Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 15: Ko Hono ʻUnuakiʻi ki Muʻa ʻo e Ngāue ʻa e ʻEikí


Vahe 15

Ko Hono ʻUnuakiʻi ki Muʻa ʻo e Ngāue ʻa e ʻEikí

ʻOku tataki ʻe he ʻOtuá ʻa ʻEne ngāué, pea ʻokú Ne ui ki he mēmipa kotoa pē ʻo e Siasí ke kau mai ʻi hono ʻunuaki ia ki muʻá.

Mei he Moʻui ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmitá

ʻI hono ui ʻo Siaosi ʻAlipate Sāmita ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he 1903, naʻe laka hake e tokolahi ʻo e Siasí ʻi he toko 300,000. ʻI he fakaʻosinga ʻo ʻene ngāue ko e Palesiteni ʻo e Siasí, kuo laka hake he toko 1 miliona. Naʻe fiefia ʻa Palesiteni Sāmita ʻi heʻene tupu tokolahi peheé he naʻe mahino ai ʻa e tokolahi ange ʻo e kakai naʻe aʻu ki ai ʻa e pōpoaki ʻo e fakamoʻuí. Naʻá ne pehē ki he haʻofanga ʻi ha konifelenisi lahi ʻi he 1950, “ ʻOku totonu ke tau fiefia, ʻo ʻikai ʻi he tupu tokolahi ange ʻa e siasi ʻoku tau kau ki aí, ka koeʻuhí ko e tokolahi ange e fānau ʻa ʻetau Tamaí, ʻa e tokolahi ange hono ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine kuo mahino kiate kinautolu ʻa e moʻoní, pea kuo nau haʻu ki hono siasi kuó ne teuteuʻi ke akoʻi ai kiate kitautolu ʻa e founga ke tau moʻui aí pea tataki atu ʻa kitautolu ʻi he hala ki he fiefia taʻengatá.”1

Naʻe fehangahangai e Siasí mo ha ngaahi faingataʻa lahi ʻi heʻene laka ki muʻá ʻi māmani kotoa ʻi he vahaʻa ʻo e 1903 mo e pekia ʻa Palesiteni Sāmita ʻi he 1951. Naʻe fakangatangata lahi ʻa e tokolahi ʻo e kau faifekau naʻe lava ke ʻoatu ki mulí ʻe he ngaahi meʻa naʻe hoko hangē ko e ʻUluaki Tau Lahi ʻa Māmaní, Tau Lahi Hono II ʻa Māmaní, mo e Tō Lalo Fakaʻekonōmiká. Neongo e ngaahi faingataʻá ni, ka naʻe kei falala pē ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmita ʻe hokohoko atu e tupu ʻa e Siasí pea aʻusia hono ikuʻangá ke “fakafonu ʻa māmani kotoa pē” (Taniela 2:35). ʻI he taimi haʻahaʻa ʻo e ʻUluaki Tau Lahi ʻa Māmaní he 1917, naʻá ne fakahā ki he Kāingalotú: “ ʻOku ʻikai ke u lotosiʻi koeʻuhí ko e ʻikai vave e mafola ʻa e moʻoní. Ka ʻoku ou mamata ʻi he ngaahi meʻa ʻoku hoko he ʻaho ní ʻa e kau mai ʻa e toʻukupu ʻo ha Tamai poto aoniu ke teuteuʻi ʻa e halá ki hono fakamafola ʻo e ongoongolelei kuó ne toe fakafoki mai ki he māmaní ʻi hotau kuongá ni.”2

Neongo ne ʻi ai ha ngaahi faingataʻa naʻe ʻilonga he konga ki muʻa ʻo e senituli 20, ka naʻá ne ʻomi foki mo ha ngaahi tekinolosia foʻou naʻe tui ʻa Palesiteni Sāmita te nau ʻunuaki ki muʻa e ngāue ʻa e ʻEikí. Ko ha tokotaha poupou mālohi ia ʻo e folau vakapuná peá ne lau ia ko ha founga ʻe toe lelei ange ai hono fakakakato ʻene ngaahi feʻaluʻaki ʻi heʻene ngaahi ngāue ko e Taki Māʻolungá. Naʻá ne poupouʻi foki hono fakaʻaongaʻi ʻe he Siasí ʻa e letioó mo e televīsoné ke ʻoatu e folofola ʻa e ʻEikí ki ha kakai tokolahi ange. Naʻá ne pehē, “ ʻOku totonu ke tau lau e ngaahi [meʻa ko ʻeni kuo faʻú] ko ha tāpuaki mei he ʻEikí. ʻOku toe lahi ange ai e ngaahi meʻa ʻoku tau malava ʻo faí. ʻE lava ke nau hoko ko ha ngaahi tāpuaki ʻo kapau te tau fakaʻaongaʻi kinautolu ʻi he māʻoniʻoni ki hono fakamafola ʻo e moʻoní mo ʻunuaki ki muʻa e ngāue ʻa e ʻEikí ʻi he lotolotonga ʻo e tangatá. Ko e faingataʻa lahi ʻoku fehangahangai mo e māmaní he ʻaho ní ko e anga ko ia ʻo ʻetau fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi meʻa lahi ko ʻeni kuo faʻú.ʻE lava ke tau fakaʻaongaʻi kinautolu ki he fakaʻauha, ʻo hangē ko ia kuo tau fakahoko ʻi he taimi ʻe niʻihi he kuo hilí, pe ko ʻetau lava ʻo fakaʻaongaʻi kinautolu ke fakamāmaʻi mo faitāpuekina e faʻahinga ʻo e tangatá, ʻo hangē ko ia ʻoku finangalo ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ke tau fakahokó.”3

ʻI ha lea ʻa Palesiteni Sāmita ʻi he konifelenisi lahi he 1946, naʻá ne kikite ʻo kau ki hono fakaʻaongaʻi ʻo e faʻahinga tekinolosia ko ʻení: “He ʻikai fuoloa mei heni kuo lava ke ʻoatu ʻe he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí mei he tuʻunga malangá ni mo ha ngaahi feituʻu kehe pē ʻa e ngaahi pōpoakí ki he kakai ʻoku nofo mamaʻo mei heni ʻo ʻikai lava ha aʻu atu ki aí. ʻE lava ke ongona ʻa e mālohi pē ʻe taha ʻo e ʻOtuá ki he fakamoʻuí ko e teuteu ki he puleʻanga fakasilesitialé ʻi he founga ko iá mo ha ngaahi founga kehe pē ʻi he ngaahi feituʻu kotoa ʻo e māmaní, pea ʻe moʻui ʻa e tokolahi ʻo kimoutolu ʻoku ʻi hení ke mamata ki he ʻaho ko iá.”4 [Vakai, fokotuʻu 1 mo e 4 he peesi 178.]

ʻOku mahino kia Palesiteni Sāmita ʻoku ola lelei e ngāue ʻa e Siasí he ko e ngāue ia ʻa e ʻEikí, pea naʻá ne akoʻi ki he Kāingalotú ko e faingamālie ke kau ʻi he ngāue ko iá, ko ha tāpuaki ia ʻoku foaki ʻe he ʻEikí ki he mēmipa takitaha ʻo Hono Siasí. Lolotonga e ʻuluaki konifelenisi lahi hili hono vaheʻi ia ko e Palesiteni ʻo e Siasí, naʻá ne lea ʻo pehē: “ ʻOku ou ʻiloʻi ko e fatongia lahi ʻoku hili mai ki hoku umá. ʻOku ou ʻiloʻi ka ʻikai e tokoni ʻa ʻetau Tamai Hēvaní, he ʻikai ola lelei ʻa e kautaha ʻoku tau kau ki aí. He ʻikai lava ʻe ha tangata pe ha kau tangata ʻo ʻai ia ke ola lelei, ka ʻo ka hokohoko atu hono tauhi ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ni e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, moʻui ʻaki ʻenau tui fakalotú, tā ha faʻifaʻitakiʻanga ki māmani, [pea] ʻofa ki honau kaungāʻapí ʻo hangē pē ko kinautolú, te tau laka ki muʻa, pea ʻe toe lahi ange ʻa e fiefia te tau maʻú.”5

Ngaahi Akonaki ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmitá

ʻOku lahi ʻānoa ʻa e faingamālie ke kau ai ʻa e mēmipa kotoa pē ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí.

ʻOku ʻikai fatongia ʻaki toko taha pē ʻe he [Palesiteni ʻo e Siasí] ʻa hono tataki ʻo e ngāué ni, pe ʻe hono ongo tokoní, pe ʻe he kōlomu ʻo e Kau ʻAposetoló; ka ʻoku fatongia ʻaki ia ʻe he tangata mo e fefine kotoa pē kuo papitaiso ʻe he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá ʻo nau hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. … He ʻikai lava ke tau ʻave ʻa e fatongiá ki ha taha kehe neongo ʻetau fie maʻú; kuo hilifaki ia ʻe heʻetau Tamaí ʻi hotau umá, pea kuo pau ke tau fua e fatongiá pea tokoni ke fakahoko kakato ia ke lava lelei.6

ʻE hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻoku ou falala kiate kimoutolu. ʻOku ou falala ki hoʻomou tuí mo hoʻomou angatonú. … ʻOku mou takitaha fatongia ʻaki foki ki [he ʻEikí] ʻa hono poupouʻi ʻo e ngāué ni, ʻo hangē pē ko kinautolu ʻoku nau tokangaʻi kimoutolú. He ʻikai lava ke u pehē, “He ko e tauhi au ʻo hoku tokouá?” He ʻikai ke u lava ʻo tekeʻi e fatongiá … , ka ʻi heʻeku kau ʻi he fānau ʻa ʻetau Tamaí kuo pau ke u fua e konga ʻo e fatongiá kuo hilifaki ʻe he ʻEikí kiate aú, pea kapau te u kalo mei ai, peá u ʻiloʻi leva ʻoku ou tukuange ke mole ʻa e tāpuaki te u maʻu ʻi heʻeku talangofua ki he ngaahi fekau ʻa ʻetau Tamaí.7

ʻOku totonu ke tau hohaʻa ke faʻa feʻaluʻaki ʻo fai lelei. ʻOku tatali ʻa e tamaioʻeiki fakapikopikó ke fekauʻi ia ʻi he meʻa kotoa pē. [Vakai, T&F 58:26–27.] ʻOku ʻamanaki mai ʻetau Tamai Hēvani ke tau fua totonu hotau fatongiá, ʻi ha feituʻu pē, pe ko e hā pē hotau tūkunga ʻi he moʻuí.8

ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke hoko ha tangata ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, pe Kau Palesitenisī ʻo e Siasí, kae lava ke ne maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga taha ʻi he puleʻanga ʻo ʻetau Tamai Hēvaní. Ko ha ngaahi lakanga pē ʻeni ʻoku fie maʻu ʻi he Siasí, pea ʻoku tokolahi ha kau tangata faivelenga mo moʻui mateaki ʻoku nau moʻui taau ke fua e ngaahi lakangá ni ʻa ia ʻoku fie maʻu ʻi he Siasí honau taimí mo e ngaahi talēnití. … Manatuʻi ʻoku lahi ʻānoa ʻa e faingamālie ʻi he Siasí maʻá e tangata mo e fefine kotoa pē ke fai ha faʻahinga meʻa ke faitāpuekina ai honau kāingá pea mo ʻunuaki e ngāue ʻa e ʻEikí ki muʻa.9

ʻOku faʻa hehema ha niʻihi ʻoku nau maʻu e lakanga fakataulaʻeikí mo ha niʻihi ʻoku ʻi ai hanau ngaahi lakanga ʻi he Siasí ke liʻaki e ngaahi houalotu sākalamēnití mo e ngaahi fatongia mahuʻinga kehé, pea nofo taha pē ʻenau ngaahi ngāué ki ha uiuiʻi makehe. Mahalo ko ha kau ʻōfisa kinautolu mo ha kau faiako ʻi he Lautohi Faka-Sāpaté, pea ko ʻenau fai pē ʻenau ngāue ki he ako faka-Sapaté pea nau pehē kuo feʻunga ia; pe ko ha kau ngāue kinautolu ʻi he [Kau Talavoú pe Kau Finemuí], pe Palaimelí, pe tohihohokó, pe uelofeá, pe ha toe ngaahi ngāue pehē pē, pea kapau te nau fakahoko honau ngaahi tufakanga ʻi he fatongia ko iá, ʻoku nau lau kuo lava kakato honau fatongiá.

Neongo ʻetau ʻofa lahi mo faitāpuekina e kotoa ʻo e faʻahinga peheé ʻi he ngāue lahi ʻoku nau faí, ka ʻoku fie maʻu ke tau fakamanatu hifo kiate kitautolu ʻoku fie maʻu ke tau moʻui hono kotoa ʻo fakatatau ki he folofola kotoa pē ʻoku ʻalu atu mei he fofonga ʻo ʻetau Tamai ʻi hēvaní [vakai, T&F 84:44]. ʻOku ʻikai faʻa hanga ʻe he ngaahi fatongia makehé ʻo fakaʻatā kitautolu mei hotau ngaahi tufakanga kehé; pea ʻoku ʻikai faʻa fetongi pe mahuʻinga ange ʻa e ngaahi fakatahaʻanga makehé ʻi he ngaahi fakatahaʻanga fakakātoa ʻa e Siasí. Pea mavahe mei hotau ngaahi ngafa mo e ngaahi ngāue makehé, ʻoku ʻamanaki mai ke tau ʻai hotau ʻulungāangá he ʻaho ki he ʻaho ke taau mo ha Kāingalotu ʻo e Siasí ʻi hono ʻuhinga ʻo e hingoá, koeʻuhí ka tau ka mamata ki ha taha ʻoku faingataʻaʻia pe masiva, pe fie maʻu ha faleʻi pe akonaki ʻi ha faʻahinga tūkunga pē ʻoku totonu ke tau tokoni he taimi pē ko iá ʻo hangē ʻoku fai ʻe ha kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí.

Pea ʻoku ʻi ai foki mo kinautolu ʻoku nau tali ke kau pē honau hingoá he mēmipa ʻo e Siasí kae hangē ʻoku ʻikai ke nau fie kau ʻi ha faʻahinga ngāue tokoní. Ka he ʻikai fuoloa kuo ʻikai ke nau ongoʻi fiemālie ʻamui ange ʻi honau lotó, veiveiua ʻenau fakakaukaú, ʻo hangē ko ia ʻoku hoko kiate kitautolu hono kotoa ʻi he ʻikai ke tau fai ʻa ia ʻoku tau ʻiloʻi ko hotau fatongia kakató. Ko e tangata ko ia ʻokú ne moʻui fakatatau mo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku ʻikai ʻaupito ha taimi ʻe veiveiua ai ki haʻane iku lelei; ka ko e tangata kovi ʻoku ʻikai te ne fakahoko hono fatongiá, ʻoku ʻikai te ne tauhi ʻene ngaahi fuakavá, ʻoku mole meiate ia ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí, pea ʻoku kamata leva ke ne fifili pe ko e hā ʻe hoko ki Saioné. …

Ko e fē pē ha taimi ʻokú ke fakahoko ai ho fatongia kakató, te ke ʻiloʻi, ʻo hangē ko hoʻo ʻiloʻi ʻokú ke moʻuí, ko e ngāue ia ʻa ʻetau Tamaí, pea te ne fakakakato ia ʻi he ikuna.10

ʻIkai ʻoku lava ke mou mamata ki he laka ki muʻa ʻa ha ngāue lahi mo fakaofo? ʻIkai ʻoku lava ke mou mamata ki heʻetau tokoni fakafoʻituituí pē, ka kuo fakatahataha ʻa e Siasí fakakātoa, pea kuo fakamafola e folofola ʻa e ʻEikí ʻi he lotolotonga ʻo e fānau ʻa e tangatá; ʻo ʻikai ʻi ha founga fakakautau, ka ʻi he angalelei mo e ʻofa, pea ʻi he holi ke monūʻia ai ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá?11 [Vakai, fokotuʻu hono 2 he peesi 178.]

He ʻikai taʻofi ʻe he fakafepakí ʻa e fakalakalaka ʻa e Siasí, he ko e ngāue ia ʻa e ʻOtuá, kae ʻikai ʻa e tangatá.

Naʻe kamata ʻaki pē ʻa e Siasí ha kau mēmipa ʻe toko ono. Kuo tupu ia ʻi he ʻaho ki he ʻaho neongo ʻa e fakafepaki ʻa e filí. Ka ne taʻeʻoua ʻa e nima mālohi ʻo e anga māʻoniʻoní, ka ne taʻeʻoua ʻa e tauhi ʻa ʻetau Tamai Hēvaní, pehē kuo fuoloa pē hono laiki ʻo e Siasí ni ʻo hangē ha ngeʻesi foʻimoá. Neongo ia, kuo folofola ʻa e ʻEikí te ne leʻohi ʻa kitautolu, pea kuó ne talaʻofa mai te ne maluʻi kitautolu ʻo kapau te tau fakaʻapaʻapa kiate ia mo tauhi ʻene ngaahi fekaú.12

Kuo ʻikai tupu ʻa e Siasí ni koeʻuhí ko ʻene manakoá. Kuo tupu ia neongo e fakafepaki ʻa e kau tangata poto ʻo e māmaní; kuo tupu neongo e fakafepaki ʻa e kau faiako fakalotú, pea kuó ne kamata fakatahatahaʻi ʻi heni pea ʻi hena ʻa e ngaahi laumālie fili kuo nau moʻui ʻi ha founga ʻo lava ai ke mahino kiate kinautolu ʻa e moʻoní.13

Ne u lau ha tohinoa ʻa ʻeku kui tangatá, ʻa Siaosi ʻA. Sāmita. Kuó u lau e ngaahi meʻa fakatāutaha naʻá ne aʻusiá, naʻe fakamamahi ʻa e niʻihi pea ko e niʻihi ko ha mana. Naʻe fekauʻi ia ʻi heʻene kei talavoú ke ʻalu ʻo malanga ʻaki ʻa e Ongoongolelei ʻo hotau ʻEikí. Naʻá ne aʻusia e meʻa tatau pē naʻe aʻusia ʻe he kau tangata kuo uiuiʻi ke ngāue fakafaifekaú. Naʻe tukuakiʻi loi ia mo hono kaungā-ngāué ʻe he kakai naʻe loto koví ka ne hokohoko atu pē ʻa ʻene faivelengá pea naʻe fakatonuhiaʻi mo fakamāʻoniʻoniʻi kinautolu ʻe he ʻEikí ʻi he ʻao ʻo e kakaí pea ʻoange kiate kinautolu ha fakamoʻoni ki hono faka-ʻOtua ʻo e ngāué ni ʻa ia ne fuʻu pau ʻaupito ʻo ʻikai ai ke fuʻu faingataʻa ha ngāue kiate kinautolu ke fakamafola ʻa e moʻoní.

Naʻe kau ʻeku kuitangatá ʻi he kulupu naʻe fekauʻi atu ki ʻIngilani he 1839 ke malanga ʻaki e Ongoongoleleí. Ne feinga e filí ai ke fakalotosiʻiʻi kinautolu ʻi he tafaʻaki kotoa pē. ʻOku hā mei heʻenau ngaahi tohinoa ne hiki he taimi ko iá ʻa hono fakafofongaʻi hala kinautolu ʻe ha kakai kovi pea ʻohofi ʻe ha ngaahi laumālie ʻuli, ka naʻe fakahaofi kinautolu ʻe he ʻEikí pea nau fai ha ngāue naʻe toe lahi ange. Naʻe ʻi ai he taimi ko iá ha toko valu ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻe kau ʻiate kinautolu ne ui ke ō ki ʻIngilaní ha kau tangata naʻe ʻikai haʻanau paʻanga ke totongi ʻaki ʻenau ʻalú ka naʻa nau kamata lue lalo pē mei honau ngaahi ʻapí. Koeʻuhí ko e fuoloa e puke ʻa ha taha ʻo e kau tangatá ni, naʻá ne fuʻu vaivai ke lue he maile ʻe uá ʻo ʻalu saliote, ka naʻe tokoniʻi ia ʻe hano kaungāmeʻa. Naʻa nau tui ki he ʻOtuá; naʻa nau ʻiloʻi ko hono Siasí ʻeni ko ia ne nau fononga, pea naʻe fokotuʻu hake hanau ngaahi kaungāmeʻa naʻe ʻikai kau ki he Siasí ʻo ʻoange ha paʻanga kiate kinautolu mo totongi ʻenau folaú, ʻo nau fai ai ʻenau pōpoakí pea tali ʻe ha kakai faivelenga tokolahi ʻa e moʻoní ko e tupu mei heʻenau malangá.14

Ko e ngāue ʻeni ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻikai ko ha ngāue ia ʻa ha tangata. Naʻe ʻikai mei lava ʻe ha tangata pe ha kau tangata ʻo ʻunuaki ia ki muʻa pea ʻai ke ola lelei lolotonga hono fakafepakiʻi ʻe he māmaní. ʻI he taimi lahi naʻe ongoʻi ʻe kinautolu [ʻoku fakafepakiʻi e ngāué] ʻe mate e Siasí, pea naʻe hikiʻi hake ia ʻe he ʻEikí ʻi he taimi takitaha ʻaki ʻa e ngeia ʻo hono māfimafí, pea kuo laka ia ki muʻa mei he kolo lahi ki he kolo lahi, mei he kolo siʻi ki he kolo siʻi, mei he puleʻanga ki he puleʻanga.15

ʻOku ou ʻilo ʻoku lahi ʻa e palopalemá pea ʻe toe ʻi ai e ngaahi palopalema lahi ange ʻi he ngaahi ʻaho ka hoko maí, ka ko e Tamai Hēvani tatau pē ko ia naʻá ne tataki e Fānau ʻa ʻIsilelí, naʻá ne fakahaofi ʻa Taniela mo e fānau Hepelū ʻe toko tolú mei honau fakaʻauhá, ʻa e Tamai Hēvani tatau pē ko ia naʻá ne fakahaofi ʻetau ngaahi kui naʻe haʻu ki [he Teleʻa Sōlekí] pea fekau ke nau nofo ʻi heni, peá ne faitāpuekina ʻa kinautolu ʻo lava ke langa ʻa e temipale [Sōleki] fakaʻofoʻofa ko ʻení mo e ngaahi temipale fakaʻofoʻofa lahi neongo e masiva ʻa e kakaí, … ʻoku mateuteu ʻa e Tamai tatau pē ko iá, ko ʻetau Tamaí, ke lilingi hifo ʻene ngaahi tāpuakí kiate kitautolu he ʻahó ni.16

ʻOku ʻikai ha ʻuhinga ia ke tau loto-foʻi ai. ʻOku kei hokohoko atu pē ʻa e teka ki muʻa ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Kuo talaʻofa mai ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ʻe kei hokohoko atu pē ʻene teka ki muʻá. Kuo ʻikai ha kuonga fakakosipeli ʻe fakapapauʻi mai ai ʻeni ʻo hangē ko kitautolú. Naʻe ʻave ʻa e Ongoongoleleí mei māmani ʻi he ngaahi kuonga fakakosipeli he kuo hilí. ʻI he taimi naʻe toe fakafoki mai ai ʻi hotau kuonga ní, naʻe ʻi ai ʻa e talaʻofa he ʻikai toe ʻave ia mei māmani pe foaki ki ha kakai kehe. Ko ia ʻoku ou kōlenga ai kiate kimoutolu kuo mou kamata e ngāué ke ʻoua naʻa mou toe holomui. Tauhi ki he ʻOtuá mo ʻene ngaahi fekaú.17

ʻOku ʻikai fie maʻu ke tau hohaʻa ki he laka ki muʻa ʻa Saioné, he ʻe kei fakalakalaka ai pē ia, pea te ne taufonua mo kinautolu ʻoku tauhi totonu mo moʻoni ki aí ki he taulanga ʻo e ʻOtuá, kuo fakakalauni ʻaki ʻa e nāunau, moʻui taʻe-faʻa-maté mo e moʻui taʻengatá. ʻOku ʻikai haʻaku manavasiʻi ki he kau tangata mo e kau fefine toulekeleka ko ʻeni kuo nau tauhi ʻa e tuí. ʻOku ʻikai haʻaku manavasiʻi ki he fānau tangata mo fefine ʻoku ʻaʻeva ʻi he talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí. … Ka ʻoku ou manavasiʻi ʻe ʻikai aʻu ʻa e Kāingalotu ʻoku nau ʻiloʻi e finangalo ʻo ʻetau Tamaí kae ʻikai fai ki aí, ki he taumuʻá, ʻa kinautolu ʻoku fanongo ki he ngaahi akonaki ʻa e ʻEikí mei he taimi ki he taimi pea fakasītuʻaʻi iá, tuku kehe ʻo kapau te nau tafoki mo fakatomala ʻaki honau lotó kotoa.18

ʻOku laka pē ki muʻa ʻEne ngāué, pea kuo pau ke tau ngāue mālohi ke tulituli ki ai. Ne tupu mālohi e Siasí ʻi he taʻu kotoa pē talu mei hono fokotuʻú, ʻo mālohi ange ia he taʻu kimuʻa aí. Ko ʻene tuʻu he ʻaho ní ʻe kei hokohoko pē ʻene tupu mālohí ʻo toe lelei ange ia ʻi he kuo hilí. ʻOku tokolahi ange ʻeni e kakai ʻoku nau ʻiloʻi e moʻoní fekauʻaki mo kitautolú, pea mo hotau ʻulungāanga kiate kinautolú. ʻOku ikunaʻi ʻa e loto fakamaau ʻoku tupu mei he taʻeʻiló ʻi hono fakamafola atu ʻo e māmá ki he kakaí. …

ʻOku totonu ke mahino ki he kakai kotoa pē, pea ʻe ʻi ai e ʻaho ʻe mahino ai, naʻe mei fuoloa pē hono ikunaʻi ʻo e ngāué ni ʻe he fakafepaki ʻoku fai ki aí kapau naʻe ʻikai ko ha ngāue ia naʻe faka-ʻOtua. Tuku ke ʻiloʻi ʻe māmani kātoa he ʻikai lava ke fakaʻauha ia, he “ko e mālohi ia ʻo e ʻOtuá ki he fakamoʻuí kiate kinautolu kotoa pē ʻoku tuí.” [Vakai, Loma 1:16.]19 [Vakai, fokotuʻu hono 3 he peesi 178.]

ʻOku fakafeʻungaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi tūkunga ʻi he māmaní ke lava ʻo mafola ʻEne ngāué ʻi māmani kātoa.

Kuo fakapapauʻi [ʻe he ʻOtuá] ʻe fanongo e fānau ʻa e tangatá ki he pōpoaki naʻe malangaʻi ʻe heʻene kau tamaioʻeikí ʻi he ngaahi toʻu tangata kuo hilí, fakafoʻou pea malangaʻi ʻe heʻene kau tamaioʻeikí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, pea ʻi he mālohi ʻo hono māfimafí, te ne fakafeʻungaʻi e ngaahi tūkunga ʻo e māmaní pea fakaloto-māʻulaloʻi e fānau ʻa e tangatá kae ʻoua kuo nau fakatomala pea fie fanongo. ʻOku fakamafola atu ʻa e ngaahi moʻoni ko ia ʻoku tau akoʻí, ʻa e ngaahi moʻoni ʻoku finangalo e ʻOtuá ke tau akoʻi ʻi māmaní.20

Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ki he taha ʻo ʻene kau palōfitá te ne kamata ʻene ngāue ki hono toe fakafoki ʻa hono kakaí ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi puleʻangá ʻi hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná. [Vakai, 2 Nīfai 30:3–8; 3 Nīfai 21:1–14; 29:1–2.] ʻI he taimi te tau fakatokangaʻi ai ʻa e toe vave ange hono fakamafola ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí he taimí ni ʻo fakafehoanaki ki he taʻu 1830, ʻoku lava ke tau mamata kuo ʻai ʻe he ʻEikí ʻa hono nimá pea ʻoku ʻoange ʻa e faingamālié ki he tangatá. He ʻikai fuoloa kuo fanongo ʻa e potu kotoa pē ʻo māmani ki he ongoongoleleí ʻi hono malangaʻi ʻe he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí ʻi he mālohi. ʻE fakafeʻungaʻi ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻa e ngaahi tūkunga ʻi he māmaní kae lava ʻo malangaʻi ʻa e ongoongoleleí.21

Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻe malangaʻi ʻa e ongoongolelei ko ʻeni ʻo e puleʻangá ʻi māmani kotoa ko ha fakamoʻoni ki he ngaahi puleʻangá kotoa pē, pea ʻe toki hoko mai ʻa e ngataʻangá! [Vakai, Siosefa Sāmita—Mātiu 1:31.] ʻOku ʻikai fie maʻu ʻe he ʻEikí ke taʻelava ʻeni. ʻOkú ne toʻo ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ne fakafaingataʻaʻiaʻi iá, pea “ ʻe malanga ʻaki” ʻa e ongoongoleleí.”22

ʻE huhuʻi ʻa Saione, pea ʻe moʻui ʻa māmani, ʻa ia ʻoku lolotonga maʻuhala ki he ngāue ʻa e “Tui Faka-Māmongá”, ke ne ʻiloʻi ko e mālohi ia ʻo e ʻOtuá ki he fakamoʻuí kiate kinautolu te nau tauhi e ngaahi fekau ʻa ʻetau Tamaí. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻoku vave ʻene tupulaki ʻa e ngāué, pea ʻoku maʻu ʻe he fānau ʻa e tangatá ʻa e “Tui Faka-Māmongá” ʻi honau lotó; ko e ngāue ia ʻa ʻetau Tamaí. Mahalo pē ʻoku tau ivi siʻisiʻi mo vaivai, ka ʻo kapau te tau moʻui angamāʻoniʻoni mo maʻa, kapau te tau fai ʻa ia ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku totonú, ʻe ʻohake ha kau tangata mo ha kau fafine ke hokohoko atu e ngāue ʻa e ʻEikí, kae ʻoua kuo fakahoko ʻa e ngāue ʻa ʻetau Tamaí ʻi he founga ʻokú Ne finangalo ki aí. ʻE ʻiloʻi lelei ange kitautolu ʻe he kakai ʻoku maʻu halá. He ʻikai toe kākaaʻi ʻa kinautolu ʻoku nau tui ʻoku ʻi ai ʻetau ngaahi taumuʻa siokitá, pea ʻe huhuhuhuʻi ʻa e loto ʻo hotau ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻi māmani ʻoku nau holi ki he moʻoní mo fakaʻamu ke ʻilo ʻa e finangalo ʻo e ʻEikí maʻanautolú pea nau tali ʻa e Ongoongoleleí. ʻE tuʻu hake ʻa Saione pea ulo atu, pea ʻe hoko ia ko e nāunau ʻo e māmaní kotoa, kuo folofola ʻa e ʻEiki ʻOtua ʻo ʻIsilelí.23 [Vakai, fokotuʻu hono 4 ʻi laló.]

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Ako mo Akoʻí

Fakakaukauʻi e ngaahi fakakaukau ko ʻení lolotonga hoʻo ako e vahé pe teuteu ke akoʻí. Ki ha toe tokoni makehe, vakai ki he peesi vii–ix.

  1. Naʻe kikite ʻa Palesiteni Sāmita “ ʻe ongona ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi ko hotau ʻEikí … ʻi he ngaahi feituʻu kotoa pē ʻo e māmaní” (peesi 169). Ko e hā ʻa e ngaahi tekinolosia ʻoku tokoni ke lava ʻo fakahoko ai ʻení? Ko e hā ha ngaahi founga kehe ʻoku tokoni ai e ngaahi tekinolosia foʻoú pe ngaahi fakalakalaka fakasaienisí ki he ngāue ʻa e ʻEikí?

  2. ʻI hoʻo lau e konga ʻuluaki ʻo e ngaahi akonakí (peesi 171–73), fakakaukau ki ho uiuiʻi pe fatongia lolotonga ʻi he Siasí. ʻOku fakaʻatā fēfē koe ʻe hoʻo fakahoko ho uiuiʻí ke ke kau ʻi “hono ʻunuaki ki muʻa ʻo e ngāue ʻa e ʻEikí”? ʻOku tokoni fēfē hoʻo ngaahi ngāue ko ha faiako fakaʻapi pe faiako ʻaʻahí ki he ngāué ni? Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ke tau kau atu ai ki ha ngaahi ngāue kehe ʻo mavahe mei hotau ngaahi uiuiʻi pe fatongia paú?

  3. ʻI he peesi 174–76, ʻoku fai ai ʻe Palesiteni Sāmita ʻene fakamoʻoní ʻoku tataki ʻe he ʻEikí ʻa e ngāue ʻa Hono Siasí. Ko e hā ha ngaahi meʻa kuó ke aʻusia ke ne fakahaaʻi atu ʻoku moʻoni ʻeni? ʻOku fakaʻaliʻali fēfē ʻe hono akoʻi mo moʻui ʻaki ʻo e ongoongoleleí ʻi hotau ngaahi ʻapí ʻa ʻetau tui ki he ngāue ʻa e ʻEikí?

  4. Kumi ʻi he peesi 170 mo e 176–77 ʻa e ngaahi meʻa naʻe pehē ʻe Palesiteni Sāmita ʻe fai ʻe he ʻEikí ke teuteuʻi ʻa e founga ke malangaʻi ʻaki ʻEne ongoongoleleí. Ko e hā ha fakamoʻoni ʻokú ke mamata ki ai kuo hoko pe ʻoku lolotonga hoko e ngaahi meʻá ni ʻi māmani he ʻahó ni?

Ngaahi Potufolofola Fekauʻakí: Taniela 2:44–45; Sioeli 2:27–28; Mōsaia 27:13; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:33–34; 65:1–6; 107:99–100; Mōsese 1:39

Tokoni fakafaiakó: “ ʻE ʻi ai … ha taimi he ʻikai ke ke ʻiloʻi ai ha tali ki ha fehuʻi. Kapau ʻe hoko ʻeni, peá ke pehē ange pē ʻoku ʻikai ke ke ʻiloʻi. Te ke lava ʻo fakahā ange te ke feinga ke maʻu e talí. Pe te ke [fie] fakaafeʻi e kalasí ke nau kumi e talí, ʻo ʻoange kiate kinautolu ha taimi ʻi ha lēsoni kehe ke nau fakamatalaʻi ai e meʻa kuo nau ʻiló.” (ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó, 71).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ʻI he Conference Report, Apr. 1950, 6.

  2. ʻI he Conference Report, Apr. 1917, 37.

  3. ʻI he Deseret News, May 10, 1947, Church section, 10.

  4. ʻI he Conference Report, Oct. 1946, 6.

  5. ʻI he Conference Report, Oct. 1945, 173.

  6. ʻI he Conference Report, Apr. 1904, 64.

  7. ʻI he Conference Report, Oct. 1911, 44.

  8. ʻI he Conference Report, Apr. 1934, 30.

  9. ʻI he Conference Report, June 1919, 42–43.ʻI he

  10. “Our Full Duty,” Improvement Era, Mar. 1946, 141.

  11. ʻI he Conference Report, Apr. 1930, 68.

  12. ʻI he Conference Report, Oct. 1945, 170–71.

  13. ʻI he Conference Report, Oct. 1916, 47.

  14. ʻI he Conference Report, Apr. 1931, 32–33.

  15. ʻI he Conference Report, Oct. 1931, 122–23.

  16. ʻI he Conference Report, Oct. 1945, 174.

  17. ʻI he Deseret News, Aug. 20, 1921, Church section, 7.

  18. ʻI he Conference Report, Oct. 1906, 49.

  19. “New Year’s Greeting,” Millennial Star, Jan. 1, 1920, 3.

  20. ʻI he Conference Report, Apr. 1917, 37.

  21. ʻI he Conference Report, Apr. 1927, 82–83.

  22. “New Year’s Greeting,” 2.

  23. ʻI he Conference Report, Apr. 1906, 58.

Naʻe tui ʻa Palesiteni Sāmita “ ʻe lava ke hoko moʻoni [e ngaahi fakalakalaka fakatekinolosiá] ko ha ngaahi tāpuaki ʻo kapau te tau fakaʻaongaʻi kinautolu ʻi he māʻoniʻoni ki hono fakamafola ʻo e moʻoní mo ʻunuaki ki muʻa e ngāue ʻa e ʻEikí ʻi he lotolotonga ʻo e tangatá.”

“ ʻOku lahi ʻānoa ʻa e faingamālie ʻi he Siasí maʻá e tangata mo e kau fafine kotoa pē ke fai ha faʻahinga meʻa ke faitāpuekina ai honau kāingá pea mo ʻunuaki e ngāue ʻa e ʻEikí ki muʻa.”