Aoaoga a Peresitene
Mataupu 14: Auala e Faasoa atu ai ma le Mataalia le Talalelei


Mataupu 14

Auala e Faasoa atu ai ma le Mataalia le Talalelei

O a tatou taumafaiga e faasoa atu le talalelei e sili ona mataalia pe afai tatou te alolofa i o tatou uso ma tuafafine ma maua le mafutaga ma le Agaga Paia.

Mai le Soifuaga o Siaosi Alapati Samita

I ana taumafaiga lē faalogologo tiga e faasoa atu le talalelei i isi, sa mulimuli Siaosi Alapati Samita i le faamatalaga lenei mai lana lava tautinoga: “O le a ou le saili lava e faamalosia tagata e ola i a’u faataitaiga, ae ia ou faaosofia i latou e fai le mea e sa’o.”1 Sa ia lagona o le auala aupito mataalia e faasoa ai le talalelei, o le vaavaai lea mo amioatua i tagata o isi faatuatuaga, ona faatasi ai lea ma le lototoa ae agalelei, ofo e faasoa atu isi upumoni o le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso. Sa ia faamatalaina le aafiaga lenei a o ia pulefaamalumalu ai i le Misiona i Europa:

“Sa ou tietie i le nofoaafi i se tasi aso. O la’u soa i le mea na ou nofo ai o se faifeau Peresipeteriane, o se tamalii e tauagafau tele, ma ina ua ia tuuina mai ia te au le avanoa e faia ai, sa ou ta’u atu i ai o au o se tagata o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Sa ofo o ia ma tilotilo mai ma le maofa. Fai mai, ‘E te le ma i lou auai i se faapotopotoga faapena?”

“Sa ou ataata atu i ai ma fai atu, ‘Lo’u uso, o le a ou maasiasi pe a ou le auai i lena faapotopotoga, i lo’u iloa ai o le mea ua ou iloa.’ Ona ou maua ai lea o lena avanoa sa ou manao ai e talanoa atu ia te ia ma faamatala i ai nisi o mea tatou te talitonu i ai. …

“O ia o se alii lelei sa leai sona iloa i mea sa matou taumafai e fai. Matou te lei o atu e avatu i ai le faanoanoa po o le mafatia; sa matou taumafai e fesoasoani ia te ia. A o matou talanoa e uiga i le tulaga sa ou fai atu ia te ia: ‘E i ai sou talitonuga sese i le faamoemoega o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai i le laueleele lenei. Ua ou sau o se tasi o ona sui, ma afai e te faatagaina, se’i ou faamatala atu ni nai mea, ou te manatu o le a e maua ai se lagona lelei mo i matou.’ Sa ou fai atu, ‘Muamua, o loo matou talosagaina outou uma o tamalii lelei o iinei, e taofi pea a outou upumoni viia uma ua outou maua mai i a outou lotu, ia ua outou teulotoina mai a outou tusitusiga paia, teu uma pea na mea, taofi aoaoga lelei uma ua outou mauaina i a outou faalapotopotoga faaleaoaoga, le poto ma mea moni sa outou mauaina mai soo se punavai, taofi … uma uiga lelei na outou maua mai ona o o outou aiga lelei; taofi uma le alofa ma le matagofie o loo i o outou loto mai lo outou ola ai i se laueleele manaia ma le matagofie. … O se vaega uma lava lena o le talalelei a Iesu Keriso. Ona tatou nonofo lea i lalo ma faasoa atu ia te outou ni nai mea e lei oo mai i o outou olaga ia ua faamauoa ai o matou olaga ma matou fiafia ai. Matou te ofoina atu e aunoa ma se tupe po o se totogi. Na pau lava le mea matou te talosaga atu tou te faia o le faalogo mai i mea o le a matou fai atu ai, ma afai e manaia ia te outou, ona talia fua lea. …’

“O le uiga lena o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.”2 [Tagai fautuaga 1 i le itulau e 159.]

Aoaoga a Siaosi Alapati Samita

E sili atu ona aoga le galuega faafaifeautalai pe a tatou faia ma le alofa ma le agalelei, e le o le pulepuletutu po o le faitio.

