Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 16 Ko e Mālohi ʻo e Tohi ʻa Molomoná


Vahe 16

Ko e Mālohi ʻo e Tohi ʻa Molomoná

“ʻOku hoko e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakamoʻoni mālohi ki he fakalangi ʻo e ʻEikí ki ha māmani ʻoku veiveiua ʻene tuí.”

Mei he Moʻui ʻa Kōtoni B. Hingikelií

Naʻe fokotuʻu ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻi heʻene kei talavoú ha founga ako folofola. Naʻá ne pehē, “ʻI heʻeku hoko ko e faifekaú, naʻá ku lau ʻi he efiafi kotoa pē kimuʻa peá u toki ʻalu ʻo mohé ha ngaahi vahe siʻi ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea naʻe maʻu ai ʻe hoku lotó ha fakamoʻoni kuo ʻikai toe mavahe: ko e folofola ʻeni ʻa e ʻOtuá, kuo fakafoki mai ki māmani ʻaki e mālohi ʻo e Fungani Māfimafí, liliu ʻaki e meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ke fakalotoʻi ʻa e Siú mo e Senitailé ko Sīsū ʻa e Kalaisí.”1

Naʻe tākiekina ʻe heʻene ʻilo mo e fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná ha kakai tokolahi ʻi he ʻosi ʻene ngāue fakafaifekaú, ʻi he taimi naʻe ngāue ai ki he Kōmiti Lētiō, Tuʻuaki, pea mo e Ngaahi Tohi ʻo e Ngāue Fakafaifekau ʻa e Siasí. Naʻá ne maʻu ha ngāue ke ne fakahoko ʻa ia ko hono faʻu e fakalea ki ha polokalama letiō nae ui ko e A New Witness for Christ [Ko ha Fakamoʻoni Foʻou kia Kalaisi]. Naʻe ʻai ʻe he ngaahi fakamatalá e Tohi ʻa Molomoná ke mālie ki he kau fanongo letioó. Naʻá ne talaange ʻi he taimi ko iá ki hano kaungā ngāue: “Naʻá ku fakakaukau maʻu pē ko e lelei taha ʻo ʻeta ngāué ʻa e taimi te ta ʻai ai ʻa e kakaí ke nau mahuʻingaʻia he Tohi ʻa Molomoná ʻo aʻu ki ha tuʻunga te nau lau ai ia. Ko e taimi ia ʻe lava ai ʻe he Laumālié ʻo fakamoʻoniʻi hono fakalangí.”2

Naʻe fakamamafaʻi ʻe Palesiteni Hingikelī ʻi heʻene ngāué kotoa, hono mahuʻinga ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne fakatukupaaʻi ʻa e Kāingalotú ʻi ʻAokosi 2005, ʻi hono tuʻunga ko e Palesiteni ʻo e Siasí, ke nau lau kakato ʻa e tohí kimuʻa ʻi he ʻosi ʻa e taʻú. Naʻá ne fakamatalaʻi ki mui ʻo pehē: “ʻOku fakaofo ʻa e tokolahi e niʻihi naʻa nau lavaʻi e tukupā ko iá. Ko e taha kotoa naʻá ne fai iá naʻe tāpuakiʻi ʻi heʻene feingá. ʻI heʻenau femoʻuekina kakato ʻi he fakamoʻoni makehe ko ʻeni ki hotau Huhuʻí, naʻe fakaake honau lotó mo ongo ki honau laumālié.3

ʻĪmisi
man reading book

“Ko e fakamoʻoni ki he moʻoni mo e ʻaonga ʻo e [Tohi ʻa Molomoná] ʻoku ʻi he takafi tonu pē ʻo e tohí. Ko e siviʻi ʻo hono moʻoní ʻoku ʻi hono lau iá.

Ngaahi Akonaki ʻa Kōtoni B. Hingikelií

1

ʻOku fakamoʻoni fakataha ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e Tohi Tapú kia Sīsū Kalaisi.

