiʻi saliote. Naʻá ne fie ʻave hono ongo tokouá ke nau ʻeveʻeva. Naʻe taʻepauʻia ʻa ʻEmelī pe naʻe malu nai ke tuku ke ō fakataha e fānau fefiné, ka naʻá ne fakavaivai. Naʻe kaka hake ʻa Tesi mo Kelesi ki he kiʻi salioté, pea vave pē haʻanau mavahe atu.15

Naʻe houngaʻia ʻa ʻEmelī he faifai peá ne foki mai ki ʻapi ʻi Sōleki Sití. Naʻe ʻikai saiʻia ke fūfuuʻi hono vā fetuʻutaki mo Hīpá, pea naʻá ne fakaʻamu naʻe tauʻatāina hono fāmilí ke nau feʻaluʻaki ʻi he koló ʻo fakatatau ki honau lotó. Ka naʻe lava pē ke ne fakamoʻoniʻi e toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻi hono fakatahaʻi ia mo hono husepānití, pea naʻá ne ʻilo ʻokú na fiefia ʻi heʻena feʻofaʻakí.

Naʻá ne tohi ʻo pehē, “ʻOku fakaofo kiate au ʻeku lava ʻo kātekina iá, pea ʻoku ou lotua ke kei maʻu e mālohi ke makātakiʻi e meʻa ʻe hoko he kahaʻú.”16


ʻI he faʻahitaʻu failau ko iá, naʻe fakafiefiaʻi ai ʻe he taʻu hongofulu mā hiva ko Sione Uitisoú ʻene fakaʻosi ako mei he Kolisi Pilikihami ʻIongi ʻi Lōkaní. Naʻá ne maʻu ha fakalangilangi ʻi he tānaki tuʻungá ko e lelei taha ʻi he lea mo e tohi fakapunaké, lea faka-Siamané, saienisi kemí, mo e fika ʻāsipá mo e siomitá.17

Naʻe mātuʻaki fiefia ʻaupito ʻa Sione ʻi haʻane ako ha ʻilo foʻou lolotonga ʻene ʻi he kolisí. Naʻe toki kamakamata pē ʻa e kolisí pea ʻikai lahi ha ʻū tohi ʻi he laipelí pe meʻangāue ʻi he loki saienisí. Naʻe ʻikai foki ke maʻu mataʻitohi fakaako māʻolunga hono kau faiakó, neongo ko ha kau faiako lelei moʻoni aí, he naʻa nau ʻilo e founga ke ʻai ha lēsoni ke mahinongofua pea akoʻi ia ki heʻenau fānau akó.

Ko e puleako ʻo e kolisí ko Siosefa Tena, ko ha tamasiʻi ako tutuku ia ʻa Kala Meisa ko e puleako ʻiloa ʻo e ʻApiako Pilikihami ʻIongi ʻi Polovó, ʻa ia kuó ne hoko eni ko e pule fakakātoa ki he ngaahi ʻapiako ʻe tolungofulu tupu ʻa e Siasí. Naʻe akoʻi foki ʻe Siosefa, ko ha faifekau kimuʻa ki ʻIulope mo e Hahake Lotolotó, ha ngaahi kalasi fakalotu, ʻo akoʻi e palani ʻo e fakamoʻuí mo hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí kia Sione mo hono ngaahi kaungā-akó. Naʻe hoko e ako fakalotú ko e taha ia ʻo e ngaahi lēsoni manako ʻa Sioné. Naʻá ne takiekina hono ʻulungāngá mo e anga ʻo ʻene vakai ki he moʻuí peá ne toe ongoʻingofua ange ai e faikehekehe ʻi he totonú mo e halá.18

ʻI he ofi ki he fakaʻosi akó, naʻe fakaafeʻi ʻe Siosefa ʻa Sione ke kau fakataha mo ia pea mo ha kulupu ʻo ha kau mataotao fakaʻatamai ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ke nau lesisita he faʻahitaʻu māfana ko iá ʻi he ʻUnivēsiti Hāvatí, ko e ʻunivēsiti motuʻa taha pea fakaʻapaʻapaʻi lahi taha ʻi he ʻIunaiteti Siteití. Naʻe fie maʻu ʻe Siosefa ke maʻu ʻe he kau akó e tuʻunga fakaako māʻolunga tahá, pea nau fakaʻaongaʻi leva ia ke fakaleleiʻi e tuʻunga fakafaiakó ʻi he ngaahi ʻapiako ʻi ʻIutaá.19