E auina atu … e lo tatou Tama Faalelagi i tatou, o Ona sui i le lalolagi, e le faia faamalosi pe pulepuletutu, ae valaaulia. “O mai ma mulimuli mai ia te au,” o le fetalaiga lea a le Faaola, “Ma ou te avatu ia te outou le manuia.” O le mea lena e aoao atu e le Talalelei, ma o la tatou galuega lena.3

E le o se faamoemoe o lenei Ekalesia le faia o faamatalaga e tiga ai lagona o i latou e le malamalama i ai. O le Ekalesia lenei e le o se ekalesia e o e faitio ma vailiili masei, ae i le agaga o le alofa ma le agalelei ma le manao ia fesoasoani atu, e tauave e ona sui le savali o le Talalelei i atunuu o le lalolagi.4

I … ekalesia uma lava, e i ai alii ma tamaitai lelei. O le lelei o loo i ai i nei ekalesia o loo fusia faatasi ai i latou. Sa ou maua le avanoa e mafuta ai ma le toatele i le tele o vaega o le lalolagi ma i ai i aiga o le toatele o tagata o lotu eseese i le lalolagi, o Kerisiano ma Iutaia. Ua ou mafuta i [Musalemi]; ua ou mafuta ma i latou e talitonu ia Confucius; ma e mafai ona ou ta’ua le toatele o isi. Ua ou maua ni tagata lelei tele i nei faalapotopotoga uma, ma e tele lo’u tiutetauave i soo se mea ou te alu i ai, mo i latou, ma ou te le faatausuai ia i latou, ou te le faatiga i o latou lagona, ou te le faitioina i latou, aua latou te le malamalama i le upumoni.

I le avea ai o ni sui o le Ekalesia, ua ia te i tatou le tiutetauave e o atu ia te i latou i le alofa, o ni auauna a le Alii, o ni sui a le Matai i le lagi ma le lalolagi. Atonu latou te le talisapaiaina uma; atonu latou te le fiafia ai faapea e faavalevalea ma lē tonu, ae o le a le suia ai lava o’u uiga faaalia. O le a ou le faia ia latou lē fiafia pe a mafai. Ou te fia manao ia latou fiafia, aemaise pe a ou mafaufau i avanoa ofoofogia ua ou maua ona o lo’u auai i lenei Ekalesia manuia.5

O la tatou galuega o se galuega o le alofa ma le faapalepale, ma e tatou te mananao e faia mea lelei i tagata uma, ma fesoasoani i tagata uma ia malamalama i le fuafuaga o le olaga ma le faaolataga sa faaalia mai e le Alii i nei aso e gata ai.6

E le mafai ona tatou aumaia faamalosi nei talavou, ma o tatou tuaoi ma uo, i le malo o le lagi e ala i le otegia o i latou ma le vailiili masei, ae ou te fia ta’u atu ia te outou e mafai ona tatou alolofa ia i latou i le itu o lo tatou Tama i le lagi, ma atonu e i’u ina taitai atu ai i latou iina.

O lo tatou avanoa lena. O le alofa o le mana sili lena e uunaia ai lenei lalolagi.7

O tatou ua iloa, tatou ua i ai se molimau, ina o atu ia i lea aso ma lea aso i le alofa ma le agalelei faamaoni i nei alii ma tamaitai, pe e i ai i le Ekalesia po o fafo atu o le Ekalesia, ma saili se ala e pa’i atu ai i o latou loto ma taitai mai i latou i lena ala lea o le a mautinoa ai lo latou iloa o le upumoni.8

Ou te tatalo faatauanau o i tatou o auauna a le Alii, ia maua le alofa moni mo tagata, ia maua le onosai mo i latou e sese, ma i le agalelei ma le alofa ia fetuleni atu i luma e aoao atu mataupu faavae faigofie o le talalelei a lo tatou Alii ina ia faamanuiaina ai agaga uma tatou te fesootai atu i ai.9 [Tagai fautuaga 2 i le itulau e 159.]

E le tatau ona tatou mamā e faasoa atu mea ua tatou iloa e moni.

