Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Chapter 9: Ko e Meʻafoaki Mahuʻinga ʻo e Fakamoʻoní


Vahe 9

Ko e Meʻafoaki Mahuʻinga ʻo e Fakamoʻoní

“ʻOku tau lea ʻaki ha ngaahi lea kehekehe. ʻOku tau moʻui ʻi ha ngaahi tūkunga kehekehe. Ka ʻoku tā ʻi hotau mafú takitaha ha fakamoʻoni tatau.”

Mei he Moʻui ʻa Kōtoni B. Hingikelií

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī, “Ko e fuofua taimi ʻoku ou manatuʻi ai ʻa e ngaahi ongo fakalaumālié, ko e taimi naʻá ku taʻu nima nai aí, ko ha tamasiʻi fuʻu kei siʻi. Naʻá ku tangi ʻi he mamahi he langa hoku telingá. … Naʻe teuteu ʻe heʻeku fineʻeikí ha kiʻi tangai māsima ʻo faʻo ki he loto sitoú ke māfana. Naʻe hili fakaoloolo ʻe heʻeku tamaí hono ongonimá ki hoku ʻulú ʻo ne faingāue mai kiate au, mo valokiʻi ʻa e mamahí pea mo e mahakí ʻaki e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní pea ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí. Hili ia peá ne fua fakalelei au ʻi hono umá mo ʻai ʻa e kiʻi tangai māsimá ki hoku telingá. Naʻe holo ʻa e langá pea mole atu. Naʻá ku tō ʻo mohe ʻi he malu hono puke au ʻe heʻeku tamaí. Naʻe haʻu ki heʻeku fakakaukaú ʻa e ngaahi lea ʻo ʻene faingāué, ʻi heʻeku fakaʻau ke mohé. Ko e fuofua manatu ia ʻoku ou maʻu ki he ngāueʻaki e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he huafa ʻo e ʻEikí.

“Naʻá ku mohe mo hoku tokouá, kimui ange ʻi heʻeku taʻu hongofulu tupú, ʻi ha lokimohe he faʻahitaʻu momokó naʻe hala mo ha meʻa fakamāfana. … Naʻá ma tūʻulutui ke fai ʻema lotú, kimuʻa peá ma toki tokoto he mohenga māfaná. Naʻe fakahaaʻi ha fanga kiʻi houngaʻia. … ʻOku ou manatuʻi ʻeku hopo ki hoku funga mohengá ʻi he ʻosi ʻeku pehē ʻēmení, tohoʻi hake ʻa e kafú ʻo aʻu ki hoku kiá, mo fakakaukau ki he meʻa naʻá ku toki fai ʻi heʻeku fakataufolofola ki heʻeku Tamai ʻi he Langí ʻi he huafa ʻo Hono ʻAló. Naʻe ʻikai ke lahi ʻeku ʻilo ki he ongoongoleleí. Ka naʻe ʻi ai ha faʻahinga nonga mo ha malu naʻe ʻi ai ʻi heʻete fetuʻutaki mo e langí ʻo fakafou he ʻEiki ko Sīsuú. …

“Naʻe tupulaki e fakamoʻoni ko iá ʻi hoku lotó ʻi heʻeku hoko ko e faifekaú, ʻi heʻeku lau ʻa e Fuakava Foʻoú mo e Tohi ʻa Molomoná, naʻá na toe fakamoʻoni lahi ange kiate Ia. Ne hoko ʻa e ʻilo ko iá ko e makatuʻunga ʻo ʻeku moʻuí, ʻo tuʻu ʻi he fakavaʻe ʻo e ngaahi lotu ne tali ʻi heʻeku kei siʻí. Kuo tupulaki ʻo toe lahi ange ʻeku tuí talu mei ai. Kuó u hoko ko ʻEne ʻAposetolo, kuo fakanofo ke fai Hono finangaló mo akoʻi ʻEne folofolá. Kuó u hoko ko Hono fakamoʻoni ki māmani.”1

ʻĪmisi
Lord Jesus Christ

ʻOku tau kau fakataha, ʻi heʻetau hoko ko e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi heʻetau fakamo’oni kia Sīsū Kalaisí.

Ngaahi Akonaki ʻa Kōtoni B. Hingikelií

1

Ko e fakamoʻoní ko e ivi lahi ia ʻo e Siasí pea mo e matavai mapunopuna ʻo e tuí mo e ngāué.