Naʻe fakaʻamu maʻu pē ʻa ʻAna, ko e fineʻeiki ʻa Sioné, ke ne ako ʻi ha feituʻu hangē ko Hāvatí, pea naʻá ne poupouʻi e fili hono fohá ke hū ki aí, ʻo loto-falala moʻoni ʻe tuʻukimuʻa ʻi heʻene ngaahi feinga akó. Naʻe nō ʻa Sione mei ha pangikē fakalotofonua ke totongi ʻene akó. Naʻe toe tokoni fakapaʻanga ange foki ha ngaahi kaungāmeʻa ʻe nima ʻo hono fāmilí—ʻo kau ai ʻa ʻAnitoni Sikenisī, ko e faifekau naʻá ne papitaiso ʻa ʻAna ʻi Noaué.

Naʻe mavahe ʻa Sione ki Hāvati ʻoku teʻeki lava ha māhina hili ʻene fakaʻosi akó. Hili pē ha kiʻi taimi nounou mei ai, ne aleaʻi ʻe ʻAna ha nō ʻaki hono falé pea tuku atu ia ke nofo totongi, ka ne hiki ki Sōleki Siti ke lava ai ʻo maʻu ha ngāue lahi ange mo hono foha kei siʻi ange ko ʻOsiponé, ke tokoni ki he fāmilí mo totongi e ako ʻa Sioné.

Naʻe faitohi maʻu pē ʻa ʻAna kia Sione. Naʻá ne talaange ki ai ʻi ha tohi ʻe taha, “Mahalo te ke fepaki mo ha fanga kiʻi faingataʻa iiki mo ha fanga kiʻi meʻa fakatupu mamahi he kamataʻangá, ka ʻe lava ke nau ʻaonga lahi kiate koe ʻi he kahaʻú.”

Naʻá ne palōmesi ange, “ʻOku kau ʻa e ʻOtuá mo koe pea te Ne tāpuakiʻi koe ʻo liunga ua e meʻa ʻokú ke fakakaukauloto atu ki aí pe lotuá.” Punou pē ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí ʻo lotu he ʻaho kotoa, pea ʻi ha taimi pē ʻokú ke ongoʻi ai ke fai iá, ʻaki e loto houngaʻia mo e loto vaivai.”20


ʻI Sōleki Sití, naʻe kei hokohoko atu pē e toitoi ʻa Siosefa F. Sāmitá, neongo kuo fakaʻau ke siʻisiʻi ange e fakamanamana ke puke pōpulá mo e fakatangá. Naʻe kehe foki ʻa e ngaahi mali tokolahi ʻa Siosefá meia Hiipa Kalānite, he naʻe ʻilo lahia ia ʻe he kakaí, pea kuo fakataumuʻa mai ki ai e kau polisi fakapuleʻangá ʻi ha taimi lōloa koeʻuhi ko hono lakanga ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí.

Naʻe ʻaʻahi ʻa Siosefa he lolotonga ʻo e uiké ki hono ngaahi uaifí mo ʻene fānaú ʻi he poʻulí pea foki ki hono ʻōfisi ʻi he Fale Kātó (Gardo House) ke mohe ai. ʻI he ngaahi fakaʻosinga ʻo e uiké, naʻe toe faingataʻa ange ʻi heʻene nofo he poʻulí mo hono fāmilí, ʻo vilo he fakaʻosinga uike kotoa pē ʻi he ngaahi ʻapi ʻo hono ngaahi uaifi ʻe toko nimá.21 Naʻe fakatupu lotofoʻi ʻene nofo ʻo hangē ha pōpulá. Naʻá ne tohi ki hono mehikitanga ko Meesi Tomisoní ʻo pehē, “Ko hoku tufakangá ke toitoi ʻi ha vahaʻataimi he kahaʻú kae ʻoua ke fakaʻatā mai ʻe he ʻEikí ʻi ha founga ʻoku ʻikai mahino kiate au he taimí ni.”22

