Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 14 Ko hono Fakafemoʻuekinaʻi Kitautolu ʻi he Tokoni ki he Niʻihi Kehé


Vahe 14

Ko hono Fakafemoʻuekinaʻi Kitautolu ʻi he Tokoni ki he Niʻihi Kehé

“ʻOfa ke taumalingi ki hotau lotó ʻa e ʻuhinga moʻoni ʻo e ongoongoleleí ke tau hanga ʻo ʻiloʻi ko ʻetau moʻuí, ʻa ia ne foaki mai ʻe he ʻOtua ko ʻetau Tamaí, kuo pau ke fakaʻaongaʻi ia ʻi he tokoni ki he niʻihi kehé.”

Mei he Moʻui ʻa Kōtoni B. Hingikelií

Naʻe faingataʻaʻia ʻa e talavou ko ʻEletā Kōtoni B. Hingikelií ʻi heʻene ngaahi ʻuluaki uike ko e faifekau taimi-kakato ʻi ʻIngilaní. Naʻe puke ʻi he taimi naʻe aʻu atu aí, pea naʻe toutou fakasītuʻaʻi ʻa ʻene ngaahi feinga ke malangaʻi ʻa e ongoongoleleí. Naʻe tāpuekina ia ʻi he lolotonga ʻo e taimi faingataʻá, ʻaki ha meʻa naʻá ne ui kimui ange ko e “ʻaho [naʻá ne fai ai] ha filí”—ko ha aʻusia naʻá ne takiekina ʻene ngāue he toenga ʻo ʻene moʻuí.

Naʻá ne pehē, “Naʻá ku loto foʻi.” “Naʻá ku fai leva ha tohi ki ʻapi ki heʻeku tamai leleí ʻo talaange kuó u ongoʻi ʻoku mole noa hoku taimí mo ʻene paʻangá. Ko ʻeku tamaí ia mo ʻeku palesiteni fakasiteikí, pea ko ha tangata poto ia mo anga fakalaumālie. Naʻá ne fai mai ha tohi nounou kiate au ʻa ia naʻe pehē, ‘Siʻi Kōtoni, kuó u maʻu hoʻo tohi fakamuimuí. ʻOku taha pē ʻeku fokotuʻú: fakangaloki koe ka ke ʻalu ʻo ngāue.’ Ka ki muʻa ʻi he pongipongi ko iá, lolotonga ʻeku ako folofola mo hoku hoá, naʻá ma lau e folofola ko ʻeni ʻa e ʻEikí: “He ko ia ia ʻoku loto ke kalofaki ʻene moʻuí, ʻe mole ia; ka ko ia ia ʻe mole ʻene moʻuí koeʻuhí ko au mo e ongoongoleleí, ʻe maʻu ʻe ia ia.” (Maʻake 8:35.)

“Naʻe ongo ki heʻeku moʻuí e folofola ko ia ʻa e ʻEikí, pea muiaki mai ai e tohi ʻeku tamaí mo e faleʻi ke fakangaloki au ka u ʻalu ʻo ngāué. Naʻá ku hū ki homa loki mohe ʻi he fale he Hala Uatihemi 15, naʻá ma nofo aí, ʻoku ʻi hoku nimá e tohi ʻeku tamaí, peá u tūʻulutui ʻo fakapapau ki he ʻEikí. Naʻá ku fuakava te u feinga ke fakangaloki au peá u fai hoku tūkuingatá ʻi Heʻene ngāué.

“Naʻe hoko e ʻaho ko ia ʻi Siulai 1933 ko e ʻaho ne u fai ai ha filí. Naʻe hū ha maama foʻou ki heʻeku moʻuí mo ha fiefia foʻou ki hoku lotó.”1

Naʻe ʻikai toe mavahe ʻa e maama ko iá ʻi he moʻui ʻa Kōtoni B. Hingikelií. Talu mei he ʻaho ko iá, mo ʻene fakatapui ia ki he ʻEikí ke tokoni ki he niʻihi kehé. Naʻe fakalau ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻi he meʻafakaʻeiki ʻo Palesiteni Hingikelií ha niʻihi ʻo e ngaahi tokoni ʻa Palesiteni Hingikelií: langa e ngaahi temipalé he funga ʻo e māmaní, fokotuʻu ha fanga kiʻi temipale iiki ke fakavaveʻi e ngāue fakatemipalé, fokotuʻu ʻo e Sinoʻi Paʻanga Fakaako Tuʻumaʻú, mo e langa ʻo e Senitā Konifelenisí. Hili ia peá ne pehē:

“Ko hono tukufakaholo fakafoʻituituí ʻoku ope atu ia ʻi he lisi nounou ko iá pea mo hoku mālohi ke fakamatalaʻí. Ka ko ʻene ngaahi lavameʻá ʻoku nau fāitatau kotoa ʻi ha meʻa ʻe taha. Ke tāpuekina maʻu pē ʻa e fakafoʻituituí ʻaki ha faingamālie. Pea naʻe fakakaukau maʻu pē kiate kinautolu ʻoku siʻi ke maʻu ha faingamālié, ʻa e tokotaha angamaheni ʻoku fāifeinga ke fekuki mo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻui fakaʻahó pea mo e pole ʻi hono moʻui ʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Kuo laka hake ʻi he tuʻo tahá ʻene tātaaʻi mai hoku fatafatá ʻaki hono foʻi tuhú ʻi haʻaku fai ha fokotuʻu peá ne pehē mai, ʻHene, ʻokú ke manatuʻi koā ʻa e tokotaha ʻoku faingataʻaʻiá?”2

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Hingikelī, “ʻOku ou fakaʻamu ke u lava ʻo tuʻu ʻo ngāue.” “ʻOku ou loto ke fetaulaki mo e ʻaho kotoa pē mo ha tukupā pea mo ha taumuʻa. ʻOku ou fie fakaʻaongaʻi e houa kotoa pē ʻoku ou ʻā ai ke fai ha fakalotolahi, ke tāpuakiʻi ʻa kinautolu ʻoku mamafa siʻenau kavengá, ke langaki ʻa e tuí mo e mālohi ʻo e fakamoʻoní.”3

ʻĪmisi
Christ at the pool of Bethesda

“Kapau ʻoku tau taku ʻoku tau lotu mo muimui ʻi he ʻEikí, ʻikai kuo pau ke tau feinga ke faʻifaʻitaki ki Heʻene moʻui tokoní?”

Ngaahi Akonaki ʻa Kōtoni B. Hingikelií

1

Ko ʻetau moʻuí ko e meʻaʻofa ia mei he ʻOtuá pea kuo pau ke fakaʻaongaʻi ia ʻi he tokoni ki he niʻihi kehé.

ʻOku … lahi fau ʻa e masivá mo e fie maʻú he funga ʻo e māmaní, lahi fau ʻa e angatuʻú mo e angataʻeʻofá, lahi fau ʻa e angaʻulí mo e ʻulí, lahi e ngaahi fāmili ʻoku movete mo maumaú, lahi fau e kakai taʻelata mo moʻui hongeifo mo siva e ʻamanakí, lahi fau ʻa e loto mamahí ʻi he potu kotoa pē.

Pea ko ia ʻoku ou kole atu ai kiate kimoutolu. ʻOku ou kole kiate kimoutolu ʻi hoʻomou feinga ke tuʻumālié, ke mou foaki foki ke ʻai ʻa māmani ke kiʻi toe lelei ange.4

Kapau ʻoku fie maʻu ke fakaleleiʻi ʻa māmani, kuo pau ke fai ʻe he founga ʻofá ha liliu ʻi he loto ʻo e tangatá. ʻE lava ke fai ia ʻi he taimi te tau sio fakalaka atu ai ʻiate kitautolu ke fai ʻetau ʻofá ki he ʻOtuá mo e niʻihi kehé, pea ke fai ia ʻaki hotau lotó kotoa, ʻaki hotau laumālié kotoa, pea ʻaki hotau ʻatamaí kotoá.

Kuo ʻosi fakamahino ʻe he ʻEikí ʻi he fakahā ʻo onopōní, “Kapau ʻe hanga taha ʻa homou matá ki hoku nāunaú, ʻe fakafonu ʻa homou sinó kotoa ʻaki ʻa e māmá, pea ʻe ʻikai ke ʻiate kimoutolu ha fakapoʻuli.” (T&F 88:67.)

Ko e taimi ʻoku tau vakai ai ki he ʻOtuá ʻi he ʻofa mo e lotohoungaʻiá, ʻi heʻetau tauhi kiate Ia ʻi he mata ʻoku sio tāfataha ki hono nāunaú, ʻoku mahuʻi meiate kitautolu ʻa e fakapoʻuli ʻo e faiangahalá, ʻa e fakapoʻuli ʻo e siokitá, ʻa e fakapoʻuli ʻo e hīkisiá. ʻE hoko leva ha ʻofa lahi ange ki heʻetau Tamai Taʻengatá mo Hono ʻAlo ʻOfaʻanga, ko hotau Fakamoʻui mo hotau Huhuʻí. ʻE hoko leva ha ongoʻi fie tokoni lahi ange ki hotau kāingá, siʻi ange fakakaukau kiate kitá kae lahi ange tokoni atu ki he niʻihi kehé.