Naʻe pehē ʻi he kuonga muʻá, pea naʻe folofola ʻaki ʻe he Fakamoʻuí, ʻe fakapapauʻi ʻa e lea kotoa pē ʻi he ngutu ʻo e fakamoʻoni ʻe toko ua pe toko tolu.4

ʻOku hoko ʻa e Tohi ʻa Molomoná ko e fakamoʻoni ʻo e Maama Foʻoú ʻo hangē ko e hoko ʻa e Tohi Tapú ko e fakamoʻoni ʻo e Maama Motuʻá. ʻOkú na fetākinima ʻi hono fakahaaʻi ko Sīsū ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua ko e Tamaí.5

ʻOku fakamoʻoni e Tohi ʻa Molomoná … kiate Ia naʻe ʻaloʻi ʻi Pētelihema ʻi Siuteá pea naʻe pekia ʻi he moʻunga ko Kalevalé. Ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakamoʻoni mālohi ia ʻe taha ki he fakalangi ʻo e ʻEikí ki ha māmani ʻoku veiveiua ʻi he tuí. Ko hono talamuʻakí, naʻe hiki ia ʻe ha palōfita naʻe ʻaʻeva ʻi he ongo ʻAmeliká ʻi he taʻu ʻe tahaafe mo e konga ki muʻá, ʻoku pehē ai naʻe hiki ia “ki hono fakalotoʻi foki ʻo e Siú mo e Senitailé ko Sīsū ko e Kalaisi, ko e ʻOtua Taʻengata, ʻokú ne fakahā ia ʻe ia ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē.”6

ʻOku ʻikai ha meʻa ia te tau ala fai ʻe toe mahuʻinga ange ka ko hono maluʻi ʻi heʻetau moʻui fakafoʻituituí ha fakamoʻoni taʻeueʻia ko Sīsū ʻa e Kalaisí. … Pea, ʻe hoku kāinga, ko e taumuʻa ia ʻo e hoko mai ʻo e tohi fakaofo mo fakaʻofoʻofa ko ʻení.7

2

Te tau lava ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke maʻu ha fakamoʻoni ki he tupuʻanga fakalangi ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

Kuó u ʻosi lau e Tohi ʻa Molomoná, ʻa ia naʻe liliu [ʻe Siosefa Sāmita] ʻaki e meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá. Kuó u maʻu ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ha fakamoʻoni mo ha fakamahino ki he tupuʻanga fakalangi ʻo e lekooti toputapú ni.8

Ko hono tupuʻangá ʻoku fakaofo; ko e taimi ʻoku fuofua fakamatala’i ai ʻa e tupuʻanga ko iá ki ha taha ʻoku ʻikai maheni mo ia, ʻoku meimei faingataʻa ke tui ki ai. Ka ʻoku ʻi heni ʻa e tohí ke ongoʻi mo ala ki ai pea mo lau. He ʻikai ha taha ia te ne fakafekikiʻi ʻene ʻi hení. Ko e ngaahi feinga kotoa pē ke fakamatalaʻi hono tupuʻangá, ʻo kehe mei he fakamatala naʻe fai ʻe Siosefa Sāmitá, kuo iku ko e koto muna pē.9

Ko e fakamoʻoni ki hono moʻoní, ki hono ʻaonga ʻi ha māmani ʻoku fakahehema ke maʻu ha fakamoʻoní, ʻoku ʻikai ke ʻi he ako ki he ngaahi meʻa fakaʻakiolosiá (archaelology) pe ʻanitolopolosiá (anthropology), neongo ʻe tokoni e ngaahi meʻá ni ki ha niʻihi. ʻOku ʻikai maʻu ia ʻi he fakatotolo fekumí pe ʻanalaiso fakahisitōliá, neongo te na ngali fakamoʻoniʻi. Ko e fakamoʻoni ki hono moʻoní mo hono ʻaongá ʻoku ʻi loto ʻi he ongo takafi ʻo e tohí. Ko e siviʻi ʻo hono moʻoní ʻoku ʻi hono laú. Ko ha tohi ia ʻa e ʻOtuá. ʻE ala fehuʻia fakamātoato ʻe he kakai fakakaukau leleí hono tupuʻangá; ka kuo ʻilo ʻe kinautolu kuo nau lau ia ʻi he faʻa lotú, ʻi he mālohi ʻoku mahulu hake ʻi heʻenau ngaahi ongo fakanatulá, ʻoku moʻoni, ʻoku ʻi ai e folofola ʻa e ʻOtuá, ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e ngaahi moʻoni faifakamoʻui ʻo e ongoongolelei taʻengatá, pea ‘naʻe “[hoko] mai ʻi he meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá … ki hono fakalotoʻi ʻo e Siú mo e Senitailé ko Sīsū ʻa e Kalaisí.”10

Naʻe hiki [ʻe Molonai] ʻene fakamoʻoni fakaʻosí ʻi he tohi ʻoku fakatauhingoa kiate ia mo fakaʻosi e lekooti ʻa Nīfaí. Naʻá ne tohi ʻo hangē ko ha taha ʻokú ne ʻilo pau ʻe iku fakaʻilo mai ki he māmá ʻa e lekōtí. …

Naʻe fakamoʻoni ʻi he vahe fakaʻosi ʻo ʻene fakamatalá ki he lekooti ʻo hono kakaí mo talaʻofa ko kinautolu te nau lau iá te nau lava ʻo ʻiloʻi ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní hono moʻoní. [vakai, Molonai 10:3–5].

