Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 16: ‘ ʻOhake Hoʻo Ngaahi Ouau Toputapú ʻi Hoku ʻAho Tapú’


Vahe 16

“ ʻOhake Hoʻo Ngaahi Ouau Toputapú ʻi Hoku ʻAho Tapú”

ʻOku ʻomi kiate kitautolu ʻe hono tauhi ʻo e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoní mo e moʻui taau ke maʻu ʻa e sākalamēnití ha ivi fakalaumālie lahi ange.

Mei he Moʻui ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmitá

ʻI he kei siʻi ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmitá, naʻá ne ako ʻa hono mahuʻinga ʻo e fakaʻapaʻapaʻi e ʻaho Sāpaté. Naʻe faʻa haʻu ha fānau tangata mei he kaungāʻapí ki hono ʻapí hili ʻa e Lautohi Faka-Sāpaté ʻo fakaafeʻi ia ke nau vaʻinga. Naʻá ne pehē, “Ne u tatau pē mo e fānau tangatá ni. Ne u pehē ʻe fakafiefia lahi haʻamau ʻakapulu mo fai ha ngaahi vaʻinga kehe. Ka naʻá ku maʻu ha faʻē lelei. Naʻe ʻikai ke ne pehē mai, ‘He ʻikai lava ke ke fai ia,’ ka naʻá ne tala mai: ʻ ʻE hoku foha, te ke toe fiefia ange kapau he ʻikai te ke fai e meʻa ko ʻená. …’ ʻOku ou fie talaatu ʻeku fakamālō ʻi he faʻahinga ako ko ia naʻe fai ʻi ʻapí.”1 ʻOku lava pē ke tau mamata ki he ʻaonga ʻo e akonaki ʻa e faʻē ʻa Palesiteni Sāmitá ʻi heʻene toutou fakamanatu ki he Kāingalotú ʻoku ʻomi ʻe hono tauhi ʻo e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoní ʻa e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga.

Naʻe maʻu ʻe Siaosi ʻAlipate Sāmita ʻa e faingamālie ʻi heʻene hoko ko e Taki Māʻolungá ke maʻu e ngaahi Lautohi Faka-Sāpate ʻa e Siasí ʻi he ngaahi feituʻu kehekehe. ʻI heʻene mamata ki he lotu fakataha ʻa e Kāingalotú he ʻaho Sāpaté, naʻá ne fiefia ʻi heʻenau anga ʻapasia ki he sākalamēnití: “Ne u ongoʻi ʻoku mahuʻinga ke mahino ki he kāingalotu ʻo e Siasí ʻa hono toputapu ʻo e sākalamēniti ʻo e ʻOhomohe ʻa e ʻEikí. … ʻOku ou fiefia heʻeku sio ki he haʻu ʻa hotau ngaahi tokouá mo e tuofāfiné ki falelotu ʻoku nau moʻui taau ke maʻu ʻa e ongo fakaʻilonga ko ʻení.”2 [Vakai, fokotuʻu 1 he peesi 189.]

Ngaahi Akonaki ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmitá

ʻOku ʻikai ko ha fakakavenga e fekau ʻa e ʻOtuá ke tau tauhi e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoní ka ko e tāpuaki.

Kuo akonekina kitautolu [ʻe he ʻEikí] kuo pau ke tau tauhi e ʻAho Sāpaté ke māʻoniʻoni. Kuó ne vaheʻi ʻa e ʻaho ʻe taha ʻo e ngaahi ʻaho ʻe fitú ko e ʻaho ʻoʻona, pea ʻi heʻeku fakakaukau atu ki he ngaahi tāpuaki kotoa ko ia kuó ne foaki kiate kitautolu ʻi he ngaahi ʻaho kehé, hangē kiate au ʻoku totonu ke tau fiefia ʻi hono fai ʻo e ngaahi meʻa ʻokú ne kole mai ke fakahoko ʻi hono ʻaho tapú, pea ʻoku ou tui he ʻikai ke tau fiefia kae ʻoua leva kuo tau fai ia. … Ko Hono finangaló ke tau fiefia pea kuó ne fakahā mai ʻa e founga ke tau maʻu ai ʻa e fiefia ko iá.3

