Hisitōlia ʻo e Siasí
43 Ko ha Fiemaʻu Maʻongoʻonga Lahi Ange ke Uouangatahá


“Ko ha Fiemaʻu Maʻongoʻonga Ange ke Uouangatahá” Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 2, ʻIkai ha Nima Taʻemaʻa, 1846–1893 (2020)

Vahe 43: “Ko ha Fiemaʻu Maʻongoʻonga Ange ke Uouangatahá”

Vahe 43

Ko ha Fiemaʻu Maʻongoʻonga Ange ke Uouangatahá

ʻĪmisi
Ko e lulululu ʻa ha ongo tangata

ʻI Sepitema ʻo e 1892, naʻe tūʻuta ʻa Falanisisi Laimani mo ʻAnitoni Lani ʻi Seni Siaosi, ʻi ʻIutā. Naʻe lau uike ʻa e ʻaʻahi holo ʻa e ongo ʻaposetoló ki he ngaahi uōtí mo faleʻi e Kāingalotú ʻi he ngaahi feituʻu lotoloto mo fakatonga kotoa ʻo ʻIutaá. ʻI he ofi ke meimei ʻosi ʻa e Temipale Sōlekí, naʻe kamata ke poupouʻi ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e Kāngalotú ke nau uouangataha ange. Ka naʻe faʻa ʻilo ʻe Falanisisi mo ʻAnitoni ʻi heʻena fefonongaʻakí ʻa e lōmekina ʻa e ngaahi uōtí mo e ngaahi koló ʻi he fekeʻikeʻí kae ʻikai ko e feʻofoʻofaní mo e fetokoniʻakí. Naʻe ʻikai ke toe kehe ʻa Seni Siaosi.1

Naʻe tupu e konga lahi ʻo e fakakikihí mei he ngaahi meʻa fakapolitikalé. Kuo lauitaʻu, ne fili ʻe he Kāingalotu ʻi ʻIutaá haʻanau kau fakafofonga fakalotofonua ʻi he Paati ʻa e Kakaí, ko ha paati fakapolitikale naʻe tokolahi taha ai ʻa e kāingalotu pē ʻo e Siasí. Ka naʻe fakangata ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻa e Paati ʻa e Kakaí ʻi he 1891, pea nau poupouʻi e Kāingalotú ke nau kau ki he Temokalatí pe ko e Lepupeliká, ʻa e e ongo paati ia naʻá na puleʻi ʻa e ngaahi meʻa fakapolitikalé ʻi he ʻIunaiteti Siteití. Naʻe ʻamanaki ʻa e kau taki ko ʻení ko e tokolahi ange ʻo e Kāingalotú ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikalé te ne fakatupulaki ange honau ivi tākiekina ʻi he ngaahi fili fakalotofonuá pea mo ia ʻi Uasingatoni, DC. Naʻa nau tui foki ko ʻene kehekehe ʻangé ʻe tokoni ia ki he Siasí ke ne aʻusia ʻa e faʻahinga taumuʻa hangē ko e tuʻunga fakasiteiti ʻo ʻIutaá mo hono fakamolemoleʻi fakalūkufua ʻa e Kāingalotu kuo nau fakahoko ʻa e mali tokolahí kimuʻa ʻi he Fanongonongo Fakamafaiʻí.2

Ka ko e fuofua taimi ʻeni, naʻe kau ai ʻa e Kāingalotú ʻi he ngaahi fefakakikihiʻaki fakaʻita ʻi he kehekehe ʻo e ngaahi fakakaukau fakapolitikalé.3 Naʻe hohaʻa ʻa Uilifooti Utalafi ko e fepakipakí, pea naʻá ne poupouʻi e Kāingalotú ʻi he konifelenisi lahi ʻo e 1892 ke tuku ʻenau fekainakí.

Naʻe pehē ʻe Uilifooti, “ʻOku maʻu ʻe he tangata kotoa pē ʻa e totonu—kau palōfita, kau ʻaposetolo, kau māʻoniʻoni, mo e kau angahalá—ki heʻene ngaahi tui fakapolitikalé ʻo hangē ko ia ʻokú ne maʻu ki heʻene ngaahi tui fakalotú.” Naʻá ne fakatokanga ange, “ʻOua te mou tukuakiʻi mo fakakikihi kovi mo fai ha fakamatala loi koeʻuhí ko ha faʻahinga faikehekehe ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikalé.

Ko e ʻulungaanga ia te tau iku ʻauha aí.”4

Naʻe hangē pē ʻa Seni Siaosi ko e ngaahi feituʻu kehé, naʻe tui e tokolahi taha ʻo e Kāingalotu ʻoku totonu ke nau kau ki he Paati Temokalatí, koeʻuhí ko e Paati Lepupeliká, naʻe angamaheni ʻaki ʻenau tāimuʻa e ngaahi ngāué ke fakafepakiʻi e mali tokolahi ʻa e Siasí. ʻI he ngaahi komiunitī lahi, ko e ʻulungaanga maheni tahá naʻe ʻikai ke teitei lava ke hoko ha Kāingalotu lelei ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko ha taha Lepupelika.5

Naʻe fie maʻu ʻe Uilifooti Utalafi mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ke nau poleʻi ʻa e fakakaukau ko ʻení, tautautefito he naʻe puleʻi ʻa e ʻIunaiteti Siteití ʻe ha puleʻanga Lepupeliká he taimi ko iá.6 ʻI he ʻilo lahi ange ʻa ʻAnitoni mo Falanisisi fekauʻaki mo e tūkunga ʻo Seni Siaosí, naʻá na fie maʻu ke na tokoniʻi ʻa e Kāingalotú ke mahino kiate kinautolu te nau lava pē ke kehekehe fakapolitikale ʻo ʻikai ke fakatupu ai ha mamahi pe māvahevahe ʻi he Siasí.