ʻOku hala ha toe tohi ʻoku ʻi ai ha faʻahinga talaʻofa pehē. Kapau naʻe ʻikai ke toe tohi ʻe Molonai ha meʻa kehe, ʻe fakaʻilongaʻi ia ʻe he talaʻofa ʻi heʻene fakamoʻoní ʻo lauikuonga ko ha fakamoʻoni lelei ki he moʻoni taʻengatá. He naʻá ne pehē, “ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní te mou lava ke ʻiloʻi e moʻoni ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē” (Molonai 10:5).11

3

ʻOku iku ha fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná ki ha fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni kehé.

“Ko e taimi kotoa pē ʻoku tau poupouʻi ai ʻa e kakai kehé ke nau lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ʻoku tau fai ai ha lelei maʻanautolu. Kapau ʻoku nau lau ia ʻi he faʻalotu mo ha loto holi moʻoni ke ʻiloʻi ʻa e moʻoní, te nau ʻilo ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku moʻoni ʻa e tohí.

ʻE tafe mei he ʻilo ko iá ha fakamoʻoni ki he moʻoni ʻo ha ngaahi meʻa lahi kehe. He kapau ʻoku moʻoni e Tohi ʻa Molomoná, ta ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá. ʻOku lahi e ngaahi fakamoʻoni molumalu ʻoku ʻi hono ngaahi pēsí ʻoku moʻoni ʻetau Tamaí, ʻoku makehe, ʻoku ʻofa ʻi Heʻene fānaú mo feinga ke nau fiefia.

Kapau ʻoku moʻoni e Tohi ʻa Molomoná, pea ta ko Sīsuú ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ko e ʻAlo pē Taha Naʻe Fakatupu ʻo e Tamaí ʻi he kakanó, naʻe ʻaloʻi ʻia Mele, “ko ha tāupoʻou ʻoku fuʻu fakaʻofoʻofa … ʻo lahi hake ʻi he kau tāupoʻou kotoa pē” (vakai, 1 Nīfai 11:13–21), he ʻoku fakamoʻoniʻi ʻe he tohí ʻi ha fakamatala ʻoku mahulu hake ʻi he ngaahi tohi kotoa pē.

Kapau ʻoku moʻoni e Tohi ʻa Molomoná, ta ko Sīsuú ko hotau Huhuʻi moʻoni, ko e Fakamoʻui ʻo e Māmaní. …

Kapau ʻoku moʻoni e Tohi ʻa Molomoná, ta ko Siosefa Sāmitá ko e Palōfita ʻa e ʻOtuá, he ko e meʻangāue ia ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻi hono ʻomi ki he māmá ʻa e fakamoʻoni ko ʻeni ki he fakalangi ʻo hotau ʻEikí.

Kapau ʻoku moʻoni ʻa e tohí ni, [ta ko e Palesiteni ʻo e Siasí] ko e palōfita, he ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi kī, ngaahi meʻafoaki, mo e mafai naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefá, ʻa ia naʻá ne ʻomi ʻa e ngāue ko ʻeni ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.

Kapau ʻoku moʻoni e Tohi ʻa Molomoná, ta ʻoku moʻoni ʻa e Siasí, he ko e mafai tatau ko ia naʻe ʻomi ai ki he māmá e lekooti toputapu ko ʻení ʻoku maʻu mo ia ʻiate kitautolu ʻi he ʻahó ni. Ko ha fakafoki mai ia ʻo e Siasi naʻe fokotuʻu ʻe he Fakamoʻuí ʻi Palesitainé. Ko ha fakafoki mai ia ʻo e Siasi naʻe fokotuʻu ʻe he Fakamoʻuí ʻi he taimi naʻe ʻaʻahi ai ki he konitinēniti [ʻAmeliká] hangē ko hono fakamatalaʻi ʻi he lekooti toputapu ko ʻení.