ʻOku totonu ke tau fakakaukau ki he taumuʻa ʻo e ʻaho ʻo e [ʻEikí] pea ʻinasi ʻi he ivi tākiekina ʻo e lotú. Ko e hā e tuʻunga ʻe aʻusia ʻe he māmaní kapau ʻe hanga ʻe he fānau kotoa ʻa ʻetau Tamai Hevaní— pea ko ʻEne fānau kotoa kitautolu— ʻo fakaʻapaʻapaʻi hono finangaló ke hoko ʻa e Sāpaté ko e ʻaho ʻo e lotu. ʻOku ʻikai ha founga ke fakafuofuaʻi ʻaki ʻa e fuʻu liliu lelei ʻe lava ke fakahokó, ʻo ʻikai ʻi hotau puleʻangá pē, ka ʻi he ngaahi puleʻanga kotoa ʻo māmaní ʻo kapau te tau fakaʻapaʻapaʻi e ʻAho Sāpaté pea tauhi ia ke māʻoniʻoni.4

Kuo hoko e Sāpaté ko e ʻaho ke fai ai e ngaahi fakafiefiá … —ko e ʻaho kuo vaheʻi ʻe he toko lauiafe ke maumauʻi ai e fekau ne fuoloa ʻaupito hono tuku mai ʻe he ʻOtuá, pea ʻoku ou tui ko e konga lahi ʻo e loto-mamahi mo e ngaahi faingataʻa ʻoku ne fakamamahiʻi, pea ʻe kei hokohoko atu ʻene fakamamahiʻi e faʻahinga ʻo e tangatá, ʻoku tupu ia mei heʻenau taʻetokanga ki heʻene naʻinaʻi ke tauhi e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoní.5 [Vakai, fokotuʻu hono 2 he peesi 189.]

Ko e taha ʻo e ngaahi fuofua malanga ke fai ʻi he teleʻa ní [Sōleki Siti] ko ha malanga ʻa Palesiteni Pilikihami ʻIongi, pea naʻá ne fai ha fakatokanga ki he kakaí ke nau fakaʻapaʻapaʻi e ʻaho Sāpaté pea tauhi ia ke māʻoniʻoni, pea ʻoua naʻa nau ʻalu ʻo fai ha ngāue ʻi he ʻaho Sāpaté neongo e tūkunga faingataʻa ne nau ʻi aí. … Kuo poupouʻi ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní hono kakaí ke nau manatuʻi e ʻaho Sāpaté ʻo tauhi ia ke māʻoniʻoni he ʻoku fakahōifua ia ki heʻetau Tamai Hēvaní.6

Tau akoʻi e fānau tangata mo e fānau fefine [ʻo e Siasí] ʻi heʻenau tutupu haké ke fai ʻa e ngaahi meʻa ko ia ʻoku finangalo e ʻEikí ke nau fai he ʻaho Sāpaté, pea ʻe hoko ʻo fakaʻohovale ʻa honau ivi tākiekina ʻi he tukui kolo ʻoku nau nofo aí. He ʻikai ke tau maʻu ʻa e fiefia mo e nēkeneka kotoa ʻoku tau fie maʻu ʻi hení, pea he ʻikai ke tau maʻu ia ʻi he nofo taʻengatá, tuku kehe pē ka fakatomala ʻa māmani mei heʻene taʻetokangá mo e taʻemahuʻingaʻiá, tuku kehe ka tau fakatomala Kāingalotu ʻo e Siasí ʻi heʻetau taʻemahuʻingaʻia ʻi he ʻaho tapu ʻo ʻetau Tamai Hēvaní he taimi lahi.7

ʻOku pehē tokua ʻe ha kakai ia ʻe niʻihi kapau naʻa nau ʻalu ki ha ngaahi fakatahaʻanga fakalotu pe fakahoko ha konga ʻo e ngāue ʻoku fie maʻu ke fai he Sāpaté, ʻoku nau tauʻatāina leva ke fekumi ki he ngaahi fakafiefiá mo kau ʻi ha ngaahi ʻekitivitī ʻoku ʻikai fenāpasi mo e laumālie ʻo e Sāpaté pea kei hokohoko atu pē ʻa e hōifua lelei ʻa ʻetau Tamaí kiate kinautolú. ʻOku ou talaatu kapau ʻe kei vilitaki atu pē ʻa e kau mēmipa ʻo e Siasí ʻi hono maumauʻi ʻo e ʻaho Sāpaté ʻi he fekumi ki he ngaahi meʻa fakafiefia ʻo e māmaní, neongo ʻenau ʻilo ʻoku ʻikai totonú, ʻe mole ʻenau tuí; pea ʻe mavahe ʻa e Laumālie ʻo ʻetau Tamai Hēvaní meiate kinautolu.8