Ou te manatu o nisi taimi e le lava lo tatou lagonaina o le taua o [le talalelei], tatou te le o aoaoina atu ma le faamaoni a’ia’i o loo manaomia.10

O lenei talalelei a Iesu Keriso o le mana o le Atua mo le faaolataga, e pei ona tautino mai e le Aposetolo o Paulo [tagai Roma 1:16]. O le galuega a le Togiola. Na o le pau lea o le ala e mafai ona tatou maua ai le faaeaga silisili o loo faamoemoeina e le Faaola o tagata, e tatau ona olioli ai i latou o e mulimuli ia te ia. Ou te le o fai atu i se faasausili, ae ou te fai atu ma le alofa moni i fanau a lo tatou Tama o i isi lotu. Ou te fai atu ma le alofa i ona atalii ma afafine e le o malamalama, ae ua ia poloai mai e tatau ona tatou fai atu le mea lenei. E finagalo o ia e iloa e tagata.11

Ou te iloa o loo soifua le Atua. Ou te iloa o Iesu o le Keriso. Ou te iloa o Iosefa Samita o se perofeta a le Alii. Ou te lei alu lava i se mea ua ou ma ai e molimau atu i nei upumoni. Ou te le iloa pe aisea o le a ma ai se tagata e iloa le upumoni ona e le o iloa e isi tagata, aemaise lava pe a faatatau i le talalelei, o le mana o le Atua mo le faaolataga.12

E le tatau ona tatou mita’i atua ua tatou iloa le upumoni. E le mafai ona faapea ua tatou faasausili ai i o tatou manatu pe a mafai ona tatou fai atu i isi fanau a lo tatou Tama: “Ua ou iloa le mea lenei, ma e mafai foi ona e iloa pe afai e te manao ai.”

O le matagofie lena o le talalelei a Iesu Keriso. E le mo na o ni nai tagata, ae e mo agaga uma lava e fananau mai i le lalolagi ia iloa. … O le taimi nei, o loo i ai i latou ua iloa o loo soifua le Atua, ma e i ai le fiaafe o isi e mafai ona iloa pe a mananao ai. … E le o faalagolago nei tagata ia i tatou e iloa ai, ae o loo faalagolago ia i tatou e aoao atu i latou i le ala latou te iloa ai.13

Ou te iloa ua tulei mai lo tatou Tama Faalelagi i nei aso ma lenei vaitau o le lalolagi, e faapea ua i ai lana Talalelei i le lalolagi, ma e ui o le a ou le faamalosia se tagata e taliaina, ou te tatalo ina ia tatou maua le mana ma le poto ma le malosi e aapa atu ai i o tatou tuaoi, o e le o malamalama i le upumoni. Tatou faia lo tatou tiute, ma aumaia i latou i le lafu a le Matai, ona tatou taufai iloaina ai lea o loo soifua o ia.14 [Tagai fautuaga 3 i le itulau e 159.]

Tatou te saili e faaopoopo atu i le fiafia ma le lelei ua i ai i fanau a le Atua.

Ina ua fesili mai [tagata] ia te au, “O le a se mea o i ai e uiga i le faalapotopotoga lena e te auai? O le a le mea lena tou te matua popole ai, e ala ai ona outou auina atu a outou faifeautalai i le lalolagi atoa?” O nisi taimi ou te tali atu i ai, “Matou te mananao ia te outou uma ia fiafia. Matou te mananao ia te outou uma ia olioli e faapei ona matou olioli.”15

E afe ma afe faifeautalai … ua o atu i le lalolagi, ma ua latou o atu i le alofa ma le agalelei mai lea fale i lea fale ma fai atu i isi fanau a lo tatou Tama:

“Tatou talatalanoa; tuu mai se’i o matou faamatala atu se mea ua matou talitonu o le a outou fiafia ai e faapei foi ona faafiafiaina ai i matou!”

