Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 12: Talangofuá: Moʻui ʻAki pē ʻo e Ongoongoleleí


Vahe 12

Talangofuá: Moʻui ʻAki pē ʻo e Ongoongoleleí

“ʻOku faingofua pē founga ia ʻo e ongoongoleleí. … Ke ke loto fakatōkilalo pea ʻaʻeva ʻi he talangofua.”

Mei he Moʻui ʻa Kōtoni B. Hingikelií

Ko e taimi naʻe taʻu 14 nai ai ʻa Kōtoni B. Hingikelií, naʻá ne aʻusia ha meʻa ʻi he Tāpanekale Sōlekí naʻá ne ueʻi ia ke ne fai ha tukupā mahuʻinga. Ko ʻene manatú ʻeni:

“Naʻá ku [fanongo] ki he fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Hiipa J. Kalānite e meʻa naʻá ne aʻusia ʻi he lau ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi heʻene kei tamasiʻí. Naʻe fakamatala kia Nīfai pea mo hono ivi tākiekina lahi ki heʻene moʻuí. Pea ʻi ha leʻo ongo leʻo lahi mo fakapapau he ʻikai toe ngalo ʻiate au, naʻá ne lau hangatonu mei he ngaahi lea ko ia ʻa Nīfaí . ‘Te u ʻalu ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa kuo fekau ʻe he ʻEikí, he ʻoku ou ʻilo ʻoku ʻikai tuku mai ʻe he ʻEikí ha fekau ki he fānau ʻa e tangatá kae ʻikai te ne teuteu ha hala maʻanautolu ke nau lava ai ʻo fai ʻa e meʻa kuó ne fekau kiate kinautolú’ (1 Nīfai 3:7).

“Naʻe haʻu ki hoku loto kei siʻí ʻi he meʻa ko iá ha tukupā ke u feinga ke fai e meʻa kuo fekau ʻe he ʻEikí.”1

Naʻe ʻi he loto maʻu pē ʻo Kōtoni B. Hingikelií ʻa e tukupā ko iá. Ko e taimi naʻe hoko ai ko e Palesiteni ʻo e Siasí, ʻi he ʻosi ha ngaahi taʻu mei ai, naʻe muimui ʻene ngaahi akonakí ki he pōpoaki naʻá ne ongona ʻi heʻene kei talavoú. Naʻá ne pehē ʻi haʻane lea ki ha kulupu ʻo ha Kāingalotu ʻi ha konifelenisi fakavahelahi:

“Kuo ʻinitaviu au ʻe ha kau faiongoongo kehekehe. Ko e taha e meʻa ʻoku nau ʻeke maí, ‘Ko e hā leva hoʻo taumuʻa he lolotonga ʻo hoʻo ʻi he kau palesitenisií?’ ʻOku ou talaange pē, ‘Ko e taumuʻa tatau pē kuó u fanongo ʻi he Siasí ni ki hono toutou lea ʻaki ʻe he kau palesiteni ʻo e Siasí pea mo e kau ʻaposetoló ʻo aʻu ki he fuoloa taha ʻoku ou lava ʻo manatuʻí. Moʻui ʻaki pē ongoongoleleí, pea ko e tokotaha kotoa pē ʻokú ne fai ia, ʻe maʻu ʻe hono lotó ha fakamoʻoni ki he moʻoni ʻo e meʻa ʻokú ne moʻui ʻakí.’”2

Naʻe fai ʻe Palesiteni Hingikelī ʻi heʻene fuofua konifelenisi lahi ko e Palesiteni ʻo e Siasí, ha kole ke feinga mālohi ange ʻa e taha kotoa ke moʻui ʻaki e ongoongoleleí:

“Ko ʻeni, ʻe hoku kāinga, kuo hokosia ʻa e taimi ke tau toe lelei ange ai, ke hanga hake hotau matá pea kakapa atu hotau ʻatamaí ke ʻilo mo mahino lahi ange ʻa e misiona tāumamaʻo ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ko ha taimi ʻeni ke mālohi ai. Ko ha taimi ke laka atu ki muʻa ʻo ʻikai momou, ʻo ʻiloʻi lelei hono ʻuhinga, ʻa e māokupu, pea mo e mahuʻinga hotau misioná. Ko ha taimi ke fai ai ʻa e meʻa ʻoku totonú neongo pe ko e hā e nunuʻa ʻe muiaki maí. Ko ha taimi ke tauhi ai ʻa e ngaahi fekaú. Ko ha taimi ke tokoni ʻi he angaʻofa mo e ʻofa kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá pea mo kinautolu ʻoku hēfano ʻi he fakapoʻulí mo e mamahí. Ko ha taimi ke fakaʻatuʻi mo failelei, ke fefakaʻapaʻapaʻaki mo fefakaʻatuʻiʻaki ʻi he kotoa ʻo ʻetau feohí. Ko hono fakalea ʻe tahá, ke tau anga faka-Kalaisi ange.”3

Naʻe hoko atu ʻa Palesiteni Hingikelī ʻi hono fakamamafaʻi e pōpoaki ko ʻení. Naʻá ne toe fai e ngaahi lea ko ʻení ʻi ha ʻosi ha taʻu ʻe hongofulu, ʻaki ʻene pehē, “Kuo pau ke mou hoko ko e fakamaau ki he lahi ʻo ʻetau fakalakalaka ʻi he fakahoko ʻo e fakaafe ne fai ko ia he taʻu ʻe 10 kuo hilí.”4

ʻĪmisi
Nephi hunting

Naʻe ueʻi ʻe he sīpinga ʻo e talangofua ʻa Nīfaí e talavou ko Kōtoni B. Hingikelií.