Ko e tefitoʻi moʻoni ko ʻeni ʻo e ʻofá ko e tefitoʻi ʻelito ia ʻo e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí.5

Kapau ʻoku tau taku ʻoku tau lotu mo muimui ʻi he ʻEikí, ʻikai kuo pau ke tau feinga ke faʻifaʻitaki ki Heʻene moʻui tokoní? ʻOku hala hatau taha ʻe tonu ka ne pehē ʻoku ʻaʻana pē ʻa ʻene moʻuí. Ko ʻetau moʻuí ko e meʻaʻofa ia ʻa e ʻOtuá. ʻOku tau omi ki māmani ʻo ʻikai ʻi hatau mālohi pē ʻotautolu. ʻOku tau mavahe ʻo ʻikai fakatatau mo ʻetau fakaʻamú. ʻOku ʻikai ke tau lau e lōloa hotau ngaahi ʻahó, ka ʻoku fakatatau mo e finangalo ʻo e ʻOtuá.

ʻOku tokolahi fau hatau niʻihi ʻoku nau fakaʻaongaʻi ʻenau moʻuí ʻo hangē ʻoku ʻatautolu kotoa iá. ʻOku ʻatautolu ʻa e fili ke maumauʻi noaʻia ia, kapau ʻoku tau fie fai ia. Ka ʻe hoko ia ko hano lavakiʻi ʻo ha falala maʻongoʻonga mo toputapu. Hangē ko hono fakamahinoʻi lelei ʻe he ʻEikí, “He ko ia ia ʻoku loto ke kalofaki ʻene moʻuí, ʻe mole ia; ka ko ia ia ʻe mole ʻene moʻuí koeʻuhí ko au mo e ongoongoleleí, ʻe maʻu ʻe ia ia.” (Maʻake 8:35.)6

“Siʻoku kāinga ʻofeina, ko e polé ʻoku lahi. ʻOku ʻākilotoa kitautolu kotoa ʻe he ngaahi faingamālié. ʻE finangalo ʻa e ʻOtuá ke tau fai ʻEne ngāué—pea ke fai ia ʻaki ʻa e iví pea mo loto fiefia. Hangē ko ʻEne fakamatalaʻí, ko e ngāue ko iá ke “tokoniʻi ʻa e vaivaí, hiki hake ʻa e ngaahi nima ʻoku tautau ki laló, pea mo fakamālohi ʻa e ngaahi tui ʻoku vaivaí.” (T&F 81:5.)

Ke tokoni kiate kinautolu ʻoku masivá. Ke tokoni fakafiemālieʻi ʻa e loto mamahí. Ke ʻaʻahi ki he uitoú mo e tamai maté ʻi heʻenau mamahí. Ke fafangaʻi ʻa e masivá, ke fakakofuʻi ʻa e telefuá, ke fakamalumalu kinautolu ʻoku ʻikai hanau fale ke nau malu aí. Ke fai ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe he ʻEikí, ʻa ia “naʻe faʻa feʻāluaki ʻo fai lelei.” (Ngāue 10:38.)7

Ko ʻeku pōpoaki kiate kimoutolu he ʻaho ní … ke mou tukupā ke fakatapui ha konga homou taimí, ʻi hoʻomou palani e ngāue hoʻomou moʻuí, maʻakinautolu ʻoku faingataʻaʻia mo masivá, ʻo ʻikai ha fakakaukau ki ha totongi fakafoki mai. ʻOku fie maʻu homou pōtoʻi ngāué, tatau ai pē pe ko e hā. ʻE hiki hake ʻe homou nima tokoní ha taha mei he haʻahaʻa ʻo e faingataʻá. ʻE hoko homou leʻo fakatotoká ko ha fakalotolahi ki ha niʻihi ne mei siʻi foʻi ai pē. ʻE lava ʻe homou pōtoʻi ngāué ʻo liliu e moʻui, ʻa kinautolu ʻoku fononga ʻi he masivá, ʻi ha founga fakaofo mo fakaʻofoʻofa. Kapau ʻoku ʻikai ko e taimí ni, ko ʻafē nai? Kapau ʻoku ʻikai ko koe, ko toe hai?8

ʻOfa ke taumalingi ki hotau lotó ʻa e ʻuhinga moʻoni ʻo e ongoongoleleí ke tau hanga ʻo ʻiloʻi ko ʻetau moʻui, ʻa ia ne foaki mai ʻe he ʻOtua ko ʻetau Tamaí, kuo pau ke fakaʻaongaʻi ia ʻi he tokoni ki he niʻihi kehé.

Kapau te tau fai ʻa e faʻahinga tokoni peheé, ʻe fakafonu hotau ngaahi ʻahó ʻaki e fiefia mo e nēkeneka. Kae mahuʻinga angé, he te nau fakatapui kinautolu ki hotau ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, pea mo hono tāpuakiʻi ʻo kinautolu kotoa kuo tau tokoniʻi ʻenau moʻuí.9

2

Ko e tokoní ko e faitoʻo lelei taha ia ki he fakaʻofaʻia pē ʻiate kitá, siokitá, loto foʻí, mo e taʻelatá.

ʻOku ou manatu ki haʻaku ʻaʻahi ki ha ʻapiako ʻo ha kolisi ʻo u fanongo ai ki he lāunga angamaheni ʻa e toʻu tupú: lāunga ʻi he ngaahi fakamafasia ʻo e akó—ʻo hangē ha kavenga kae ʻikai ko ha faingamālie ke maʻu ʻa e ʻilo ʻo e māmaní—lāunga kau ki he falenofoʻangá mo e meʻakaí. …

Naʻá ku faleʻi e toʻu tupu ko iá kapau naʻe fuʻu fakamafasia fau ʻa e akó, kapau ne nau fie lāunga kau ki honau fale nofoʻangá mo ʻenau meʻakaí, pea te u lava ʻo fokotuʻu ange ha faitoʻo ki heʻenau palopalemá. Naʻá ku fokotuʻu ange ke tuku ʻenau ngaahi tohí ʻi ha ngaahi houa siʻi, mavahe mei he lokí, ʻo ʻaʻahi ki ha taha ʻoku motuʻa mo taʻelata, pe ko ha taha ʻoku puke mo lotofoʻi. Ko hono moʻoní, kuo aʻu ʻo u ʻiloʻi kapau te tau lāunga fekauʻaki mo e moʻuí, ko hono ʻuhingá he ʻoku tau fakakaukau siokita.

Naʻe ʻi ai ha fakaʻilonga ʻi ha ngaahi taʻu lahi he holisi ʻo ha fale monomono sū naʻá ku fakaʻofaʻia ai. Naʻe pehē, “Naʻá ku lāunga koeʻuhí he naʻe ʻikai haku sū kae tālunga mo ʻeku mamata ki ha tangata naʻe ʻikai hano ongo vaʻe.” Ko e faitoʻo ʻaonga taha ki he fokoutua ʻo e fakaʻofaʻia pē ʻiate kitá ke fakafemoʻuekinaʻi kitautolu ʻi he tokoni ki he niʻihi kehé.10

ʻOku ou tui ki ai he ko e tokolahi taha ʻo kitautolú, ko e faitoʻo lelei taha ki he taʻelatá ke ngāue mo tokoni ki he niʻihi kehé. ʻOku ʻikai ke u fakasiʻia hoʻomou palopalemá, ka ʻoku ʻikai te u momou ke talaatu ʻoku ʻi ai mo ha tokolahi kehe ʻoku faingataʻa ange ʻenau palopalemá ʻi haʻamoutolú. Ala atu ʻo tokoni kiate kinautolu, ke poupouʻi kinautolu. ʻOku tokolahi fau ha fānau tangata mo fafine ʻoku tō ʻi he akó ko e fie maʻu ha kiʻi tokanga fakatāutaha pe fakalotolahi. ʻOku tokolahi fau ha kakai toulekeleka ʻoku nofo loto mamahi mo taʻelata pea mo manavasiʻi ʻa ia ʻe lava ʻe ha kiʻi pōtalanoa ʻo ʻomi ki ai ha ʻamanaki lelei lahi mo ha fiefia. …

ʻOku tokolahi fau ha niʻihi kuo kafo mo fie maʻu ha Samaletani angalelei ke ne haʻihaʻi honau kafó mo tokoni ke hoko atu ʻenau fonongá. ʻE lava ʻe ha kiʻi angaʻofa siʻisiʻi ke ne ʻomi ha tāpuaki lahi ki ha taha faingataʻaʻia mo ha ongoʻi fiefia ʻi he taha ʻoku fakakaungāmeʻa ange ki aí.11

ʻOku tokolahi fau ha niʻihi te ke lava ke fua ʻenau kavengá. ʻOku ʻi ai ʻa e kau tukuhāusia, ʻoku ʻi ai ʻa e fiekaia, ʻoku ʻi ai ʻa e kau liʻekina ʻoku nau ʻākilotoa kitautolu. ʻOku ʻi ai ha kau toulekeleka ʻoku liʻekina ʻi he ʻapi ʻo e kau vaivaí. ʻOku ʻi ai e fānau faingataʻaʻia fakaesino, mo e toʻu tupu ʻi he faitoʻo kona tapú, pea naʻa mo e mahakí mo kinautolu ʻoku ʻikai toe lava ʻo mavahe mei ʻapi ʻoku nau tangi mai ki ha foʻi lea ʻofa. Kapau he ʻikai ke ke fai ʻeni, ko hai te ne toe fai iá?

Ko e faitoʻo lelei taha ʻoku ou ʻilo ki he loto hohaʻá ko e ngāue. Ko e faitoʻo lelei taha ki he loto foʻí ko e ngāue. Ko e faitoʻo lelei taha ki he ongosiá ko ha tukupā ke tokoni ki ha taha ʻoku ongosia lahi ange.12

Ko e hā ʻoku fiefia ai ʻa e kau faifekaú? Koeʻuhí he ʻoku nau fakafemoʻuekinaʻi kinautolu ʻi he tokoni ki he niʻihi kehé.

Ko e hā ʻoku fiefia ai kinautolu ʻoku ngāue ʻi he ngaahi temipalé? Koeʻuhí he ko ʻenau ngāue ʻi he ʻofá ʻoku fenāpasi moʻoni mo e ngāue fakafofonga maʻongoʻonga ʻa e Fakamoʻui ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOku ʻikai ke nau kole pe ʻamanaki ki ha fakamālō ʻi he meʻa ʻoku nau faí. He ko e konga lahi tahá, ʻoku ʻikai ke nau toe ʻilo ʻo laka hake ʻi he hingoa ʻo ia ʻoku nau fakafofongaʻí.13

Fakafōtunga ʻa e ngaahi holi fakaʻeiʻeiki ʻoku ʻi homou lotó ke ala atu ʻo fakafiemālie, poupou, mo langaki hake ʻa e niʻihi kehé. ʻI hoʻo fai iá, ʻe mavahe meiate koe ʻa e nunuʻa fakatupu maumau ʻo e siokitá, pea ʻe fetongi ʻaki ha ongoʻi fiefia mo lelei ʻoku ʻikai maʻu ia ʻi ha toe founga.14

ʻĪmisi
woman helping ill person

“ʻOku tokolahi fau ha niʻihi te ke lava ke fua ʻenau kavengá.”

3

Ko e taimi ʻoku tau ala atu ai ke tokoniʻi e niʻihi kehé, ʻoku tau toki ʻiloʻi moʻoni kitautolu.

Naʻá ku ʻi he ʻapi ʻo ha palesiteni fakasiteiki ʻi ha kiʻi kolo siʻi ʻi ʻAitahō, ʻi ha pongipongi Sāpate ʻe taha he ngaahi taʻu siʻi kuo hilí. Naʻe lau ʻe he fāmilí kimuʻa ʻi he lotu pongipongí ha ngaahi veesi siʻi mei he folofolá. Naʻe kau heni e ngaahi folofola ʻa Sīsuú, hangē ko hono lekooti ʻi he Sione 12:24: “Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou talaatu kiate kimoutolu, Kapau ʻoku ʻikai mokulu ʻa e tengaʻi uité ki he kelekelé pea mate, ʻoku nofo taha ai pē: ka ʻi heʻene maté, ʻoku tupu mei ai ʻa e fua lahi.”

ʻOku ʻikai ha veiveiua ko e ʻuhinga ʻeni ʻa e ʻEikí ki Heʻene teu pekiá, ʻi Heʻene pehē kapau he ʻikai pekia ʻe iku launoa pē Hono misiona ʻi he moʻuí. Ka ʻoku ou fakatokangaʻi ʻi he ngaahi lea ko ʻení ha ʻuhinga ʻe taha. ʻOku hangē kiate au ko e folofola ʻeni ʻa e ʻEikí kiate kitautolu takitaha kapau he ʻikai ke tau fakafemoʻuekinaʻi kitautolu ʻi he tokoni ki he niʻihi kehé, ʻoku meimei ke tau moʻui pē ʻo ʻikai ha taumuʻa moʻoni, he naʻá Ne hoko atu ʻo pehē, “Ko ia ʻoku ʻofa ʻi heʻene moʻuí ʻe mole ia ʻiate ia; pea ko ia ʻoku fehiʻa ki heʻene moʻuí ʻi he māmaní, te ne maʻu ia ki he moʻui taʻengatá.” (Sione 12:25.) Pe, hangē kuo lekooti ʻia Luké, “Ko ia ia ʻe kalofaki ʻene moʻuí, ʻe mole ia ʻiate ia: ka ko ia ia ʻe tuku ʻene moʻuí, ʻe maʻu ʻe ia ia.” (Luke 17:33.) Ko hono fakalea ʻe tahá, ko ia ʻoku moʻui maʻana peé ʻoku mae pea mate, ka ko ia ʻokú ne fakafemoʻuekinaʻi ia ʻi he tokoni ki he niʻihi kehé, ʻoku tupu mo matala ʻi he moʻuí ni pea ʻi ʻitāniti.

Naʻe tukuange ʻi he pongipongi konifelenisi fakasiteiki ko ia ʻa e palesiteni fakasiteiki naʻá ku nofo aí, ʻi ha ʻosi ia ha taʻu ʻe hongofulu mā tolu ʻo ʻene ngāue mateaki. Naʻe lahi e fakahaaʻi ʻo e ʻofá mo e houngaʻiá, ʻo ʻikai koeʻuhí ko ʻene koloá, ʻikai koeʻuhí ko hono tuʻunga ʻi he kolo pisinisí, ka koeʻuhí ko e ngāue maʻongoʻonga naʻá ne fai taʻesiokitá. Naʻe fakaʻuli ʻi ha maile ʻe laumano ʻi ha faʻahinga tūkunga pē ʻo e ʻeá, ʻo ʻikai ha toe fakakaukau kiate ia. Kuó ne fakamoleki ha houa ʻe lauafe koeʻuhí ko e niʻihi kehé. Naʻá ne siʻaki ʻene ngaahi meʻa fakafoʻituituí kae tokoniʻi ʻa kinautolu naʻa nau fie maʻu ʻene tokoní. Pea ʻi heʻene fai iá, kuó ne moʻui ai ʻo hoko ʻo maʻongoʻonga ʻi he ʻao ʻo kinautolu naʻá ne tokoniʻí.15

Naʻá ku lau ʻi he ngaahi taʻu kuo hilí e talanoa ʻo ha finemui naʻe hiki ki ha feituʻu tukuʻuta ke hoko ko ha faiako. Naʻe kau ʻiate kinautolu heʻene kalasí ha taʻahine naʻe ʻosi tō ia kimuʻa pea naʻe toe tō pē. Naʻe ʻikai ke lava ʻa e tokotaha akó ʻo laukonga. Naʻe haʻu mei ha fāmili naʻe masiva ʻo ʻikai ke nau lava ʻo ʻave ia ki ha kolo lahi ange ke sivi ʻo fakapapauʻi pe ʻoku ʻi ai haʻane palopalema ʻe lava ʻo fakaleleiʻi. ʻI he tui ʻa e faiakó ko e palopalemá ʻoku ngali tupu mei he mata ʻo e kiʻi taʻahiné, naʻá ne fokotuʻutuʻu ke ne ʻave ʻa e tokotaha akó ni, ʻo fua pē ʻe he faiakó e fakamolé, ke sivi hono matá. Naʻe maʻu ha palopalema pea ʻe lava ke fakatonutonu ʻaki ia ha mata-sioʻata. Naʻe ʻikai hano taimi kuo hoko ha aʻusia foʻou ki he tokotaha akó ni. Ko e fuofua taimi ʻeni ʻi heʻene moʻuí, ke sio lelei ai ki he ngaahi foʻi lea ʻi muʻa ʻiate iá. Ko e vāhenga ʻo e faiako tukuʻuta ko iá naʻe siʻisiʻi, ka ʻi he kihiʻi meʻa naʻá ne maʻú, naʻá ne tōkaki ha ngāue lelei ne liliu kakato ai e moʻui ʻa ha tokotaha ako naʻe tō, pea ʻi heʻene fai iá, naʻá ne ʻilo ai ha tafaʻaki foʻou ʻi heʻene moʻuí.16

ʻI hoʻo tokoní, ʻe tānaki atu ha tafaʻaki foʻou ki hoʻo moʻuí. Te ke maʻu ha ngaahi feohi foʻou mo fakalotolahi. Te ke maʻu e anga fakakaumeʻá mo e feohí. Te ke tupulaki ʻi he ʻiló mo e mahinó mo e potó, pea mo hoʻo lava ke fai ha meʻá.17

ʻOku ou fakamoʻoni ʻi hoʻomou takitaha ala atu ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé, te ke ʻiloʻi moʻoni ai koe pea mo tāpuekina lahi ʻa e māmani ʻokú ke nofo aí.18

4

ʻOku ʻomai ʻe he Siasí ha ngaahi faingamālie lahi ki ha ngāue taʻesiokita.

Kāinga, he ʻikai ke ke teitei fiefia kapau te ke foua ʻa e moʻuí mo fakakaukau siokita pē. Femoʻuekina ʻi he ngāue lelei taha he funga māmaní—ko e ngāue ʻa e ʻEikí. ʻA e ngāue fakakōlomú, mo e ngaahi houalotú, ngāue fakatemipalé, ngāue tokoni uelofeá, ngāue fakafaifekaú. Te ke tāpuakiʻi hoʻo moʻui ʻaʻaú, ʻi hoʻo tāpuakiʻi e moʻui ʻa e niʻihi kehé.19

ʻOku ʻikai ha ngāue ʻi he māmaní kotoa ʻoku fonu fiefia tatau mo e ngāué ni. Ko e fiefia ko iá ʻoku makehe. ʻOku maʻu ia ʻi he tokoni ki he niʻihi kehé. ʻOku moʻoni ia. ʻOku makehe. ʻOku fakaʻofoʻofa.20

ʻĪmisi
Church-service missionary sewing

“ʻI hoʻo … tokoní, ʻe tānaki atu ha tafaʻaki foʻou ki hoʻo moʻuí.”

Tuku ke hoko e Siasí ko ho kaumeʻa mamae. Tuku ke ne hoko ko ho hoa maʻongoʻonga. Ngāue ʻi ha feituʻu pē ʻoku ui koe ki ai. Fai ʻa ia ʻoku kole atu ke ke faí. ʻE fakalahi ʻe he fatongia kotoa pē te ke fuesiá ʻa e meʻa te ke malavá. Kuó u ʻosi ngāue ʻi ha ngaahi fatongia lahi ʻi he faʻunga maʻongoʻongá ni. ʻOku ʻomi ʻe he ngāue kotoa pē hono pale ʻoʻona.

Ko e meʻá ni … te ne fie maʻu hoʻo ngāue taʻesiokitá, hoʻo faimateaki taʻetūkuá mo e tuí. Te mou ngāue ʻi ha ngaahi fatongia lahi kimuʻa pea toki ʻosi hoʻomou moʻuí. Ko hanau niʻihi ʻe ngali māʻulalo, ka ʻoku ʻikai ha fatongia māʻulalo pe taʻemahuʻinga ʻi he Siasí ni. ʻOku mahuʻinga e uiuiʻi kotoa pē. ʻOku fie maʻu ʻa e uiuiʻi kotoa pē ki hono ʻunuakiʻi ʻo e ngāué. ʻOua naʻá ke teitei toʻo maʻamaʻa ha fatongia ʻi he Siasí. …

Tuku ha potu moʻó e Siasí ʻi hoʻo moʻuí. Tuku ke tupulaki hoʻo ʻilo ki hono tokāteliné. Tuku ke tupulaki hoʻo ʻilo ki hono faʻungá. Tuku ke fakautuutu ʻo mālohi ange hoʻo saiʻia ʻi hono ngaahi moʻoni taʻengatá.

Mahalo ʻe kole atu ʻa e Siasí ke ke fai ha feilaulau. Mahalo ʻe kole atu ke ke foaki ʻa e lelei taha ʻokú ke maʻú. He ʻikai ha fakamole heni, koeʻuhí he te ke ʻiloʻi ʻe hoko ia ko ha pisinisi te ne totongi fakafoki atu ʻi he toenga hoʻo moʻuí. Ko e Siasí ko e lepa touaki maʻongoʻonga ia ʻo e moʻoni taʻengatá. Pukenimā ia pea pīkitai ki ai.21

ʻOkú ke fie fiefia? Fakangaloki pea fakafemoʻuekinaʻi koe ʻi he ngāue maʻongoʻongá ni. Foaki ho iví ke tokoniʻi e kakaí. Tanumaki ha laumālie ʻo e faʻa fakamolemole ʻi ho lotó ki ha taha pē naʻá ne fakalotomamahiʻi koe. Hanga ki he ʻEikí pea moʻui mo ngāue ke hiki hake mo tokoniʻi Hono ngaahi fohá mo e ngaahi ʻofefiné. Te ke maʻu ai ha fiefia kuo teʻeki ai ke ke teitei maʻu kimuʻa, kapau te ke fai ia. ʻOku ʻikai ke u tokanga au pe ko e hā ho taʻu motuʻá, pe ʻokú ke kei si’i fēfē, tatau ai pē. Te ke lava ʻo hiki hake ʻa e kakaí mo tokoniʻi kinautolu. ʻOku ʻafioʻi ʻe he langí ʻoku mātuʻaki fuʻu tokolahi fau e kakai ʻi he māmaní ʻoku fie maʻu tokoni. ʻIo, ʻoku mātuʻaki fuʻu tokolahi fau. Kāinga, tau toʻo e loto koví mo e siokitá mei heʻetau moʻuí, pea tau tuʻu fakamakatuʻu ange mo kakapa atu ke māʻolunga ange ʻi hono tokoniʻi e niʻihi kehé. … ʻAi ke ke toe lelei ange, hiki hake kinautolu ʻoku fengataliaki ʻenau tuí, hiki hake ʻa e nima ʻo kinautolu ʻoku tāupe ki laló. Moʻui ʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Fakangaloki koe.22

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Ako mo Akoʻí

Ngaahi fehuʻi

  • Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Hingikelī ko ʻetau moʻuí ko e meʻaʻofa mei he ʻOtuá, ke fakaʻaongaʻi ʻi he tokoni ki he niʻihi kehé (vakai ki he konga 1). ʻE founga fēfē haʻatau ʻai e tokoni ki he niʻihi kehé ko ha tōʻonga moʻui? ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ke tokoni ʻaki e mata ʻoku siotāfataha ki he fakalāngilangiʻi ʻo e ʻOtuá? Kuo tāpuekina fēfē koe ʻe ha tokoni ʻa ha taha kehe?

  • Ko e hā ʻoku tokoni ai e ngāue tokoní ke tau ikunaʻi ʻa e fakaʻofaʻia pē ʻiate kitá, siokitá, mo e taʻelatá. (Vakai ki he konga 2.) Kuo founga fēfē hano ʻomi ʻe he ngāue tokoní kiate koe ʻa e fiefiá? ʻI hoʻo lau hono fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Hingikelī ʻa e kakai ʻoku masivá, fakapapauʻi ha founga te ke lava ai mo ho fāmilí ke fai ha tokoni.

  • Ko e hā ʻoku tokoni ai hono fakafemoʻuekinaʻi kitautolu ʻi he tokoni ki he niʻihi kehé ke “tau ʻiloʻi moʻoni ai [kitautolú]”? (Vakai ki he konga 3.) Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he ngaahi talanoa he konga 3?

  • Naʻe faleʻi ʻe Palesiteni Hingikelī, “Femoʻuekina ʻi he ngāue lelei taha he funga māmaní—ʻa e ngāue ʻa e ʻEikí” (konga 4). Ko e hā ha ngaahi tāpuaki kuo ʻomi ʻe he ngāue ʻi he Siasí ki hoʻo moʻuí?

Ngaahi Potufolofola Fekauʻaki

Mātiu 20:25–28; 25:34–40; Sione 13:35; Mōsaia 2:16–18; 18:8–9; T&F 64:33

Tokoni ki he Akó

“ʻI hoʻo akó, fakatokangaʻi lelei ʻaupito ʻa e ngaahi fakakaukau ko ia ʻoku haʻu ki ho ʻatamaí mo e ngaahi ongo ʻoku haʻu ki ho lotó” (Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí [2004], 21). Fakakaukau ke ke hiki ʻa e ngaahi ongo ʻokú ke maʻú, neongo kapau ʻe hangē ʻoku ʻikai ke nau fekauʻaki mo e ngaahi lea ʻokú ke laú. Mahalo ko e ngaahi meʻa tonu pē ia ʻoku finangalo e ʻEikí ke ke akó.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “Taking the Gospel to Britain: A Declaration of Vision, Faith, Courage, and Truth,” Ensign, July 1987,7.

  2. Henry B. Eyring, “Things Will Work Out,” ʻI he Memoriam: President Gordon B. Hinckley, 1910–2008 (supplement to the Ensign, Mar. 2008), 27; vakai foki, peesi 26.

  3. “Testimony,” Ensign, May 1998, 69.

  4. Discourses of President Gordon B. Hinckley, Volume 1: 1995–1999 (2005), 543.

  5. “And the Greatest of These Is Love,” Ensign, Mar. 1984, 5.

  6. “The Gift of Self,” Tambuli, Dec. 1986, 3; vakai foki, lds.org/liahona/1986/12/the-gift-of-self

  7. “To Single Adults,” Ensign, June 1989, 75.

  8. Discourses of President Gordon B. Hinckley, Volume 1, 544–45.

  9. “Giving Ourselves to the Service of the Lord,” Ensign, Mar. 1987, 5.

  10. “Whosoever Will Save His Life,” Ensign, Aug. 1982, 5.

  11. “A Conversation with Single Adults,” Ensign, Mar. 1997, 61.

  12. “To Single Adults,” 73–74.

  13. “Giving Ourselves to the Service of the Lord,” 5.

  14. “To a Man Who Has Done What This Church Expects of Each of Us” (Brigham Young University devotional, Oct. 17, 1995), 6, speeches.byu.edu.

  15. “Whosoever Will Save His Life,” 3–4.

  16. “And the Greatest of These Is Love,” 4.

  17. “Women of the Church,” Ensign, Nov. 1996, 69.

  18. “Whosoever Will Save His Life,” 6.

  19. “Pillars of Truth,” Ensign, Jan. 1994, 7.

  20. “Rejoicing in the Privilege to Serve,” Worldwide Leadership Training Meeting, June 21, 2003, 23.

  21. “Life’s Obligations,” Ensign, Feb. 1999, 4.

  22. Teachings of Gordon B. Hinckley (1997), 597.