Naʻe faitohi ʻa Siosefa ʻi Sune ʻo e 1891 kia Penisimani Heulisoni ko e palesiteni ʻo e ʻIunaiteti Siteití, ʻo kole ke fakatauʻatāinaʻi ia pe toʻo e ngaahi fakaʻilo hia fekauʻaki mo iá. Naʻe tui ʻa Siosefa ʻe lava ke fakaʻatā ia ʻi he fakaʻau ke lelei ange e vā ʻo e Siasí mo e puleʻanga ʻIunaiteti Siteití.23

Ka neongo iá, ne ʻikai ʻuhinga hono kole ʻa Siosefa ke fakatauʻatāinaʻi iá, ke siʻaki ai hono ngaahi uaifí. Naʻe ʻikai ʻomi ʻe he Fanongonongo Fakamafaiʻí ha fakahinohino ki he Kāingalotu ne kei nofo ʻi he ngaahi mali tokolahí pe ko e hā te nau faí, ka naʻe faleʻi fakataautaha ʻe Uilifooti Utalafi e kau palesitenisī fakasiteikí mo e kau taki māʻolungá ki he founga ke nau fakaʻuhingaʻi ʻaki hono pōpoakí. Naʻá ne pehē, “ʻOku lau pē ʻa e fanongonongo fakamafaiʻí ki he ngaahi mali he kahaʻú pea ʻikai kau ai e ngaahi tūkunga ʻo e kuohilí. Naʻe ʻikai, ʻoku ʻikai, pea he ʻikai ke u lava ʻo palōmesi atu ke mou liʻaki homou ngaahi uaifí mo e fānaú. ʻE ʻikai fakaʻeiʻeiki ke mou fai ʻeni.”24

Naʻe kei fili pē ha kakai ʻe niʻihi ke fakangata ʻenau mali tokolahí, ka ko e tokolahi tahá, naʻa nau kei feinga pē ke muimui ki he Fanongonongo Fakamafaiʻí ʻi ha ngaahi founga ne ʻikai fuʻu ʻilonga. Naʻe fai ʻe ha kau tangata ʻe niʻihi honau lelei tahá ke tokoniʻi fakapaʻanga mo fakaeloto honau ngaahi fāmili mali tokolahí, taʻe te nau nofo fakataha. Naʻe hoko atu pē e nofo ʻa e niʻihi ia mo honau ngaahi fāmilí ʻo hangē ne ʻikai liliu ha meʻá, neongo ʻe lava ke fakatangaʻi pea puke pōpula ai kinautolu.

ʻI heʻene tafaʻakí, naʻe fili ʻa Siosefa ke hokohoko atu ʻene tokangaʻi hono fāmilí ʻo hangē ko ia kuó ne fai maʻu peé, ʻo ne tui naʻá ne muimui ki he Fanongonongo Fakamafaiʻí kae kei talangofua pē ki he lao ke tapuʻi e nofo fakatahá.25

Naʻe ʻiloʻi ʻe Siosefa ʻi ha nusipepa he kamataʻanga ʻo Sepitemá, hano fanongonongo ai kuo fakatauʻatāinaʻi ia ʻe Palesiteni Heulisoni. Ka naʻe ʻikai ke ne fie fakafiefiaʻi ia pe taʻofi ʻene toitoí, kae ʻoua kuó ne maʻu e ngaahi fakamatala fakapepá. Naʻá ne faitohi ki hano kaungāmeʻa ʻo pehē, “Kuo lōmekina au ʻo fuʻu fuoloa fau ʻe he ngaahi meʻa kehekehe kuo hokó, pea ka u ka tauʻatāina ʻi ha faʻahinga founga pē, ʻe hangē ia hano fokotuʻu hake au mei he maté, pe fanauʻi foʻoú, peá u foua ha ngaahi aʻusia foʻou mo ako foʻou e meʻa kotoa pē.”26