Kuo tau hoko ko ha fuʻu fāmili kaukaua ʻoku mafola he funga ʻo e māmaní. ʻOku tau lea ʻi ha ngaahi lea fakafonua kehekehe. ʻOku tau moʻui ʻi ha ngaahi tūkunga kehekehe. Ka ʻoku tā ʻi hotau ngaahi mafú takitaha ha fakamoʻoni tatau: ʻOku mou ʻiloʻi peá u ʻiloʻi ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá pea ʻoku ʻi he foheʻuli ʻo ʻEne ngāue māʻoniʻoní. ʻOku tau ʻiloʻi ko Sīsū hotau Huhuʻí, ʻoku hoko ko e ʻulu ki he Siasi ko ʻeni ʻoku fakatauhingoa ki Hono huafá. ʻOku tau ʻilo ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita pea ko e palōfita ʻoku taki ʻi he kuonga ko ʻeni ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá. ʻOku tau ʻiloʻi naʻe fakafoki mai ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ki hono ʻulú pea kuo tukuʻau hokohoko mo taʻemotu mai ia kiate kitautolu he ʻahó ni. ʻOku tau ʻilo ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakamoʻoni ia ʻe taha ki he moʻoni mo e fakalangi ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.2

Ko e meʻa ko ʻeni ʻoku tau ui ko e fakamoʻoní ko e ivi lahi ia ʻo e Siasí. Ko e matavai mapunopuna ia ʻo e tuí mo e ngāué. … ʻOku moʻoni mo mālohi lahi ia ʻo tatau mo ha toe mālohi pē he māmaní. Naʻe fakamatalaʻi ia ʻe he ʻEikí ʻi he taimi naʻe folofola ai kia Nikotīmasí ʻo pehē, ”ʻOku maʻili ʻa e matangí ko [ʻene] faʻiteliha pē, pea ʻokú ke fanongo ki hono mumuhu ʻo iá, ka ʻoku ʻikai te ke ʻilo pe ʻoku haʻu mei fē, pe ʻalu ki fē: ʻoku pehē pē kotoa ʻoku fanauʻi ʻi he Laumālié” (Sione 3:8). Ko e meʻa ko ʻeni ʻoku tau ui ko e fakamoʻoní ʻoku faingataʻa ke fakamatalaʻi, ka ko hono ngaahi fuá ʻoku mahino ʻaupito. Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ia heʻene fakamoʻoniʻi ʻiate kitautolú.3

2

Ko e fakamoʻoní ko ha leʻo ʻoku leʻosiʻi mo fakalotolahi ʻokú ne poupouʻi kitautolu ʻi heʻetau fononga he tuí mo fakalotoa kitautolu ke tau ngāue.

Ko e fakamoʻoni fakafoʻituituí ko ha tefitoʻi meʻa ia ʻokú ne liliu ʻa e kakaí ʻi heʻenau moʻuí ʻi heʻenau kau mai ki he Siasi ko ʻení. Ko e ʻelemēniti ʻeni ʻokú ne fakaʻaiʻai ʻa e kāingalotú ke nau siʻaki e meʻa kotoa ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí. Ko e leʻo fakalotolahi leʻosiʻi ʻeni ʻokú ne poupouʻi taʻetuku ʻa kinautolu ʻoku fononga ʻi he tuí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ʻo ʻenau moʻuí.

Ko ha meʻa fakamisiteli mo fakaʻofoʻofa, ko ha meʻafoaki mei he ʻOtuá ki he tangatá. ʻOkú ne fulihi ʻa e koloaʻiá pe masivá he taimi ‘oku ui ai ha taha ke ngāué. Ko e fakamoʻoni ko ʻeni ʻoku ʻi he loto hotau kakaí ʻokú ne fakalotoa ki ha fatongia taʻefekauʻi. ʻOku hoko ia ʻi he kakai kei talavoú mo matuʻotuʻá. ʻOku hoko ia ʻi ha tokotaha ako semineli, ʻi ha faifekau, ʻi ha pīsope mo ha palesiteni fakasiteiki, ʻi ha palesiteni fakamisiona, ʻi he fefine he Fineʻofá, ʻi he Taki Māʻolunga kotoa pē. ʻOku ongona meiate kinautolu ʻoku ʻikai hanau fatongia ka ko e mēmipa peé. Ko e uho moʻoni ia ʻo e ngāue ko ʻení. Ko e meʻa ia ʻokú ne ʻunuakiʻi ki muʻa e ngāue ʻa e ʻEikí he funga ʻo e māmaní. ʻOkú ne ueʻi ke fai ha ngāue. ʻOkú ne fekauʻi ke tau fai e meʻa ʻoku kole mai ke tau faí. ʻOkú ne ʻomi ha fakamahino ʻoku lahi e ngaahi taumuʻa ʻo e moʻuí, ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻoku hulutuʻa ange honau mahuʻingá he meʻa ʻe niʻihi, ʻoku tau ʻi ha halafononga taʻengata, pea ʻoku tau taliui ki he ʻOtuá. …

Ko e ʻelemēniti ia ko ʻení, ʻoku vaivai mo ngāvaivai ʻi he kamataʻangá, ʻokú ne ueʻi ʻa e fiefanongo kotoa ki he hala ʻo e fakauluí. ʻOkú ne teke ʻa e taha ului kotoa ke malu ʻi he tuí. …