ʻOku ʻikai ko ha meʻa maʻamaʻa ke maumauʻi e ʻaho Sāpaté. ʻOku ou fie talaatu ʻoku mole meiate koe ha meʻa he taimi kotoa pē ʻokú ke maumauʻi ai e ʻaho Sāpaté, ʻo tatau ai pē pe ko e hā e meʻa ʻokú ke pehē te ke maʻú, ʻoku lahi ange ʻa e meʻa ʻoku mole meiate koé ʻi he meʻa ʻe lava ke ke maʻú.9

ʻOku taʻehounga ke ngalo ia, ʻo hangē ko ʻene ngalo ʻi hotau niʻihi, ko e [ʻaho Sāpaté] ko e ʻaho ia ʻo e ʻEikí. Kuó ne vaheʻi ʻa e ʻaho ʻe taha mei he ʻaho ʻe fitú, ʻo ʻikai ke hoko ko ha fakakavenga, ka ke ne ʻomi ʻa e fiefiá ki heʻetau moʻuí pea hoko ai hotau ngaahi ʻapí ko ha feituʻu ke fakataha mai ki ai e fāmilí, ke haʻohaʻo takai ai e mātuʻá mo e fānaú ʻo toe lahi ange ai ʻetau feʻofoʻofaní. …

Kāingalotu, fakaʻapaʻapaʻi e ʻaho Sāpaté pea tauhi ia ke māʻoniʻoni, pea te mou maʻu ai ha fiefia ʻoku lahí pea ʻe foaki atu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei he talangofua ki heʻene faleʻí mo e akonakí.10

Ko e konga mahuʻinga ʻo e tauhi e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoní ʻa e maʻulotú.

Kapau te tau fai ʻa e meʻa ʻoku finangalo ʻetau Tamai Hēvaní ke tau faí, te tau ō ki hono fale māʻoniʻoní ʻi he ʻaho Sāpaté pea maʻu ai ʻa e sākalamēnití ko e fakamanatu ʻo e feilaulau naʻe fakahoko ʻe he Huhuʻi ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá maʻatautolú.11

Ko e ʻaho māʻoniʻoni ʻeni ʻo e ʻEikí [ʻa e ʻaho Sāpaté]; ko e ʻaho ʻeni kuó ne ʻosi vaheʻi ke tau hū ai kiate iá, pea kuó ne ʻosi tuku mai mo ha toe fekau ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ke tau ō ai ki he fale ʻo e lotú mo e ʻaukaí ʻi hono ʻaho māʻoniʻoní, pea fakahā ai ʻetau ngaahi fehālaakí mo fai ʻetau ngaahi fakamoʻoní ʻi he ʻao ʻo e tokotaha kotoa pē [vakai, T&F 59:9–12]. …

ʻI he kuonga fakaofo ko ʻení ʻoku lava ke nofo fiemālie ai pē ʻa e kakaí ʻi honau ʻapí ʻo fanongo ki he ngaahi mūsika ʻa e māmaní mo fanongo ki he ngaahi leá, mo e ngaahi malangá, te nau kei nofo ai pē ʻi honau ngaahi ʻapí pea ongoʻi ʻoku nau maʻu ʻa e meʻa kotoa pē naʻa nau mei maʻú ʻo kapau naʻa nau ō ki he ngaahi feituʻu kuo vahe ke hoko ko e ngaahi faiʻanga lotú.

ʻOku ʻikai totonu ke kākaaʻi e Kāingalotú ʻi he meʻá ni. ʻOku ʻikai ko e folofola pē ʻoku tau fanongo ki aí ʻoku ʻaongá, ka ʻoku mahuʻinga ʻa e ivi tākiekina ko ia ʻoku haʻu mei heʻetau Tamai Hēvaní ʻo hū mai ki hotau ngaahi falelotú. Mahalo pē ʻoku ʻi ai haʻatau letiō ʻi ʻapi, ka he ʻikai ke maʻu haʻatau lelei fakalaumālie mei ai ʻo hangē ko ia te tau maʻu ʻo ka tau ʻalu ki he fale ʻo e ʻEikí ʻi hono ʻaho māʻoniʻoní, ʻa ia ʻoku ngofua ke tau maʻu ai ʻa e Sākalamēnití mo lotu ʻo kole ʻa e ngaahi tāpuaki ʻa ʻetau Tamai Hēvaní pea maʻu [ha] fakamoʻoni ki he moʻoni ʻoku fakataumuʻa ke ne fakahaofi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá.12 [Vakai, fokotuʻu hono 3 he peesi 190.]

Ko ha faingamālie toputapu ke maʻu ʻa e sākalamēnití ʻi he ʻaho Sāpaté.

Mahalo ʻoku ʻiloʻi ʻe hotau tokolahi ʻa e meʻafoaki ko ia ʻoku tau maʻu ʻi he taimi ʻoku lava ke tau fakataha mai ai ʻi he melino mo e fakalongolongo, ʻo maʻu ʻa e ongo fakaʻilonga ʻo e sino kuo maumau mo e taʻataʻa kuo lilingi ʻo e ʻEikí. ʻOku totonu, pea ʻoku ou mahalo pē ʻoku hoko [ia] ko ha meʻa mātuʻaki toputapu mo molumalu ʻi hotau ʻatamaí kotoa, ke ʻiloʻi ʻoku tau fakafoʻou ʻetau ngaahi fuakava mo ia naʻá ne foaki ʻene moʻuí ka tau lava ʻo toetuʻu pea hakeakiʻi kitautolu. ʻOku ou ʻilo fakapapau ʻoku tau ʻiloʻi kotoa ko e taimi ʻoku tau maʻu ai ʻa e ongo fakaʻilongá ni, ʻoku totonu ke hanga ʻe he sākalamēnití, ʻa ia naʻá ne kamata peá ne toki pekiá, ʻo langaki hake mo ueʻi fakalaumālie kitautolu pea ke hoko ko ha tāpuaki ʻi he kotoa ʻo e nofo taʻengatá.13

ʻOku mahuʻinga ʻaupito ʻa e sākalamēnití. Naʻe tuʻutuʻuni tonu ʻe he ʻEikí ke tau maʻu ʻa e ongo fakaʻilongá ni. ʻOku tokolahi e kakai ʻoku nau tui ʻoku fie maʻu ke papitaiso, mo fakahoko maʻanautolu ʻa e ngaahi ouau ʻo e Ongoongoleleí, ka ʻoku nau taʻetokanga pea ʻikai ke nau mahuʻingaʻia ʻi he sākalamēniti ʻo e ʻOhomohe ʻa e ʻEikí. Naʻe lau ia ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻoku fuʻu mahuʻinga, ʻo Ne naʻinaʻi ai ki he Kāingalotú ʻo fakafou mai ʻi Hono ʻAlo ʻofaʻangá, kau ʻaposetoló mo e kau palōfitá ke nau maʻu maʻu pē ia, ʻo hangē ko ʻene hā ʻi he folofolá. Naʻe fakamatala ki ai ʻa e toko tolu ʻo e kau ʻevangelioó [ʻa kinautolu naʻa nau tohi ʻa e Ongoongoleleí] [vakai, Mātiu 26:26–28; Maʻake 14:22–24; Luke 22:19–20], pea ʻoku tau ʻilo ʻoku akoʻi hono mahuʻingá ʻi he ngaahi feituʻu lahi he folofolá, ʻo hangē pē naʻe akoʻi tonu ia ʻe he ʻEikí ʻi Heʻene kei ʻi he kakanó. ʻOku ʻikai tuku mai ʻe heʻetau Tamai ʻi Hēvaní ha fekau pe faleʻi ʻoku ʻikai mahuʻinga. ʻOkú ne akoʻi kitautolu ke tau fiefia, ke tau tupulaki mo fakalakalaka, pea kapau te tau muimui ʻi Heʻene faleʻí ʻe teuteuʻi ai kitautolu ke tau toe foki ki Hono ʻafioʻangá. … ʻOku ʻi ai e ʻamanaki ke tau fakataha mai he ʻaho Sāpate takitaha ʻo maʻu ʻa e ongo fakaʻilonga ʻo e sino mo e taʻataʻa ʻo hotau Huhuʻi kuo toe tuʻú. …

ʻOku tau maʻu foki mo e fakamatala fekauʻaki mo ʻeni ʻi he vahe 18 ʻo e Tolu Nīfaí, ʻa ia ʻoku fakahinohino ai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e kakai ʻi he konitinēnití ni [ʻAmelika], ʻo hangē ko ʻEne akonaki ki Heʻene kau ākonga ʻi he maama motuʻá ke nau tauhi ʻa e sākalamēnití. ʻOku peheni hono laú:

“Pea ʻi he hili ʻa e kai ʻa e kakaí ʻo mākoná, naʻá ne folofola ki he kau ākongá, vakai, ʻe fakanofo ha tokotaha ʻiate kimoutolu, pea te u tuku kiate ia ʻa e mālohi ke ne pakipaki ʻa e maá mo tāpuakiʻi ia pea ʻoatu ki he kakai ʻo hoku Siasí, kiate kinautolu kotoa pē ʻe tui mo papitaiso ʻi hoku hingoá.

“Pea ke mou manatuʻi ke fai ʻeni maʻu ai pē, ʻo hangē ko ia naʻá ku faí, ʻo hangē ko ʻeku pakipaki ʻa e maá mo tāpuakiʻi ia, mo ʻoatu kiate kimoutolú.”

… ʻOku pehē ʻi he veesi hono hokó:

“Pea te mou fai ʻeni ko e fakamanatu ki hoku sinó, ʻa ia kuó u fakahā kiate kimoutolú. Pea ʻe hoko ia ko e fakamoʻoni ki he Tamaí ʻoku mou manatu maʻu ai pē kiate au. Pea kapau ʻoku mou manatu maʻu ai pē kiate au te mou maʻu ʻa hoku Laumālié ke ne ʻiate kimoutolu” (3 Nīfai 18:6–7). [3 Nīfai 18:5–7.]

… ʻOku fakalahi atu ʻaki ki ai ʻetau ʻiloʻi kuo foaki mai ʻe he ʻEikí ha fakahā fekauʻaki mo e tefito ko iá ʻi hotau kuongá ni. ʻOku foaki mai ʻe he ʻEikí ʻi he vahe 20 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ha ngaahi fakahinohino kau ki ai. Kamata ʻi he veesi 75, ʻokú Ne folofola ʻi he fakahā ko iá ʻo pehē:

“ ʻOku ʻaonga ke faʻa fakataha ʻa e siasí ke kai ʻa e maá mo inu ʻa e uainé ko e fakamanatu ʻo e ʻEiki ko Sīsuú;

“Pea ʻe tāpuakiʻi ia ʻe he kaumātuʻa pe taulaʻeikí; pea ko e founga ʻeni ke ne tāpuakiʻi ai iá—ke ne tūʻulutui mo e siasí pea ui ki he Tamaí ʻi he lotu molumalu ʻo pehē—”

Fakatokangaʻi ʻa e lotu fakaʻofoʻofa ʻoku hoko atu aí … :

“ ʻE ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá, ʻoku mau kole ki hoʻo ʻafió ʻi he huafa ʻo ho ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ke tāpuakiʻi mo fakatapui ʻa e maá ni ki he ngaahi laumālie ʻo kinautolu kotoa pē ʻe ʻilo aí, ke nau ʻilo ʻi he fakamanatu ki he sino ʻo ho ʻAló, ʻo fakamoʻoniʻi ai ki hoʻo ʻafió, ʻe ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá, ʻoku nau loto fiemālie ke toʻo kiate kinautolu ʻa e huafa ʻo ho ʻAló, pea manatu maʻu ai pē kiate ia, mo tauhi ʻene ngaahi fekau ʻa ia kuó ne tuku kiate kinautolú; koeʻuhí ke ʻiate kinautolu maʻu ai pē ʻa hono Laumālié. ʻĒmeni.” [T&F 20:75–77.]

ʻOku meimei tatau pē ʻa e lotu mo hono tāpuakiʻi ʻo e vaí [vakai, T&F 20:78–79].

Hono ʻikai toputapu, hono ʻikai mātuʻaki toputapu ka ko e ngaahi fakakaukau ʻoku ʻomai ʻi he lotu tāpuakiʻi ʻo e sākalamēnití. ʻE hoku ngaahi tokoua, ʻoku ou naʻinaʻi atu ke tau lea ʻaki ʻa e ngaahi lea tatau pē ko ia naʻe ʻomi ʻi he fakahaá … ʻi heʻetau tāpuakiʻi ʻo e sākalamēnití, pea ke tau fakahoko ia ʻi he Laumālie ʻo e ʻEikí. ʻOku totonu ke tau ongoʻi hono ʻuhinga ʻo e ngaahi lea ʻoku tau lea ʻakí ʻi he taimiʻoku tau fai ai e ongo lotú ni.14

ʻOku ou manavasiʻi he ʻoku ʻikai ke faʻa maʻu ʻa e ʻātakai molumalu ko ia ʻoku totonu ke maʻú he taimi ʻe niʻihi ʻoku tāpuakiʻi mo tufaki ai e sākalamēnití. Ko ha faingamālie toputapu ia. … ʻOku totonu ke fakakaukauʻi ʻe kinautolu ʻoku nau [toʻo] ʻa e sākalamēnití ʻi honau ʻatamaí ʻa e fatongia ʻoku fakahā ʻi he lotú.15 [Vakai, fokotuʻu hono 4 he peesi 190.]

ʻOku fakafoʻou hotau mālohinga fakalaumālié ʻi heʻetau kai ʻi he moʻui taau ʻa e sākalamēnití.

ʻOku tau maʻu ʻa e meʻakaí—ʻa ia ko e pehē, ʻoku tau maʻu ʻa e maá mo maʻu e vaí mo e hā fua, ke fakamālohia ʻa e sino fakamatelié. ʻOku fie maʻu tatau pē ke tau kai ʻa e ongo fakaʻilonga ʻo e sino mo e taʻataʻa hotau ʻEiki toe tuʻú ke fakatupulaki hotau mālohinga fakalaumālié. Kuo fakatokangaʻi ko e kakai tangata mo fefine ko ia ʻoku ʻosi atu e taʻu mo e taʻu mo e ʻikai ke nau maʻu ʻa e ʻOhomohe ʻa e ʻEikí, ʻoku mole māmālie pē meiate kinautolu ʻa e Laumālie ʻo ʻetau Tamai Hēvaní; ʻoku nau tuku ke mole meiate kinautolu ʻa ʻene takauá lolotonga naʻe ʻi ai honau faingamālie ke ʻinasi ʻi he tāpuaki ko iá, kae ʻikai ke nau fakaʻaongaʻi. …

Kuó u huke ki ha potufolofola ʻi he vahe 11 ʻo e ʻUluaki Kolinitoó, kamata ʻi he veesi 23, ʻa ia ʻoku pehē hono laú:

“He kuó u maʻu mei he ʻEikí ʻa ia naʻá ku ʻatu foki kiate kimoutolú, koeʻuhí naʻe toʻo ʻa e maá ʻe he ʻEiki ko Sīsuú ʻi he pō ko ia naʻe lavakiʻi ai iá:

“Pea hili ʻene ʻatu ʻa e fakafetaʻí, ne ne pakipakiʻi ia, ʻo ne pehē, Toʻo, ʻo kai: ko hoku sinó ʻeni, ʻa ia kuo momo koeʻuhí ko kimoutolu: fai ʻeni ko e fakamanatu kiate au.

“Pea pehē foki ʻene toʻo ʻa e ipú, hili ʻene kai ʻa e ʻohomohé, ʻo ne pehē, Ko e ipu ʻeni ʻo e fuakava foʻou ʻi hoku totó: mou fai ʻeni, ko e fakamanatu kiate au, ʻi hoʻomou faʻa inu iá.

“He ʻo ka mou ka kai ʻa e maá ni, mo inu ʻi he ipú ni, ʻoku mou fakahā ai ʻa e pekia ʻa e ʻEikí kae ʻoua ke haʻu ia.

“Pea ko ia ia ʻe kai ʻa e maá ni, mo inu ʻi he ipu ʻo e ʻEikí, mo taʻefakaʻapaʻapá, ʻe halaia ai ia ʻi he sino mo e taʻataʻa ʻo e ʻEikí.

“Ka ʻoku lelei ke ʻahiʻahi ia ʻe he tangatá, pea ke pehē pē ʻene kai ʻi he maá, mo inu ʻi he ipú.

“He ko ia ʻokú ne kai mo inu taʻefakaʻapaʻapá, ʻokú ne kai mo inu ʻa e malaʻia kiate ia, ko ʻene taʻeʻiloʻi ʻa e sino ʻo e ʻEikí.

“Ko ia ʻoku vaivai ai mo mahaki ʻa e tokolahi ʻiate kimoutolú, pea mohe ʻa e tokolahi.” 1 Kolinitō 11:23–30.]

… ʻOku ou fie taki hoʻomou tokangá ki he foʻi moʻoni ko ia ʻoku fakatuʻutāmaki kapau te tau fai ia [maʻu ʻa e sākalamēnití] ʻoku ʻikai ke tau moʻui taau. ʻOku totonu ke maʻa hotau lotó kimuʻa pea tau toki toʻo ʻa e sākalamēnití; ʻoku totonu ke maʻa hotau nima; ʻoku totonu ke tau siʻaki ʻa e loto tāufehiʻa kotoa pē kiate kinautolu ʻoku tau feohí; ʻoku totonu ke tau melino mo hotau kāingá; pea ʻoku totonu ke ʻi ai ʻa e holi ʻi hotau lotó ke fai ʻa e finangalo ʻo ʻetau Tamaí pea tauhi kotoa ʻEne ngaahi fekaú. Ka tau fai ʻeni, ʻe hoko ʻetau maʻu ʻo e sākalamēnití ko ha tāpuaki kiate kitautolu pea tene fakafoʻou hotau ivi fakalaumālié. …

… ʻOku totonu ke tau fakakaukau fakamātoato ki he ngaahi fuakava naʻa tau fai mo ʻetau Tamaí. Tau mātuʻaki tokanga ʻaupito ki he ngaahi fuakava ko iá, pea tau fakapapauʻi ʻoku tau moʻui taau ke kai mo inu ia ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ki hotau laumālié pea ke toe lahi ange ai hotau ivi fakalaumālié. ʻE hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻoku maʻamoutolu ʻa e ngaahi tāpuakí ni, ʻa kimoutolu ʻoku ʻo e fale ʻo e tuí. Tau fakahoungaʻi kinautolu, pea moʻui taau ke maʻu ia, pea ke tau lava ʻo fakahaaʻi ʻetau tuí ʻi heʻetau moʻuí. ʻOua naʻa tuku ke malaʻia ha taha ʻiate kitautolu ʻi haʻatau kai ʻa e sākalamēnití ʻoku ʻikai ke tau moʻui taau, ʻo ʻikai ai ke tau maʻu ʻa e takaua ʻo e Laumālie ʻo ʻetau Tamaí.16

ʻOku totonu ke tau maʻu ia [ʻa e sākalamēnití] ʻi he loto-fakatōkilalo, mo ha nima mo e loto kuo teuteuʻi ke maʻa, pea mo ha loto holi ke te taau ke tali kita ʻe he ʻetau Tamaí, ko e taimi ia ʻoku tau taau ai ke maʻu e sākalamēnití, pea fiefia he tāpuaki ʻoku tau maʻu ai.17

Fakatauange ke faitāpuekina kitautolu ʻe he ʻEikí; fakatauange ʻe kei hokohoko atu hono lilingi hifo Hono Laumālié kiate kitautolú. ʻOfa ke tau feʻofaʻaki, ʻo hangē ko hono fekauʻi kitautolu ʻe heʻetau Tamaí. Kapau ʻe lava ke tau kai ʻa e sākalamēnití ʻoku tau moʻui taau, ʻe lava ke tau feʻofaʻaki, ʻo hangē kuo tuʻutuʻuni ʻe heʻetau Tamaí; ʻo tau manatuʻi kuó Ne folofola mai: “Kapau ʻoku ʻikai te mou taha, ʻoku ʻikai ʻaʻaku ʻa kimoutolu.” T&F 38:27.]18 [Vakai, fokotuʻu hono 5 he peesi 190.]

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Ako mo Akoʻí

Fakakaukauʻi e ngaahi fakakaukau ko ʻení lolotonga hoʻo ako e vahé pe teuteu ke akoʻí. Ki ha toe tokoni makehe, vakai ki he peesi vii–ix.

  1. Lau ʻa e palakalafi fakamuimuitaha he peesi 181. Kapau ʻe ʻaʻahi mai e Palesiteni ʻo e Siasí ki hoʻomou houalotu sākalamēntí, ʻokú ke pehē ko e hā ʻene ongó? Ko e hā ʻe lava ke ke fakahoko fakatāutaha ke fakahā ʻaki ha ʻapasia lahi ange ki he ʻEikí mo e sākalamēnití?

  2. Fakalaulauloto ki he ngaahi lea ʻa Palesiteni Sāmita ʻi he palakalafi ua mo e tolu he peesi 182. ʻE lelei fēfē ki he sosaietí fakakātoa kapau ʻe tokolahi ange ʻa e kakai ʻoku nau fakaʻapaʻapaʻi e ʻaho Sāpaté? Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku feʻunga ke tokoniʻi ʻaki hotau ngaahi fāmilí mo e niʻihi kehé ke nau lau ʻa hono tauhi ʻo e ʻaho Sāpaté ko ha tāpuaki kae ʻikai ko ha fakakavenga?

  3. Ko e hā e niʻihi ʻo e ngaahi lelei ʻo e lotu fakataha ʻi he Sāpaté ʻoku ʻikai ke tau maʻu ʻi heʻetau ako pē ʻa e ongoongoleleí ʻi hotau ʻapí? (Vakai, peesi 184 ki ha ngaahi sīpinga; vakai foki, T&F 59:9–12.)

  4. ʻI hoʻo lau e konga ʻoku kamata he peesi 184, fakalaulauloto ki he meʻa ʻe lava ke ke fai ke hoko ai e ouau ʻo e sākalamēnití ko ha konga mahuʻingamālie ange ʻo hoʻo moʻuí. Ko e hā ha ngaahi founga ʻaonga e tokoniʻi ʻaki e fānaú ke nau teuteu ki he sākalamēnití pea nau ʻapasia ʻi ai?

  5. ʻI hoʻo lau ʻa e palakalafi fakamuimuitaha ʻo e ngaahi akonakí (peesi 189), kumi angé ʻa e meʻa ʻoku pehē ʻe Palesiteni Sāmita te ne ʻai ke tau kai ʻi he moʻui taau ʻa e sākalamēnití. ʻOku mou pehē ko e hā hono ʻuhinga ʻoku fakatupulaki ai hotau mālohinga fakalaumālié ʻe heʻetau kai ʻi he moʻui taau ʻa e sākalamēnití?

Ngaahi Potufolofola Fekauʻakí: ʻEkesōtosi 20:8–11; ʻĪsaia 58:13–14; Mātiu 18:20; 3 Nīfai 18:1–12; 20:8–9; Molonai 6:5–6

Tokoni fakafaiakó: “ ʻOku ʻikai fakakaukau ha faiako ia ʻoku taukei ʻo peheni, ‘Ko e hā e meʻa ʻoku totonu ke u fai ʻi he kalasí he ʻaho ní?’ ka ʻokú ne fehuʻi, ‘Ko e hā e meʻa ʻe fai ʻe heʻeku kalasí he ʻaho ní?’; [ʻikai ko e], ‘Ko e hā ha meʻa te u akoʻi he ʻahó ni?’ [ka ne pehē], ‘Te u tokoniʻi fēfē ʻeku kau akó ke nau ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ke nau ʻiló?” (Virginia H. Pearce, ʻi he ʻOku ʻIkai ha Uiuiʻi ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó, 68).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ʻI he Conference Report, Oct. 1948, 188.

  2. ʻI he Conference Report, Apr. 1908, 34–35.

  3. ʻI he Conference Report, Oct. 1937, 50.

  4. “A Faith Founded upon Truth,” Deseret News, June 17, 1944, Church section, 4.

  5. ʻI he Conference Report, Oct. 1935, 120.

  6. ʻI he Conference Report, Apr. 1948, 13–14.

  7. “Tribute to Richard Ballantyne,” Instructor, Nov. 1946, 505.

  8. “Faith—and Life,” Improvement Era, Apr. 1949, 252.

  9. ʻI he Conference Report, Oct. 1948, 188.

  10. ʻI he Conference Report, Oct. 1932, 23.

  11. ʻI he Conference Report, Oct. 1932, 23.

  12. ʻI he Deseret News, Jan. 31, 1925, section 3, page 4.

  13. “The Sacredness of the Sacrament,” Improvement Era, Apr. 1946, 206.

  14. ʻI he Conference Report, Apr. 1908, 35–37.

  15. “The Sacredness of the Sacrament,” 206.

  16. ʻI he Conference Report, Apr. 1908, 34–35, 37.

  17. ʻI he Conference Report, Apr. 1908, 36.

  18. ʻI he Conference Report, Apr. 1908, 37.

“Fakaʻapaʻapaʻi e ʻaho Sāpaté pea tauhi ia ke māʻoniʻoni, pea te mou maʻu ai ha fiefia lahí.”

“Naʻe kamata e sākalamēnití ʻe he [ʻEikí] kimuʻa peá ne pekiá, pea te ne langaki hake mo ueʻi fakalaumālie kitautolu pea hoko ko ha tāpuaki ʻi hono kotoa ʻo e nofo taʻengata.”