Ne aʻu mai e tohi fakatauʻatāiná hili ha taimi nounou mei ai. Naʻá ne houngaʻia moʻoni pea ʻamanaki ʻa Siosefa ʻe lava ʻo hoko hono fakatauʻatāinaʻi iá ke iku fakatauʻatāinaʻi kotoa ai e Kāingalotu ne nau fakahoko e mali tokolahí, kimuʻa ʻi he Fanongonongo Fakamafaiʻí. Ka naʻá ne toe ʻiloʻi foki he ʻikai taʻofi ʻe he fakatauʻatāina ko iá e puleʻangá mei haʻanau toe ʻomi ha ngaahi liliu foʻou ki he kau tangata naʻa nau kei nofo pē mo honau ngaahi uaifi kuo fuoloa ʻenau malí. ʻI heʻene feinga ke malú, naʻá ne fili ai ke nofo poʻuli he ʻōfisi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ka ne kei akoʻi pē ʻene fānaú mo tokoniʻi hono fāmili tokolahí. Naʻe toe hokohoko atu foki ʻene maʻu ha fānau lahi ange mo hono ngaahi uaifi ʻe toko nimá.27

Naʻe kau atu ʻa Siosefa ki he Lautohi Faka-Sāpate ʻa e Uooti Hongofulu Mā Ono ʻo Sōleki Sití he Sāpate hili hono fakatauʻatāinaʻi iá. Naʻá ne lea ki he fānaú ʻi heʻenau kalasí peá ne talanoa mo ha ngaahi kaungāmeʻa mo e maheni tokolahi. Naʻá ne kau atu kimui ange he ʻaho ko iá ki ha fakataha ʻi he tāpanekalé, ʻa ia ne ui ai ia ke ne lea.

ʻI he vakai atu ʻa Siosefa ki he Kāingalotú, naʻe ʻikai ke mei lava ʻo mapukepuke ʻene ongoʻi māfaná. Naʻá ne pehē, “Ko ha taʻu eni ʻe fitu talu mei heʻeku maʻu fakamuimui e faingamālie ke tuʻu ʻi muʻa ʻi ha haʻohaʻonga kakai ʻi he tāpanekale ko ʻení.” Kuo lahi fau ha ngaahi liliu talu mei heʻene pulí ʻo ne ongoʻi ai hangē ha kiʻi leka kuo mamaʻo mei ʻapi ʻo fuʻu fuoloá.

Naʻá ne fakamoʻoni ki he Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí, ʻo ne fakamoʻoniʻi ko ha ngāue ia ʻa e ʻEikí. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou fakamālō ki he ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá ʻi heʻeku maʻu e fakamoʻoni ko ʻení ʻi hoku lotó mo e laumālié, he ʻokú ne ʻomi kiate au e maama, ʻamanaki lelei, fiefia, mo e fakafiemālie he ʻikai lava ke foaki mai pe toʻo ʻe ha tangata.”

Naʻá ne lotua foki ke tokoniʻi ʻe he ʻOtuá e Kāingalotú, ke nau fai ʻa ia ʻoku totonu mo fakaʻeiʻeiki ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí pea ʻi he laó. Naʻá ne pehē, “Kuo pau ke tau moʻui ʻi he uhouhonga ʻo e māmaní ʻaki hotau tuʻunga totonú. Kuo pau ke tau fai e lelei tahá ʻi he ngaahi tūkunga ʻoku tau ʻi aí. Ko e finangalo ia ʻo e ʻEikí ki he Kau Māʻoniʻoni ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní.”28


Hili pē ha taimi nounou mei hono maʻu ʻe Siosefa F. Sāmita hono fakatauʻatāiná, naʻe fakahaaʻi ʻe Uilifooti Utalafi ko e fakakaukau mo e finangalo ia ʻo e ʻOtuá ke fakaʻosi ʻe he Kāingalotú e temipalé. Kuo ʻai fakaʻato ʻe he kau ngāué e falé he taʻu ʻe ua kimuʻá, ʻo lava ai e kau tufungá mo e kau tangata fakasanisani kehé ʻo ngāue he taʻú kakato. Ka naʻe kei fie maʻu ha ngāue lahi ki he tafaʻaki ki tuʻa ʻo e falé, ʻo kau ai hono fokotuʻu ʻo ha tā tongitongi lahi ʻo ha ʻāngelo ʻi he tumuʻaki māʻolunga taha he ngaahi taua ʻo e temipalé. ʻE fakahoko e tā tongitongí ʻe he tangata tā tongitongi ʻiloa ko Sailusi Tāleni, ʻa ia ne tupu hake ʻi ʻIutā pea ako tā tongitongi lahi ʻi he fakahahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití mo Pālesi.