Ko e fē pē ʻoku fokotuʻu ai ʻa e Siasí, ʻoku ongoʻi ai hono mālohí. ʻOku tau tuʻu ʻo pehē ʻoku tau ʻiloʻi. … Ko hono moʻoní, ʻoku tau ʻiloʻi moʻoni ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá, ko Sīsū ʻa e Kalaisí, pea ko ʻEna ngāué ʻeni mo Hona puleʻangá. Ko e fakaleá ʻoku mahino; ʻoku haʻu ia mei he lotó. ʻOku ngāue ʻi ha feituʻu pē ʻoku fokotuʻu ai ʻa e Siasí, ha feituʻu pē ʻoku akoʻi ai ʻe he kau faifekaú ʻa e ongoongoleleí, ha feituʻu pē ʻoku vahevahe ai ʻe ha kāingalotu ʻenau tuí.

Ko ha meʻa ia he ʻikai lava ʻo fakahalaki. ʻE ala lau ʻe he kau fakafepakí ha potufolofola mo fakafekikiʻi taʻetuku ha tokāteline. Te nau lava pē ke poto mo olopoto. Ka ko e taimi ʻoku pehē ai ʻe ha taha, “ʻOku ou ʻiloʻí,” ko e leveleva ia ʻa e fakafekikí. Mahalo pē he ʻikai ke tali, ka ko hai te ne lava ʻo fakahalaki pe fakaʻikaiʻi e leʻo vanavanaiki ʻo e laumālié ʻoku lea ʻi he fakamoʻoni fakafoʻituituí?4

“Maama ki heʻetau moʻuí”

Naʻe nofo ʻa [Tēvita Kasitaneta], mo hono uaifi ko Tomasá, mo ʻena fānaú ʻi ha kiʻi faama motuʻa ofi ki Tolioni [ʻi Mekisikou]. Naʻa nau maʻu ha fangamoa ʻe 30, puaka ʻe 2, mo ha hoosi tutue. Naʻe ʻomi ʻe he fanga moá ha ngaahi foʻimoa siʻi pē ke nau moʻui ai pea mo ha founga ke nau mau ai ha kiʻi paʻanga siʻi. Naʻa nau moʻui masiva. Faifai pea afe atu ʻa e ongo faifekaú kiate kinautolu. Pehē ʻe Sisitā Kasitaneta, “Naʻe hanga ʻe he ongo faifekaú ʻo tatala ʻa e fakapoʻulí mei homau matá pea fakahū mai ʻa e māmá ki heʻemau moʻuí. Naʻe ʻikai ke mau ʻilo ha meʻa kau kia Sīsū Kalaisi. Naʻe ʻikai ke mau ʻilo ha meʻa kau ki he ʻOtuá kae tālunga mo ʻena ō maí.

Naʻá ne ako ʻi ha taʻu ʻe ua, kae hala ʻatā hono husepānití. Naʻe akoʻi kinautolu ʻe he ongo faifekaú, pea iku ʻo nau papitaiso. … Naʻa nau langa māmālie ha pisinisi lelei ʻa ia naʻe ngāue ai ʻa e tamaí mo hono ngaahi foha ʻe toko nima. Naʻa nau totongi ʻenau vahehongofulú ʻi he kiʻi tui ne nau maʻú. Naʻa nau falala ki he ʻEikí. Naʻa nau moʻui ʻaki e ongoongoleleí. Naʻa nau ngāue ʻi ha fatongia pē naʻe ui kinautolu ki ai. Kuo ngāue fakafaifekau ha toko fā hona ngaahi fohá mo ha toko tolu ʻo ʻena fānau fefiné. … Naʻe manukia kinautolu ʻe honau kau fakaangá. Ko ʻenau talí ko ha fakamoʻoni ia ki he mālohi ʻo e ʻEikí ʻi heʻenau moʻuí.

Kuo kau mai ki he Siasí ha meimei toko 200 ʻo hona fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá tuʻunga ʻi honau ivi tākiekiná. Kuo laka hake ʻi ha ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻe 30 ʻo e fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá kuo ʻosi ngāue fakafaifekau. Naʻa nau foaki ʻa e kelekele ʻoku tuʻu ai he taimí ni ʻa e falelotú.