O le talafaasolopito lena o le galuega faafaifeautalai a le Ekalesia lea ua iloa ai i tatou.16

Ou te manatua i se tasi taimi, sa fai mai ai se alii ia te au ina ua uma ona ma talanoa mo sina taimi, “Ia, mai mea uma e mafai ona ou aoaoina, e tutusa lava le lelei o la outou ekalesia e pei foi o isi ekalesia.” Sa ou manatu ai faapea lava ia o se tala lelei lea ua fai mai; ae sa ou fai atu ia te ia: “Afai e leai se taua tele o le Ekalesia lea ou te sui ai i le fanau a tagata nai lo se isi ekalesia, o lona uiga ua sese a’u i lo’u tiute o loo fai nei. Matou te le i o mai e aveesea mai ia te outou le upumoni ma amioatua o loo ia te outou. Matou te le i o mai e vailiili masei pe faitioina outou. … Taofi pea mea lelei uma ua ia te outou, ae tuu mai matou te tuuina atu ma nisi mea e lelei, ina ia atili ai ona outou fiafia ma ia mafai ai ona outou saunia e ulufale atu i le afioaga o lo tatou Tama Faalelagi.” [Tagai fautuaga 4 i le itulau e 159.]

I le taimi o i ai le Faaola i le lalolagi, i le taulotoaiga o taimi, sa i ai isi lotu; sa tele naua lotu ma ituaiga, ma sa latou talitonu o loo latou auauna i le Alii. Sa faatumulia sunako tetele o Iutaia i tagata sa talitonu ua ia te i latou le pule o le perisitua. Sa latou mulimuli i aoaoga, e pei ona latou manatu ai, a Aperaamo ma Mose. Sa latou faaauau pea ona folafola atu le afio mai o le Faaola i le lalolagi. Sa latou faamalosiauina alii ma tamaitai i galuega o le amiotonu. Sa latou fausia se malumalu, ma fale tapuai. Sa latou faatutuina maafaamanatu o perofeta sa molimau i le i ai o le Atua, ma nisi o i latou sa fasiotia ma faamaufaailogaina a latou molimau i o latou toto. O i latou nei na afio mai i ai le Faaola. … Sa toatele naua lo latou lelei. Sa toatele i latou o ni alii ma tamaitai lelei. Sa tele le amiotonu i na tagata. E lei afio mai le Faaola e aveesea se mea lelei e tasi mai ia i latou. Ina ua afio atu o Ia i ai, e le ina ia faamalaiaina i latou, ae sa ta’u atu ina ia latou salamo, ia aveesea mai i latou mai lo latou sese ma faamalosiauina i latou e taofimau i upumoni uma sa ia i latou.

… A tatou folafola atu i le aiga o tagata, e pei ona tatou faia, e faapea sa liliuese le tagata mai le talalelei, tatou te le o folafola atu se mea faapea e lei tupu muamua i le lalolagi. A tatou faapea atu na oo ina taitaiina alii ma tamaitai e faia ma talitonu i mea e le tonu, tatou te le o fai atu lena mea e faamalaia ai, tatou te le o tautala ma se manao ia faamanu’alia, ae tatou te tautala atu ma se manao ia mafai ona lava se taimi e mafaufau ai tagata ma suesue ifo i latou lava, e vaai po o fea o loo latou agai i ai ma pe o le a foi lo latou taunuuga mulimuli.17

Oi! Ou te manao ia mafai ona tatou avatu i le tagata se malamalama i o tatou lagona, ina ia latou iloa ai tatou te le o mananao e faaitiitia o latou avanoa, ae ia mafai ona latou lagona le aapa atu o o tatou loto ia i latou i le alofa ma le agalelei, e aunoa ma se manao e faatiga ia i latou. O la tatou misiona i le lalolagi o le laveaiina o agaga, ia faamanuia i latou, ma tuu i latou i se tulaga e mafai ai ona latou toe foi atu i le afioaga o lo tatou Tama, ua faapaleina i le mamalu, tino ola pea, ma le ola e faavavau.18

Afai tatou te aoao atu faatasi ma le Agaga Paia, o le a Ia molimauina le moni ia i latou tatou te aoaoina.

Ua auina atu faifeautalai i tulimanu e fa o le lalolagi e lenei Ekalesia ma ua latou folafola atu le Talalelei a Iesu Keriso. E toatele e lei i ai ni a latou aoaoga faamasani i ni iunivesite tetele o le lalolagi. E tele lava o lo latou a’otauina e gata lava i aafiaga masani o le olaga, peitai ua ia te i latou le mea e sili ona mamana e musuia ai le aiga o tagata, o le mafutaga lea ma le Agaga Paia.19

A o ou femalagaa’i ai i le galuega faamisiona, ua ou vaaia le atiina ae o nei alii ma tamaitai talavou lelei, o loo auauna atu ma le le manatu faapito, ma ua iloa ai e le gata ina latou aoaoina le gagana a atunuu o loo latou galulue ai, ae ua latou iloa foi ua ia i latou se meaalofa mai le Alii e faasalalau atu ai se upumoni e le mafai e tagata ona maua mai i se isi lava ala.20

O le toatele o outou po o o outou tuaa sa faalogo i le talalelei e pei ona aoao mai e le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. … O nisi taimi sa outou faalogo ai i luga o le alatele, i se mea sa i ai se faifeautalai faatauvaa, o loo aoao atu mea sa valaauina ai o ia e le Alii e aoao atu.

Sa i ai se mea sa ootia ai loto o i latou sa faalogo i ai. Sa ou maua foi ni aafiaga i le galuega faamisiona. Sa ou vaai i tagata o tutu ma faalogologo i se faifeautalai faatauvaa o faamatala le faamoemoega o le olaga, ma talanoa atu i tagata ma faamalosiau atu ia latou salamo i a latou agasala, ma e i ai taimi sa ou faalogo ai o faapea mai tagata, “Ou te lei lagonaina lava muamua se uunaiga e pei ona ou lagonaina a o o’u faalogo atu i le talanoa mai o lena tagata.”21

Po o le a lava lo tatou talenia, pe o le a foi le manaia o la tatou gagana, o le Agaga o lo tatou Tama lea e pa’i atu i le loto ma aumaia ai le talitonuga maumaututu i le paia o lenei galuega.22

O le galuega lenei a le Alii. Semanu e le mafai ona faalauteleina ma le manuia e tagata e pei ona faia ai i nai auala faigofie ua tatou faaaogaina. Semanu e le mafai ona aumaia e le tagata le taualoa i o outou agaga le iloa ua outou maua. E le mafai foi e i tatou o ni tagata, ona musuia i latou o i le lalolagi ia mautinoa o loo soifua le Atua ma o Lana Ekalesia lenei, ae afai o le a tatou faia la tatou vaega, o le a faamanuiaina e le Tama Faalelagi a tatou taumafaiga.23

Ia tatou galulue i lea aso ma lea aso ina ia faamanuiaina i tatou e lo tatou Tama. A ia i tatou Lona Agaga Paia, o le a lagonaina e tagata tatou te fesootai, aua o le a faatumulia ai le siosiomaga o loo tatou ola ai, ma o le a latou aai ma feinu ai.24

E na o ni nai tagata toaitiiti lava sa talia le talalelei e pei ona faaalia mai i aso e gata ai; ae e fia miliona o fanau a lo tatou Tama o loo mananao e iloa Lona finagalo; ma a oo ina auina atu ia i latou le upumoni, ma tuuina atu ia i latou le molimau e le uunaiga faatalitonu o le Agaga Paia i le moni, o le a latou olioli i lo latou taliaina.25 [Tagai fautuaga 5 i le itulau e 160.]

Fautuaga mo le Suesuega ma le Aoaoina Atu

Mafaufau i manatu nei a o e suesueina le mataupu po o lou sauniuni foi e aoao atu. Mo fesoasoaniga faaopoopo, tagai i itulau v–vii.

  1. Suesue ia parakalafa mulimuli e lua o le “Mai le Soifuaga o Siaosi Alapati Samita” (itulau e 147–49). Mafaufau i se tagata e te iloa e le o se tasi o le Ekalesia. O a ni uiga auau mama e te faananau i ai i lenei tagata? O a ni upumoni o le talalelei ua talitonu i ai o ia? O a nisi upumoni o le talalelei o le a sili ona fesoasoani ia te ia? E aafia faapefea le auala tatou te faasoa atu ai le talalelei i tagata, ona o lo tatou mafaufau ia i latou?

  2. A o e faitauina le vaega muamua o aoaoga (itulau e 149–50), mafaufau i se taimi na uunaia ai oe i le alofa sa faaali atu e se tasi mo oe. Aisea e taua ai tele le taumamao mai le faitioina o i latou e ese o latou talitonuga mai ia i tatou?

  3. Faitau le vaega o loo amata i le itulau e 150. O le a le uiga o le faasoa atu o le talalelei ma le “faamaoni a’ia’i”? E mafai faapefea ona faasoa atu a tatou molimau o le talalelei toefuataiina e aunoa ma le tau mita’i atu po o le faasausili?

  4. O le a sou manatu i le uiga o le saunoaga a Peresitene Samita e faapea, “Afai e leai se taua tele o le Ekalesia lea ou te sui ai i le fanau a tagata nai lo se isi ekalesia, o lona uiga ua sese a’u i lo’u tiute o loo fai nei”? (itulau e 152). O le a le mea e ofo atu e le Ekalesia a Iesu Keriso e mafai ona faaopoopo i le fiafia i le olaga o se tagata?

  5. E pei ona e faitau i le vaega mulimuli o aoaoga (itulau e 153–55), mafaufau i se aafiaga na e maua na e faasoa atu ai le talalelei i se tasi. O le a le mea na manuia ai le aafiaga? O le a se mea e mafai ona e fai e faaleleia ai au taumafaiga e faasoa atu le talalelei?

Mau E Faatatau I Ai: Ioane 13:34–35; 2 Timoteo 1:7–8; 2 Nifae 33:1; Alema 20:26–27; Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:13–22

Fesoasoani faafaiaoga: Mafaufau e vaevae le vasega i ni vaega toalaiti pe taitoatolu pe toalima. Tofi se taitai i vaega taitasi. Atofa i vaega taitasi se vaega e faitau. Faatonu e faitau o se vaega la latou vaega ma talanoaina ia fesili e faatatau i ai o loo i le faaiuga o le mataupu. Ona faasoa mai lea e tagata o vaega i le vasega atoa mea sa latou aoaoina i la latou vaega. (Tagai O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaaua e Sili Ai, 169.)

Faamatalaga

  1. “President George Albert Smith’s Creed,” Improvement Era, Ape. 1950, 262.

  2. Sharing the Gospel with Others, sel. Preston Nibley (1948), 199–201; address given Nov. 4, 1945, in Washington, D.C.

  3. I le Conference Report, Oke. 1930, 67–68.

  4. I le Conference Report, Oke. 1931, 120.

  5. I le Conference Report, Oke. 1945, 168.

  6. I le Conference Report, Oke. 1927, 47.

  7. I le Conference Report, Ape. 1950, 187.

  8. I le Conference Report, Ape. 1934, 30.

  9. I le Conference Report, Oke. 1928, 94.

  10. I le Conference Report, Ape. 1916, 47.

  11. I le Conference Report, Oke. 1927, 48.

  12. “At This Season,” Improvement Era, Tes. 1949, 801, 831.

  13. “Opportunities for Leadership,” Improvement Era, Set. 1949, 557, 603–4.

  14. I le Conference Report, Oke. 1930, 69.

  15. I le Conference Report, Oke. 1948, 7.

  16. I le Conference Report, Oke. 1946, 5.

  17. I le Deseret News, Aok. 20, 1921, Church section, 7.

  18. I le Conference Report, Oke. 1904, 66.

  19. I le Conference Report, Ape. 1940, 85.

  20. I le Conference Report, Ape. 1935, 45.

  21. I le Conference Report, Oke. 1949, 7.

  22. I le Conference Report, Oke. 1904, 66.

  23. I le Conference Report, Oke. 1929, 25.

  24. I le Conference Report, Oke. 1906, 50–51.

  25. I le Deseret News, Ian. 12, 1907, 31.

“Tatou te mananao e faia mea lelei i tagata uma, ma fesoasoani i tagata uma ia malamalama i le fuafuaga o le olaga ma le faaolataga sa faaalia mai e le Alii i nei aso e gata ai.”

“Ia tatou galulue i lea aso ma lea aso ina ia faamanuiaina i tatou e lo tatou Tama. Afai e ia i tatou Lona Agaga Paia, o le a lagonaina e tagata tatou te faafesootaia.”