ʻI he kamataʻanga ʻo ʻOkatopá, ne loto ha toko hongofulu tupu ʻo e kau ʻōfisa ʻo e Siasí ke nau tokoni ke tānaki ha $100,000 ki he langá, neongo ʻe lahi ange e paʻanga ʻe fie maʻu ke fakakakato e langá.29 ʻI he taimi ko ʻení, naʻe toe tohi tangi foki e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo ha kau ʻaposetolo tokolahi ke fakafoki mai e meimei $400,000 ʻo e koloa ʻa e Siasí naʻe faʻao ʻe he puleʻangá ʻi he malumalu ʻo e Lao ʻEtimani-Taká.30

ʻE lava ke tokoni lahi ʻaupito hano maʻu e koloa ʻa e Siasí naʻe puké ki he kavenga fakapaʻanga ʻa e Kāingalotú, ka ʻe toe fie maʻu foki ke kau atu e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Toko Hongofulu Mā Uá ki he hopó mo tali ha ngaahi fehuʻi mei he kau loea ʻa e puleʻangá, kau ki he tukupā ʻa e Siasí ke talangofua ki he ngaahi lao ke taʻofi e mali tokolahí.31

ʻI he ngaahi uike kimuʻa pea fai e hopó, naʻe ʻoatu ʻe he kau loea ʻa e Siasí e ngaahi fehuʻi ʻe ala ʻeke ange ʻe he kau loea fakapuleʻangá, ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e kau mēmipa ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻe hohaʻa ha kau ʻaposetolo ʻe niʻihi ki he founga ke tali ai e ngaahi fehuʻi kau ki he mali tokolahí he kahaʻú ʻi he Siasí. Naʻe taʻofi fakaʻaufuli nai hono fai iá, pe ko ha tuʻutuʻuni fakataimi pē e Fanongonongo Fakamafaiʻí? Pea ʻe fēfē nai haʻanau tali e ngaahi fehuʻi pe ʻoku totonu ke kei nofo fakataha e ngaahi husepānití mo tokoniʻi honau ngaahi uaifi tokolahí?

ʻE lava ke tō e kau taki ʻo e Siasí ki he faingataʻa ʻo e mole e falala ʻa e puleʻangá pea nau fakatupu puputuʻu—pe naʻa mo haʻanau fakaʻitaʻi—e Kāingalotú, ʻo fakatatau ki heʻenau founga talí.32

ʻI he ʻaho hopó, he 19 ʻo ʻOkatopa ʻo e 1891, naʻe fakafehuʻia ʻa Uilifooti ʻe he loea ʻa e puleʻanga ʻIunaiteti Siteií ko Sālesi Veliení, ʻo laulau houa.33 Naʻe fakataumuʻa ʻene ngaahi fehuʻí ke fakamahino ʻe Uilifooti e fakakaukau ʻa e Siasí ki he mali tokolahí mo e taumuʻa ʻo e Fanongonongo Fakamafaiʻí. Naʻe feinga leva ʻa Uilifooti ke tali faitotonu ki he kau loeá taʻe te ne lea ki he tuʻunga pau ʻo e ngaahi mali ʻoku kei hokohoko atú.

Hili e kamata ʻa e fakafehuʻí, naʻe fehuʻi ange ʻe Sālesi kia Uilifooti pe ko e hā e ʻuhinga ʻo e Fanongonongo Fakamafaiʻí ki he kakai ʻoku nau ʻosi ʻi ha mali tokolahí. Naʻe fie maʻu nai ke taʻofi ʻenau feohi ko e husepāniti mo e uaifí?

Naʻe ʻikai tali fakahangatonu ʻe Uilifooti e fehuʻí. Naʻá ne pehē, “Naʻá ku fakataumuʻa e fanongonongó ke fakaʻaongaʻi ia ki he tūkunga kotoa pē, ke talangofua kakato ai ki he ngaahi lao ʻo e fonuá.” Naʻá ne ʻiloʻi kuo fai ʻe he Kāingalotu ne nau mali tokolahí ha ngaahi fuakava toputapu mo e ʻOtuá, pea he ʻikai ke ne teitei lava ʻo kole ange ke nau maumauʻi ʻenau ngaahi fuakava ʻi he malí. Ka ʻoku haʻisia fakafoʻituitui e tangata kotoa pē ke talangofua ki he ngaahi lao ʻo e fonuá ʻo fakatatau ki hono konisēnisí.34

“Naʻe ʻuhinga pē nai e fanongonongo ko ʻení koeʻuhi ko e ngaahi lao ko ʻení?” Ko e fehuʻi ange ia ʻa Sālesí, ʻo feinga ke fakapapauʻi hono moʻoni ʻo e ʻoatu ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻa e Fanongonongo Fakamafaiʻí.

Naʻe tali ange ʻe Uilifooti, “ʻI hono fokotuʻu au ko e palesiteni ʻo e Siasí, naʻá ku faʻa fakakaukau ki he fehuʻi ko ʻení, pea hili ha taimi lahi naʻá ku aʻu ai ki ha fiemālie ʻi he anga ʻo ʻeku fakakaukaú he kuo pau ke taʻofi e mali tokolahí ʻi he Siasí ni.”

Naʻe fakamatalaʻi leva ʻe Uilifooti e founga ʻoku tauteaʻi ai ʻe he ngaahi lao ke taʻofi e mali tokolahí ʻa e peseti siʻisiʻi ange ʻo e Kāingalotú naʻe mali tokolahí, kae pehē foki ki he toko lau mano ʻo e Kāingalotú naʻe ʻikai ke nau fai iá. Naʻá ne fakamatala ange, “Naʻe tupu mei he ngaahi tūkunga ko iá ʻa ʻeku ʻoatu e Fanongonongo Fakamafaiʻí—te u pehē naʻe ueʻi fakalaumālie ia.”35

“Ko e hā naʻe ʻikai ke ke ʻoatu ai e Fanongonongo Fakamafaiʻí ki ho siasí ko ha fakahā, kae ʻoatu ia ʻi ha founga faleʻi pe akonaki fakatāutahá?” Ko e fehuʻi ange ia ʻa Sālesí.

Naʻe tali ange ʻe Uilifooti, “ʻI heʻeku fakakaukaú, ko e ueʻi fakalaumālíe, ko e fakahaá ia. ʻOku haʻu ia mei he tupuʻanga tatau. ʻOku ʻikai fie maʻu maʻu pē e tangatá ke ne pehē, ʻoku ou fakakaukau, ʻPea ʻoku folofola pehē ʻa e ʻEikí.’”

Naʻe fehuʻi ange leva ʻe Sālesi kia Uilifooti pe naʻe faʻu e Fanongonongo Fakamafaiʻí koeʻuhi ko e ngaahi faingataʻa naʻe ʻomi ʻe he laó ki he Kāingalotú.

Naʻe talaange ʻe Uilifooti, “ʻOku finangalo e ʻEikí, pea kuo finangalo pehē he ngaahi taimi lahi, ke fai ʻe Hono kakaí ha ngāue naʻe ʻikai ke nau mei lava ʻo fai ʻi ha ngaahi tūkunga pau naʻe taʻofi ai kinautolu mei hono fai iá. Naʻe makatuʻunga ʻi he meʻa ko iá—kapau ʻe lava ke mahino—ʻa ʻeku fakakaukau ki he tuʻunga ʻoku mau ʻi ai he ʻaho ní.”36


Naʻe pulusi ʻe he Deseret News mo e ngaahi nusipepa fakalotofonua kehé e fakamoʻoni ʻa Uilifooti ki he fakamaauʻangá ʻi he ʻaho hili e hopó.37 Naʻe maʻuhala ha niʻihi ne ʻikai mahino kiate kinautolu e fakaalaala ʻa e palōfitá ʻi heʻene feinga ke fakamaʻalaʻala e ʻuhinga ʻo e Fanongonongo Fakamafaiʻí, ʻo nau fakaʻuhingaʻi ai ʻene ngaahi leá ke pehē naʻá ne fie maʻu ke liʻaki ʻe he ngaahi husepānití honau ngaahi mali tokolahí.38

Naʻe tohi ʻe ha tangata ʻe taha ʻi Seni Siaosi ʻo pehē, “Kuo fakatupu ʻe heʻene fanongonongo ko ʻeni ko e palesiteni ʻo e Siasí ha ongo taʻeoli ʻi he kakaí, pea ʻoku pehē ʻe ha niʻihi kuó ne toe fakafoki e fakahā ki he mali tokolahí mo hono ngaahi fuakavá mo e ngaahi fatongiá.” Ne aʻu foki ʻo fakaʻaongaʻi ʻe ha kau tangata tokosiʻi ʻi he koló e fakamoʻoní ko ha ʻuhinga ia ke liʻaki ai honau ngaahi fāmili mali tokolahí.39

Naʻe fakahaaʻi ʻe Uilifooti ʻi he ngaahi fakataha fakatāutahá ʻa e ʻikai mahino ʻene ngaahi talí, ka naʻá ne pehē ne ʻikai toe ʻi ai ha founga kehe ke ne tali ʻaki e ngaahi fehuʻi ʻa e loeá. Naʻá ne toe fakamamafaʻi foki ki he Toko Hongofulu Mā Uá ʻoku ʻikai taau ha tangata ke ne hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí kapau ʻoku liʻekina pe siʻaki hono ngaahi uaifí pe fānaú koeʻuhi ko e Fanongonongo Fakamafaiʻí.40

Naʻe ʻikai valokiʻi ʻe Uilifooti e kau tangata hangē ko Siosefa F. Sāmita mo Siaosi Q. Kēnoní, ʻa ia ne kei hokohoko atu ʻena maʻu fānau mo hona ngaahi uaifi mali tokolahí. Ka naʻá ne tui foki ʻe lava ke talangofua e tangatá ki he laó pea tauhi ʻenau ngaahi fuakavá ʻaki ʻenau nofo māvahevahe mo honau ngaahi fāmili mali tokolahí, pea kei tokonaki pē maʻanautolu. Naʻe ʻilo ʻe he kakaí ʻa e nofo ʻa Uilifooti mo hono uaifi ko ʻEmá ʻi hono fāmili ʻoʻoná, ka naʻe kei hokohoko atu pē ʻene tokoniʻi mo tokangaʻi hono ngaahi uaifi kehé, ʻa Sela mo Tilaiti mo ʻena fānaú.41

Naʻe fakakaukau ʻa Uilifooti ke ne lea lahi ange ki he meʻa ko iá ʻi heʻene ʻilo naʻe fifili ha kakai ʻe niʻihi pe naʻá ne takihalaʻi nai e Siasí. Naʻá ne pehē ʻi ha konifelēnisi fakasiteiki ʻi Lōkani ʻokú ne ʻiloʻi naʻe faingataʻaʻia ha Kāingalotu ʻe niʻihi ke tali e liliú. Naʻá ne fai ha fehuʻi: Naʻe fakapotopoto ange nai ke kei hokohoko atu e mali tokolahí, neongo pe ko e hā e ngaahi nunuʻá? Pe moʻui ʻo fakatatau ki he ngaahi lao ʻo e fonuá kae lava e Kāingalotú ʻo fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé pea ʻikai nofo he fale fakapōpulá?

Naʻá ne pehē, “Kapau ne ʻikai ke tau taʻofi hono fakahoko ʻení, ʻe taʻofi e ngaahi ouau kotoa pē ʻi he fonua ko Saioné. ʻE lahi ʻaupito ʻa e puputuʻú ʻi ʻIsileli kotoa, pea ʻe hoko ai ha kau tangata tokolahi ko e kau pōpula. ʻE hoko mai e faingataʻa ko ʻení ki he Siasí kotoa, pea ʻe fakamālohiʻi leva kitautolu ke taʻofi hono fakahoko iá.”

Ka ʻoku ou fie talaatu ʻeni,” ko e tānaki atu ia ʻe Uilifōtí. “Naʻá ku mei tuku pē ʻe au ke ʻave ʻa e ngaahi temipalé mei hotau nimá; naʻá ku mei tuku pē ke u ʻalu ki he fale fakapōpulá, pea tuku ke ʻalu foki ki ai mo e tangata kotoa pē, ka ne taʻeʻoua hono fekauʻi au ʻe he ʻOtua ʻo e langí ke u fai ʻa e meʻa naʻá ku faí; pea ʻi he hokosia ʻa e houa naʻe fekauʻi ai au ke u fai ʻa e meʻa ko iá, naʻe mahino kotoa kiate au ʻa e meʻa ke u faí. Naʻá ku hū ki he ʻEikí, peá u tohi ʻa e meʻa ne fakahā mai ʻe he ʻEikí ke u tohí.”42