ʻOku taufetongi he taimí ni ʻa e fānaú, kuo nau lalahi ʻeni, pea mo e ongomātuʻá he ō ki Mekisikou Siti ʻi he māhina takitaha, ke ngāue ʻi he temipalé. ʻOku nau hoko ko ha fakamoʻoni moʻui ʻo e mālohi maʻongoʻonga ʻo e ngāue ko ʻeni ʻa e ʻEikí ke hiki hake mo liliu ʻa e kakaí. Ko e tatau kinautolu ʻo e lauiafe mo e lauimiliona ʻi he funga ʻo e māmaní ʻoku nau aʻusia ʻa e mana ʻo e Tui Faka-Māmongá ko e fakamoʻoni ki hono fakalangi ʻo e ngāue ʻoku hoko ʻi heʻenau moʻuí.5

“ʻOku moʻoni, ʻikai ko ia? Ko e hā leva ha toe meʻa ʻe mahuʻinga ange?”

Naʻá ku fetaulaki mo ha ʻōfisa tautahi mei ha fonua mamaʻo, ko ha talavou poto naʻe ʻomi ki he ʻIunaiteti Siteití ki ha ako māʻolunga ange. Naʻe vahevahe ʻe ha niʻihi ʻo hono kaungā sōtia ʻi he ʻIunaiteti Siteití, ʻa ʻenau tui fakalotú ʻi haʻane kole, he naʻe hanga ʻe heʻenau tōʻongá ʻo tohoakiʻi ʻene tokangá. Naʻe ʻikai ko ha Kalisitiane, ka naʻá ne fie ʻilo. Naʻa nau fakamatala ange kau ki he Fakamoʻui ʻo e māmaní, ʻa Sīsū Kalaisi naʻe ʻaloʻi ʻi Pētelihemá, naʻe foaki ʻEne moʻuí maʻá e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. Naʻa nau fakamatalaʻi ange kiate ia e hā ʻa e ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá, mo e ʻEiki kuo toetuʻú ki he talavou ko Siosefa Sāmitá. Naʻa nau fakamatala ki he kau palōfita ʻo onopōní. Naʻa nau akoʻi ki ai ʻa e ongoongolelei ʻa e ʻEikí. Naʻe ongo ki hono lotó ʻa e Laumālié, pea papitaiso.

Naʻe fakafeʻiloaki mai ia kiate au kimuʻa peá ne foki ki hono fonua tupuʻá. Naʻá ma talanoa ki he ngaahi meʻá ni peá u pehē ange: “Ko ho kakaí ʻoku ʻikai ko ha kau Kalisitiane. Ko e hā ʻe hoko ʻi hoʻo foki atu ko e Kalisitiané, pea tautautefito ko e Kalisitiane Māmongá?”

Naʻe fofonga mamahi, peá ne tali mai, “ʻE loto mamahi hoku fāmilí. Mahalo pē te nau tuli au mo lau kuó u ʻosi mate. Ko hoku kahaʻú mo ʻeku ngāué, ʻe tāpuni ʻa e faingamālie kotoa pē kiate au.”

Naʻá ku fehuʻi ange leva, “ʻOkú ke kei fie foua pē ha mole lahi pehē koeʻuhí ko e ongoongoleleí?”

Naʻá ne fakatēloʻimata pea malama hono fofonga matātangatá ʻi heʻene pehē mai, “ʻOku moʻoni, ʻikai ko ia?”

Naʻá ku mā ʻi heʻeku fai ange fehuʻí, peá u tali ange, “ʻIo, ʻoku moʻoni.”

Peá ne tali mai leva, “Ko e hā leva ha toe meʻa ʻe mahuʻinga ange?”

Ko e ongo fehuʻi ʻeni ʻoku ou fie tuku mo kimoutolú: “ʻOku moʻoni, ʻikai ko ia? Ko e hā leva ha toe meʻa ʻe mahuʻinga ange?”6

Ko ha vakai foʻou ki he moʻuí

Naʻá ku fanongo ki ha aʻusia ʻa ha tokotaha ʻenisinia naʻe toki kau kimuí ni ki he Siasí. Naʻe tukituki ʻa e ongo faifekaú ʻi hono ʻapí, pea fakaafeʻi ʻe hono uaifí kinaua ki loto. Naʻá ne [uaifí] tali vēkeveke ʻena pōpoakí, ka naʻe ongoʻi [ʻe he husepānití] naʻe fakakau taʻeloto mai pē ia. ʻI ha efiafi ʻe taha naʻe fakahā ange [ʻe he uaifí] ʻokú ne fakaʻamu ke papi. Naʻe ʻita lahi ʻaupito hono malí. Naʻe ʻikai nai ke ne ʻilo ʻa e meʻa ʻe hokó? ʻE feilaulauʻi hona taimí. Te na totongi vahehongofulu. Te na tukuange hona ngaahi kaungāmeʻá. He ʻikai toe fai ha ifi tapaka. Naʻá ne tui leva hono koté pea hū kituʻa ki he fakapoʻulí ʻo haʻaki mai ʻa e matapaá. Naʻá ne luelue he halá, kapekape ki hono uaifí, kapekape ki he ongo faifekaú, kapekape pē kiate ia ʻi he fakangofua ke na akoʻi kinauá. Ko e taimi naʻe fakaʻau ai ʻo helaʻiá, naʻe hōloa mo ʻene ʻitá, pea haʻu ki hono lotó ha faʻahinga ongo ke lotu. Naʻe lotu pē ʻi he lolotonga ʻene luelué. Naʻá ne kole ki he ʻOtuá ha tali ki heʻene ngaahi fehuʻí. Pea ne hoko mai ha ongo, naʻe mahino mo ʻikai ha toe veiveiua, ʻo hoko mai hangē ha leʻo naʻe lea mai ʻo pehē, “ʻOku moʻoni.”