Kapau ʻoku moʻoni e Tohi ʻa Molomoná, ta ʻoku moʻoni e Tohi Tapú. Ko e Tohi Tapú ko ha Fakamoʻoni ia ʻo e Maama Motuʻá; ko e Tohi ʻa Molomoná ko e Fakamoʻoni ia ʻo e Maama Foʻoú. Ko e taha ko e lekooti ia ʻo Siuta; ko e tahá ko e lekooti ia ʻo Siosefa pea kuo fakatahaʻi kinaua ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻi he fakahoko ʻo e kikite ʻa ʻIsikelí. (Vakai, ʻIsikeli 37:19.) ʻOkú na fakahaaʻi fakataha e Tuʻunga Fakatuʻi ʻo e Huhuʻi ʻo māmaní pea mo e moʻoni ʻo Hono puleʻangá.12

4

ʻOku ʻomi ʻe he Tohi ʻa Molomoná e ngaahi akonaki te ne lava ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau ‘ilo e fakaleleiʻiʻanga ʻo e ngaahi palopalema ʻo e sosaieti ʻo e ʻaho ní.

Ko e fakamatala ʻo e [Tohi ʻa Molomoná] ko hano fakamatalaʻi hokohoko ia ʻo ha ngaahi puleʻanga kuo fuoloa ʻene mole atu. Ka ʻi heʻene fakamatalaʻi e ngaahi palopalema ʻo e sosaieti e ʻaho ní, ʻoku tautonu ʻo hangē pe ha nusipepa ʻo e pongipongí pea toe pau, fakalaumālie, mo kaungatonu ki he founga fakaleleiʻi ʻo e ngaahi palopalema ko iá.13

ʻOku ou fakaava hono ngaahi pēsí, pea lau, pea ʻoku ʻi ai ha faʻahinga lea ʻoku fakaʻofoʻofa mo langaki moʻui fakatouʻosi. Ko e lea fakakuonga muʻa naʻe liliu mei aí naʻe ʻalu hake ia mei he kelekelé ʻo hangē ha leʻo mei he efú. Naʻe hoko mai ia ko ha fakamoʻoni ʻa ha ngaahi toʻu tangata ʻo tangata mo fafine naʻe moʻui ʻi he funga māmaní, naʻe fekuki mo e faingataʻá, naʻe kē mo tau, naʻa nau moʻui ʻaki ʻi ha ngaahi taimi kehekehe ʻa e fono fakalangí pea tupulaki pea ʻi he taimi ʻe niʻihi naʻa nau siʻaki ai honau ʻOtuá ʻo tō ki he fakaʻauhá.14

ʻOku ʻikai ke u ʻilo ha toe tohi ʻokú ne ʻomi ʻi ha faʻahinga mahino pehē ʻa e ngaahi nunuʻa fakamamahi ki he sosaieti ʻoku muimui ʻi he hala ʻoku fehangahangai mo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. ʻOku fakamatala hono ngaahi pēsí ki ha ongo sivilaise kehekehe ʻe ua naʻe tupulekina ʻi he Hemisifia Fakahihifó. Naʻá na takitaha tupu ko ha kiʻi puleʻanga siʻi, pea ʻaʻeva hona kakaí ʻo manavahē ki he ʻEikí. Naʻá na takitaha tupulaki, ka naʻe haʻu ʻa e tuʻumālié mo e ngaahi kovi naʻe fakautuutu. Naʻe moʻulaloa ʻa e kakaí ki he ngaahi palani kākā mo olopoto ʻa e kau taki naʻa nau fakamafasiaʻi kinautolu ʻaki ha ngaahi tukuhau mamafa, naʻa nau fakahekehekeʻi kinautolu ʻaki ha ngaahi palōmesi loi, naʻa nau tali mo poupouʻi ʻa e moʻui kovi mo angaʻulí, naʻa nau taki kinautolu ki ha ngaahi tau fakalilifu naʻe iku ʻo mate ai ha lauimiliona mo e ʻauha fakaʻosi ʻa e ongo sivilaise lalahi ko ʻení ʻi ha kuonga kehekehe ʻe ua.