Ngaahi Akonaki ʻa Kōtoni B. Hingikelií

1

Ko ha kakai fuakava kitautolu, pea ʻoku kāfakafa e fatongia ʻoku fetākinima mo e fuakava ko iá.

Ko ha kakai fuakava kitautolu, pea ko ha meʻa mātuʻaki mahuʻinga ia. Ko e taimi naʻe fakafoki mai ai ʻa e ngāué pea fokotuʻu ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi taumuʻa ʻo e fakafoki mai e ongoongoleleí, naʻá Ne folofola ko e taha ʻo e ʻuhinga ki he fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí ke lava ʻo toe fokotuʻu ʻEne fuakava taʻengatá. Ko e fuakava ko iá … naʻe fakahoko ia ʻi he vahaʻa ʻo ʻĒpalahame mo Sihová ʻi he taimi naʻe fai ai ʻe Sihova māfimafi ha talaʻofa maʻongoʻonga mo molumalu kia ʻĒpalahame. Naʻá Ne pehē ʻe tatau hono hakó mo e ʻoneʻone ʻo e matātahí, pea ʻe monūʻia ʻa e puleʻanga kotoa pē tuʻunga ai. Naʻá Ne fai e fuakavá ni mo ia, te Ne hoko ko honau ʻOtua pea te nau hoko ko Hono kakai. … Ko e fokotuʻu ia ʻo ha fetuʻutaki ʻe taʻengata hono ikuʻangá ʻi he moʻui taʻengata ʻa kinautolu kotoa te nau fakahoko iá. Ko hono ngaahi talá ʻoku fakaʻofoʻofa: kapau te tau ngāue ʻo taau mo e meʻa ʻoku totonu ke fai ʻe he fānau ʻa e ʻOtuá, te Ne hoko ko hotau ʻOtua ke tāpuakiʻi kitautolu, ʻofaʻi kitautolu, tataki kitautolu, mo tokoniʻi kitautolu.

Ka, ʻi he kuonga ko ʻení, kuo toe fakapapauʻi mai e fuakava taʻengata ko iá. Ko hono moʻoní naʻa tau fai e fuakava ko iá ʻi he taimi naʻa tau papitaiso aí. Ne tau hoko ko e konga ʻo Hono fāmili taʻengatá, ʻo hangē ko e laú. Ko e kotoa ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá mei Hono fāmilí, ka ʻoku ʻi ai ha fetuʻutaki makehe ʻi he vā ʻo e ʻOtuá mo e fānau ʻo ʻEne fuakavá ʻi ha founga mahino mo fakaʻofoʻofa. Pea ʻi he taimi ʻoku tau kau mai ai ki he Siasí, … ʻoku tau hoko ko e konga ʻo ha kakai fuakava; pea ko e taimi kotoa pē ʻoku tau maʻu ai ʻa e sākalamēnití, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻetau manatuʻi e feilaulau ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ka ʻoku ʻi ai e ʻelemēniti ʻoku tānaki mai ko ʻetau toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí mo fakapapau ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú pea fakapapau ia mo kitautolu te Ne tāpuakiʻi kitautolu ʻaki Hono Laumālie Māʻoniʻoní.

Ko ha kakai fuakava kitautolu, pea ʻoku kāfakafa e fatongia ʻoku fetākinima mo e fuakava ko iá. ʻOku ʻikai totonu ke tau hoko ko ha kakai angamaheni pē. Kuo pau ke tau lelei ange ʻi he kakaí. Kuo pau ke tau kiʻi faivelenga ange. Kuo pau ke tau kiʻi lelei ange, kiʻi angaʻofa lahi ange, kiʻi foaki ʻofa lahi ange, kiʻi fakaʻatuʻi lahi ange, kiʻi fakakaukau lelei ange, ke tau kiʻi tokoni lahi ange ki he niʻihi kehé.5

Ko ha kakai kitautolu kuo tau ʻai kiate kitautolu ha fuakava molumalu pea mo e huafa ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Tau kiʻi feinga mālohi ange muʻa ke tauhi e ngaahi fekaú, ke moʻui ʻo hangē ko ia kuo kole ʻa e ʻEikí ke tau faí.6

ʻĪmisi
sacrament meeting

“Ko e taimi kotoa pē ʻoku tau maʻu ai ʻa e sākalamēnití, … ʻoku tau ʻai kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí mo fakapapau te tau tauhi ʻEne ngaahi fekaú.”

2

“ʻOku fie maʻu ʻe he ʻEikí ke tau moʻui ʻaki e ongoongoleleí ʻi he tapa kotoa pē.

ʻOku tau moʻui ʻi ha kuonga ʻo e fakangalokú mo e fakahōhōloto. ʻOku tau ʻiloʻi ʻi he ngaahi tūkunga ʻoku tau fehangahangai fakaʻaho mo iá, ʻa e meʻa ʻoku totonú, ka ʻoku tau fakavaivai ki he fakatamaikí mo e leʻo fakatauele ʻo kinautolu te nau fakahekehekeʻi kitautolú. ʻOku tau fakangalokuloku. ʻOku tau fakahōhōloto. ʻOku tau holomui, pea ʻoku tau mā ʻiate kitautolu. … Kuo pau ke tau tanumaki e mālohi ke muiaki e meʻa ʻoku tau tui ki aí.7

Ko e founga ʻo e ongoongoleleí ko ha founga ʻoku faingofua. Ko ha niʻihi ʻo e ngaahi fie maʻú ʻe ngali maʻamaʻa mo ʻikai loko mahuʻinga kiate kimoutolu. ʻOua te mou fakasītuʻaʻi kinautolu. Loto fakatōkilalo pea ʻaʻeva ʻi he talangofua. ʻOku ou palōmesi atu ko e ola ʻe muiaki maí ʻe fakaofo ke vakai ki ai pea mo fakafiemālie ke aʻusia.8

Ko ʻeku kolé ke tau kiʻi feinga mālohi ange ke moʻui taau mo e tuʻunga fakalangi ʻoku ʻiate kitautolú. Te tau lava ʻo lelei ange ʻi he meʻa ʻoku tau lolotonga faí. Te tau lava ʻo lelei ange ʻi hotau tuʻunga lolotongá. Kapau te tau fokotuʻu maʻu pē ʻi hotau ʻaó ʻa e ʻīmisi ʻo e tukufakaholo fakalangi ʻo e Tuʻunga Fakatamai ʻa e ʻOtuá mo e feʻofaʻaki fakatokoua ʻa e tangatá ke moʻoni, te tau toe kiʻi faʻa-kātaki ange, te tau toe kiʻi angaʻofa ange, te tau toe kiʻi loto ange ke ala atu ʻo hiki hake ʻo tokoniʻi mo poupouʻi ʻa kinautolu ʻoku tau feohí. ʻE siʻi ange ʻetau fakahehema ke foki hifo ki he ngaahi meʻa ʻoku taʻetaau mo kitautolú.9

Ko e tui fakalotu ʻoku mou kau ki aí ʻoku ʻaho ʻe fitu ʻi he uike, ʻoku ʻikai ko e Sāpaté pē. … ʻOku ʻi he taimi kotoa pē—houa ʻe ua fā ʻi he ʻaho, ʻaho ʻe fitu ʻi he uike, mo e ʻaho ʻe 365 ʻi he taʻu.10

ʻOku ʻamanaki ʻa e ʻEikí te tau fakatonutonu ʻetau moʻuí, te tau moʻui ʻaki e ongoongoleleí ʻi he tapa kotoa pē.11

3

ʻE lilingi mai ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi tāpuakí kiate kinautolu ʻoku ʻaʻeva talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú.

Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia ʻIlaisiā ke ʻalu ʻo toitoi ʻi he kiʻi veʻe vai ko Kēlití, ke lava ʻo inu ai mei he matavaí, pea ʻe fafanga ia ʻe he fanga lēvení. ʻOku lekooti ʻe he folofolá ha fakamtala mahino mo fakaʻofoʻofa fekauʻaki mo ʻIlaisiā: “Ko ia naʻá ne ʻalu ʻo ne fai ʻo hangē ko e folofola ʻa [e ʻEikí]” (1 Ngaahi Tuʻi 17:5).

Naʻe ʻikai ha toe felāuaki. Naʻe ʻikai ha toe kumi ʻuhinga. Naʻe ʻikai ha toe kalofaki. Naʻe “ʻalu pē [ʻa ‘Ilaisiā] ʻo fakahoko fakatatau mo e folofola ʻa e ʻEikí.” Pea naʻe fakahaofi ia mei he ngaahi meʻa fakamamahi fakalilifu naʻe tō kiate kinautolu naʻe manuki mo fakafekiki pea mo fehuʻí.12

Ko e kotoa e talanoa ʻo e Tohi ʻa Molomoná ko ha talanoa ia ʻoku lau ki ha kakai ko e taimi naʻa nau angatonu aí, ko e taimi naʻa nau hū ai kia Sīsū Kalaisí, naʻa nau tuʻumālie ʻi he fonuá pea naʻe tāpuekina lahi mo hulufau kinautolu ʻe he ʻEikí; pea ko e taimi naʻa nau faiangahala ai mo ʻalu-hē mo ngalo honau ʻOtuá, naʻa nau mamahi mo fetauʻaki pea mo faingataʻaʻia. Ko hoʻomou malú, hoʻomou nongá, mo hoʻomou tuʻumālié ʻe tupu ia ʻi he talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e Fungani Māfimafí.13

“Tauhi ʻeku ngaahi fekaú maʻu ai pē, pea te ke maʻu ha kalauni ʻo e māʻoniʻoni.” (T&F 25:15.) Ko e talaʻofa ia ʻa e ʻEikí kia ʻEma Heili Sāmitá. Ko e talaʻofa ia ʻa e ʻEikí kiate kimoutolu takitaha. ʻOku maʻu ʻa e fiefiá ʻi hono tauhi e ngaahi fekaú. Ki he Kāingalotu ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní … ko e meʻa pē ʻoku hoko ʻi hono maumauʻi e ngaahi fekau ko iá, ko e mamahi. Pea ki he taha kotoa ʻokú ne tauhi kinautolú, ʻoku ʻi ai ha talaʻofa ʻo ha kalauni … ʻo e angatonu mo e moʻoni taʻengata.14

ʻOku maʻu ʻa e tauʻatāina kakató ʻi he talangofua ki he ngaahi faleʻi ʻa e ʻOtuá. Naʻe pehē ʻi he kuonga muʻá “ko e fekaú ko e tuʻunga māmá ia; pea ko e fonó ko e māmá ia.” (Lea Fakatātā 6:23.)

Ko e ongoongoleleí ʻoku ʻikai ko ha fakakaukau fakapoto ʻo e moʻulaloa, hangē ko e lau ʻa ha tokolahi. Ko ha palani ia ʻo e tauʻatāina ʻokú ne puleʻi ʻa e uʻá mo fakahinohino ʻa e ʻulungāngá. Ko hono fuá ʻoku melie pea ko hono olá ʻoku oʻingofua. …

“Ko ia, tuʻu maʻu ʻi he tauʻatāina ʻa ia kuo fakatauʻatāinaʻi ai kitautolu ʻe Kalaisí, pea ʻoua naʻa toe ʻefihia ʻi he haʻamonga ʻo e pōpulá.” (Kalētia 5:1)

“Ko ia ʻoku ʻi ai ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí, ʻoku ʻi ai ʻa e tauʻatāiná.” (2 Kolinitō 3:17.)15

Ko ʻetau haó ʻoku tupu ia ʻi he fakatomalá. ʻOku maʻu hotau iví mei he talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. … Tau tuʻu mālohi ʻo fakafepakiʻi ʻa e koví, ʻi heni pea mo muli. Tau moʻui taau mo e ngaahi tāpuaki ʻo e langí, ʻo fakatonutonu ʻetau moʻuí ʻo ka fie maʻu, pea hanga kiate Ia, ko e Tamai ʻatautolu kotoá.16

ʻOku ʻikai ha meʻa ia ke tau manavasiʻi ai. ʻOku ʻi he fohé ʻa e ʻOtuá. Te Ne liliu ke lelei ʻa e ngāué ni. Te Ne lilingi mai e ngaahi tāpuakí kiate kinautolu ʻoku ʻaʻeva ʻi he talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú. ʻOku pehē ʻa ʻEne talaʻofá. ʻOku ʻikai totonu ke veiveiua hatau taha ʻi Heʻene malava ke tauhi e talaʻofa ko iá.17

4

ʻOku fakahinohino ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻa e halá pea mo fakaafeʻi ʻa e kāingalotú ke nau moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí.

ʻOku ʻi ai ʻa e niʻihi ʻoku nau pehē, “He ʻikai tuʻutuʻuni mai ʻe he Siasí kiate au e founga ke u fakakaukauʻi ai e meʻa ko ʻení, mo ē pe ha toe meʻa, pe ko e founga ke u moʻui aí.

ʻOku ou tali ʻo pehē, ʻIkai, he ʻikai tuʻutuʻuni ʻe he Siasí ki ha taha ʻa e founga ke fakakaukau aí pe ko e meʻa ʻoku totonu ke ne faí. ʻE fakahinohino ʻe he Siasí ʻa e halá mo fakaafeʻi ʻa e mēmipa kotoa ke ne moʻui ʻaki e ongoongoleleí pea mo maʻu e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu ʻi he faʻahinga moʻui peheé. He ʻikai tuʻutuʻuni ʻe he Siasí ki ha taha, ka te ne faleʻi, te ne fakaʻaiʻai, te ne tapou, pea te ne fie maʻu e faimāteaki ʻa kinautolu ʻoku nau pehē ʻoku nau mēmipa aí.

Ko e taimi naʻá ku kei ako ai he ʻunivēsití, naʻá ku talaange ki heʻeku tamaí ʻi ha taimi ʻe taha naʻá ku ongoʻi ne kiʻi fakalaka mai e Kau Taki Māʻolungá ia ʻi heʻenau totonú ʻi haʻanau taukaveʻi ha meʻa ʻe taha. Ko ha tangata poto mo lelei ʻaupito. Naʻá ne pehē mai, “Kuo fakahinohinoʻi kitautolu ʻe he Palesiteni ʻo e Siasí, pea ʻoku ou poupouʻi ia ko e palōfita, tangata kikite, mo e tangata maʻu fakahā pea ʻoku ou palani ke muimui ki heʻene faleʻí.”

Kuó u … ngāue ʻi he ngaahi fakataha alēlea [pule] ʻo e Siasí ni ʻi ha ngaahi taʻu lahi. … ʻOku ou fie fakamoʻoni atu neongo kuó u tangutu ʻi ha meimei fakataha ʻe lauiafe naʻe aleaʻi ai ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni mo e ngaahi polokalama ʻo e Siasí, kuo teʻeki ke u ʻi ha fakataha naʻe taʻelotua ai e fakahinohino ʻa e ʻEikí pe holi ha taha ne ʻi ai ke taukaveʻi pe fai ha meʻa ʻe uesia pe fakamālohiʻi ai ha taha.18

ʻOku ou lea ki he taha kotoa ko kimautolu ko ia [ʻi he ngaahi fakataha alēlea fakalūkufua ʻa e Siasí], ʻoku ʻikai haʻamau ngaahi ʻasenita fakatāutaha. Ko e ʻasenita pē ʻa e ʻEikí ʻoku mau maʻú. ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku nau fakaangaʻi haʻamau tuku atu ha fakamatala ko ha faleʻi pe fakatokanga. Kātaki ka mou meaʻi muʻa ʻoku ʻikai tupu ʻemau ngaahi tautapá ko ha faʻahinga holi siokita. Mou ʻiloʻi muʻa ʻoku ʻikai fai taʻeʻuhinga ʻemau ngaahi fakatokangá. Mou ʻiloʻi muʻa ko e tuʻutuʻuni ko ia ke fai ha lea ʻi ha ngaahi kaveinga kehekehé, naʻe ʻikai fakahoko ia taʻe fai hano tālangaʻi, aleaʻi mo lotua. Mou meaʻi muʻa, ko ʻemau fakaʻamú pē ke tokoniʻi fakatāutaha kimoutolu ʻi hoʻomou ngaahi palopalemá, faingataʻaʻiá, homou ngaahi fāmilí mo hoʻomou moʻuí. …ʻOku ʻikai ha holi ia ke akoʻi ha toe meʻa kehe mei he meʻa naʻe mei akoʻi mai ʻe he ʻEikí. …

Ko hotau fatongiá naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻIsikeli: “Foha ʻo e tangata, kuó u tuku koe ko e leʻo ki he fale ʻo ʻIsilelí: ko ia ke ke fanongo ki he lea mei hoku ngutú, pea valokiʻi ʻa kinautolu meiate au,” (ʻIsikeli 3:17.)

ʻOku ʻikai ke ʻi ai haʻatau fakaʻamu siokita ʻi ha taha ʻo e ngaahi meʻá ni ka ko e fakaʻamu pē ke fiefia hotau ngaahi tokouá mo e tuofāfiné, ke ʻi honau ʻapí ʻa e melinó mo e ʻofá, ke tāpuekina kinautolu ʻe he mālohi ʻo e Fungani Māfimafí ʻi heʻenau ngaahi ngāue kotoa ʻi he māʻoniʻoní.19

ʻOku fakaʻilo mai maʻu pē ʻe he ʻOtuá, ʻi heʻene founga pē ʻAʻana, ʻa Hono finangalo kau ki Hono kakaí. ʻOku ou fakamoʻoni atu he ʻikai teitei kole mai e kau taki ʻo e Siasí ni ke tau fai ha faʻahinga meʻa he ʻikai ke tau taʻe-lava ʻo fai ʻi he tokoni mai ʻa e ʻEikí. Mahalo te tau ongoʻi taʻetaau. He ko e meʻa ʻoku kole mai ke tau faí ʻoku ʻikai ke tau saiʻia ai pe fenāpasi mo ʻetau fakakaukaú. Ka ʻo kapau te tau feinga ʻi he tui mo e lotu mo e tukupā, te tau lava ʻo fakahoko ia.

ʻOku ou fakamoʻoni atu ko e fiefia, nonga, fakalakalaka, tuʻumālie, pea mo e fakamoʻui mo e hākeakiʻi taʻengata ʻo e Kāingalotu Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻoku tuʻunga ia ʻi he ʻaʻeva talangofua ki he ngaahi faleʻi ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá.20

5

ʻE lava ʻa e fanga kiʻi fili īkí ʻo fakaiku ki ha ngaahi ola kāfakafa.

Te u lava ʻo fakamatalaʻi ha tefitoʻi moʻoni … ʻa ia, kapau ʻe tauhi, te ne fakatupulaki lahi ʻa e faingamālie ke tonu ʻetau ngaahi filí, pea ko ʻetau fakalakalaka mo e fiefia ʻi he moʻuí, ʻe ʻikai mafakatataua ʻene tupulekiná. Ko e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ko e tauhi ʻa e tuí. …

He ʻikai ke u lava ʻo fakaikiiki atu e founga ke fili ai ʻi he meʻa kotoa pē. Ka te u lava ʻo palōmesi atu kapau ʻe fai hoʻomou ngaahi filí ʻo fakatatau mo e ngaahi tuʻunga ʻo e ongoongoleleí mo e ngaahi akonaki ʻa e Siasí, pea kapau te mou tauhi ʻa e tuí, ʻe hāfua mai ʻi hoʻomou moʻuí e lelei lahi pea temou maʻu ha fiefia mo ha lavameʻa lahi.21

Naʻá ku ngāue ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí ki ha halanga lēlue. … Naʻe ʻi he kuonga ia naʻe meimei ke heka lēlue pāsese ai ʻa e taha kotoa. Naʻá ku maʻu ha telefoni ʻi ha pongipongi ʻe taha mei haku kaungā-ngāue ʻi Niuake, Niu Sēsī. Naʻá ne pehē, “Kuo tau mai ʻa e lēlue fika meʻá, ka ʻoku ʻikai ha ngaahi kato ai. ʻOku mole e ʻū katoleta ʻa ha kau pāsese ʻe toko 300 ʻi ha feituʻu, pea ʻoku nau ʻita.”

Naʻá ku kamata ngāue ʻi he taimi pē ko iá ke ʻiloʻi pe kuo pulí ki fē. Naʻá ku ʻilo naʻe faʻoaki mo fakaheka fakalelei pē ʻi ʻOukalani, Kalefōnia. Naʻe ʻomi ia ki heʻemau halanga lēlue ʻi Sōleki Sití [pea iku aʻu ia ki] Seni Luisi. Ne tonu ke toki fetuku leva mei ai ʻe ha kautaha lēlue kehe ki Niuake, Niu Sēsí. Ka naʻe ueʻi ʻe ha tangata fetongi hala taʻe fakakaukau ʻi he taʻuʻanga ʻi Seni Luisí ha kiʻi konga ukamea ne ʻinisi pē ʻe tolu [senitimita ʻe 7.5], ko ha fetongiʻanga, peá ne tohoʻi leva ʻa e piné ke ofeʻi ʻa e lēlué. Naʻa mau toki ʻilo ko e lēlue katoleta ki Niuake, Niu Sēsií, kuo ʻi Niu ʻŌlini ia ʻi Luisiana—ko e maile ia ʻe 1,500 [kilomita ʻe 2,400] mei hono feituʻu totonú. Ne kamataʻi ʻe he kiʻi ueʻi ʻinisi pē ʻe tolu ʻe he taha ngāue taʻetokanga he tauʻanga ʻi Seni Luisí ke ʻalu hala ai, pea toe vāmamaʻo lahi fau mei hono feituʻu totonú. ʻOku pehē pē ʻene hoko ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku ʻikai ke tau fononga hangatonu, ka ʻoku fusi kitautolu ʻe ha ngaahi fakakaukau hala ki ha feituʻu kehe. Mahalo ko e mavahe mei heʻetau taumuʻa totonú ʻe fuʻu siʻisiʻi, ka, ʻo kapau ʻe kei hoko atu, ʻe hoko e kiʻi liliu siʻisiʻi ko iá ko ha vāmamaʻo fau pea te tau toki ʻilo kuo tau mamaʻo mei he feituʻu ne tau fakataumuʻa ki aí. … Ko e fanga kiʻi meʻa iiki ʻokú ne tākiekina ʻetau moʻuí ʻoku ʻaonga lahi ʻi heʻetau moʻuí.22

Naʻá ku lue atu ki ha matapā ʻā lahi ʻo ha faama ʻi ha ʻaho ʻe taha. Naʻá ku toʻo ʻa e piné pea fakaava ʻa e matapaá. Naʻe moulu e ngaue ʻa e ngaahi hinisí ʻo ʻikai fuʻu fakatokangaʻi. Ka ko e tuliki ʻe taha ʻo e matapaá naʻe takai mamaʻo hake ʻi ha letiasi fute ʻe hongofulu mā ono. He ʻikai teitei misi ha taha ʻi haʻane vakai ʻataʻatā pē ki he ngaue ʻa e ngaahi hinisí ki he ngāue mahuʻinga ʻoku hoko tupunga ʻi he kiʻi ngaue siʻisiʻi ko iá.

ʻOku pehē pē mo e ngaahi fili ʻi heʻetau moʻuí. ʻE lava e kiʻi fakakaukaú, kiʻi foʻi leá, mo e kiʻi ngāué ke taki ki ha ola kāfakafa.23

ʻĪmisi
open metal gate

Naʻe fakatātā ʻe Palesiteni Hingikelī ʻetau ngaahi filí ki ha ngaahi hinisi ʻo ha matapā ʻā ʻo ha faama.

6

ʻOku tau fakamālohia ʻa e Siasí mo tokoni ki he ngāue ʻa e ʻOtuá he funga ʻo e māmaní, ʻaki ʻetau moʻui ʻaki e ongoongoleleí.

Te ke lava ʻo ʻai ʻa e Siasí ke mālohi ange ʻo fakafou ʻi hoʻo tōʻonga moʻuí. Tuku ke hoko e ongoongoleleí ko hoʻo heletā mo ho pā. …

… ʻIkai ʻe fakaʻofoʻofa ʻa e kahaʻú ʻi hono folahi atu ʻe he Fungani Māfimafí ʻEne ngāue nāunauʻiá, ʻo tākiekina ki he lelei ʻa kinautolu te nau tali mo moʻui ʻaki ʻEne ongoongoleleí.24

ʻOku ou sioloto atu ki ha kahaʻu lelei ʻi ha māmani mātuʻaki taʻepau. Kapau te tau pīkitai ki heʻetau ngaahi tuʻunga ʻulungaanga mahuʻingá, kapau te tau langa ʻi hotau tukufakaholó, kapau te tau ʻaʻeva talangofua ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí, kapau te tau moʻui ʻaki pē ongoongoleleí, ʻe tāpuekina lahi kitautolu pea ʻi ha founga fakaʻofoʻofa. ʻE lau kitautolu ko ha kakai makehe kuo tau maʻu e kī ki ha fiefia makehe.25

Tuku ke tukupā ʻa e tangata mo e fefine pea mo e fānau kotoa ke ʻai ke lelei ange mo mālohi ange pea mo maʻongoʻonga ange e ngāue ʻa e ʻEikí ʻi ha toe taimi kimuʻa. Ko e lelei ʻo ʻetau moʻuí ʻokú ne ʻai e faikehekehé. Ko ʻetau tukupā ke moʻui ʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻokú ne ʻai e faikehekehé. Ko ha meʻa fakatāutaha ʻeni. Kapau te tau lotu kātoa, ʻoku toe mālohi ange Siasí. Pea ʻoku pehē ʻi he tefitoʻi moʻoni kotoa pē ʻo e ongoongoleleí. ʻAi ke tau hoko ko e konga ʻo e fuʻu ngaʻunu ko ʻeni ki muʻa ʻoku tupulekina he funga ʻo e māmaní kotoa. ʻOku ʻikai totonu ke tau tuʻu maʻu pē taʻe ngaue; kuo pau ke tau ngaʻunu kimuʻa. ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ke tau fai ia. Ko e fakamoʻoni fakafoʻituitui ko ia ʻoku ʻi hotau lotó takitaha ko e mālohinga moʻoni ia ʻo e Siasí. Ka ʻikai ia, ʻoku siʻi haʻatau meʻa ʻe maʻu; ka mo ia, ʻoku tau maʻu e meʻa kotoa pē.26

ʻOku ou fakaafeʻi homou tokotaha kotoa pē, ʻi ha feituʻu pē ʻokú ke ʻi ai ko e kāingalotu ʻo e siasi ko ʻení, ke ke tuʻu mo ha hiva ʻi ho lotó ʻo laka kimuʻa, moʻui ʻaki e ongoongoleleí, ʻofa he ʻEikí mo langa e puleʻangá. Te tau lava tuʻufakamakatuʻu mo tauhi ʻa e tuí, he ʻoku hoko e Fungani Māfimafí ko hotau mālohi.27

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Ako mo Akoʻí

Ngaahi fehuʻi

  • Ko e hā ʻoku ʻikai ke tau lava ai, ko e kakai fuakava ʻa e ʻEikí ke “hoko ko ha kakai angamahení”? (Vakai ki he konga 1.) Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku tākiekina ai ʻe he ngaahi fuakava kuó ke fai mo e ʻOtuá hoʻo moʻui fakaʻahó?

  • Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Hingikelī “kuo pau ke tau tanumaki ha mālohi ke muiaki e meʻa ʻoku tau tui ki aí” (konga 2). ʻOku founga fēfē nai ʻetau fakangaloku he taimi ʻe niʻihi e meʻa ʻoku tau tui ki aí? ʻE founga fēfē haʻatau fakamālohia kitautolu ke tekeʻi ʻa e ʻahiʻahí?

  • Ko e hā ʻene kaunga kiate kitautolu e talanoa naʻe fai ʻe Palesiteni Hingikelī kau kia ʻIlaisiaá? (Vakai ki he konga 3.) Te ke tali fēfē ki ha taha ʻokú ne pehē ʻoku fuʻu fakapōpula ʻa e ngaahi fekaú? Kuo fēfē nai haʻo vakai ki hono ʻomi ʻe he talangofua ki he ngaahi fekaú ʻa e tauʻatāiná, malú, mo e nongá?

  • Toe fakamanatu e fakamatala ʻa Palesiteni Hingikelī ki he founga fakahoko ʻe he kau taki ʻo e Siasí e faleʻí mo e fakatokangá (vakai ki he konga 4). Kuo tāpuekina fēfē nai koe ʻe he muimui ki he faleʻi ʻa e kau taki ʻo e Siasí?

  • Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he talanoa ʻa Palesiteni Hingikelī fekauʻaki mo e lēlue ne mole ai e ʻū katoletá? (Vakai ki he konga 5.) Ko e hā ʻoku faʻa ʻaonga lahi pehē ai ʻa e fanga kiʻi fili pe tōʻonga īkí ʻi heʻetau moʻuí? Ko e hā ha kiʻi fili kuó ne fai ha tokoni lahi ʻi hoʻo moʻuí? ʻE founga fēfē haʻatau fakatokangaʻi lelei ange ʻa e fanga kiʻi fetōʻaki iiki te ne ala takiheeʻi ai kitautolu mei he hala ʻo e ʻOtuá?

  • ʻOku founga fēfē nai ha tokoni hono moʻui ʻaki e ongoongoleleí ke tau matuʻuaki ai e ngaahi tūkunga taʻepau ʻo e māmaní? (Vakai ki he konga 6.) ʻE founga fēfē ha hoko hono moʻui ʻaki e ongoongoleleí ke fakafaingofuaʻi ai ʻetau moʻuí? Fakakaukauʻi ha founga te ke lava ai ʻo fakamālohia lahi ange ʻa e Siasí mo tokoni ke tupulaki e ngāue ʻa e ʻOtuá ʻi he funga ʻo e māmaní.

Ngaahi Potufolofola Fekauʻaki

Teutalōnome 4:39–40; Hepelū 5:8–9; T&F 64:33–34; 93:26–28; 98:22; ʻĒpalahame 3:24–26; Ngaahi Tefito ʻo e Tui 1:3

Tokoni ki he Akó

“ʻOku ʻikai tatau ʻa e laukongá, akó, mo e fakalaulaulotó. ʻOku tau lau e ngaahi foʻi leá pea mahalo te tau maʻu ha ngaahi fakakaukau. ʻOku tau ako pea mahalo te tau ʻilo ha sīpinga pe fehokotaki ʻi he folofolá. Ka ʻi heʻetau fakalaulaulotó, ʻoku tau fakaafeʻi mai ai e fakahā ʻa e Laumālié. Ko e fakakaukaulotó kiate au, ko e fakakaukau mo e lotu ʻoku ou fai ʻi he hili ʻeku lau mo ako fakalelei e folofolá.” (Henry B. Eyring, “Ngāue ʻaki ʻi he Laumālié,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2010, 60).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “If Ye Be Willing and Obedient,” Ensign, July 1995, 2.

  2. Teachings of Gordon B. Hinckley (1997), 404.

  3. “This Is the Work of the Master,” Ensign, May 1995, 71.

  4. “Opening Remarks,” Ensign pe Liahona, May 2005, 4.

  5. Teachings of Gordon B. Hinckley 148–49.

  6. Teachings of Gordon B. Hinckley, 146.

  7. “Building Your Tabernacle,” Ensign, Nov. 1992, 52.

  8. “Everything to Gain—Nothing to Lose,” Ensign, Nov. 1976, 96.

  9. Teachings of Gordon B. Hinckley 160–61.

  10. Teachings of Gordon B. Hinckley, 404.

  11. Discourses of President Gordon B. Hinckley, Volume 2: 2000–2004 (2005), 412.

  12. “If Ye Be Willing and Obedient,” 4.

  13. Teachings of Gordon B. Hinckley, 406–7.

  14. “If Thou Art Faithful,” Ensign, Nov. 1984, 92.

  15. ʻI he Conference Report, Apr. 1965, 78.

  16. “The Times in Which We Live,” Ensign, Nov. 2001, 74.

  17. “This Is the Work of the Master,” 71.

  18. “Loyalty,” Ensign pe Liahona, May 2003, 60.

  19. “The Church Is on Course,” Ensign, Nov. 1992, 59–60.

  20. “If Ye Be Willing and Obedient,” Ensign, Dec. 1971, 125.

  21. “Keep the Faith,” Ensign, Sept. 1985, 3, 6.

  22. “A Prophet’s Counsel and Prayer for Youth,” Ensign, Jan. 2001, 5–7.

  23. “Keep the Faith,” 3.

  24. “Stay the Course—Keep the Faith,” Ensign, Nov. 1995, 72.

  25. “Look to the Future,” Ensign, June 1997, 69.

  26. Teachings of Gordon B. Hinckley 138–39.

  27. “Stay the Course—Keep the Faith,” 72.