Naʻá ne toutou pehē leva kiate ia, “ʻOku moʻoni.” “ʻOku moʻoni.” Naʻe haʻu ha nonga ki hono lotó. ʻI heʻene lue hangatonu atu ki ʻapí, naʻe kamata ke hangē ha ngaahi faingamālié ʻa e ngaahi fakataputapuí, ngaahi makatuʻungá, mo e ngaahi tuʻutuʻuni naʻe ʻita lahi aí. Ko e taimi naʻá ne fakaava ai ʻa e matapaá, naʻá ne fakatokangaʻi hono uaifí ʻoku tūʻulutui ʻo lotu.

… Naʻá ne fakamatalaʻi ki he haʻofanga naʻá ne vahevahe ki ai ʻení e fiefia kuo hoko ki heʻena moʻuí. Naʻe ʻikai ko ha palopalema e vahehongofulú ia. Naʻe ngali siʻisiʻi pē vahevahe ia ʻo ʻena koloá mo e ʻOtuá, ʻa ia kuó Ne foaki ange meʻa kotoa kiate kinauá. Naʻe ʻikai ko ha palopalema ʻa e taimi ia ke ngāue tokoní. ʻOku fie maʻu pē ʻe he meʻá ni ia ke kiʻi fakapatisetiʻi lelei e ngaahi houa ʻo e uiké. Naʻe ʻikai ko ha palopalema ʻa e fatongiá ia. Naʻe tupu mei ai ha tupulaki mo ha vakai foʻou ki he moʻuí. Pea toki napangapangamālie leva ki he tangata ʻenisinia poto mo ako ko ʻení, ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻa ʻo e maama fakamatelie ʻoku tau moʻui aí, ʻo ne fakahoko ha fakamoʻoni molumalu mo fakatēloʻimata ʻi he mana kuo hoko ki heʻene moʻuí.7

ʻĪmisi
man praying

“Ko hai te ne lava ʻo fakahalaki pe fakaʻikaiʻi ʻa e leʻo vanavanaiki ʻo e lotó ʻoku lea ʻi he fakamoʻoni fakafoʻituituí?”

“Ko e meʻa mahuʻinga taha ʻi heʻeku moʻuí”

Naʻe lea ʻi he ngaahi taʻu kuo hilí ha finemui poto mo ako lelei ʻi Petesikateni ʻi Siamane, ki ha konifelenisi ʻa ha kau ngāue fakakautau ko e kau mēmipa ʻo e Siasí. Naʻá ku ʻi ai ʻo fanongo kiate ia. Ko ha mēsia ia ʻi he tauʻutá, ko ha toketā fakafaitoʻo, ko ha mataotao fakaʻapaʻapaʻia ʻi hono malaʻé. Naʻá ne pehē:

“Makehe mei ha toe meʻa ʻi he māmaní, naʻá ku fie ngāue maʻá e ʻOtuá. Ka neongo pe ko e hā e lahi ʻeku feingá, naʻe ʻikai ke u ʻilo ia. Ko e mana ʻi he meʻá ni kotoa, ko ʻEne ʻilo aú. Naʻá ku ʻi ʻapi ʻi Pekilī ʻi Kalefōnia ʻi ha hoʻatā Tokonaki ʻe taha ʻi Sepitema 1969, peá u ongoʻi e tatangi ʻa e fafangu hoku matapaá. Naʻe ʻi ai ha ongo talavou, suti, sote hina mo hēkesi. Naʻe helu maau hona ʻulú. Naʻá ku fuʻu fakaʻofoʻofaʻia ʻiate kinaua peá u pehē ange ai: ‘ʻOku ʻikai ke u ʻilo hoʻomo meʻa ʻoku fakataú, ka teu fakatau ia.’ Pehē mai leva e taha ʻo e ongo talavoú. ʻʻOku ʻikai ke ma fakatau ha meʻa. Ko e ongo faifekau kimaua ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, pea ʻokú ma fie talanoa mo koe.’ Naʻá ku fakaafeʻi leva kinaua ke na hū mai, peá na fakamatala kau ki heʻena tui fakalotú.

“Ko e kamataʻanga ʻeni ʻo ʻeku fakamoʻoní. ʻOku ou fakafetaʻi ka ʻoku ʻikai ha lea ia ʻe lava ke ne fakamatalaʻi, e faingamālie mo e lāngilangi ʻo ʻeku hoko ko e mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ko e fiefia mo e nonga kuo ‘omi ʻe he ongoongolelei fakafiefia ko ʻení ki hoku lotó, ko ha hēvani ia ʻi māmani. Ko ʻeku fakamoʻoni ki he ngāué ni ko e meʻa mahuʻinga taha ia ʻi heʻeku moʻuí, ko ha meʻaʻofa mei heʻeku Tamai Hēvaní, ʻa ia te u fakafetaʻi taʻe-tūkua ai.”8

ʻOku pehē mo ha laukilu ʻi ha ngaahi fonua kehekehe—ko ha kakai tangata mo fafine lavameʻa mo ako, ʻi he pisinisí mo e ngāue maʻuʻanga moʻuí, ʻoku vili taʻeʻunua, ko ha [kakai] maheni ngāue ʻoku nau fai ha ngaahi meʻa he ngāue ʻo e māmaní, ʻoku vela māfana ʻi honau lotó ha fakamoʻoni fakalongolongo ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá, ko Sīsū ko e Kalaisí, ko e ngāué ni ʻoku fakalangi, naʻe fakafoki mai ki māmani ke tāpuekina kotoa kinautolu te nau aʻusia hono ngaahi faingamālié.9

3

Te tau lava takitaha ʻo maʻu ha fakamoʻoni ki he moʻoni ʻo e ʻOtuá mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá pea mo hono fakafoki mai ʻo ʻEna ngāué.

ʻE lava ʻa e fakamoʻoni ko ʻení, ke hoko ko e meʻa mahuʻinga taha ʻi he ngaahi meʻaʻofa kotoa ʻa e ʻOtuá. Ko ha meʻaʻofa fakalangi ia ʻi he taimi ʻoku fai ai ʻe ha taha e meʻa ʻoku totonú. Ko e faingamālie ia, ko e fatongia ia ʻo e tangata mo e fefine kotoa ʻi he Siasí ni ke maʻu ʻiate ia ha fakamoʻoni ki he moʻoni ʻo e ngāue maʻongoʻonga ko ʻeni ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní pea mo kinautolu ʻoku takí, ʻo aʻú ki he ʻOtua moʻuí mo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

Naʻe fakahinohino ʻe Sīsū ʻa e hala ke maʻu ai e faʻahinga fakamoʻoni peheé ʻi Heʻene folofola: “Ko ʻeku akonakí ʻoku ʻikai ʻaʻaku, ka ʻoku ʻaʻana naʻá ne fekau aú.

“Pea ko ia ia ʻe fai ki hono finangaló, te ne ʻilo ʻa e akonakí, pe ʻoku ʻi he ʻOtuá ia, pe ko ʻeku lea ʻiate au pē” (Sione 7:16–17).

ʻOku tau tupulaki ʻi he tuí mo e ʻiló ʻi heʻetau ngāué, ʻi heʻetau akó, mo ʻetau lotú.

Ko e taimi naʻe fafanga ai ʻe Sīsū ʻa e toko 5,000 naʻa nau siotonu mo fakatumutumu ʻi he mana naʻá Ne fakahokó. Naʻe toe foki mai ha niʻihi. Naʻá Ne akoʻi ki he kakai ko ʻení ʻa e tokāteline ʻo Hono fakalangí, ʻo Ia ko e Mā ʻo e Moʻuí. Naʻá Ne tukuakiʻi kinautolu ʻi he ʻikai ke nau mahuʻingaʻia ʻi he tokāteliné ka ʻi he fakatōliʻa pē e fiekaia honau sinó. Naʻe pehē ʻe ha niʻihi, ʻi heʻenau fanongo kiate Ia mo ʻEne tokāteliné, “Ko e lea [fefeka] ʻeni; ko hai ʻoku [faʻa fanongo ki ai] …?” (Sione 6:60). Ko hai ʻoku faʻa tui ki he meʻa ʻoku akoʻi ʻe he tangatá ni?

“Pea talu mei ai, naʻe foki kimui ʻa e tokolahi ʻo ʻene kau ākongá, ʻo ʻikai toe ʻalu mo ia.

“Pea lea ai ʻa Sīsū ki he toko hongofulu mā toko uá [te u pehē, ʻi ha kiʻi ongoʻi lotofoʻi], ʻE ʻalu mo kimoutolu foki?

“Pea lea ange ʻa Saimone Pita kiate ia, ʻEiki te mau ʻalu kia hai? ʻoku ʻiate koe ʻa e ngaahi lea ʻo e moʻui taʻengatá.

“Pea ʻoku mau tui pea ʻilo pau ko koe ko e Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí” (Sione 6:66–69).