Lolotonga ha fakataha lakanga fakataulaʻeiki ʻi ha efiafi ʻe taha, naʻe fakamanatu ange ʻe Falanisisi ki he kakai tangatá naʻe fie maʻu ʻe he Siasí ha kāingalotu ʻi he ongo faʻahi fakapolitikalé fakatouʻosi. Naʻá ne fakapapauʻi ange kiate kinautolu, “ʻOku ʻikai ke tau fie maʻu ke liliu ha taha Temokalati.” Ka naʻá ne pehē ko e kāingalotu ko ia naʻe ʻikai ke nau ongoʻi ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha fepikitaki mālohi ki he Paati Temokalatí ʻoku totonu ke nau fakakaukau ke nau kau mo e kau Lepupeliká. Naʻá ne pehē, “ʻOku fuʻu siʻisiʻi ange ʻa e faikehekehe ʻi he ongo pātí ʻi he meʻa ne ʻuluaki fakakaukau ki aí.”7

Naʻe fakahaaʻi leva ʻe Falanisisi ʻene ʻofa ki he Kāingalotú kotoa, ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻenau ngaahi fakakaukau fakapolitikalé. Naʻá ne fakamamafaʻi ange, “Kuo pau ke ʻoua naʻa tau fakaʻatā ha faʻahinga femamahiʻaki ʻi hotau lotó.”8

Hili ha ʻaho ʻe ua, naʻe ʻalu ʻa Falanisisi mo ʻAnitoni ki he Temipale Seni Siaosí. Naʻá na tokoni ʻi he papitaisó, ʻenitaumení, mo e ngaahi ouau kehé. Naʻe nofoʻia ʻe ha laumālie langaki moʻui ʻa e falé.9

Ko e faʻahinga laumālie ia naʻe fie maʻu ʻe he Kāingalotú ʻi heʻenau teuteu ke fakatapui ha toe temipale ʻe taha ki he ʻEikí.


ʻI Sōleki Sití, naʻe ngāue fakavavevave ʻa e kau tufungá, kau ngāue fakaʻuhilá, mo e kau ngāue taukei kehé ke fakapapauʻi naʻe maau ʻa loto ʻi he temipale ʻi Sōleki Sití ki he fakatapuí ʻi ʻEpeleli 1893. ʻI he ʻaho 8 o Sepitemá, naʻe ʻahia ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e falé mo e tokotaha tā palani ko Siosefa Toni Kālosi ʻIongi mo ha niʻihi kehe. ʻI heʻenau hū mei he loki ki he loki, ʻo ʻaʻahi e ngāue naʻe lolotonga faí, naʻe fiefia e kau mēmipa ʻo e kau palesitenisií ʻi he meʻa ne nau mamata ki aí.

Naʻe hiki ʻe Siaosi Q. Kēnoni ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē, “ʻOku fakaʻosiʻosi e meʻa kotoa pē ʻi ha lelei tahá.”

Naʻe saiʻia taha ʻa Siaosi ʻi he ngaahi fōtunga fakaonopooni ʻo e temipalé. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “ʻOku fakaʻohovale ʻa e ngaahi liliu kuo hokó ʻi he ngaahi meʻa foʻou kuo faʻú talu mei hono tā ʻa e ʻuluaki palani ʻo e temipalé. Naʻe palani ʻe Tulūmani ʻAnisela, ko e tokotaha tā palani totonu ia ʻo e temipalé, ke fakamāfanaʻi mo fakamaama ʻa e temipalé ʻaki e ngaahi sitou mo e ngaahi foʻi teʻelango. Ko e taimi ní kuo fakaʻatā ʻe he ngaahi tekinolosia foʻoú ke fokotuʻu ʻe he Kāingalotú ha ngaahi maama ʻuhila pea mo ha hita (heater) ke ne fakamāfanaʻi e ʻea ʻi he falé kotoa. Naʻe toki fokotuʻu foki ʻe he kau ngāué ha ʻeleveita ʻe ua ke tokoni ki he kau pataloní ke faingofua ʻenau ʻalu mei he fungavaka ki he fungavaka.10

Naʻe ʻosi e paʻanga ki he langá, ko ia ai naʻe veiveiua ʻa e kakai ʻe niʻihi pe ʻe maʻu ʻe he Siasí ʻa e naunau ke fakaʻosi ʻaki ʻa e temipalé ʻi he māhina ʻe ono kimuʻa pea fakatapuí. ʻI he kamataʻanga ʻo e taʻu 1890, naʻe ʻinivesi lahi ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi ha fale ngaohiʻanga suka ʻi he fakatonga ʻo Sōleki Sití, mo e ʻamanaki ke tō ha ngoue ke fakapaʻanga maʻá e kau ngoue fakalotofonuá pea fokotuʻu ha ngaahi ngāue foʻou maʻá e tokotaha kotoa pē te nau ala mavahe mei ʻIutā ki ha ngaahi faingamālie ngāue lelei ange. Naʻe toʻo ʻe he puleʻanga ʻo e fonuá ʻa e paʻanga ko ʻeni naʻe fakahuú fakataha mo e mole e koloa ʻa e Siasí, pea nounou ai e ngaahi maʻuʻanga tokoni mahuʻinga ʻa e kau taki ʻo e Siasí naʻa nau mei fakaʻaongaʻi ke fakaʻosi ʻaki e temipalé.11

Naʻe feinga e Fineʻofá, Ngaahi Houalotu Fakalakalaka ʻo e Mutualé, Palaimelí, mo e Lautohi Faka-Sāpaté ke tokoni ke fakamaʻamaʻa e kavenga fakapaʻangá ʻaki hono tānaki ʻo e ngaahi foakí ki he paʻanga ʻo e temipalé. Ka naʻe kei lahi ange pē ʻa e ngāue ke faí.

ʻI he ʻaho 10 ʻo ʻOkatopá, naʻe fakataha e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá pea mo e kau taki kehe ʻo e Siasí, kau ai e kau palesiteni fakasiteikí mo e kau pīsopé, ʻi he loki fakatahaʻanga lahi kuo mei ʻosí ʻi he fungavaka ʻi ʻolunga ʻo e temipalé. Ko e taumuʻa ʻo e fakatahá ke uki e kau taki fakalotofonuá ke tokoni ʻi hono tānaki ha paʻanga ki he temipalé.12

Hili ha taimi nounou mei hono kamataʻi ʻe Siaosi Q. Kēnoni ʻa e fakatahá, naʻe lipooti ʻe Sione Uinitā, ko ha tokoni ʻi he Kau Pīsopeliki Pulé, ki he fakatahá naʻe fie maʻu ha toe $175,000 ke fakaʻosi ʻaki ʻa e temipalé. ʻE toe lahi ange e fakamole ki hono fakanaunauʻi ʻa lotó.

Naʻe lea ʻa Uilifooti Utalafi fekauʻaki mo ʻene holi fakamātoato ke ʻosi ʻa e temipalé ʻo fakatatau mo hono fakataimi-tēpileʻí. Hili ia naʻe poupouʻi ʻe Siaosi ʻa e kau tangata ʻi he lokí ke fakaʻaongaʻi honau ivi tākiekiná ke tānaki e paʻanga naʻe fie maʻú. Naʻe fie maʻu ke tānaki ha paʻanga pau ʻi he siteiki takitaha ʻo makatuʻunga ʻi he tokolahi mo e paʻanga hū mai ʻa e ngaahi fāmili fakafoʻituituí.

Naʻe ongoʻi ʻe he kau tangata ʻi he lokí ʻa e mālohi ʻo e Laumālié pea nau loto ke tokoni. Naʻe fokotuʻu ange ʻe ha tangata ko Sione R. Mētoki, ke fakahaaʻi ʻe kinautolu kotoa naʻe ʻi aí ʻa e lahi ʻo e paʻanga naʻa nau loto ke foaki fakatāutaha ki he temipalé. Naʻe palōmesi taha taha e kau taki ʻo e Siasí, te nau angaʻofa ʻo foaki fakakātoa ha $50,000 tupu.

Kimuʻa pea fakaʻosi ʻa e fakatahá naʻe pehē ʻe Siaosi, “ʻI heʻeku fakakaukaú, kuo teʻeki ke ʻi ai ha taimi talu hono fokotuʻu ʻo e Siasí, naʻe ʻi ai ha fiemaʻu maʻongoʻonga ange ke faaitaha ʻa e Siasí ka ko e taimí ni.” Naʻá ne fakamoʻoniʻi naʻe faaitaha ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí pea nau fekumi maʻu pē ke ʻilo ʻa e fakakaukau mo e finangalo ʻo e ʻEikí ki he founga ke tataki ʻaki ʻa e Siasí.

Naʻá ne fakahā, “Kuo faitāpuekina kitautolu ʻe he ʻEikí peá Ne ʻafioʻi ʻetau ngaahi ngāué. Kuó Ne fakahā mahino mai kiate kitautolu ʻi he ʻaho kotoa pē, ʻa e meʻa ʻoku totonu ke tau faí”13


Naʻe kau ʻa Siosefa Tiini ko e palesiteni mālōlō ʻo e misiona Haʻamoá ʻi he taha ʻo e kau tangata tufunga naʻe ngāue ʻi he temipalé. . Naʻe foki mai ʻa Siosefa mei he Pasifikí ʻi he taʻu ʻe ua kimuʻá. Naʻá ne fāinga ʻi ha vahaʻataimi ke kumi ha ngāue tuʻumaʻu ke tokoni ki hono ongo uaifí fakatouʻosi, ʻa Seli mo Fololeni, mo e fānau ʻe toko fitu. ʻI he taimi naʻe fakangāueʻi totongi ai ia ʻi he temipalé ʻi Fēpueli 1892, naʻe hoko e ngāué ko ha tāpuaki maʻongoʻonga. Ka naʻe ʻikai feʻunga ʻene vahé mo e paʻanga hū mai ʻa Seli mei heʻene tuituí mo e ngaohi kofú ke fafanga, maʻu ha nofoánga, mo fakavala ʻa e fāmili tokolahí.14

ʻI he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1892, naʻe tali ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ke hiki peseti ʻe hongofulu e vahe ʻa e kau tangata ngāue ʻo e temipalé ke fakapapauʻi naʻa nau vahe tatau mo e kau ngāue totongi kehe ʻi he ngāueʻangá. Ko e vahenga lahi taha ʻeni kuo totongi ki ha niʻihi ʻo e kau tangatá.15 Naʻe houngaʻia ʻa Siosefa mo hono ongo uaifí ʻi he hiki (e vāhengá), ka naʻe kei hokohoko atu pē ʻenau fusimoʻomó.

Naʻa nau faivelenga ʻi hono totongi ʻenau vahehongofulú, pea aʻu ʻo nau foaki ha paʻanga ʻe uofulu-mā-nima ki he paʻanga ʻo e temipalé.16

ʻI he ʻaho 1 ʻo Tīsemá, naʻe maʻu ʻe Siosefa ʻene sieke vahe fakamāhiná ko e $98.17. ʻI he tuku ʻa e ngāué, naʻá ne ʻalu ki ha falekoloa ofi mai ke totongi e moʻua tola ʻe nima. Ko e tokotaha naʻe ʻoʻona ʻa e falekoloá ko e pīsope ʻa Siosefá, naʻe ʻikai ke ne tali leva ʻa e totongí, ka naʻá ne talaange kiate ia kuo toki kole ange ʻa ʻenau palesiteni fakasiteikí ke foaki ʻe he fāmili kotoa pē ʻi he siteikí ha paʻanga pau ki he Siasí ki hono langa ʻo e temipalé. Kuo kole ange kia Siosefa mo hono fāmilí ke nau foaki ha paʻanga ʻe teau.

Naʻe moʻutāfuʻua ʻa Siosefa. Ne toki fāʻele ʻa Seli, pea naʻe kei fie maʻu ke totongi ʻe Siosefa ʻa e toketaá. Naʻe moʻua paʻanga foki ki he ngaahi falekoloa ʻe nima kehe pea mo e totongi ʻo e nofoʻanga ʻo Fololení. Naʻe tānaki fakataha hono moʻua ke totongí, naʻe laka ia ʻi hono vāhenga fakamāhiná, ʻa ia naʻe siʻi ange ia ʻi he paʻanga kuo kole mai ʻe he siteikí ke ne foakí. Te ne lava fēfē ke foaki e paʻanga lahi ko iá —tautautefito ki he hili hono foaki ʻe hono fāmilí ʻa e paʻanga ʻe uofulu-mā-nima ʻi ha feilaulau lahi?

Neongo e faingataʻaʻia ʻa Siosefa ke fakahoko hono fatongiá, ka naʻá ne loto fiemālie ke kumi ha founga ke maʻu ai ʻa e paʻangá. Naʻá ne tohi he pō ko iá ʻi heʻene tohinoá, “Te u fai hoku lelei tahá, mo falala ki he ʻEikí ke u lava ia.”17


ʻI he Sānuali ko iá, naʻe ui ʻe Maihea, ko ha taki matuʻotuʻa ʻo e Kāingalotu ʻi he ʻOtu Motu Tuamotú, ha konifelenisi ʻi Faaite, ko ha motu ʻoku meimei maile ʻe tolungeau ki he tokelau hahake ʻo Tahití. Naʻe tō ha ʻuha lahi ʻaupito ʻi he ngaahi ʻaho ko iá ʻo aʻu ki he konifelenisí, ka ne vilitaki pē ʻa e Kāingalotú ʻo ʻikai ke hanga ʻe he ʻeá ʻo taʻofi kinautolu mei heʻenau omi [ki he konifelenisí].18

ʻI ha pongipongi ʻe taha kimuʻa siʻi pē e konifelenisí, naʻe ʻomi ʻe ha kiʻi matangi mālohi ha vaka ʻe fā ki Faaite mei Takaloa, ko ha motu ki ha fakatokelaú ʻoku ʻaho ua e folau ki aí. Naʻe ʻilo ʻe Maihea naʻe ʻi ai ha kau tangata papālangi ʻe toko fā ʻi he Kāingalotu foʻou ne tūʻuta angé, naʻa nau pehē ko e kau faifekau kinautolu ʻo e Siasí, pea naʻa nau maʻu ʻa e mafai ke akoʻi ʻa e ongoongolelei kuo fakafoki maí.19

Naʻe huʻuhuʻu ʻa Maihea. ʻI he taʻu ʻe fitu kimuʻa angé, naʻe haʻu ha faifekau ʻo e Siasi Kuo Toe Fokotuʻutuʻu ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ki hono koló ʻi he motu ofi mai ko Anaá. Naʻe fakaafeʻi ʻe he faifekaú ʻa e Kāingalotu Anaá ke nau kau fakataha mo ia ʻi he lotu, ʻo ne pehē kuo mavahe ʻa Pilikihami ʻIongi mo e Kāingalotu ʻi ʻIutaá mei he siasi moʻoni ʻo Kalaisí. Naʻe tali ʻe he kāingalotu tokolahi ʻene fakaafé. Ka naʻe fakafisingaʻi ia ʻe Maihea mo ha niʻihi, ʻi heʻenau manatuʻi kuo fekauʻi mai ʻe Pilikihami ʻIongi ʻa e kau faifekau kuo nau akoʻi kiate kinautolu ʻa e ongoongoleleí.20

Naʻe taʻepauʻia ʻa Maihea mo e Kāingalotu Tuamotú pe ko e kau faifekau foʻou ko ʻení ko e kau fakafofonga moʻoni ʻo e Siasí, ko ia naʻe ʻikai ke nau talitali lelei kinautolu, kae ʻoange pē ha foʻi niu mata ke nau kai. Ka, naʻe ʻikai ke fuoloa, kuo ʻilo ʻe Maihea ko e faifekau taʻu motuʻa tahá naʻe vaʻe taha pē pea ko hono hingoá ko Sēmisi Palauni, pe lakabo, ʻa ia ko e hingoa ia ʻo e taha ʻo e kau faifekau naʻá ne akoʻi ʻa e ongoongoleleí kiate iá. Ne aʻu ki he Kāingalotu naʻa nau fuʻu kei iiki ke feʻiloaki fakatāutaha mo Sēmisi Palauní kuo nau ʻosi fanongo mei he toʻu tangata taʻu motuʻa angé ki heʻenau lea ʻaki hono hingoá.

Koeʻuhí naʻe kui ʻa Maihea pea ʻikai ke ne lava ʻo sio tonu ke ne ʻiloʻi ʻa e faifekaú, naʻá ne fai ha ngaahi fehuʻi ki ai.21 Naʻe pehē ange ʻe Maihea, “Kapau ko e tokotaha tatau pē koe naʻe ʻiate kimautolu kimuʻá, kuo mole ho vaʻe ʻe taha, he ko e lakabo naʻá ku maheni mo iá naʻe ua hono vaʻé.”

Naʻe toe ʻeke ange ʻe Maihea kia Sēmisi pe naʻá ne akoʻi ʻa e tokāteline tatau mo e tangata kuó ne papitaiso ia he ngaahi taʻu lahi kimuʻá.

Naʻe tali ange ʻe Sēmisi ʻio ʻokú ne fai ia.

Naʻe hokohoko atu pē e ngaahi fehuʻi ʻa Maiheá: Kuó ke haʻu mei Sōleki Siti? Ko hai ʻa e Palesiteni ʻo e Siasí he taimi ní ʻi he pekia ʻa Pilikihami ʻIongi? Ko e fē ʻa e nima ʻokú ke hiki ki ʻolungá he taimi ʻokú ke papitaiso ai [ha tahá]? ʻOku moʻoni koā ʻokú ke tui ki he mali tokolahí?

Naʻe tali ʻe Sēmisi e fehuʻi takitaha, ka naʻe kei taʻe-fiemālie pē ʻa Maihea. Naʻá ne fehuʻi ange, “Ko e hā e hingoa ʻo e kolo naʻe puke pōpula ai koe ʻe he kau Falaniseé?” Naʻe toe tonu pē e tali ʻe Sēmisi ʻa e fehuʻí.

Ko hono aofangatukú, ne mōlia atu e manavasiʻi ʻa Maiheá, pea naʻá ne lulululu fiefia mo Sēmisi. Naʻá ne pehēange, “Kapau naʻe ʻikai ke ke haʻu pea fakafiemālieʻi kimautolu ko e tangata tatau pē koe naʻe ʻi heni kimuʻá, naʻe mei taʻeʻaonga hono fekauʻi mai e kau talavou ko ʻení ki hení, koeʻuhí naʻe ʻikai ke mau mei tali kinautolu” ʻo ʻuhingá ki he kau faifekau naʻe omi mo Sēmisí.

Naʻe pehē ange ʻe Maihea, “Ka ko ʻeni, ʻoku mau talitali lelei koe. ʻOku mau talitali lelei foki e kau talavou ko ʻení.”22


ʻI he māhina tatau pē, naʻe ʻaʻahi ʻa ʻAnitoni Lani, Falanisisi Laimani, pea mo B. H. Lōpeti ki Manasa, Kololato, ko e kole ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí. Kuo ʻosi e māhina ʻe fā talu mei hono kole ʻe ʻAnitoni mo Falanisisi ki he Kāingalotu ʻi Seni Siaosí ke tuku e fekeʻikeʻi ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikalé. Talu mei he taimi ko iá, naʻe hokohoko atu e fepakipaki tatau ʻo ne uesia ʻa Manasa mo e ngaahi komiunitī kehe ʻo e Kāingalotú. Ko e taimi ko ʻení, naʻe manavasiʻi ʻa e kau taki ʻo e Siasí koeʻuhí naʻe toe pē ha mahina ʻe ua pea fakatapui e Temipale Sōlekí, he ʻikai ke mateuteu ʻa e ngaahi komiunitī ko ʻení ki he fakatapuí ʻo kapau he ʻikai ke nau faaitaha ʻi he feohi mo e ʻofa.23

Naʻe fakataha ʻa e Kāingalotu tokolahi ʻi Manasa mo e kau taki ʻe toko tolu ʻo e Siasí ke fakahā ʻenau loto mamahí. Naʻe aʻu ki he houa ʻe hongofulu he ʻaho ʻe niʻihi ʻa e fakafanongo ʻa ʻAnitoni ki he ngaahi tukuakiʻi mo e ngaahi fetukuakiʻiʻakí fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakapolitikalé, pisinisí, mo e ngaahi fetaʻemahinoʻaki fakatāutahá. Naʻá ne lau fakakātoa ko e ngaahi fepakipaki fakafoʻituitui ʻe onongofulu-mā-nima naʻe fie maʻu ʻe he Kāingalotu ʻi Manasá ke fakaleleiʻi ʻe he kau taki ʻo e Siasí.24

Hili hano toe vakaiʻi ʻo e ngaahi tūkungá takitaha, naʻá ne feinga mo hono kaungā ngāué ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi lāunga fakatupu moveuveu tahá. Naʻe ngāueʻi fakatāutaha ʻe he Kāingalotu ʻe niʻihi ʻenau ngaahi fetaʻemahinoʻakí pe ko ʻenau loto fiemālie ke kole fakamolemole ʻi he ʻao ʻo e kakaí koeʻuhí ko e ngaahi meʻa kuo nau lea ʻaki mo fakahokó. Neongo naʻe loto mamahi ʻa e niʻihi ʻi he ngaahi fakaleleiʻi naʻe fokotuʻu angé, ka naʻa nau palōmesi ke nau talangofua ki ai.25

Hili ha uike ʻe ua, naʻe tui ʻa ʻAnitoni, Falanisisi, mo B. H. kuo nau ʻosi fakahoko e meʻa kotoa naʻa nau lava ke fakahokó ke tokoni ki he Kāingalotu ʻi Manasá. Ka neongo ia, naʻa nau ʻilo naʻe kei toe pē ha fanga kiʻi fepakipaki iiki. Naʻa nau fakahinohinoʻi e kau palesitenisī fakasiteiki fakalotofonuá ʻo pehē, “ʻOku mau kole atu ke mou fakaʻaongaʻi homou iví kotoa ke fakaleleiʻi ha faʻahinga faingataʻa pē ʻoku kei fakatolonga mai, pea ke fakatahaʻi ʻa e kakaí ʻi he laumālie ʻo e ongoongoleleí.”26

Naʻe ʻalu ʻa B. H. ʻo fakahekeheka ʻa ʻAnitoni mo Falanisisi ki heʻena lēlué, ka naʻe ʻikai ke ne foki mo kinaua. Naʻe nofo hono mali fika uá, ko Sīlia, mo ʻena fānaú ʻi Manasa, pea naʻá ne fie nofo mo kinautolu ʻi ha toe ngaahi ʻaho siʻi.27

ʻI he aʻu ʻa B. H. ki ʻIutaá, naʻá ne tohi ʻi heʻene tohinoá ke fakahaaʻi ʻene ngaahi ngāue ke ikunaʻi e fekeʻikeʻí pea mo maʻu ha nonga ʻi heʻene moʻui ʻaʻaná. Ne laka hake he taʻu ʻe tahá, ʻene faingataʻaʻia ʻi heʻene fāinga ke poupouʻi e Fanongonongo Fakamafaiʻí. Neʻikai ke ne toe ʻita, ʻi heʻene manatuʻi ʻa e fakamahino fakalaumālie kuó ne maʻú hangē ha tapa ʻa ha ʻuhilá ʻi he taimi naʻá ne fuofua fanongo ai fekauʻaki mo e liliú.

Naʻe tohi ʻa B. H. ʻo pehē, “Mahalo kuó u maumaufono ʻi hono tukunoaʻi ʻa e ʻuluaki fakamoʻoni ne u maʻu fekauʻaki mo iá, ngaahi fakakaukau siokitá, ʻeku taʻe-fakapotopotó, mo e ʻuhinga fakaetangatá ke u fakafepakiʻiʻaki ʻa e ueʻi fakalaumālie ʻa e ʻOtuá.

Naʻe ʻikai ke mahino kiate au ʻa e ngaahi taumuʻa naʻe tuku mai ʻe he Fanongonongo Fakamafaiʻí. Naʻá ne hoko atu ʻo pehē, “ʻOku ʻikai pē [ke mahino ia kiate au] ʻo aʻu ki he ʻahó ni. Ka ʻoku ou tui ʻoku sai pē. ʻOku ou ongoʻi fakapapau ʻoku ʻi ai e taumuʻa ʻa e ʻOtuá ʻi ai, pea ʻe mahino kiate au ʻa e taumuʻá ʻi hono taimi totonu.28


ʻI he ʻaho 5 ʻo Sānuali 1893, naʻe ʻilo ʻe Siosefa Tiini kuo fakamoʻoni hingoa ʻa Penisimani Halisoni, ko e palesiteni ʻo e ʻIunaiteti Siteití ki he fanongonongo ʻo e fakamolemoleʻi fakalūkufuá [general amnesty] pea ʻoku aʻu ki hono fakamolemoleʻi ʻo e Kāingalotu naʻa nau fakahoko e mali tokolahí ka kuo ʻikai ke nau toe nofo fakataha hili ʻa e Fanongonongo Fakamafaiʻí.29

Naʻe ʻosi fanongonongo ʻe he palesitení ki he kau taki ʻo e Siasí ʻi ha ngaahi māhina siʻi kimuʻa te ne fakamoʻoni hingoa ʻi he fanongonongó. ʻI he fetuʻutaki tatau pē ko iá, naʻá ne kole ai ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí ke lotua muʻa hono uaifi, ko Kalolainé, he naʻá ne mei pekia. Hili ha ngaahi taʻu ʻo e fepakipaki ʻi he vahaʻa ʻo e Kāingalotú mo e puleʻangá, naʻe fakaʻohovale ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e kole naʻe fai angé—pea naʻa nau ongoʻi langilangiʻia ke fakahoko ia.30

Naʻe ʻikai ke loko fiefia ʻa Siosefa ʻi he fanongonongo ʻo e fakamolemoleʻí, koeʻuhí naʻe teʻeki ke ne liʻaki hono fāmili he mali tokolahí hili ʻa e Fanongonongo Fakamafaiʻí. Ka naʻe fakatokangaʻi ʻe he Deseret News mo e ngaahi nusipepa kehe ʻi ʻIutaá ʻa e fakataipe mahuʻinga ʻo e fanongonongó, pea mo e ngaahi fakamatala naʻa nau poupouʻi ʻa e Kāingalotú ke nau fakamālō kia Palesiteni Halisoni ʻi hono foaki tauʻatāina ange iá.31

Lolotonga iá, kuo fakalahi ʻe Siosefa mo e kau ngāue kehé ʻenau ngaahi ʻaho ngāué ʻaki ʻa e houa ʻe ua ke fakaʻosi ʻa e Temipale Salt Lake ki he ʻaho 6 ʻo ʻEpelelí. Naʻe toutou ʻaʻahi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ki he feituʻu naʻe fai ai e langá, ke vakaiʻi e ngaahi fakamatala fakaikiikí mo poupouʻi ʻa e kau tangata nimameaʻá ʻi heʻenau ngāué.32

ʻI he tafaʻaki ʻa Siosefá, naʻá ne fakapapauʻi ke fai hono lelei tahá ke langa ʻa e temipalé pea fakahoko ʻene palōmesi ke foaki ʻa e tola ʻe teau ki hono fakaʻosí. ʻI Fēpueli, naʻe kaniseli ʻe he ʻaposetolo ko Sione W. Teilá ʻa e tola ʻe teau ko e tupu ʻo e nō naʻá ne ʻoange kia Siosefa, pea naʻe lau leva ʻe Siosefa ko ha tāpuaki ia. Naʻá ne hiki ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē, “ʻOku ou lau kuo toe fakafoki mai ʻe he ʻEikí ʻa e paʻangá kiate au.33

Naʻe totongi ʻe Siosefa ʻa e tola ʻe fitungofulu-mā-nima ʻi Māʻasi ki hono langa ʻo e temipalé, pea naʻá ne ʻamanaki ke ne totongi ʻa e toenga ʻo e tola ʻe uofulu-ma-nimá ʻi ʻEpeleli, kimuʻa ʻi hono fakaʻosi ʻo e temipalé. Naʻá ne ʻave foki ha toko ua ʻo ʻene fanaú ke na mamata ʻi loto ʻi he temipalé. Naʻá ne fakaʻaliʻali kiate kinaua ha fuʻu faiʻanga papitaiso lahi ʻoku hili ʻi he tuʻa ʻo e fanga pulu ukamea ʻe toko hongofulu-mā-ua ʻi he feituʻu faiʻanga papitaisó—naʻe fakamanavahē ia ki hono kiʻi foha taʻu nima, ko Sesipaá, he naʻá ne fakakaukau ko ha fanga monumanau moʻoni.34

Naʻe tā ʻe ha kau tā valivali ha ngaahi fakatātā fakaʻofoʻofa ʻi he holisi ʻo ha loki ʻenitaumeni ʻi lalo ʻi he temipalé ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e ngoue ko ʻĪtení, ʻo kakato ai mo e ngaahi vaitō, lotoʻataʻatā musieʻia, mo ha ngaahi tafungofunga fakaʻofoʻofá. Naʻe taki atu ʻe ha sitepu mei he loki ko ʻení ki ha loki ʻenitaumeni ʻe taha, ʻa ia naʻe ʻi ai ha toe ngaahi tāvalivali ʻi he holisí ʻo ha ngaahi toafa, ngaahi lilifa māmāsila, fanga monumanu kaivao, mo ha ngaahi ʻao fakapōpōʻuli naʻa nau fakatātaaʻi ʻa e moʻuí hili ʻa e Hingá. Kimuʻa pea kamata ʻa e tāvalivali he holisí, naʻe ʻosi vaheʻi ha tokolahi taha ʻo e kau tāvalivali ʻi he ngāué ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí pea nau kau ki he taha ʻo e ngaahi ako lelei taha ʻi he māmaní mei he kau faiako ʻaati ʻi Pālesi.35

ʻI he ofi ki he fakaʻosinga ʻo Māʻasi 1893, naʻe ui ʻe Pīsope Sione Uinitā ʻa e kau ngāué ke fakataha mai peá ne tapou kiate kinautolu ke fakaleleiʻi ha ngaahi femamahiʻaki pe ongoʻi fetāufehiʻaʻaki ʻi he kau ngāué. Naʻe fie maʻu ke mateuteu fakatuʻasino ʻa e temipalé ki he fakatapuí, ka naʻe fiemaʻu foki ke mateuteu fakalaumālie ʻa e kau ngāue.36

Naʻe uki ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ha ʻaukai makehe ʻa e Siasí fakakātoa ke fakahoko ʻi he ʻaho ʻe hongofulu-mā-ua kimuʻa ʻi he fakatapuí ke tokoni ki he kotoa ʻo e Kāingalotú ke nau fakalelei ki he ʻOtuá mo e niʻihi kehé.

Naʻa nau fai ha tohi ki he kāingalotu kotoa ʻo e Siasí, “Kimuʻa pea tau hū ki he temipalé ke fakafeʻiloaki kitautolu ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí ʻi ha fakataha molumalú, ʻoku totonu ke siʻaki meiate kitautolu ha faʻahinga felotokoviʻaki pe taʻefeʻofaʻaki.”37

ʻI he ʻaho naʻe fakahoko ai ʻa e ʻaukaí, ko ha Tokonaki, naʻe fakatahataha ʻa Seli mo Fololeni Tiini mo e Kāingalotu kehe ke hiva, lea, mo lotu. Ka naʻe ʻikai lava ke kau fakataha ʻa Siosefa mo kinautolu. Naʻe kei lahi e ngāue ke fai he temipalé, pea naʻá ne kei ngāue mo hono kaungā ngāué ʻi he kotoa ʻo e ʻahó, ʻo ʻaukai pē he lolotonga ʻo e ngāué.38

ʻI he ngaahi ʻaho ne hoko atu aí, naʻe tokoni ʻa Siosefa ki hono fakatoka e falikí lolotonga iá naʻe ʻi ai e timi ʻo ha kau fola kāpetí, kau tau puipui, kau vali, kau vali koula fakasanisaní, mo e kau ngāue ʻuhila naʻa nau taʻe-mālōlō hono fakaʻosiʻosi e ngaahi ngāue he mōmeniti fakaʻosí. Naʻe teuteuʻi leva ʻe ha kōmiti ʻo ha kakai tangata mo e fefine ʻa e ngaahi lokí ʻaki e ngaahi naunau fale fakaʻofoʻofa mo ha ngaahi teuteu kehe pē. Naʻe ʻi he ngaahi naunau naʻe lava ke nau maʻú ʻa e ngaahi ʻufiʻufi silika ʻo e ʻōlitá mo e ngaahi ngāue fakameaʻa kehe naʻe foaki ʻe ha kau fafine ʻi he ngaahi uōtí ʻi he koló kotoa.

Naʻe kei lahi pē e ngāue naʻe fie maʻu ke fakahoko hili ʻa e fakatapuí, ka naʻe fakapapauʻi ʻe Siosefa ke maau ʻa e temipalé ke fakaava hono ngaahi matapaá ʻi he ʻaho ne kotofa ki aí. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Hili kotoa iá, naʻe lelei e ngaahi meʻa kotoa pē.”39


ʻI he ʻaho naʻe fakahoko ai e ʻaukai kotoa ʻa e Siasí, naʻe maʻu ʻe Susa Keiti ha tohi mei heʻene tama fefine taʻu hongofulu-mā-hiva, ko Liá, ko ʻene fie maʻu ha fakalelei. ʻI he taimi ko iá naʻe nofo ʻa Susa ʻi Polovo kae ako ʻa Lia ʻi he kolisí ʻi Sōleki Siti. Naʻe tohi ʻa Lia ʻo pehē, “Naʻe ʻikai ke u fakakaukau ko ʻeku faʻē ʻofa ʻaʻakú ʻa e tokotaha ʻoku totonu ke u kolea ʻene fakamolemolé kuo pau ke u kole ke fakamolemoleʻi au he ngaahi ongo ʻo e kuohilí mo e ngaahi fakafepakí.”40

Kimuʻa ange ʻi he uike ko iá, naʻe fakakikihi ʻa Susa mo Lia fekauʻaki mo e tamai ʻa Liá, ko ʻAlamā Tanifooti. Naʻe veteʻi ʻe Susa ʻa ʻAlamā ʻi he ngaahi taʻu kimuʻá ko e ʻikai ke ne kei matuʻuaki ʻene inu kava mālohí mo hono ngaohikovia iá. Naʻe tauhi fakalao ʻe ʻAlamā ʻa Lia, ko ia ai naʻe tupu hake ʻa Lia mo e fāmili ʻo ʻene tamaí, ʻo mamaʻo meia Susa.

Naʻe toe mali ʻa ʻAlamā pea ʻi ai ʻene fānau tokolahi ange. Neongo naʻe hokohoko atu e fefaʻuhi ʻa ʻAlamā mo e Lea ʻo e Potó, ka naʻá ne hoko ko e husepāniti mo e tamai angaʻofa pea naʻá ne tokonaki maʻa hono fāmilí pea ohi hake kinautolu ʻi he Siasí. Naʻe ʻofa ʻa Lia ʻiate ia pea naʻe kehe ʻene fakakaukau ki aí mo e fakakaukau ʻa ʻene faʻeé. Naʻe talaange ʻe Lia kia Susa, “ʻOkú ke ʻiloʻi ʻeku ngaahi ongó pea ʻoku ou fie vahevahe ia.” ʻOku ou ʻofa ʻi heʻeku faʻeé ʻo laka ange ia ʻi he meʻa ʻoku ou lava ke fakamatalaʻí, ka ʻoku ou ʻofa foki ʻi heʻeku tamaí.”

Hili ʻena fakakikihí, naʻe kei ongoʻi ʻe Lia naʻe fie maʻu ke ne kole fakamolemole. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “ʻOku ou maʻu ha loto fakatōkilalo mo fakatomala moʻoni pea ʻoku ou kole atu ke ke fakamolemoleʻi pea fakangaloʻi.”41

ʻI he taimi naʻe lau ai ʻe Susa ʻa e tohí, naʻá ne fakaʻofaʻia ʻi hono ʻofefiné ʻi heʻene mafasia ʻi he ongoʻi halaiá. Naʻe faleʻi ʻe Pilikihami ʻIongi, ko e tamai ʻa Susá, ke ne fakamuʻomuʻa maʻu pē hono fāmilí, ʻo ne palōmesi ange ko e meʻa maʻongoʻonga kotoa pē te ne ikunaʻí ʻe tānaki atu ki hono nāunaú ʻamui. Talu mei ai, mo e lavameʻa ʻa Susa ʻi ʻapi mo e feituʻu kehe pē. ʻI hono taʻu tolungofulu-mā-fitú, naʻá ne ʻi ha nofo-mali feʻofoʻofani, moʻui e fānau ʻe toko ono mo e taha ʻoku ʻamanaki ke fanauʻi mai, pea ʻoku ʻiloa ia ko e tokotaha faʻu tohi mohu talenitiʻia mo lahi taha ʻi he Siasí.42

Ka ʻi he kotoa ʻo ʻene ngaahi lavameʻá, naʻe faʻa ongoʻi pē ʻe Susa ʻokú ne tónounou ʻene ngaahi tōnounoú ʻi heʻene ngaahi fakaʻānaua taumamaʻo ki hono tuʻunga fakaefaʻē moʻoní. Naʻe faingataʻa moʻoni hono vā fetuʻutaki mo Liá. Naʻe ʻikai pē ke na toe feohi hili ha ngaahi taʻu lahi ʻo e veté. Ka neongo ia, ʻi he taʻu hongofulu-mā-nima ʻa Liá, naʻe fokotuʻutuʻuʻe Susa ke na fakataha ʻi he Fale Laioné {Lion House}, ne na fefāʻofuaʻaki mo fetangihi ʻi he feifia. Mei he taimi ko iá ʻo faai mai, naʻe fiefia ʻa Susa mo Lia ʻi hona vā fetuʻutaki ʻo e feʻofaʻaki mo e feongoʻiʻaki, pea naʻá na ongoʻi he taimi ʻe niʻihi naʻá na hangē ange ha ongo tautehiná kae ʻikai ko ha faʻē mo haʻane tama fefine.43

ʻI he Tokonaki, ko e ʻaho 25 ʻo Māʻasí, naʻe kau atu ʻa Susa ki he fakataha ʻaukai makehé mo hono kaungā Kāingalotu ʻi Polovó. Naʻá ne fakakaukau maʻu pē kia Lia. Naʻe fakatokangaʻi ʻe Susa ʻe fakahoko ʻe he filí ʻa e meʻa kotoa pē te ne lavá ke maumauʻi e ngaahi haʻi ʻo e feʻofaʻaki ne toki fakatupulaki ní ʻi hono vahaʻa mo ʻene tama fefine lahitahá, pea he ʻikai ke ne fakaʻatā ia.

Naʻá ne tali ʻi he vave tahá ki he tohi ʻa Liá. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Siʻeku taʻahine ʻofaʻanga mamae, ʻiloʻi ʻoku ou ʻofa lahi ange kiate koe ʻi he ʻaho kotoa pē.” Naʻá ne kole fakamolemole ai kia Lia peá ne palōmesi ange te ne fai lelei ange. Naʻá ne pehē ange, “ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻikai ke u ofiofi ki he haohaoá. “Mahalo ko e meʻa fakamamahi lahi taha kiate au ʻi hoʻo ngaahi lea kiate aú, ko e moʻoní ko hoku tuha pē ʻoʻoku.”

Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Te ta lava ʻo ako ke tukunoaʻi e ngaahi meʻa ko ʻení ʻaki e lotu mo ha kiʻi ngāue mei heʻeta tafaʻakí. “ʻUma mai kiate au pea ʻoua ʻe toe fai ha lau ki ai ʻo taʻe ngata.”44