ʻOku ʻikai ha toe fakamoʻoni tohi, te ne fakafōtunga mahino mai ʻa e foʻi moʻoni ko ia ko e taimi ʻoku ʻaʻeva ai ʻa e tangatá mo e ngaahi puleʻangá ʻo manavahē ki he ʻOtuá pea mo talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú, ʻoku nau tuʻumālie mo tupulaki, ka ʻi he taimi ʻoku nau siʻaki ai Ia mo ʻEne folofolá, ʻoku hoko ha fakaʻauʻauhifo ʻa ia, kapau he ʻikai taʻofi ʻaki ʻa e māʻoniʻoní, ʻe fakaiku ki he mole ʻo e ʻamanakí pea mo e mate. Ko e Tohi ʻa Molomoná ko hano fakapapauʻi ia ʻo e lea fakatātā he Fuakava Motuʻá, “ʻOku hiki hake ʻe he māʻoniʻoní ʻa e puleʻangá: ka ko e meʻa fakamā ʻa e angahalá ki he ngaahi puleʻangá.” (Lea Fakatātā 14:34.)15

5

ʻOku maʻu ʻe he Tohi ‘a Molomoná ʻa e mālohi ke liliu ʻetau moʻuí mo ʻetau fakakaukaú.

Naʻe fononga ʻa Paʻale Paaka Pālati ʻi ʻAokosi 1830, ko ha tangata malanga, mei ʻOhaiō ki he fakahahake ʻo Niu ʻIoké. Naʻe hifo mei he vaká ʻi Niuake, he Kānali ʻIulií, kae lue ʻi ha maile ʻe hongofulu [kilomita ʻe 16] ki lotofonua, ʻo feʻiloaki ai mo ha tīkoni siasi Papitaiso ko hono hingoá ko Hemilini, ʻo ne fakamatala ange kiate ia kau ki ha tohi, ko ha TOHI NGALIKEHE, ko ha TOHI MĀTUʻAKI NGALIKEHE! … Naʻá ne pehē, ko e tohi ko ʻení, tokua naʻe ʻuluaki hiki ʻi ha ngaahi lauʻi peleti koula pe palasa, ʻe ha vaʻa ʻo e faʻahinga ʻo ʻIsilelí; pea naʻe maʻu mo liliu ia ʻe ha talavou ofi ki Palemaila, ʻi he Siteiti ko Niu ʻIoké, ʻi ha tokoni ʻa ha meʻa-hā-mai, pe ngāue ʻa ha kau ʻāngelo. Naʻá ku fehuʻi kiate ia e founga pea mo e feituʻu ke maʻu ai ʻa e tohí. Naʻá ne palōmesi mai te u lava ʻo sio ai, ʻi hono ʻapí he ʻaho hono hokó. … Naʻá ku ʻaʻahi ki hono ʻapí ʻi he pongipongi hono hokó, pea ko e fuofua taimi ia naʻe mamata ai hoku matá ki he ‘TOHI ʻA MOLOMONÁ’—ʻa e tohi mahuʻinga ʻi he tohi kotoa peé … ʻa ia ne hoko ko e tefitoʻi founga, hono tataki e toenga ʻo ʻeku moʻui he kahaʻú, ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá.

ʻĪmisi
Parley P. Pratt reading

Naʻe ʻi ai ha ʻuhinga mahuʻinga e Tohi ʻa Molomoná kia Paʻale B. Pālati ʻa ia ne hoko kimui ko e ʻAposetoló.

“Naʻá ku fakaava loto vēkeveke ia, ʻo lau hono peesi talamuʻakí. Hili ia peá u lau leva e fakamoʻoni ʻa ha kau fakamoʻoni fekauʻaki mo e founga hono maʻú pea mo hono liliú. Hili ʻení naʻá ku kamata ke ako e kakano ʻo e tohí. Naʻá ku lau ʻi he ʻahó kakato; naʻe ʻikai ke fuʻu mahuʻinga ʻa e kaí, naʻe ʻikai ke u fie kai; naʻe ʻikai ke mahuʻinga ʻa e mohé ʻi heʻene poʻulí, he naʻá ku saiʻia ange ʻi he laukongá ʻi he mohé.

“ʻI heʻeku laú, naʻe nofoʻia au ʻe he laumālie ʻo e ʻEikí, pea naʻá ku ʻiloʻi mo mahino kiate au naʻe moʻoni ʻa e tohí, ʻo tatau tofu pē mo e mahino mo e ʻiloʻi ʻe ha tangata ʻoku moʻuí.” (Autobiography of Parley P. Pratt, 3rd ed., Salt Lake City: Deseret Book Co., 1938, pp. 36–37.)

Naʻe taʻu uofulu mā tolu ʻa Paʻale Pālati ʻi he taimi ko iá. Naʻe ʻaonga lahi ʻene lau e Tohi ʻa Molomoná pea ʻikai fuoloa kuo papitaiso ki he Siasí pea hoko ai ko e taha ʻo hono kau taukapo lelei mo mālohi tahá. …

Naʻe ʻikai ko Paʻale Pālati tokotaha pē naʻá ne maʻu ha aʻusia pehē mo e Tohi ʻa Molomoná. Ko e taimi naʻe tufaki ai e ngaahi tohi naʻe fuofua pākí mo laú, naʻe ongoʻi moʻoni ʻe ha kau tangata mo fafine lototoʻa ʻe laungeau pea nau tukuange ai e meʻa kotoa naʻa nau maʻú, pea ʻi he ngaahi taʻu ne hoko aí, naʻe ʻikai tokosiʻi ʻa kinautolu naʻe foaki ʻenau moʻuí koeʻuhí ko e fakamoʻoni naʻe ʻi honau lotó ki he moʻoni ʻo e tohi fakaofó ni.

Ko e ʻaho ní … ʻoku lahi ange hono lau ʻe he kakaí ʻi ha toe taimi ʻi hono hisitōliá. … Ko hono talá ʻoku taʻeliua ʻo hangē ko e moʻoní, mo fakamāmani lahi ʻo hangē ko e faʻahinga ʻo e tangatá.16

Kuo ueʻi hake ki he lelei ʻe he [Tohi ʻa Molomoná] ʻa e moʻui ʻa ha laui miliona kuo nau lau ia ʻi he faʻa lotu mo fakalaulauloto ki hono leá. ʻOku ou fie fakamatala kau ki ha tokotaha pehē. …

Ko ha tangata pisinisi, ola lelei ʻene ngaahi ngāué. Naʻá ne fetaulaki mo haʻatau ongo faifekau ʻi heʻene ngaahi fefolauʻakí. Naʻá na feinga ke aleaʻi ha taimi ke akoʻi ai ia. Naʻá ne kalo, ka naʻe faifai pē pea loto ke fanongo. Naʻe hangē naʻá ne tali fakapāpākū pē meʻa naʻá na lea ʻakí. Naʻá ne fakakaukau ne moʻoni e meʻa naʻá na leaʻakí, ka naʻe ʻikai ueʻi ai hono lotó.

Naʻá ne fakakaukau ke ne lau e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne pehē ko ha tangata anga fakamāmani ia, pea ʻikai teitei tangi. Ka ʻi heʻene lau ʻa e tohí, naʻe loʻimataʻia hono kouʻahé. Naʻe hoko ai ha meʻa ki ai. Naʻá ne toe lau ia ʻo ongoʻi ʻa e meʻa tatau. Ko e meʻa naʻá ne fakaului e fakakaukaú naʻá ne toe fakaului mo e lotó.

Naʻe liliu ʻene tōʻonga moʻuí, liliu mo ʻene fakakaukaú. Naʻá ne foaki ʻene moʻuí ki he ngāue ʻa e ʻEikí. ʻOkú ne fua he ʻahó ni ha uiuiʻi māʻolunga mo māʻoniʻoni ʻi he ngāue kuo ʻofa aí.17

Tuku ke u talaatu ha toe talanoa ʻe taha kau ki he Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ku fanongo ki hano fai ʻe ha tangata ngāue pangikē ʻi Kalefōnia, ʻa e talanoa ko ʻení. Naʻá ne pehē naʻe ifi tapaka ʻene sekelitalí, ʻo ifi tapaka lahi moʻoni. Naʻe maʻunimā ia ʻe he ifi tapaká. Naʻe ʻikai ke ne lava ʻo toe tuku. Naʻá ne ʻeke ange ki ai ʻi ha ʻaho ʻe taha, “ʻE founga fēfē ha lava ke tuku ʻeku ifi tapaká?”

Naʻe ala hifo leva ki heʻene loto tesí ʻo toʻo hake ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻo mono ange ki ai. Naʻá ne talaange, “Sai, lau ʻeni.”

Ne tali ange ʻe he fefiné, “ʻIo, te u lau ia.”

Naʻe foki mai e fefiné ʻi ha ʻosi ha ʻaho ʻe ua mei ai ʻo pehē ange, “Kuó u ʻosi lau ha peesi ʻe 200, pea naʻe ʻikai ke u fakatokangaʻi ʻe au e foʻi lea ko e ifi tapaká ʻi ha feituʻu. Ne ʻikai ke u fakatokangaʻi ʻe au e foʻi lea ko e tapaká ʻi ha feituʻu. Ne ʻikai ke u fakatokangaʻi ʻe au ha meʻa kau ki ai.”

Naʻe tali ange ʻe he tangatá, “Hoko atu pē hoʻo laú.”

Ko ia, naʻe toe foki mai ʻi ha ʻosi ha toe ʻaho ʻe ua ʻo ne talaange, “Kuó u ʻosi lau mo ha peesi ʻe 200 kehe—hala ke ʻasi ai e ifi tapaká, hala ke ʻasi ai e nikotiní, hala ke ʻasi ai ha faʻahinga meʻa kau ki he tapaká.”

Naʻe tali ange ʻe he tangatá, “Hoko atu pē hoʻo laú.”

Naʻe foki mai e fefiné hili ha ʻaho ʻe tolu pe fā mei ai. Naʻá ne talaange, “Kuó u lau kotoa ʻa e tohí. Naʻe ʻikai ke u fakatokangaʻi ʻa e tapaká ʻi hano konga, naʻe ʻikai ke u fakatokangaʻi ʻa e ifí ʻi ha feituʻu. Ka kuo hū ki hoku lotó, tuʻunga ʻi heʻeku lau ʻa e tohi ko ʻeé, ha faʻahinga ivi tākiekina, ha faʻahinga mālohi, kuó ne toʻo atu meiate au ʻa e fie ifi tapaká, pea ʻoku fakaʻofoʻofa.”18

Tuku ke u fakamatala atu ha tohi ne mau maʻu. … Naʻe faitohi mai ha tangata ʻo ne pehē, “ʻOku ou ʻi ha ʻapi-pōpula fakafonua. Naʻá ku ʻilo kimuí ni ha Tohi ʻa Molomona ʻi he laipeli ʻo e ʻapi-pōpulá. Kuó u ʻosi lau ia, pea ko e taimi naʻá ku lau ai e tangilaulau ʻa Molomona ʻi hono kakai ne hingá—‘ʻAkimoutolu ʻe kakai fakaʻofoʻofa, kuo fēfē nai ʻa hoʻomou afe mei he ngaahi hāʻeleʻanga ʻo e ʻEikí! ʻA kimoutolu ʻe kakai fakaʻofoʻofa, kuo fēfē nai ʻa hoʻomou liʻaki ʻa e Sīsū ko ia, ʻa ia naʻá ne tuʻu mo e ongo toʻukupu ʻoku fakamafao mai ke tali ʻa kimoutolú! Vakai, kapau naʻe ʻikai te mou fai ʻeni, ʻe ʻikai te mou tō’ (Molomona 6:17–18)—Naʻá ku ongoʻi ko e lea mai ʻeni ʻa Molomona kiate au. ʻE lava nai ke u maʻu ha tatau ʻo e tohi ko iá?”

Naʻa mau ʻave ha tohi ki ai. Hili ha taimi fuoloa mei ai, naʻá ne hū mai ki hoku ʻōfisí, ko ha tangata kuo liliu. Naʻe ongo ki ai e laumālie ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea ʻoku hoko he ʻahó ni ko ha tangata lavameʻa, kuo liliu, mo maʻu ʻi he founga totonu haʻane moʻui mo hono fāmilí.

ʻOku pehē ʻa e mālohi ʻo e tohi maʻongoʻongá ni ʻi he moʻui ʻa kinautolu ʻoku lau ia ʻi he faʻa lotú.

Kāinga, ʻoku ou palōmesi taʻe-toe-veiveiua atu, kapau te mou lau ʻi he faʻa lotu e Tohi ʻa Molomoná, tatau ai pē pe naʻe tuʻo fiha haʻo lau ia kimuʻa, ʻe toe hū lahi ange ki homou lotó e Laumālie ʻo e ʻEikí. ʻE ʻi ai ha tukupā mālohi ange ke ʻaʻeva talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú, pea ʻe ʻi ai ha fakamoʻoni mālohi ange ki he moʻoni ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.19

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Ako mo Akoʻí

Ngaahi Fehuʻí

  • Ko e hā ‘oku tau fie maʻu ai e Tohi ‘a Molomoná? Ko e hā ha ngaahi potufolofola ʻi he Tohi ʻa Molomoná kuó ne fakamālohia hoʻo fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí? Ko e hā ha ngaahi sīpinga kuó ke mamata ai ʻoku “fetākinima” ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e Tohi Tapú ʻi hono fakamoʻoniʻi ʻo e Fakamoʻuí? (Vakai ki he konga 1.)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ange ai ʻa e palōmesi ʻi he Molonai 10:3–5 ʻi he fakamoʻoni fakamatelie ki he Tohi ʻa Molomoná? (Vakai ki he konga 2.) Ko e hā ha aʻusia kuo hoko kiate koe ʻi he palōmesi ko ʻení?

  • Fakatokangaʻi, ʻi hoʻomou fakamanatu e konga 3, ʻa e ngaahi moʻoni te tau lava ʻo ʻilo ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai ha fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná? ʻOku fakamoʻoniʻi fēfē ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e ngaahi moʻoni ko ‘ení?

  • Fakakaukau ki ha niʻihi ʻo e “ngaahi palopalema ʻo e sosaieti ʻo e ʻaho ní” (konga 4). Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ai e Tohi ʻa Molomoná ʻo tokoni ke tau maʻu ha fakalelei ki he ngaahi palopalema ko iá? Ko e hā ha ngaahi potufolofola ʻi he Tohi ʻa Molomoná kuó ne tokoniʻi koe ʻi he taimi ʻo e faingataʻaʻia fakafoʻituituí?

  • Fakalaulauloto ki he ʻuluaki ongo talanoa ʻi he konga 5. Kapau ʻe fehuʻi atu ha taha kau ki he Tohi ʻa Molomoná, ko e hā te ke lava ʻo talaange fekauʻaki mo ʻene tākiekina hoʻo moʻuí?

Ngaahi Potufolofola Fekauʻaki

ʻĪsaia 29:9–18; 1 Nīfai 13:35–41; 2 Nīfai 29:6–9; Molonai 10:27–29; T&F 20:8–12; 42:12–13

Tokoni ki he Akó

“ʻOku ou fakamālō ki hono fakamamafaʻi e lau ʻo e folofolá. ʻOku ou fakatauange ʻe hoko ʻeni ko ha meʻa fakafiefia lahi ange kiate kimoutolu kae ʻikai ko ha fatongia; ka, ke hoko ia ko ha fakamānako ki he folofola ʻa e ʻOtuá. ʻOku ou palōmesi atu, ʻi hoʻomou lau iá, ʻe fakamāmaʻi homou ʻatamaí pea ʻe fiefia homou laumālié. Mahalo ʻe ʻuluaki ngali fakaongosia, ka ʻe liliu ia ki ha aʻusia fakafiefia mo ha ngaahi fakakaukau mo e fakamatala ki ha ngaahi meʻa fakalangi” (Gordon B. Hinckley, “The Light within You,” Ensign, May 1995, 99).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “Gifts to Bring Home from the Mission Field,” New Era, Mar. 2007, 2.

  2. ʻI he Sheri L. Dew, Go Forth with Faith: The Biography of Gordon B. Hinckley (1996), 100.

  3. “Let Virtue Garnish Thy Thoughts Unceasingly,” Ensign pe Liahona, Mē 2007, 116.

  4. “Inspirational Thoughts,” Ensign, July 1998, 2.

  5. “The Great Things Which God Has Revealed,” Ensign pe Liahona, May 2005, 82.

  6. “The Symbol of Our Faith,” Ensign, Apr. 2005, 4; toʻo mei he peesi talamuʻaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

  7. “Excerpts from Recent Addresses by President Gordon B. Hinckley,” Ensign, July 1997, 72.

  8. “Believe His Prophets,” Ensign, May 1992, 51.

  9. “An Angel from on High, the Long, Long Silence Broke,” Ensign, Nov. 1979, 7.

  10. “Four Cornerstones of Faith,” Ensign, Feb. 2004, 6; toʻo mei he peesi talamuʻaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

  11. ʻI he Heroes from the Book of Mormon (1995), 198.

  12. “The Power of the Book of Mormon,” Ensign, June 1988, 6.

  13. “The Power of the Book of Mormon,” 4.

  14. “Four Cornerstones of Faith,” 5.

  15. “The Power of the Book of Mormon,” 5.

  16. “The Power of the Book of Mormon,” 2, 4.

  17. Mormon Should Mean ‘More Good,’” Ensign, Nov. 1990, 52.

  18. Discourses of President Gordon B. Hinckley, Volume 2: 2000–2004 (2005), 402–3.

  19. “The Power of the Book of Mormon,” 6.