Ko e fehuʻi lahi ʻeni, pea ko e tali ki aí, kuo pau ke tau fehangahangai kotoa mo ia. [Kapau ʻoku ʻikai kiate Koe], “ʻEiki te mau ʻalu kia hai? ʻoku ʻiate koe ʻa e ngaahi lea ʻo e moʻui taʻengatá. Pea ʻoku mau tui pea ʻilo pau ko koe ko e Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí.”

Ko e fakamoʻoni ko ʻení, ʻa e ʻiloʻi pau ʻi loto hono moʻoni ʻo e ʻOtua moʻuí, ʻa e fakalangi Hono ʻAlo ʻOfaʻangá, ʻo hono fakafoki mai ʻEna ngāué he kuongá ni, pea mo e toutou hā nāunauʻia ne hoko kimui aí ʻo hoko ko e fakavaʻe ʻo ʻetau tui fakafoʻituituí. ʻOku hoko ʻeni ko ʻetau fakamoʻoní.

… Naʻá ku ʻi Palemaila ʻi Niu ʻIoke kimuí ni [ofi ki he feituʻu naʻe maʻu ai ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí]. Kuo pau ke pehē ʻe ha taha, ʻi he ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he feituʻu ko iá: “Naʻe hoko pē pe naʻe ʻikai hoko. He ʻikai lava ke toe ʻi ai ha fakaʻapē, ʻikai ha toe fakafilingaua.

Pea toki fanafana ʻa e leʻo ʻo e tuí: “Naʻe hoko kātoa. Naʻe hoko ʻo tatau tofu mo ʻene pehē naʻe hokó.”

ʻOku ofi mai pē ʻa e Moʻunga ko Komolá. Naʻe maʻu mei ai ʻa e lekooti fakakuonga muʻa naʻe liliu mei ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Kuo pau ke tali pe taʻetali ʻe ha taha hono fakalangí. Kuo pau ke takiekina e tangata mo e fefine kotoa pē kuó ne ʻosi lau ʻi he tuí ʻi heʻene fuatautau e fakamoʻoní ke ne pehē, “ʻOku moʻoni ia.”

Pea ʻoku pehē mo e ngaahi ʻelemēniti kehe ʻo e meʻa fakaofó ni ʻoku tau ui ko e fakafoki mai ʻo e ongoongolelei ʻo e kuonga muʻá, ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e kuonga muʻá, pea mo e Siasi ʻo e kuonga muʻá.

Kuo hoko he taimí ni ʻa e fakamoʻoni ko ʻení, ʻo hangē ko ʻene hoko maʻu peé, ko ha fanongonongo, ko ha fakamatala hangatonu ʻo e moʻoní hangē ko ʻetau ʻiloʻí.10

4

Kuo pau ke tau moʻui fakatatau mo ʻetau fakamoʻoní pea vahevahe ia mo e niʻihi kehé.

Naʻe pehē ʻe Paula kia Tīmote: “Ke ke vakai kiate koe, pea ki he akonakí; 1 pea faifai maʻu pē ki ai: koeʻuhí ʻi hoʻo fai iá, te ke fakamoʻui koe, mo kinautolu ʻoku fanongo kiate koé”1 Tīmote 4:16). Ko ha fakahinohino fakaʻofoʻofa ia ne fai ʻe Paula ki he talavou ko Tīmoté.

Naʻe hoko ʻo ne leaʻaki ʻeni: “He naʻe ʻikai foaki ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu ʻa e laumālie ʻo e manavasiʻí; ka ko e mālohi, mo e ʻofa, mo e loto fakapotopoto.” (2 Tīmote 1:7). Kuo ʻikai tuku mai ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu ʻa e laumālie ʻo e manavasiʻí, ka ʻo e mālohí—ʻa e mālohi ʻo e pōpoakí; pea mo e ʻofá—ʻofa ʻi he kakaí, ʻofa ʻi he meʻa te tau foakí; ʻatamai fakapotopotó—ʻo e mahinongofuá, ngaahi tefitoʻi moʻoni mahinongofua ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki mai ʻo Sīsū Kalaisí.

“Ko ia ke ʻoua naʻá ke mā koe ki he fakamoʻoni ʻo hotau ʻEikí.” (2 Tīmote 1:8). ʻOua aupito, ʻe hoku kāinga, ke ke maaʻi e fakamoʻoni hotau ʻEikí. … Ko ha tukupā maʻongoʻonga ʻeni, ko ha fekau kuo hilifaki kiate kitautolu: “He naʻe ʻikai foaki ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu ʻa e laumālie ʻo e manavasiʻí; ka ko e mālohi mo e ʻofa mo e loto fakapotopoto. Ko ia ke ʻoua naʻá ke mā koe ke fakamoʻoniʻi hotau ʻEikí.”11

Ko e ngāue toputapu ʻeni ʻa e ‘Otuá. Ko Hono Siasí ʻeni mo Hono puleʻangá. Ko e meʻa-hā-mai naʻe hoko ʻi he Vaoʻakau Tapú naʻe hangē pē ia ko e fakamatala ʻa Siosefá. ʻOku mahino moʻoni ki hoku lotó e mahuʻinga ʻo e meʻa naʻe hoko aí. ʻOku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná. ʻOkú ne fakamoʻoniʻi e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Kuo ʻosi fakafoki mai Hono lakanga fakataulaʻeikí pea ʻoku ʻiate kitautolu ia. Ko e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ko iá, ʻa ia kuo maʻu mei ha kau tangata fakalangi, ʻoku fakaʻaongaʻi ki hotau tāpuaki taʻengatá. Ko ʻeta fakamoʻoní ia—ʻaʻau pea mo haʻakú—ko ha fakamoʻoni kuo pau ke moʻui ʻaki pea kuo pau ke tau vahevahe mo e niʻihi kehé. ʻOku ou tuku ʻa e fakamoʻoni ko ʻení, ʻa ʻeku tāpuaki, mo ʻeku ʻofa kiate kimoutolu takitaha mo haʻaku fakaafe ke mou hoko atu ko ha konga ʻo e ngāue maʻongoʻonga ko ʻeni ʻo e mana he ngaahi ʻaho fakaʻosí ʻa ia ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.12

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Ako mo Akoʻí

Ngaahi fehuʻi

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku tokoni ai hoʻo fakamoʻoni fakafoʻituituí ki he mālohi ʻo e Siasí? (Vakai ki he konga 1.)

  • ʻOku fakamamafaʻi ʻe Palesiteni Hingikelī ʻoku poupouʻi kitautolu heʻetau fakamoʻoní pea mo “fakalotoa [kitautolu] ke tau ngāue” (konga 2). Kuo founga fēfē nai hano poupouʻi koe ʻe hoʻo fakamoʻoní? Kuo tākiekina fēfē hoʻo tōʻongá ʻe hoʻo fakamoʻoní? Te ke fakaʻaongaʻi fakafoʻituitui fēfē e meʻa kuó ke ako mei he ngaahi talanoa ʻi he konga 2?

  • Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he ngaahi akonaki ʻa Palesiteni Hingikelī kau ki he maʻu ʻo ha fakamoʻoní? (Vakai ki he konga 3.) Ko e hā ha ngaahi aʻusia kuó ne tokoniʻi koe ke maʻu haʻo fakamoʻoni? Ko e hā te ta lava ʻo fai ke fakamālohia ʻetau fakamoʻoní?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku tupulaki ai ʻo mālohi ange ʻetau fakamoʻoní ʻi heʻetau vahevahe iá? Kuo founga fēfē haʻo ikunaʻi hoʻo ongoʻi manavasiʻi ke vahevahe hoʻo fakamoʻoní? Kuo founga fēfē hano tāpuekina koe ʻe he fakamoʻoni ʻa e niʻihi kehé? (Vakai ki he vahe 4.)

Ngaahi Potufolofola Fekauʻaki

1 Kolinitō 12:3; 1 Pita 3:15; ʻAlamā 5:43–46; 32:26–30; Molonai 10:3–5; T&F 8:2–3; 80:3–5

Tokoni Fakafaiako

“[ʻI hoʻo kamata ʻilo mo maʻu ha mahino ki hoʻo kau akó takitaha, ʻe toe lelei ange hoʻo teuteu ke akoʻi e ngaahi lēsoní ʻo fenāpasi lelei pē mo honau tūkunga fakafoʻituituí.] [ʻE tokoni e mahino ko ʻení kiate koe ke ke ʻilo ai ha ngaahi founga ke tokoniʻi e tokotaha kotoa ke kau ʻi he ngaahi fealēleaʻakí mo e ngaahi ʻekitivitī fakaako kehé.]” (ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó [1999], 00 [68]).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “My Testimony,” Liahona May 2000, 70–71.

  2. “Listen by the Power of the Spirit,” Ensign, Nov. 1996, 5.

  3. “Testimony,” Ensign, May 1998, 69.

  4. “Testimony,” 69–70.

  5. “Testimony,” 70.

  6. “It’s True, Isn’t It?” Ensign, July 1993, 2.

  7. “It’s True, Isn’t It?” 5.

  8. “It’s True, Isn’t It?” 6.

  9. “It’s True, Isn’t It?” 5.

  10. “Testimony,” 70–71.

  11. Discourses of President Gordon B. Hinckley, Volume 2: 2000–2004 (2005), 369.

  12. “A Perfect Brightness of Hope: To New Members of the Church,” Ensign, Oct. 2006, 5.