2018
Maʻu Tokoni e Ngaahi Kilīniki Moʻui ʻi Tongá mei he Ngāue ‘ʻOua Naʻa Ngalo Aú (Forget Me Not)’
Siulai 2018


Maʻu Tokoni e Ngaahi Kilīniki Moʻui ʻi Tongá mei he Ngāue ‘ʻOua Naʻa Ngalo Aú (Forget Me Not)’

Naʻe toki kau atu e kau taki faka-Siasi mo fakakolo ʻi Tongatapu, Tongá ki ha polokalama foaki ʻo e ngāue ʻa e “ʻOua Naʻa Ngalo Aú.”

Naʻe kole e ngāue ko ʻení ʻe he Vaʻa Ngāue ʻEnisinia Fakafaitoʻo ʻo e Potungāue Moʻuí pea fakapaʻanga ʻe he Tafaʻaki Tokoni ʻa e Siasí, ʻo foaki ha ngaahi meʻangāue fakafaitoʻo ki he ngaahi senitā moʻui ʻi Tongá ha ngaahi meʻangāue fakaonopooni mo ha ngaahi nāunau ki hono tokangaʻi ʻo e suká.

Naʻe foaki ha ngaahi meʻangāue fakafaitoʻo ki he ngaahi fale fakafaitoʻo ʻo Tongá.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe he Tokotaha ʻEnisinia Fakafaitoʻo ʻo e Potungāue Moʻuí, ʻe Sēmisi Finau, ʻa e founga hono fili e hingoa ʻo e ngāué. ʻI heʻene hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí, naʻá ne manatuʻi ha konga mei ha lea naʻe fai ʻe ha taki ʻo e Siasí, ʻe Tietā F. ʻUkitofa.

“ʻOku ʻikai fuʻu fuoloa atu, haʻaku ʻeveʻeva ʻi ha ngoue fakaʻofoʻofa mo hoku uaifí mo e ʻofefiné. Naʻá ku fakatokangaʻi ʻi he uhouhonga ʻo e ngaahi matalaʻi ʻakau mātuʻaki fakaʻofoʻofá, ʻa e kiʻi matalaʻi ʻakau siʻisiʻi tahá. ʻOku ui [ia] ko e ‘oua-naʻa-ngalo-au.’”

“ʻOku ʻikai ke ne tohoakiʻi vave e tokangá; he ʻoku faingofua hono taʻefakatokangaʻí ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi matalaʻiʻakau lalahi lanu kehekehé; ka ʻoku fakaʻofoʻofa tatau pē.”

Naʻá ne pehē ʻoku ʻi ai ha foʻi kole fakaʻofa ʻoku fai ʻe hono hingoá. “ʻOku ʻi ai ha talatupuʻa faka-Siamane ʻo pehē hili pē hono fakahingoa kotoa ʻe he ʻOtuá e ʻakaú, naʻe tuku taʻefakahingoa pē ʻa e taha. Naʻe toki lea hake ha kiʻi leʻo ʻo pehē, “ʻE ʻEiki, ʻoua muʻa naʻa ngalo au!’ Pea toki tali ange ʻe he ʻOtuá, ko e hingoa ia ʻe ui ʻaki iá.

Naʻe fili ʻa e “ʻOua Naʻa Ngalo Aú” ko ha hingoa ʻo e ngāué koeʻuhí he ko hono taumuʻá ke ʻoua naʻa ngalo e kakai ʻi he ngaahi ʻotu motu mavahe ʻo e Pasifikí.

ʻE ʻai ʻe he ngāue ko ʻení ke maʻu ʻe he kakai kotoa ʻi Tongá ha ngaahi faitoʻo ʻoku lelei angé. ʻOku lolotonga ʻi ai ha ngaahi senitā moʻui ʻe 14 mo ha ngaahi kilīniki moʻui ʻe 34 ʻi Tonga. ʻOku tuʻu ha niʻihi ʻo e ngaahi senitā moʻui ko ʻení ʻi ha ngaahi feituʻu mamaʻo. ʻE tokoni e meʻangāué ki he kau toketaá, kau ʻōfisa moʻuí mo e kau nēsí ke tokangaʻi mo fakahoko lelei ange hono faitoʻo e suká mo e ngaahi mahaki kehe ʻoku ʻikai pipihí, ʻi he ngaahi fetuʻú ni.

Naʻe pehē ʻe Fusi Kaho, ko ha neesi pule ʻoku ngāue ʻi he ngaahi kilīnikí, “Ko ha tānaki lelei ʻeni ki hono tokangaekina e moʻui leleí ʻi Tonga.” “ʻOku fuʻu fie maʻu ʻaupito ʻa e meʻangāue ko ʻení. ʻOku faʻa motuʻa ʻaupito e ngaahi meʻangāue ʻi he ngaahi kilīniki mamaʻó pea ʻikai maʻu e ngaahi meʻa ngāue ʻe niʻihi.

Naʻá ne toe fakamatala foki ʻo pehē kuo ʻikai faʻa maʻu ʻe he kakai Tongá e tokoni fakafaitoʻo totonú koeʻuhí ko e fakamole pea mo e taimi ʻoku fie maʻu ke folau ai ki ha feituʻu faiʻanga faitoʻo kuo fakanāunauʻi lelei angé. ʻOku ʻi ai foki ha ilifia he ō ki he falemahakí kae ʻikai ko ha kilīnikí. ʻE tokoni e ngaahi meʻangāue ʻi he ngaahi senitā moʻuí ki ha kau mahaki tokolahi ange ke maʻu e tokoni ʻoku nau fie maʻú.

Naʻe fokotuʻu e Ngaahi Kautaha Tokoni ʻOfa ʻo e Siasí ke tokoniʻi e faingataʻaʻiá, tanumaki e moʻui fakafalala pē kiate kitá mo ʻomi ha ngaahi faingamālie ke tokoni ai. ʻOku fakapaʻanga ʻe he kau ngāue tokoní ha ngaahi ngāue tokoni mo fakalakalaka ʻi ha ngaahi fonua ʻe 189 mo tokoni tatau ai pē pe ko e hā ʻa e matakalí, tui fakalotú pe fonuá. ʻOku makatuʻunga e ngaahi tokoní ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e fatongia fakafoʻituituí, poupou ʻa e koló, moʻui fakafalala pē kiate kitá mo e fepoupouʻakí.