Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 24: Moʻui Angatonu ʻi he Ngaahi Taimi Fakatuʻutāmakí


Vahe 24

Moʻui Angatonu ʻi he Ngaahi Taimi Fakatuʻutāmakí

ʻE lava ke tau malu mei he ngaahi fakatuʻutāmaki ʻo hotau kuongá ni pea hoko ko ha ivi tākiekina ki he leleí ʻi māmani ʻi heʻetau tauhi totonu ki he ongoongoleleí.

Mei he Moʻui ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmitá

Naʻe fakahoko e ngāue ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmita ko e Taki Māʻolungá ʻi he konga lahi ʻo e ʻuluaki konga ʻo e senituli 20. Ne hoko ha ngaahi maumau mo ha ngaahi moveuveu lahi ʻi māmani lolotonga e vahaʻataimi ko ʻení, kau ai ʻa e Tōlalo ʻa e Tuʻunga Fakapaʻangá mo e ongo tau lahi ʻa māmaní. Tupu mei he ngaahi faingataʻa ko ʻení mo e meʻa naʻe pehē ʻe Palesiteni Sāmita ko ha hōloa fakaeangamaʻa fakakātoa ʻi he nofo ʻa e sosaietí, naʻe ʻikai ke tuʻo taha pē ʻene lea ʻaki ʻení, “ ʻOku ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻa māmani.”1 Naʻá ne mamata ʻi he ngaahi meʻa naʻe hokó ʻa hono fakahoko ʻo e ngaahi kikite kau ki he ngaahi ʻaho fakaʻosí, pea naʻá ne ʻiloʻi fakapapau ko e ʻamanaki lelei pē ʻe taha ki ha melino ʻi he māmaní ko e talangofua ki he ngaahi fono ʻa e ʻOtuá. ʻI he tumutumu ʻo e ʻUluaki Tau Lahi ʻa Māmaní, naʻá ne fai ai ʻa e fakatokangá ni, “He ʻikai tuku e taú pea he ʻikai ʻosi e fekeʻikeʻí ʻi he māmaní kae ʻoua kuo fakatomala e fānau ʻa e tangatá mei heʻenau ngaahi angahalá pea tafoki ki he ʻOtuá mo tauhi kiate ia pea tauhi ʻene ngaahi fekaú.”2

Ne ʻilo ʻe Palesiteni Sāmita kuo fakaʻau ke loto-foʻi ha kakai tokolahi lolotonga e taimi faingataʻá ni. Naʻá ne fakamatala ʻo pehē, “Kuó u maʻu ha faingamālie ke ʻi ha ngaahi feituʻu kehekehe ʻo e [ʻIunaiteti Siteití] pea ʻoku tātātaha ke maʻu ʻe ha taha ha niʻihi ʻoku ʻikai ke nau fakatuʻatamaki lahi ki he kahaʻú tupu mei he ngaahi tūkunga ʻoku hangehangē he ʻikai ke tau lava ʻo mapuleʻí.”3 Neongo naʻe fakahā ʻe Palesiteni Sāmita ko e taú, ngaahi fakatamaki fakaenatulá, mo e fakatuʻutāmaki fakalaumālié ko ha konga pē ia ʻo e moʻui ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, ka naʻá ne akonekina e kakaí ʻe lava ke nau hao mei he konga lahi ʻo e faingataʻa ʻo e ngaahi taimi fakatuʻutāmakí ni ʻaki ʻenau moʻui ʻaki e ongoongoleleí mo tekeʻi e ʻahiʻahí.

Naʻá ne toe fakatuʻamelie foki ʻi heʻene tui ko ia ʻe lava pē ke maʻu ʻe he Kāingalotu moʻui angatonú ha ivi tākiekina mālohi ʻi he māmani ʻoku nau nofo aí. Naʻá ne ako ʻaki ʻoku ʻikai totonu ke tali pē ʻe he Kāingalotú ʻa e tuʻunga ʻoku ʻi ai ʻa e māmaní ka ʻoku totonu ke nau kei ngāue mālohi ʻi honau ngaahi tukui koló mo feinga ke ongoʻi ʻe he kakaí honau ivi tākiekina ki he leleí neongo ha faʻahinga fakafepaki te nau fehangahangai mo ia. Naʻá ne pehē, “ ʻOku ʻi ai hotau ngafa ke ngaohi ʻa e māmaní ko ha feituʻu fakafiefia ange he ʻoku tau nofo ʻi ai.”4

Naʻe vahevahe mai ʻe Sisitā Pela S. Sipāfooti (Belle S. Spafford), ko e palesiteni lahi ʻo e Fineʻofá, ha meʻa naʻe hoko ʻo akoʻi ange ai ʻe Palesiteni Sāmita ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ki ai. Taimi nounou pē mei hono uiuiʻi ʻo Sisitā Sipāfooti ki hono fatongiá, naʻe fakahā ange ʻe fai ha fakataha ʻa e National Council of Women (Kosilio Fakapuleʻanga ʻa e Kakai Fefiné) ki Niu ʻIoke Siti. Kuo taʻu lahi e kau atu ʻa e Fineʻofá ki he fakataha alēlea ko iá, ka kimuí ni maí naʻe tokolahi ha kau mēmipa ʻo e fakataha alēlea ne nau tāufehiʻa ki he Siasí pea naʻa nau fakamaaʻi e kau fakafofonga ʻo e Siasí ʻi heʻenau ngaahi fakatahaʻangá. Naʻe tupu mei ai ha ongoʻi ʻe Sisitā Sipāfooti mo hono ongo tokoní ke ʻoua naʻa toe kau atu ʻa e Fineʻofá ki he fakataha alēleá, pea naʻa nau fai ha fokotuʻutuʻu ʻo fakahā ai ʻenau ngaahi fakakaukaú. Naʻe toki fakamatala kimui ai ʻa Sisitā Sipāfooti ʻo pehē:

“Naʻe aleaʻi e taimi ke u talanoa ai mo Palesiteni Siaosi ʻAlipate Sāmita he pongipongi ʻe taha, peá u ʻalu ki ai mo e meʻa ne mau fokotuʻutuʻú, fakataha mo e ngaahi ʻuhinga naʻe fai ai ʻa e fokotuʻutuʻu ko iá. Naʻe lau fakalelei ʻe he Palesitení ʻa e ngaahi meʻa kuo taipeʻí. Hili ko iá naʻá ne fehuʻi mai, ‘ ʻIkai ko e kautaha ʻeni naʻe kau ki ai e kau Fineʻofá kimuʻa pea ʻosi e senituli kuo ʻosí?’

“Ne u pehē ange, ‘Ko ia.’

“Naʻá ne pehē mai, ‘Pea ko ʻene mahino kiate au he taimí ni ʻoku ʻikai ke mou toe fie kau ki ai?’

“Ne u talaange, ‘Ko ia.’ Peá u toe pehēange, ‘Palesiteni Sāmita, ʻiloʻi koā, ʻoku ʻikai ke mau maʻu ʻe kimautolu ha meʻa mei he Fakataha Alēlea ko iá.’

“Ne sio mai e Palesitení kiate au mo ʻene ʻohovalé. Naʻá ne pehē mai, ʻ ʻE Sisitā Sipāfooti, ʻokú ke fakakaukau maʻu pē koe ki he meʻa te ke maʻu maí? ʻOku ʻikai te ke fakakaukau ha taimi ki he meʻa te ke foaki atú? ’ Naʻá ne hoko atu, ‘ ʻOku ou tui ʻoku maʻu ʻe he kau fefine Māmongá ʻa e meʻa ke foaki atu ki he kakai fefine ʻo e māmaní, pea ʻe lava pē foki ke nau ako meiate kinautolu. ʻOku ou fokotuʻu atu ke ke ʻave mo koe ha tokolahi ʻo e kau mēmipa mohu talēnitiʻia ʻo hoʻo poaté ʻo mou foki ki he fakataha ko ʻení, kae ʻoua naʻa mou nofo mei ai.’

“Peá ne toki fakamamafaʻi mai leva, ‘ ʻAi ke nau ongoʻi ho ivi tākiekina ki he leleí.’”5

Naʻe talangofua ʻa Sisitā Sipāfooti ki he faleʻi ko ʻení pea naʻe fokotuʻu ia kimui ki ha ngaahi tuʻunga fakatakimuʻa ʻi he Fakataha Alēlea Fakapuleʻanga ʻa e Kakai Fefiné, pea iku ʻo fili ia ke hoko ko e palesiteni. [Vakai, fokotuʻu 1 he peesi 285.]

Ngaahi Akonaki ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmitá

Naʻe ʻosi kikiteʻi pē mei muʻa ʻe hoko ha ngaahi faingataʻa lahi ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.

Kuo fakahā mai kiate kitautolu ʻe ʻi ai ha ngaahi faingataʻa lahi ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. … Kuo ʻikai ngata pē ʻi he fakatokanga kuo fai mai ʻi he folofolá ʻa ia naʻe fai ʻi he kuonga ʻo e Fakamoʻuí pea kimuʻa pē ai, mo ia naʻe fai mai hili hono kuongá, ka kuo folofola mai ʻa e ʻEikí ʻi hotau ʻahó ni mo e kuongá ni pea mo e ngaahi fakahā ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ʻoku hā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. Kapau te tau lau e ngaahi fakahaá ni te tau ʻilo mei ai naʻe ʻosi kikiteʻi pē mei muʻa ʻa e ngaahi meʻa ko ia ʻoku lolotonga hokó. …

… ʻOku ʻomi kiate kitautolu ʻe he nusipepa fakaʻahó ha ngaahi fakamatala ʻo e ngaahi fakatamaki ʻoku hoko ʻi he feituʻu kotoa pē—ʻa e tuʻutuʻutaufa ʻa tahi pea mole ai e moʻuí, ʻa e ngaahi mofuike mo e ngaahi ʻahiohio lalahi kuo talamai ʻe hoko ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí—pea hangē kiate au, ʻe kāinga, kapau ʻoku fakakaukau fakamātoato e kakaí, kapau ʻoku lau ʻenau folofolá, kuo pau ʻoku nau ʻiloʻi ʻoku lolotonga hoko e ngaahi meʻa naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻe hoko ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. Ko e moʻoni ʻoku litolito e ngaahi lau ʻo e fikí [vakai, Siosefa Sāmita—Mātiu 1:38–39], pea ko kinautolu ʻoku faʻa fakakaukaú, kuo pau ke nau ʻilo ʻoku ofi ʻa e faʻahitaʻu māfaná, pea ʻoku lolotonga hoko ʻa e ngaahi meʻa ko ia naʻe tala ʻe he ʻEikí ʻe hoko kimuʻa heʻene hāʻele ʻangaua maí.6

ʻOku tau kei ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki pē. Kuo pau pē ke fakamaʻa ʻa e māmaní tuku kehe ka fakatomala ʻa e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo ʻetau Tamai Hēvaní mei heʻenau ngaahi angahalá pea tafoki kiate ia. ʻA ia ʻoku ʻuhinga ʻeni ki he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní pe kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, fakataha mo kitautolu hono kotoa, ka ko kitautolu ʻoku totonu ke tau tā ʻa e faʻifaʻitakiʻangá.7 [Vakai, fokotuʻu hono 2 he peesi 285.]

Ko e ongoongolelei pē ʻo Sīsū Kalaisí ʻa e founga ʻe taha ki he melinó.

ʻOku taha pē founga ki he faingataʻaʻia ʻa e māmaní—ko ha faitoʻo ki he mahamahaki ʻo e māmaní. ʻA ia ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí; ko e fono haohaoa ʻo e moʻuí mo e tauʻatāiná, ʻa ia kuo toe fakafoki mai ko hono fakahoko ‘o e Ngaahi Folofolá.8

“ʻOku ou tuku ʻa e melinó kiate kimoutolu, ko ʻeku melinó ʻoku ou foaki kiate kimoutolu: ʻoku ʻikai hangē ko e foaki ʻa māmaní ʻa ʻeku foaki kiate kimoutolú. ʻOua naʻa mamahi homou lotó, pea ʻoua naʻa manavahē ia” Sione 14:27

Ko ha ngaahi lea fakafiemālie ʻeni mei he Pilinisi ʻo e Melinó ki hono kau muimui faivelengá. ʻOku ʻikai mo ha meʻa ʻe fie maʻu ange ʻe he tangatá ka ko e ngaahi tāpuaki ʻo e melinó mo e fiefiá mo e loto ʻoku ʻikai manavahē. Pea ʻoku foaki mai ʻeni [kiate] kitautolu hono kotoa ʻo kapau te tau tali ia.

ʻI he taimi naʻe toe fakafoki mai ai ʻa e ongoongoleleí ki māmani ʻi he kuonga fakakosipeli ko ʻení, ne toe folofola ʻaki ʻe he ʻEikí ʻa e meʻa naʻá ne folofola tuʻo lahi ʻaki ʻi he Fuakava Motuʻá mo e Fuakava Foʻoú, ʻa ia ko e meʻa ʻe maʻu ai ʻa e melinó mo e fiefiá ko e angamāʻoniʻoní. Neongo ʻoku ʻilo ʻeni ʻe he tokolahi, kae hangē ʻoku nau pehē pē ʻe lava ke tau maʻu ʻa e fiefiá ʻi ha ngaahi founga kehe, ka ʻoku totonu ke tau ʻosi ʻiloʻi kotoa ʻoku ʻikai mo ha toe founga. Ka kuo hanga ʻe Sētane ʻi heʻene olo poto mo kākaá ʻo fakalotoʻi ʻa e tokolahi ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ke ʻoua naʻa nau ʻalu ʻi he hala ʻe maʻu ai ʻa e fiefiá, pea ʻokú ne kei femoʻuekina pē hono fai ʻení. ʻOku ʻikai ʻaupito mohe ʻa e fili ʻo e māʻoniʻoní ʻi ha taimi.

Ka ʻi heʻetau muimui ʻi he ngaahi akonaki ʻa e ʻEikí, ʻi heʻetau tafoki kiate ia pea fakatomala mei heʻetau angahalá, ʻi heʻetau feʻaluʻaki ʻo faileleí, te tau lava ʻo maʻu ʻa e melinó mo e fiefiá mo e tuʻumālié. Kapau ʻe feʻofaʻaki ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá, ʻe mole atu ʻa e tāufehiʻa ko ia kuo lahi ʻene ʻi he māmaní.9

ʻI he ngaahi ʻaho taʻepau ko ʻeni ʻoku feleleaki ai ʻa e tangatá ko e fekumi ki ha palani foʻou ʻe lava ke ne ʻomi ʻa e melinó ki he māmaní, mou ʻilo ʻeni: ko e founga pē ʻe taha ke maʻu ai ʻa e melinó ʻi he māmaní ʻa e founga ko ia ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi ko hotau ʻEikí. ʻOku ʻikai mo ha toe founga. … ʻOku mahuʻinga ange ʻa hono ʻiloʻi ʻo e moʻoní ʻi he ngaahi koloa kotoa ʻo e māmaní, pea ko e tāpuaki mahuʻinga ʻaupito ke ʻiloʻi ko e taimi ʻoku tau fakahoko ai ʻa e fatongia kuo tuku mai ʻe heʻetau Tamai Hēvaní, ʻoku tau ʻi he hala ai ʻoku malú, pea ke tau ʻiloʻi ʻe lava ke tau kei hokohoko atu pē ai ʻo ka tau loto ki ai, neongo ʻa e ngaahi ivi tākiekina mo hono fakalotoʻi kitautolu ʻe he kakai kuo ʻikai fakanofo ko hotau kau takí.10

ʻOku tau moʻui ʻi ha kuonga ʻoku fakahoko ai e lau ʻa e folofolá ʻi he ngaahi puleʻanga naʻe folofola ai ʻa e ʻEiki ʻo fakafou mai ʻi ha taha ʻo ʻene kau palōfitá ʻo pehē, ʻi he ngaahi ʻaho kimuí ni, “… ko e poto ʻo ʻenau kau tangata potó ʻe ʻauha ia, pea ko e ʻilo ʻo ʻenau kau tangata fakamākukangá ʻe fufū ia.” (ʻĪsaia 29:14.) ʻI he poto kotoa ʻo e māmaní, kuo teʻeki ai ha kakai ke nau talamai ha founga ʻe maʻu ai ʻa e melinó pea ke nau fakapapauʻi mai ko e foungá ia. ʻOku tau … monūʻia ke ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha founga ki he melinó ʻa ia ko ia pē te ne ʻomi ha ngaahi olá, pea ko e founga ko iá ko hono tauhi ʻo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ʻo hangē ko hono fakahā ki he fānau ʻa e tangatá ʻi he kuonga muʻá pea ʻi hotau kuongá ni. Kapau naʻe muimui ki he founga ko iá, pehē kuo ʻosi fakaleleiʻi ʻa e ngaahi palopalema lalahi kotoa ʻi he māmaní, pea ʻe maʻu ʻa e melinó ʻe he māmani loto-mamahí ni.11

Neongo e fonu faingataʻa ʻa e māmaní, pea fakapōpōʻuli mo e langí, pea tapa mo e ʻuhilá, pea lulu mo e mofuiké, kapau te tau ʻiloʻi ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá, pea tau moʻui angamāʻoniʻoni, te tau fiefia, ʻe ʻi ai ʻa e melino ʻoku ʻikai faʻa fakamatalaʻi koeʻuhí he ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku hōifua mai ʻa ʻetau Tamaí ki heʻetau moʻuí.12 [Vakai, fokotuʻu hono 3 he peesi 285.]

He ʻikai ke tau manavahē kapau ʻoku tau fai ʻa ia kuo kole mai ʻe he ʻEikí ke tau faí.

ʻOku ʻikai fie maʻu ke tau manavahē kapau ʻoku tau fai ʻa ia kuo kole mai e ʻEikí ke tau faí. Ko e māmani ʻeni ia ʻAʻana. ʻOku moʻulaloa ʻa e kakai tangata mo e kakai fefine kotoa pē kiate Ia. ʻE mapuleʻi ʻa e ngaahi mālohi kotoa ʻo e tēvoló koeʻuhi ko Hono kakaí, ʻo kapau te nau fakaʻapaʻapa kiate Ia pea tauhi ʻEne ngaahi fekaú.13

Kapau ʻoku tau maʻu e falala ʻa ʻetau Tamai Hēvaní, kapau ʻoku tau maʻu ʻEne ʻofá, kapau ʻoku taau ʻetau moʻuí ke maʻu ʻEne ngaahi tāpuakí, he ʻikai ke lava ʻe he ngaahi konga kau kotoa ʻa māmaní ʻo fakaʻauha kitautolu, he ʻikai ke nau lava ʻo toʻo ʻetau tuí, pea ʻikai ke nau lavaʻi ʻa e Siasi ʻoku fakahuafa ki he ʻAlo ʻo e ʻOtuá.

Lau ʻi he vahe hongofulu mā hiva ʻo e II Ngaahi Tuʻí ki he founga naʻe feinga ʻa e tuʻi ʻAsilia ko Senakalipé ke liua ʻaki ʻa Selusalemá. Naʻe kole ʻa Hesekaia, ko e tuʻi naʻá ne fakafofongaʻi ʻa ʻIsilelí, ki he ʻEikí ke fakahaofi ʻa kinautolu kae manukiʻi ia ʻe Senakalipe ʻo pehē, “ ʻOua naʻá ke pehē ʻe tokoniʻi kimoutolu ʻe hoʻo ngaahi lotu ki ho ʻOtuá. Kuo kapa ʻa e feituʻu kotoa pē kuó u aʻu ki aí, pea naʻa nau lotu mo kinautolu. ʻOku ʻikai haʻamou ʻamanaki lelei,” pea ʻi he pongipongi hono hokó naʻe maʻu atu ha tokolahi ʻo e kau tau ʻAsiliá ʻoku nau tākoto he kelekelé kuo nau mate, pea naʻe fakahaofi ʻa Selusalema ʻe he ʻEikí. (Vakai, 2 Ngaahi Tuʻi 19:10–20, 35.] Ko Ia hotau mālohingá, … ʻa ʻetau Tamaí, ʻa e Tamai ʻatautolu kotoá; kapau te tau moʻui taau te Ne fakahaofi ʻa kitautolu ʻo hangē ko ʻene fai maʻá e ngaahi foha ʻo Hilamaní [vakai, ʻAlamā 57:24–27], pea mo ʻEne fakahaofi ʻa Taniela mei he fanga laioné [vakai, Taniela 6], mo e fānau Hepelū ʻe toko tolú mei he fuʻu afi kakahá [vakai, Taniela 3], mo ʻEne ʻomi mei ʻIsipite ʻa e hako ʻe toko ono kilu ʻo ʻĒpalahamé ʻi hono tataki kinautolu ʻe Mōsesé pea mo ʻene ʻai ke melemo ʻa e kau tau ʻa Feló ʻi he Tahi Kulokulá [vakai, ʻEkesōtosi 14:21–30]. Ko e ʻOtua Ia ʻo e ʻunivēsí ni. Ko ʻetau Tamaí ia .ʻOkú Ne māfimafi pea ʻokú Ne talaʻofa mai te ne maluʻi kitautolu ʻo kapau te tau moui taau ke maʻu ia.14

Neongo ʻe fakatahataha ʻa e ngaahi ʻaó, neongo ʻe tā e ngaahi nafá ki he taú, neongo e ngaahi tūkunga ʻe hoko ʻi he māmaní, ka ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ko e fē pē ha feituʻu ʻoku tau fakaʻapaʻapaʻi ai mo tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, ʻe maluʻi kitautolu mei he ngaahi mālohi ʻo e tēvoló, pea ʻe tuku ʻa e kakai tangata mo e kakai fefiné ke moʻui he funga ʻo e māmani kae ʻoua ke fakaʻosi ʻa ʻenau moʻuí ʻi he lāngilangi mo e nāunau kapau te nau tauhi e ngaahi fekau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní.15 [Vakai, fokotuʻu hono 4 he peesi 285.]

ʻE lava ke hoko hotau ngaahi apí ko ha feituʻu melino mo māʻoniʻoni ʻo aʻu pē ki he lotolotonga ʻo e ngaahi fakatuʻutāmakí.

ʻI he hoko ʻa e faingataʻá ʻi he feituʻu kotoa pē, fakataha mo e kikite naʻe fai ʻe he ʻEikí ʻi he Vahe ʻuluaki ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, “ ʻe toʻo atu ai ʻa e melinó mei he māmaní,” [T&F 1:35] ʻoku ou pehē kuo pau pē ʻoku tau ongoʻi kuo hokosia ʻa e taimi ko iá. Ko e moʻoni ʻoku totonu ke tau vakaiʻi ʻetau moʻuí, pea ʻoku totonu ke hoko hotau ngaahi ʻapí ko ha feituʻu ʻo e lotu mo e loto-houngaʻia mo e fakafetaʻi. ʻOku totonu ke angaʻofa ʻa e husepānití ki hono uaifí, pea faʻa fakaʻatuʻi ʻe he uaifí hono husepānití. ʻOku totonu ke maʻu ʻe he mātuʻá ʻa e ʻofa ʻa ʻenau fānaú ʻaki ʻenau moʻui angamāʻoniʻoní. ʻE ʻikai leva ke kei hoko pē hotau ngaahi ʻapí ko ha feituʻu ʻo e lotu mo e fakafetaʻi, ka ko e feituʻu ʻe lava ke foaki ki ai ʻe heʻetau Tamaí ʻa ʻEne ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga tahá koeʻuhi pē ko ʻetau moʻui tāú.16

ʻOku ou lotua ʻe fakamāʻoniʻoniʻi hotau ʻapí ʻe heʻetau moʻui angamāʻoniʻoní, he ʻikai maʻu ʻe he filí ʻa e mālohi ke hū ki ai ʻo fakaʻauha ʻa e fānau ʻa hotau ngaahi ʻapí pe ko kinautolu ʻoku nofo ʻi hotau ngaahi ʻapí. Kapau te tau fakaʻapaʻapa ki he ʻOtuá mo tauhi ʻene ngaahi fekaú, ʻe toputapu hotau ngaahi ʻapí, he ʻikai ha mālohi ʻo e filí, pea te tau moʻui fiefia pea ʻi he melino kae ʻoua kuo ngata ʻa e moʻui ʻi he māmaní pea tau ʻalu atu ke maʻu hotau palé ʻi he moʻui taʻe-faʻa-maté.17

Mou moʻui ʻo fakatatau ki he ngaahi akonaki ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pea ʻi he taimi ʻe hoko mai ai ʻa e ngaahi fakatuʻutāmakí te mou ongoʻi ʻa e tokoni ʻa hono nima māfimafí. Ngaohi homou ngaahi ʻapí ko ha feituʻu ke nofo ai ʻa e laumālie ʻo e ʻEikí; ngaohi ia ke hoko ko ha ngaahi potu māʻoniʻoni, ʻa ia he ʻikai lava ke hū ki ai e filí; fakafanongo ki hono ueʻi kimoutolu ʻe he kihiʻi leʻo siʻí ke fai ʻa e ngaahi ngāue ʻo e māʻoniʻoní. Ko ʻeku lotú ia maʻá e tokotaha pea mo kimoutolu hono kotoa ke ʻoua naʻa mou afe mei he hala ʻoku taki atu ki he ʻilo mo e mālohi ʻo e ʻOtuá, ki he tofiʻa ʻo e kakai faivelengá, ʻa ia ko e moʻui taʻengatá.18

ʻOku ou lotua ke nofoʻia hotau lotó pea mo hotau ngaahi ʻapí ʻe he laumālie ʻo e ʻofá, ʻo e faʻa kātakí, ʻo e ʻofa faka-Kalaisí, mo e faʻa tokoni ko ia ʻokú ne fakakoloaʻi ʻetau moʻuí pea ngaohi ʻa e māmaní ke fakafiefia mo toe lelei ange koeʻuhí ko ia.19 [Vakai, fokotuʻu hono 5 he peesi 285.]

ʻE lava ke tau hoko ko ha ivi tākiekina ki he leleí ʻi māmani.

ʻOku ou fie kole atu, … mou hoko ko ha kau poupou ʻi he tukui kolo ʻoku mou nofo aí koeʻuhí ke tohoakiʻi atu e kakaí ke nau ofi kiate kimoutolu pea nau ongoʻi malu. Tuku ke ulo atu hoʻomou māmá ke mamata ʻa e niʻihi kehé ki hoʻomou ngaahi ngāue leleí pea maʻu ʻa e holi ʻi honau lotó ke nau hangē pē ko kimoutolú.20

Ko e fatongia ia ʻotautolu ke tau hoko ko e faʻifaʻitakiʻanga; ko hotau fatongia ke hiki hake ki ʻolunga ʻa e fuka ʻo e moʻoní. Ko hotau fatongia ke fakalotolahiʻi e fānau kehe ʻa ʻetau Tamaí ke nau fakafanongo ki heʻene faleʻí mo e akonakí pea fakafeʻungaʻi ʻa e ngaahi meʻá koeʻuhí ko e fē pē ha feituʻu ʻoku tau ʻi ai ʻe māfana ʻi hotau loto ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá pea ʻe hoko hotau ivi tākiekiná ko e meʻa ke tupu ai ʻa e lelei.21

Kuo ʻikai fie maʻu mai ʻe he ʻEikí ha meʻa he ʻikai malava ke fakahoko. ʻIkai, he kuó ne foaki mai ʻa e ngaahi fekaú mo e faleʻi mo e akonaki ʻa ia te tau lava kātoa ʻo muimui ki ai ʻi he ʻaho mo e kuonga ko ʻeni ʻoku tau moʻui aí. …

… Kāinga, ʻoku totonu ke tau faivelenga. ʻOku totonu ke fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e fonua ʻoku tau nofo aí ʻaki hoʻomou moʻui angamāʻoniʻoní. … Ko e meʻa pē ʻoku fie maʻú ke tau fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá, tafoki mei he fehālaaki ʻo hotau ngaahi halá, fakamaʻa ʻetau moʻui mei he ʻulungāanga taʻemaʻá, pea tau feʻaluʻaki ʻo fai lelei. ʻOku ʻikai fie maʻu ke toki vaheʻi kitautolu ke fai ia. ʻE lava ke feʻaluʻaki ʻa e tangata, fefine mo e fānau kotoa pē ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻo fai lelei pea maʻu ʻa e ngaahi tāpuakí mei ai. [Vakai, fokotuʻu hono 6 he peesi 285.]

… Tau ʻai hotau nimá ki he ngāue kuó ne fakafalala mai ke tau faí, tau tokoniʻi e fānau ʻa ʻetau Tamaí ʻi ha feituʻu pē ʻoku nau ʻi ai, pea ʻe fakakoloaʻi ai ʻa ʻetau moʻuí pea toe fiefia ange ai ʻa e māmani ko ʻení. Ko e misiona ʻeni kuo hili mai ki hotau umá. ʻOku tau haʻisia ki heʻetau Tamai Hēvaní ʻi he founga ʻoku tau fakahoko ʻaki iá. ʻOku tuku mai ʻe he ʻOtuá ke tau ʻalu holo ʻi he loto fakatōkilalo pea mo ha holi ʻi hotau lotó ke fai lelei ki he kakai kotoa pē ʻi ha feituʻu pē ʻoku nau ʻi ai, pea ʻomi ