Hisitōlia ʻo e Siasí
42 Ueʻi Fakalaumālie ʻi he Matavai Fakalangí


“Ueʻi Fakalaumālie ʻi he Matavai Fakalangí,” vahe 42 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 2, ʻIkai ha Nima Taʻemaʻa, 1846–1893 (2020)

Vahe 42: “Ueʻi Fakalaumālie ʻi he Matavai Fakalangí”

Vahe 42

Ueʻi Fakalaumālie ʻi he Matavai Fakalangí

ʻĪmisi
tā tongitongi ʻo ha ʻāngelo ʻoku puhi meʻaifi

ʻI he kamataʻanga ʻo Sānuali ʻo e 1892, naʻe fakataha ai ʻa Sina ʻIongi mo ʻEmeline Uele mo e kau mēmipa kehe ʻo e poate lahi ʻo e Fineʻofá ʻi Sōleki Sití, ke palani ha “siupeli” fakamanatua ʻo e taʻu nimangofulu ʻa e Fineʻofá. Naʻe fie maʻu ʻe he poaté ha kau fafine ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní mei he funga ʻo e māmaní ke nau kau mai ki he kātoangá, pea nau ʻoatu ha tohi ki he Fineʻofa kotoa ʻi he Siasí, ʻo fakalotolahiʻi kinautolu ke nau kātoangaʻi haʻanau siupeli pē ʻanautolu.1

Hili ha “fakafeʻiloaki fakamāfana” ki he kau fafiné kotoa, naʻe kole ʻe he tohí ki he kau palesitenisī ʻo e Fineʻofá takitaha ke fakaafeʻi honau kāingalotú mo e kau taki lakanga fakataulaʻeikí ki he siupeli fakalotofonuá, pea ke fili ha kōmiti fokotuʻutuʻu ke nau palani ia. Naʻe ʻai ke kamata e kātoangá takitaha he hongofulú pongipongi ʻo e ʻaho 17 ʻo Māʻasí, ʻa e ʻaho naʻe fuofua fokotuʻu ai e Fineʻofá ʻi Nāvuú, pea fakatahataha hili ha houa ʻe ua mei ai ʻi ha “lotu fakafetaʻi fakataha mo e fakamālō ki he ʻOtuá.”2

Naʻe fakafalala lahi ʻa Sina kia ʻEmeline ke tokoni ʻi hono fokotuʻutuʻu e siupelí ʻi Sōleki Sití pea fiemālie ki ai e taha kotoa. Pea ʻi he kamataʻanga ʻo Māʻasí, naʻe femoʻuekina ʻaupito ʻa ʻEmeline ʻi he palaní. Naʻá ne tohi ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē, “ʻOku ou feinga ke fai e meʻa ʻe malavá ke teuteu ki he siupelí. ʻOku ou femoʻuekina lahi ange ʻi ha toe taimi.”3

Naʻe palani e poate ʻa e Fineʻofá ke fai e siupeli ʻa Sōleki Sití ʻi he tāpanekalé. Naʻa nau fie tautau ha ʻū tā valivali lalahi ʻo Siosefa Sāmita, ʻEma Sāmita, ʻIlisa R. Sinou, mo Sina ʻIongi ke ʻi mui ʻi he tuʻunga malangá ke teuteuʻi ʻaki.4

Naʻe tui ha kakai ʻe niʻihi naʻe taʻefeʻunga ia ke tautau e tā valivali ʻo ʻEma Sāmitá, ʻa e fuofua palesiteni ʻo e Fineʻofá, ʻi he tāpanekalé koeʻuhí he kuo nofo ia ʻi ʻIlinoisi peá ne kau atu ki he Siasi Fokotuʻutuʻu Foʻou ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻI he fakaʻau ke lahi ange ʻa e fakafekikí, naʻe fehuʻi ʻe Sina kia Palesiteni Uilifooti Utalafi pe ko e hā ʻene fakakaukau ki hono fakaʻaliʻali e tā valivalí. Naʻá ne pehē, “Ka ai ha taha ʻokú ne fakafepakiʻi ia, ta ʻoku pau pē ʻoku taʻemaaʻusia ʻene fakakaukaú.”5

ʻI he ʻaho ʻo e siupelí, ne tautau kotoa e ngaahi tā valivali ʻe faá ʻi he ʻū paipa ʻōkani ʻo e tāpanekalé. Naʻe ʻi honau tafaʻakí ha matalaʻiʻakau teuteu naʻe fokotuʻutuʻu ʻo hangē ha fuo ʻo ha kií ke fakataipe ʻa e kī naʻe fakatauʻatāinaʻi ʻaki ʻe Siosefa Sāmita e kakai fefiné ʻi he 1842.6 Naʻe tangutu ʻi he tuʻunga malangá ʻa Sina mo ʻEmeline fakataha mo Patisepa Sāmita, Sela Kimipolo, Mele ʻIsapela Hone, mo ha kau fefine kehe naʻa nau tokoni ki hono paotoloaki e misiona ʻo e Fineʻofá ʻi he taʻu ʻe nimangofulu kuo ʻosí. Naʻe lau afe ha kau mēmipa ʻo e Fineʻofá ne nau fakafonu e tāpanekalé. Naʻe tokolahi foki ai mo ha kau tangata, ʻo kau ai ʻa Siosefa F. Sāmita mo ha mēmipa ʻe toko ua ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá.7

Naʻe fakaava ʻe Sina e siupelí, mo ʻiloʻi naʻe kātoangaʻi foki ia ʻe he kau fafine ʻo e Siasí kotoa. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou fakaʻamu ne lava ke fanongo e kakaí kotoa ki heʻeku leá, ʻo ʻikai ngata pē ʻiate kimoutolu ko e kāinga ʻi he tāpanekale ko ʻení pea ʻi ʻIutā kotoa, ka ke fanongo ki ai pea mahino ia ki he kakai kotoa he konitinēniti ko ʻení, pea ʻikai ngata pē ai ka ki he ngaahi konitinēniti ʻo ʻIulope, ʻĒsia, ʻAfilika, mo e ʻotu motu ʻo e tahí.”

Naʻá ne tānaki atu ʻo pehē, “ʻI heʻetau hoko ko e houʻeiki fafine ʻo e houalotu ko ʻení, kuo vaheʻi kitautolu ki he taumuʻa ke fakafiemālieʻi mo fakanonga e mahakí mo e faingataʻaʻiá, mo e paeá mo e masivá.” “Kapau ʻe hokohoko atu ʻetau fakahoko ʻeni ʻi he laumālie ko iá, ʻe hoifua e ʻEikí kiate kitautolu, ʻi Heʻene hāʻele mai ke tānaki ʻEne ngaahi siuelí.”

Naʻe fehuʻi ange ʻe ʻEmeline ki he haʻofangá ʻi he fakaʻosinga ʻo e fakatahá. “Ko e hā ʻoku fakaʻilongaʻi ʻe he siupeli ko ʻeni ʻa e houʻeiki fafiné?” “ʻOku ʻikai ngata pē ʻi hono fokotuʻu ʻo e houalotu ko ʻení ʻe ha palōfita ʻa e ʻOtuá he taʻu ʻe nimangofulu kuo ʻosí, ka ʻoku fakatauʻatāinaʻi ai ha fefine mei he ngaahi tui halá, fakamahamahaló, mo e fakapoʻulí; kuo haʻu e māmá ki he māmaní, pea kuo fakatauʻatāinaʻi e houʻeiki fafiné ʻe he ongoongoleleí; kuo liliu e kī ʻo e ʻiló, pea kuó ne inu ʻi he ueʻi fakalaumālie he matavai fakalangí.”8


ʻI he taimi ko ʻení, naʻe ʻaʻahi mai ai ʻa Sālesi ʻEliote ko e palesiteni ʻo e ʻUnivēsiti Hāvatí ki Sōleki Siti, ʻi haʻane fononga ʻeveʻeva ki he fakahihifo ʻo e ʻIunaiteti Siteití. Naʻe tanganeʻia ʻa Salesi ʻi he kulupu tokosiʻi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní kuo nau omi ki Hāvati he taʻu kimuʻá, pea naʻá ne tali ha fakaafe ke lea ʻi he tāpanekalé.

Naʻe kau atu ha kakai ʻe toko fitu afe ke fanongo ki heʻene lea nounoú. Naʻe taukaveʻi ʻe Salesi e tauʻatāina fakalotú peá ne vikia e ngāue mālohi mo e faʻa ngāue ʻa e Kāingalotú, ʻo ne fakahoa lelei kinautolu mo e kau fuofua hikifonua Pilitānia naʻa nau fokotuʻu ʻa Hāvatí.9 ʻI hono fakaangaʻi kimui ange ʻe he Salt Lake Tribune mo e ʻū nusipepa kehé ʻene lea lelei kau ki he Kāingalotú, naʻe toe taukapoʻi pē kinautolu ʻe Sālesi.

Naʻá ne pehē, “ʻOku ou tui ʻoku totonu ke tau fakaʻapaʻapaʻi ʻenau totonu ki heʻenau koloá mo ʻenau tauʻatāina ke fakakaukau mo moihuú, ʻo tatau pē mo kinautolu ʻi he Katolika Lomá, kau Siú, Metotisí, pe faʻahinga tui fakalotu pē.”10

Naʻe tangutu ʻi he haʻofangá ʻa ʻAna Uitisou mo hono tokoua ko Petiloliné, mo e foha taʻu hongofulu mā fā ʻo ʻAna ko ʻOsiponé. Kuo mei taʻu eni ʻe taha hili e ʻalu ʻa Sione ko e foha lahi ange ʻo ʻAná ki Hāvatí, peanaʻe saiʻia ʻaupito ʻa ʻAna ʻi he tokotaha lea makehe naʻá ne fakaongoongoleleiʻi e kau ako ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi aí.11

Naʻe nofo eni e fāmili Uitisoú mo Petiloline ʻi he Uooti Sōleki Siti Hongofulu Mā Tolú, ʻa ia ne tokolahi feʻunga ai e Kāingalotu Sikenitinēviá ke lava ʻo fai ha ngaahi lea fakafonua kehekehe ʻi he fakatahaʻanga fakamoʻoní. Naʻe ngāue ʻa ʻOsipone ʻi he falekoloa ʻo e Kautaha Fetokoniʻaki Koloa ʻo Saioné ʻi he Hala Lahí kae ngāue tuitui kofu ʻa ʻAna mo Petiloline. Naʻe faʻa kau atu foki ʻa ʻOsipone mo ʻene fineʻeikí ki he ngaahi lea fakauike ʻi he akoʻanga ʻa e siteiki fakalotofonuá.12

ʻI he lolotonga e ʻuluaki fakaʻosinga ʻo e uiké ʻi ʻEpelelí, naʻe tō e sinoú ʻi Sōleki Siti ʻo hangē ia ko e lotolotonga ʻo e faʻahitaʻu momokó. Ka neongo ia, naʻe ngingila pea tafitonga e langí ʻi he pongipongi Pulelulu ko hono 6 ʻo ʻEpelelí, ʻi he kau fakataha atu ʻa ʻAna mo ʻOsipone mo ha kakai ʻe toko fā mano ʻi he Temiaple Sikueá pea takatakai ai, ke sio ki hono fokotuʻu e maka tumuʻaki ʻo e temipale Sōleki Sití, ʻi he tumutumu ʻo e taua fakahahake ʻi loto mālié. Naʻe faʻu e maka fuopotopotó ke ne poupouʻi hake e tā tongitongi ʻāngelo fute ʻe hongofulu mā ua ʻa Sailusi Tālení, ʻa ia ʻe toki fakamaʻu ki ai ʻamuiange he ʻaho ko iá. ʻI he tuʻu lelei pē ʻa e maka tumuʻakí mo e ʻāngeló, ʻe kakato leva e tafaʻaki ki tuʻa ʻo e temipalé, kae toe pē ʻa e tafaʻaki ki lotó ke fakaʻosi kimuʻa pea fakatapuí.13

Naʻe feʻefiʻefihi e hala takatakai ʻi he temipalé ʻi he ʻū saliote toho ʻe he fanga hōsí. Naʻe tuʻu ha kau mamata ʻe niʻihi he funga salioté, kaka ʻi he ʻū pou mākoní, pe ngaahi ʻato falé ke nau sio lelei ange.14 ʻI he tuʻu ʻa e fāmili Uitisoú ʻi he fuʻu matangá, naʻe lava ke nau sio atu kia Palesiteni Uilifooti Utalafi mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ʻi ha meʻa naʻe tuʻuʻanga he fakavaʻe ʻo e temipalé.

Hili ha ifi meʻalea mo e hiva ʻa e Kuaea Tāpanekalé, naʻe fai ʻe Siosefa F. Sāmita ʻa e fua lotú. Naʻe kaila hifo leva e tangata tā palani ʻa e Siasí ko Siosefa Toni Kālosi ʻIongí, ʻa e foha ʻo Pilikihami ʻIongi mo ʻEmelī Patilisí, mei he tuʻuʻanga ukamea he tumuʻaki ʻo e temipalé, “Kuo maau e maka tumuʻakí ke fakatoka!”15

Naʻe ʻunu atu ʻa Palesiteni Utalafi ki he ngataʻanga ʻo e tuʻuʻangá, peá ne vakai atu ki he Kāingalotú, mo hiki maʻolunga hono ongo nimá. Naʻá ne pehē, “ʻA kimoutolu ko e ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní! Te tau fakatoka eni e maka tumuʻaki ʻo e temipale ʻo hotau ʻOtuá!” Naʻá ne lomiʻi ha meʻa lomi, pea naʻe ʻalu atu e mālohi ʻo e ʻuhilá ʻo ne tekeʻi atu ha konga ukamea naʻá ne fakatō hifo e maka tumuʻakí ki hono tuʻungá.16

Hili iá, naʻe kalanga Hosana e Kāingalotú pea nau hiva e “ʻOku vela ʻa e loto ʻo e tangata, ʻi he Laumālie ʻo e ʻOtuá.” Naʻe tuʻu leva ʻa ʻAposetolo Falanisisi Laimani ʻi he ʻao ʻo e kakaí. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou fokotuʻu atu ke fakapapau ʻa kinautolu ʻi he fakatahaʻanga ko ʻení, fakalūkufua mo fakafoʻituitui, ke tānaki he vave taha ʻe ala fie maʻú, ʻa e paʻanga kotoa ʻe fie maʻu ke fakakakato e temipalé ʻi he vave taha ʻe ala lavá, kae lava ke fakahoko hono fakatāpuí ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli ʻo e 1893.”

Ko e ʻaho naʻe fokotuʻú, ʻe hoko ai e taʻu hono fāngofulu mei he ʻaho naʻe fakatoka ai ʻe Pilikihami ʻIongi e ngaahi makatuliki ʻo e temipalé. Naʻe ui ʻe Siaosi Q. Kēnoni ke nau hikinimaʻi e fokotuʻú, pea naʻe hiki ʻe he Kāingalotú honau nima toʻomataʻú mo nau kaila, “ʻIo!”17

Naʻe tuku ʻe Falanisisi ha paʻanga lahi pē ʻaʻana ke fakakakato e temipalé. Naʻe ʻoatu ʻe ʻAna ha paʻanga ʻe nima maʻana mo ha paʻanga ʻe hongofulu maʻa ʻOsipone. ʻI heʻene ʻiloʻi ʻe fie foaki foki ʻe Sione ha paʻangá, naʻá ne toe ʻoatu ha paʻanga ʻe hongofulu kehe ʻi hono hingoá.18


ʻI he faʻahitaʻu failau ko iá, naʻe ʻaʻahi ai ʻa Siosefa F. Sāmita ki he ʻapi ʻo e taʻu onongofulu mā tolu ko Sēmisi Palauní. ʻI he kei talavou ange ʻa Sēmisí, naʻá ne laka mo e Patalione Māmongá peá ne ngāue fakafaifekau ki Tahiti mo hono ʻotu motu takatakaí fakataha mo ʻAtisoni mo Luʻisa Pālati, Penisimani Kolouati, mo ha niʻihi kehe. Ka ʻi he lolotonga ʻene ngāue ʻi he motu ko ʻAnaá ʻi he 1851, naʻe puke pōpula ai ʻa Sēmisi ʻi ha ngaahi tukuakiʻi loi ʻoku angatuʻu ki he puleʻangá pea ʻave ia ki Tahiti ʻo tuku pōpula ai pea faifai ʻo tuli mei he ʻotu motú.19 Naʻe fakamālohiʻi foki ʻe he puleʻangá e kau faifekau kehé ke nau mavahe foki mo kinautolu, pea naʻe tāpuni ai pē ʻa e misioná talu mei ai.

Ko ʻeni, ʻi ha taʻu eni ʻe fāngofulu mei ai, kuo kamata ke fakalahi ʻe he kau taki ʻo e Siasí e ngāue fakafaifekaú ʻi he Pasifiki Sauté. Naʻe ʻoatu ʻe he misiona Haʻamoá ha ongo faifekau kei talavou ʻe toko ua ko Pilikihami Simuti mo ʻAlava Patilā ke na kamata malanga ʻi Tonga. Hili ha mahina ʻe ono mei ai, naʻe toe hoko atu ʻe ha ongo faifekau kehe ʻe toko ua mei he misiona Haʻamoá, ko Siosefa Tamiloni mo Uiliami Sikimila ʻa e ngāue ʻi Tahití, ʻo na ngāue fakafaifekau ki he Kāingalotu ne liʻaki taʻu lahi ʻi loto pea takatakai ʻi Tahití.20

Ka naʻe fokoutua ʻa Siosefa Tamiloni, pea naʻá ne toki ʻilo mo Uiliami kuo meimei kau kotoa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimuí Ni he feituʻu ko iá, ki he Siasi Fokotuʻutuʻu Foʻou ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻa ia kuo nau ʻoatu ʻenau kau faifekau ki he Pasifiki Sauté ʻi ha ngaahi taʻu lahi kimuʻa. Naʻe tui e ongo tangatá fakatouʻosi naʻe fie maʻu ʻe he misioná ha taha taukei ange ke ne tataki e ngāué ʻi he feituʻu ko iá.21

ʻI he ʻapi ʻo Sēmisí ʻi Sōleki Sití, naʻe toʻo hake ʻe Siosefa F. ha tohi kuó ne maʻu mei he kau faifekau ʻi Tahití. Naʻá ne fehuʻi ange kia Sēmisi, “Te ke saiʻia nai ke toe ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau ki he ʻOtu Motu Sosaietí?”

Naʻe talaange ʻe Sēmisi, “ʻOku ʻikai ke u fakaʻamu ʻe uiuiʻi au ʻe ha tangata ke u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau.”22 Kuó ne hoko eni ko ha tangata matuʻotuʻa mo hano ngaahi uaifi ʻe toko tolu mo fānau mo e ngaahi makapuna tokolahi. Naʻe ʻikai moʻui lelei, pea kuo motu hono vaʻé ʻi ha fakatuʻutāmaki meʻatau ʻi he ngaahi taʻu kimuʻá. ʻE hoko e fononga ki he Pasifiki Sauté ko ha ngāue mafatukituki ki ha taha ʻi hono tūkungá.

Naʻe mono ange ʻe Siosefa F. e tohí kia Sēmisi pea kole ange ke ne lau ia. Naʻá ne mavahe leva mo palōmesi ange te ne foki mai he ʻaho hono hokó ke vakai pe ko e hā e fakakaukau ʻa Sēmisi ki aí.23

Naʻe lau ʻe Sēmisi e tohí. Naʻe mahino ʻa e matuʻaki faingataʻaʻia ʻa e kau faifekau kei talavoú. ʻI heʻene hoko ko e toko taha pē ʻoku kei moʻui ʻi he kau fuofua faifekaú, naʻe maheni ʻa Sēmisi mo e kakaí pea mo ʻenau lea fakafonuá, ʻa ia ʻe lava ai ke ne fakahoko ha fuʻu lelei lahi. Naʻá ne fakakaukau kapau ʻe kole ange ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ke ne ʻalu ki he Pasifikí, te ne ʻalu. Naʻá ne maʻu e tui he ʻikai kole ange ʻe he ʻOtuá ke ne fai ha meʻa taʻe te Ne fakafeʻungaʻi ia ki he ngāué.24

ʻI he foki mai ʻa Siosefa F. Sāmita he ʻaho hono hokó, naʻe tali ʻe Sēmisi ʻa e uiuiʻi ke ngāue fakafaifekaú. Hili ha ngaahi uike siʻi mei ai, naʻá ne lea fakamāvae ki hono fāmilí pea mavahe mei he koló mo hono foha ko ʻIlenitoó, ʻa ia naʻe uiuiʻi ke ngāue fakataha mo iá.

Naʻe tūʻuta atu ʻa Sēmisi, ʻIlenitō, mo ha faifekau ʻe taha ki Tahiti ʻi he māhina hono hokó. Naʻe fakafeʻao atu ʻe ʻEletā Tamiloni mo Sikimila ʻa e ongo faifekau foʻoú ki he ʻapi ʻo ha tangata Tahiti ko Tinialau, ʻa ia naʻá ne ʻomi ha mohenga ke mohe ai ʻa Sēmisi mo hono fohá. Hili e fononga fakaongosiá, ne ʻikai mavahe ʻa Sēmisi mei hono lokí ʻo lau ʻaho.25

Ka neongo iá, ne ʻikai fuoloa kuo kamata e haʻu ʻa e kau ʻaʻahí. Naʻe haʻu ha taha mei ʻAnā ʻo ne pehē naʻá ne ʻiloʻi ʻa Sēmisi ʻi hono leʻó. Naʻe pehē ʻe he tangatá ne ʻiloʻi ia ʻe he niʻihi kehé ʻi he fuonga tatau, ʻo tatau ai pē kapau naʻe ʻikai ke nau ʻiloʻi ia ʻi heʻenau sio ki aí. Naʻe fāʻeleʻi ha kau ʻaʻahi ʻe niʻihi hili e folau ʻa Sēmisi ki ʻapí, ka naʻa nau kei fiefia pē ke feʻiloaki mo ia. Naʻe ʻiloʻi ia ʻe ha fefine matuʻotuʻa ange ʻe taha pea kamata ke ne lulululu taʻemotu mo ia ʻo ne fifili ai pē ʻe toe tukuange koā hono nimá. Naʻá ne toki ʻiloʻi naʻe ʻi ʻAnā ia ʻi hono puke pōpula ia ʻe he kau ʻōfisa Falaniseé ʻo ʻave ia mei he motú ki honau vaka taú.

ʻI ha efiafi ʻe taha, naʻe feʻiloaki ai ʻa Sēmisi mo ha toe tangata ʻe taha ko Pohemiti naʻá ne manatuʻi ia mei ʻAnā. Kuo kau ʻa Pohemiti ia ki he Siasi Fokotuʻutuʻu Foʻoú, ka naʻá ne fiefia ke toe fetaulaki mo Sēmisi peá ne ʻomi ha meʻakai maʻana. Kapau te ke ʻalu ki ʻAnā, ko ʻene palōmesi ange ia ki he faifekaú, ʻe fanongo atu e kakai ʻi aí kiate koe.26


ʻI he ʻUnivēsiti Hāvatí, naʻe maʻu ʻe Sione Uitisou ha ʻū tohi hokohoko mei heʻene fineʻeikí mo hono tokouá ʻi Sōleki Siti. Naʻe fonu akonaki mo fakalotolahi ʻena ngaahi vahevahé. Naʻe tohi ʻe ʻOsipone ʻi ha ʻaho ʻe taha ʻo pehē, “ʻOku talaatu ʻe Mā kuo pau ke ke mātuʻaki tokanga ʻi hoʻo ngāue fakasaienisi kemí. Kuó ne lau kau ki ha palōfesa naʻe mole hono ongo fofongá fakatouʻosi ʻi ha pā koā ha meʻa pe meʻa pehē.”27

Naʻe tohi fakapapau ange ʻe ʻAna ʻo pehē, “ʻE lelei e meʻa kotoa pē kiate koe. Līʻoa pē koe ke fai lelei ki he taha kotoa pē ʻaki e meʻa ʻokú ke maʻu pe te ke maʻú, kae lava ke ke ngāue Maʻana ʻa ia ko e Tupuʻanga ʻo e meʻa lelei kotoa pē, pea he ʻikai teitei ongosia ke ngaohi e meʻa kotoa ke lelei ange pea fakaʻofoʻofa ange maʻa ʻEne fānaú.”28

ʻI he fuofua fakahifo atu ʻe ha hoosi toho saliote ʻa Sione ki Hāvati he taʻu ʻe taha kimuʻá, naʻá ne ofo ʻi he hisitōlia mo e tukufakahoko ʻo e ʻapiakó. Naʻá ne faʻa misi ʻi he poʻulí kau ki hono maʻu e ʻilo kotoa ʻi he māmaní, ʻo ʻikai toe hohaʻa pe ko e hā hano fuoloa pea toki poto ʻi he lēsoni kotoa pē.

ʻI he kamata ʻene ako ki he sivi hū ʻa ia te ne toʻo ʻi he faʻahitaʻu fakatōlaú, naʻe kamata ke lōmekina ia ʻe he lahi e meʻa naʻe pau ke ne akó. Naʻá ne ʻomi ha ʻū tohi lahi mei he laipeli ʻa e ʻapiakó peá ne vakavakaiʻi honau ʻū pēsí. Ka naʻe kamata ke ne loto-foʻi ʻi heʻene fakatokangaʻi e faingataʻa te ne foua ke mataotao pē ʻi ha lēsoni ʻe tahá. Te ne lava nai, ko ha taha hikifonua masiva mei Noaue, ʻo feʻauʻauhi mo hono ngaahi kaungā-akó? Ko e tokolahi taha ʻo kinautolú, naʻa nau ako lelei ʻaupito ʻi he ʻū ʻapiako teuteuʻanga lelei taha ʻi he ʻIunaiteti Siteití. Kuo teuteuʻi nai ia ʻe heʻene ako ʻi ʻIutaá ki he meʻa ʻoku hanganaki mai mei he kahaʻú?

Lolotonga e ngaahi fuofua māhina ko iá, naʻe tānaki atu pē ʻa e taʻelatá ki he ngaahi hohaʻa ʻa Sioné, pea naʻá ne fakakaukauʻi e foki ki ʻapí. Ka naʻá ne pehē ke ne nofo, pea hoko atu ʻo lava ʻene sivi huú, ʻo kau ai ʻene sivi lea faka-Pilitāniá, neongo ko ʻene lea fika uá ʻa e lea faka-Pilitāniá.

ʻI he lava eni ha taʻu ʻe taha ʻo ʻene akó, kuo loto-falala ange ʻa Sione ki heʻene akó. Naʻá ne nofo ʻi ha fale nofo totongi mo ha kau tangata kei talavou ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní naʻa nau ako ʻi Hāvati mo e ngaahi ʻapiako ofi ki aí. Hili haʻane lotu lahi, naʻá ne fili e saienisi kemí ko e lēsoni ia ʻe fakatefito ai ʻene akó. Ne ʻi ai pē ha tamaiki ako tokosiʻi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní naʻa nau fie hoko ko ha kau saienisi, kae ako ha niʻihi kehe ke nau ngāue ʻi he ʻenisiniá, laó, faitoʻó, mūsiká, tā palaní, mo e pisinisí. Naʻe faʻa saiʻia foki e kau talavou ko ʻení ke tauʻaki tipeiti leʻo lahi ʻi ha ngaahi tefito fakaako, ʻo hangē ko e fānau ako ʻunivēsiti tokolahi.29

Naʻe ʻaʻahi ʻa Sēmisi Talamesi ki Positoni ʻi Siulai ʻo e 1892 mo ha kaungā ako saienisi kemi pea ko ha taha matotao naʻe fakaʻapaʻapaʻi ʻi he Siasí, ke fakatotolo mo tānaki ha ngaahi naunau ngāue fakasaienisi maʻá e ʻunivēsiti ʻa e Siasí ʻi Sōleki Sití.30 Naʻe haʻu foki ʻa e kaungāmeʻa mo e kaungā-ako kimuʻa ʻo Sēmisi ko Susa Keití ki Hāvati, ke toʻo haʻane kalasi lea faka-Pilitānia he faʻahitaʻu māfaná.

Naʻe fakakaukau ʻa Sione ko Susá ko ha taha lea lelei mo talēnitiʻia ʻi he faʻu tohí. Naʻe saiʻia foki ʻa Susa ʻi heʻene natula mo e pōtoʻi fakaʻātí, pea naʻe vave pē haʻana kaungāmeʻa. Naʻe tohi ʻe Susa ʻi haʻane faitohi ʻe taha ki hono ʻofefine ko Liá, ʻa ia ne mei toʻu mo Sioné ʻo pehē, “ʻOku ʻi ai ha talavou ʻe taha heni ʻoku matātangata, fakalongolongo, faʻa ngāue mo faʻa fakakaukau. ʻOku ʻulungaanga lelei ʻaupito pea ko e tangata poto taha ia ʻiate kinautolú. ʻOku ou tui te ke saiʻia ai.”

Naʻe fakamamahi kia Susa ʻene pehē, “ʻOku ʻikai ke u tui ʻoku teitei lava ʻo hulohula, ka ʻoku ʻatamai lelei ʻaupito ʻo hangē ko Sēmisi Talamesí pea ʻi he anga ʻeku sió, ʻoku ʻalu fakataha ia mo ʻene matamataleleí.”31


Hili haʻane toitoi ʻo laka hake he taʻu ʻe uá, naʻe toe maʻu ʻe Lolena Lāseni mo ʻene fānaú haʻanau fale ʻonautolu ʻi Monilou, ʻIutā, ʻo ʻikai mamaʻo mei he feituʻu naʻe nofo ai hono husepāniti ko Penití mo hono uaifi ʻuluaki ko Sūliá.32 Ka neongo ko e kolo tupuʻanga ʻo Lolená ʻa Monilou, naʻe ʻikai ke ne ongoʻi ʻoku talitali lelei ia ai.

Naʻe hokohoko atu e nofo ʻa e ngaahi fāmili mali tokolahí ʻo hangē kuo nau anga ki aí ʻi he kotoa ʻo e Siasí, ʻo loto-falala naʻa nau fai e finangalo ʻo e ʻOtuá. Ka neongo ia, naʻe tui ha niʻihi ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Moniloú ko ha angahala ia ki ha tangata ke hokohoko atu ʻene maʻu ha fānau mo hono ngaahi uaifi tokolahí. ʻI he hā mahino ʻoku ʻamanaki ke toe ʻi ai ha pēpē ʻe taha ʻa Lolená, naʻe kamata ke fehiʻanekinaʻi ia ʻe ha niʻihi ʻo hono ngaahi kaungāʻapí mo hono fāmilí.

Naʻe manavasiʻi ʻa e fineʻeiki ʻa Penití ʻe hanga ʻe Lolena ʻo toe ʻave hono fohá ke nofo pilīsone. Naʻe pehē ʻe he tokoua ʻo Lolená ʻoku tatau pē ha uaifi mali tokolahi ʻoku feitama mo ha taha naʻe tono mali. Pea ʻi ha ʻaho ʻe taha, naʻe haʻu ai e faʻē tonu ʻa Lolená kiate ia, ʻa ia naʻe toe hoko ko e palesiteni Fineʻofa ʻo e uōtí, ʻo ne tafuluʻi ia ʻi he kei ʻi ai ʻene fānau mo Penití.33

ʻI he efiafi ko iá, hili hano tuʻutuʻu ʻe Peniti ha fefie maʻana mo ʻene fānaú, naʻe talaange ai ʻe Lolena e meʻa ne talaange ʻe heʻene fineʻeikí. Ka naʻe ʻikai fakaʻofaʻia ʻa Peniti ʻia Lolena ka ne talaange naʻá ne tui tatau mo ʻene faʻē ʻi he fonó. Kuó ne talanoa kau ki he meʻa ko iá mo hono ngaahi kaungāmeʻá, pea naʻa nau aofangatuku ʻaki ʻa e ʻikai toe ʻi ai ha fili ʻa ha tangata ka ke nofo mo hono ʻuluaki uaifí pea vete mo e ngaahi mali kehé. ʻE kei hokohoko atu pē ʻene sila mo Lolená, ka ʻe pau ke na tatali ki he moʻui ka hokó ke na toe fakataha ai.

Naʻe ʻikai ke kei lava ʻa Lolena ʻo lea. Talu mei he Fanongonongo Fakamafaiʻí mo e toutou talaange ʻe Peniti he ʻikai ke ne teitei liʻaki ia. Ko ʻeni te ne tukuange ia mo ʻene fānaú, ʻi ha ngaahi uike siʻi pē peá ne fāʻelé.

Naʻá na talanoa ʻi he pō kotoa ko iá. Lolotonga e tangi ʻa Lolená, naʻe talaange ʻe Peniti he ʻikai lava hono loʻimatá ʻo liliu e tuʻunga totonu ʻo hona tūkungá.34

Naʻe talaange ʻe Lolena kia Peniti, “Kapau naʻe ʻikai ke u tui ʻokú ke fakakaukau ʻokú ke fakahoko e ngāue ʻa e ʻOtuá, he ʻikai ke u teitei fakamolemoleʻi koe.”

Hili e mavahe ʻa Penití, naʻe lotua ʻe Lolena ha mālohi mo ha poto. ʻI he kamata pē ke hopo e laʻaá he ʻotu moʻungá, naʻá ne maʻu atu ʻa Peniti ʻokú ne ngāue ʻi ha ʻaiʻanga kai ʻo e manú he tafaʻaki ki mui ʻo e fale ʻo Sūliá peá ne talaange kuo pau ke ne tuʻu ʻo poupou kiate ia kae ʻoua kuo fāʻeleʻi ʻena pēpeé. Naʻá ne talaange, ka hili pē iá, ʻe lava leva ke ne ʻalu ki ha feituʻu pē ʻe fie ʻalu ki ai. Ko e ʻOtuá pē hono kaungāmeʻa he taimi ní, pea te ne tafoki kiate Ia ki ha tokoni.35

Naʻe fāʻeleʻi ʻe Lolena ha ʻofefine hili ha uike ʻe ua mei ai. ʻI ha ʻaho pē ʻe nima e pēpeé, naʻe misi ʻa Lolena ʻokú ne mate peá ne ʻā hake ʻokú ne loto-hohaʻa. ʻE lava nai ke ne falala ʻe tauhi ʻe Peniti ʻene fānaú kapau te ne mālōlō? Kuó ne tokonaki maʻana mo ʻene fānaú lolotonga ʻene feitamá ʻo hangē ko ʻene palōmesí. Ka naʻe tātaaitaha ke ne feohi mo e fānaú, pea ʻi he taimi ʻoku haʻu aí, naʻe hoko ʻene ngaahi ʻaʻahi taimi nounou mo fakatupu hohaʻá ke nau ongoʻi ai ʻo hangē ko ha sola pē ia ʻoku ʻaʻahi mai he efiafí.

ʻI he talaange ʻe Lolena kia Peniti ʻene fakakaukaú, naʻe ʻikai ke ne tokanga ki ai. Naʻá ne pehē, “Ko ha misi pē ia.” ʻI heʻene kei ongoʻi hohaʻá, naʻá ne faʻa lotu he māhina hono hokó, ʻo palōmesi ki he ʻEikí te ne faʻa kātakiʻi ʻene ngaahi ʻahiʻahí mo e faingataʻá pea fai e meʻa kotoa te ne lavá ke fakahoko ʻEne ngāué, ʻo kau ai e ngāue fakatemipalé.36

Hili ha uike ʻe nima mei he misi ʻa Lolená, naʻe puke pōpula ia mo Peniti ʻe ha polisi ki he nonofo fakamali taʻefakalao. Naʻe tukuange maluʻi kinaua ʻe he fakamaauʻangá ʻi he ʻamanaki atu ʻe fakamoʻoni ʻa Lolena ʻi he fakamaauʻangá ʻo fakafepakiʻi ʻa Peniti ʻi he hoko ʻene hopó he konga kimui ʻo e taʻu ko iá.

Naʻe taulōfuʻu e puke pōpulá mo e taaufehiʻa naʻe ongoʻi ʻe Lolena mei hono fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá, ke ne lava ʻo makātakiʻi. ʻI he ʻikai ke ne fakapapauʻi e meʻa ke faí, naʻá ne vahevahe ai e meʻa naʻá ne ongoʻí mo e ʻaposetolo ko ʻAnitoni Laní, ʻa e palesiteni ʻo e temipale Menitaí. Naʻe tangi mamahi ʻa ʻAnitoni ʻi heʻene fanongo ki heʻene talanoá. Naʻá ne faleʻi ia ʻo pehē, “Laka atu ki muʻa neongo e manukí mo e taaufehiʻa ʻa e taha kotoa. ʻOkú ke sai pē koe.”37

ʻI heʻene muimui ki he faleʻi ʻa e ʻaposetoló, naʻe laka atu pē ʻa Lolena ki muʻa ʻi heʻene moʻuí. Naʻe hoko ʻene misi fakatupu hohaʻá, mo e ngaahi lotu ne muiaki atú, ke tokoniʻi ai ia ke ne faʻa kātaki ange, peá ne lava ange ʻo makātakiʻi hono ngaahi faingataʻá, pea toe fakamālō lahi ange ki he ʻEikí koeʻuhi ko ʻene moʻuí. Naʻe lava foki ke mamata ʻa Peniti kuo hoko ʻene liʻekina iá ke mamahi lahi ai ʻa Lolena, pea naʻe faifai pē peá ne fakakaukau mo Lolena ke hokohoko atu ʻena moʻui fakatahá, neongo he ʻikai faingofua.

ʻI Sepitema ʻo e taʻu ko iá, naʻe tali halaia ai ʻa Peniti ki he tukuakiʻi ko e nonofo taʻefakalao, pea naʻe tuʻutuʻuni ʻe he fakamāú ke ne ngāue pōpula māhina ʻe taha. Naʻe ʻikai fuʻu fefeka e tauteá ʻo hangē ko e ngaahi taʻu kimuʻá, ʻa ia naʻe ngāue māhina ʻe ono ai ʻa Peniti ʻi he tukuakiʻi tatau. Ko hono moʻoní naʻe toe fuʻu nounou ange ʻa e ngaahi tautea ki he nonofo taʻefakalaó talu e Fanongonongo Fakamafaiʻí. Ka ko ha fakamanatu ia kapau ʻe hokohoko atu e vā fetuʻutaki ʻo Lolena mo Penití, ʻe lava ke faingataʻa ʻaupito ke makātakiʻi e ngaahi nunuʻá.38

Ka ko ha fakatuʻutāmaki ia ne kei loto fiemālie pē e ongomeʻa malí ke na foua.

  1. Wells, Diary, volume 15, Jan. 5 mo e 8, 1892. Tefito: Fineʻofá

  2. Zina D. H. Young, Jane S. Richards, and Bathsheba W. Smith, “Letter of Greeting,” Jan. 21, 1892, Relief Society Historical Files, CHL; vakai foki, Derr and others, First Fifty Years of Relief Society, 590.

  3. Wells, Diary, volume 15, Mar. 2–4, 1892.

  4. Report of Relief Society Jubilee, Mar. 17, 1892, ʻi he Derr and others, First Fifty Years of Relief Society, 591; Wells, Diary, volume 15, Mar. 7, 1892.

  5. Wells, Diary, volume 15, Mar. 15, 1892. Naʻe liliu e konga leá ke lava ʻo lau; naʻe liliu e “opposed” ʻi he lea totonú ki he “opposes.” Tefito: ʻEma Heili Sāmita

  6. Wells, Diary, volume 15, Mar. 14 mo e 17, 1892; Report of Relief Society Jubilee, Mar. 17, 1892; Nauvoo Relief Society Minute Book, Apr. 28, 1842, ʻi he Derr and others, First Fifty Years of Relief Society, 591, 59; Kau Māʻoniʻoní, voliume 1, vahe 37.

  7. Wells, Diary, volume 15, Mar. 17, 1892; Abraham H. Cannon, Diary, Mar. 17, 1892; Report of Relief Society Jubilee, Mar. 17, 1892, ʻi he Derr and others, First Fifty Years of Relief Society, 591.

  8. Report of Relief Society Jubilee, Mar. 17, 1892, ʻi he Derr and others, First Fifty Years of Relief Society, 592–93, 610; Wells, Diary, volume 15, Mar. 17, 1892. Naʻe fakatonutonu ʻa e sētesi fakaʻosi ʻo e leá ke lava ʻo lau; naʻe liliu ʻa e “has drank” ʻi he lea totonú ki he “has drunk.” Naʻe lau e lea ʻa ʻEmeline Uelé ʻe he ʻaposetolo ko ʻĒpalahame H. Kēnoni.

  9. “Mormons at Harvard,” Provo Daily Enquirer, Mar. 14, 1892, [2]; “President Eliot’s Address,” Deseret Evening News, Mar. 17, 1892, 5; “President Eliot’s Visit,” Salt Lake Tribune, Mar. 17, 1892, 5.

  10. “President Eliot Replies,” Deseret Evening News, Mar. 26, 1892, 8; “Soft Word to Mormons,” New York Sun, Mar. 25, 1892, [1]; “President Eliot’s Visit,” Deseret Evening News, Mar. 29, 1892, 5; vakai foki, “Eliot’s Status,” Salt Lake Tribune, Mar. 18, 1892, 4.

  11. Anna Widtsoe to John A. Widtsoe, Mar. 24, 1892; Osborne Widtsoe to John A. Widtsoe, Apr. 10, 1892, Widtsoe Family Papers, CHL; vakai foki, Widtsoe, In a Sunlit Land, 34.

  12. Osborne Widtsoe to John A. Widtsoe, Nov. 1, 1891; Jan. 17, 1892; Apr. 24, 1892; May 8, 1892; June 7, 1892, Widtsoe Family Papers, CHL. Tefito: Ngaahi Akoʻanga ʻa e Siasí

  13. Joseph H. Dean, Journal, Apr. 3, 1892; Woodruff, Journal, Apr. 6 mo e 11, 1892; George Q. Cannon, Journal, Apr. 6, 1892; “Temple Capstone,” Salt Lake Herald, Apr. 7, 1892, 6; “The Temple,” Sunday Herald (Salt Lake City), Apr. 3, 1892, 3; John Nicholson, “At the Tabernacle,” Deseret Evening News, Apr. 6, 1892, 4, 8; Francis Marion Lyman, Journal, Apr. 6, 1892; Talmage, Journal, Apr. 6, 1892; Osborne Widtsoe to John A. Widtsoe, Apr. 10, 1892, Widtsoe Family Papers, CHL. Ngaahi Tefito: ʻĀngelo ko Molonaí; Temipale Sōlekí

  14. “Temple Capstone,” Salt Lake Herald, Apr. 7, 1892, 6; John Nicholson, “At the Tabernacle,” Deseret Evening News, Apr. 6, 1892, 4, 8.

  15. John Nicholson, “At the Tabernacle,” Deseret Evening News, Apr. 6, 1892, 8; Osborne Widtsoe to John A. Widtsoe, Apr. 10, 1892, Widtsoe Family Papers, CHL.

  16. John Nicholson, “At the Tabernacle,” Deseret Evening News, Apr. 6, 1892, 8; Talmage, Journal, Apr. 6, 1892; Joseph H. Dean, Journal, Apr. 6, 1892; “Temple Capstone,” Salt Lake Herald, Apr. 7, 1892, 6.

  17. John Nicholson, “At the Tabernacle,” Deseret Evening News, Apr. 6, 1892, 8; Francis Marion Lyman, Journal, Apr. 6, 1892; Joseph H. Dean, Journal, Apr. 6, 1892; George Q. Cannon, Journal, Apr. 6, 1892; “Temple Capstone,” Salt Lake Herald, Apr. 7, 1892, 6; see also Osborne Widtsoe to John A. Widtsoe, Apr. 10, 1892, Widtsoe Family Papers, CHL.

  18. Francis Marion Lyman, Journal, Apr. 6, 1892; Osborne Widtsoe to John A. Widtsoe, Apr. 10, 1892; May 8, 1892, Widtsoe Family Papers, CHL.

  19. Brown, Life of a Pioneer, 129, 168, 204–13, 223–37, 267–70, 480. Tefito: Tahiti

  20. Britsch, Unto the Islands of the Sea, 16–23, 431; Damron, Diary, Nov. 29, 1891, 6; Jan. 28, 1892, 60; Seegmiller, Journal, Nov. 29, 1891, mo Jan. 27, 1892.

  21. Abraham H. Cannon, Diary, Mar. 31, 1892; Damron, Diary, Feb. 8 and 11, 1892, 74, 77; Joseph W. Damron and William A. Seegmiller to the First Presidency, May 12, 1892, First Presidency, Mission Administration Correspondence, CHL; Britsch, Unto the Islands of the Sea, 21–22.

  22. Brown, Reminiscences and Journal, Mar. 30, 1892; Brown, Life of a Pioneer, 478. Naʻe fakaleleiʻi e lea totonú ke faingofua hono laú; naʻe liliu ʻa e “asked me how I would” ʻi he lea totonú ki he “how would you,” mo e “did not wish” ʻi he lea totonú ki he “do not wish.” Naʻe tānaki atu foki e fakaʻilonga fehuʻí ke mahino ange.

  23. Brown, Life of a Pioneer, 438–39, 445–46, 478; Brown, Reminiscences and Journal, Mar. 30, 1892.

  24. Brown, Reminiscences and Journal, Mar. 30, 1892; George Q. Cannon, Journal, Apr. 11, 1892; Brown, Life of a Pioneer, 478–79.

  25. Brown, Life of a Pioneer, 478–83; Brown, Reminiscences and Journal, June 1, 1892; Damron, Diary, May 24–June 1, 1892; Seegmiller, Journal, June 1, 1892; James Brown to First Presidency, June 10, 1892, First Presidency, Mission Administration Correspondence, CHL.

  26. Brown, Life of a Pioneer, 483–85; James Brown to First Presidency, June 10, 1892, First Presidency, Mission Administration Correspondence, CHL; Damron, Diary, June 10, 1892; Seegmiller, Journal, June 10, 1892.

  27. Osborne Widtsoe to John A. Widtsoe, Apr. 24, 1892, Widtsoe Family Papers, CHL.

  28. Anna Gaarden Widtsoe to John A. Widtsoe, Aug. 9, 1892, Widtsoe Family Papers, CHL.

  29. Widtsoe, In a Sunlit Land, 28–32; John A. Widtsoe to John H. Squires, Sept. 22, 1892, John A. Widtsoe, Papers, CHL; vakai foki, Morison, Three Centuries of Harvard, 421–22; and McLachlan, American Boarding Schools, 205–6.

  30. Talmage, Journal, June 29–30 and July 12–13, 1892; John A. Widtsoe to Anna Gaarden Widtsoe, July 12, 1892, Anna K. Gaarden Widtsoe Papers, Widtsoe Family Papers, CHL.

  31. John A. Widtsoe to Anna Gaarden Widtsoe, July 4, 1892; Aug. 17, 1892, Anna K. Gaarden Widtsoe Papers, Widtsoe Family Papers, CHL; Susa Young Gates to Leah Dunford, July 10, 1892; Aug. 7, 1892, Widtsoe Family Papers, CHL; Widtsoe, In a Sunlit Land, 38.

  32. Autobiography of Lorena Eugenia Washburn Larsen, 57, 109, 111–12.

  33. Autobiography of Lorena Eugenia Washburn Larsen, 109–11.

  34. Autobiography of Lorena Eugenia Washburn Larsen, 110–12.

  35. Autobiography of Lorena Eugenia Washburn Larsen, 112. Naʻe fakaleleiʻi e lea totonú ke faingofua ange hono laú; ʻoku ʻi he lea totonú ʻa e “I told him that if I didn’t believe that he thought he was doing God’s service, I could never forgive him.”

  36. Autobiography of Lorena Eugenia Washburn Larsen, 112–13, 124–25; Larsen, “Life Sketch,” 254, 257; Larsen, “Memories of My Father.”

  37. “Bent Larson and His Plural,” Salt Lake Times, Mar. 28, 1892, 5; United States of America v. Bent Larsen, Case No. 1381, 1892, Territorial Case Files of the U.S. District Courts of Utah, National Archives, Washington, DC; Autobiography of Lorena Eugenia Washburn Larsen, 110.

  38. Larsen, “Story of Bent Rolfsen Larsen,” 6; Larsen, “Memories of My Father”; “Provo,” Salt Lake Herald, Sept. 23, 1892, 3; “District Court,” Provo Daily Enquirer, Nov. 7, 1892, [4]. Tefitó: Fanongonongo Fakamafaiʻí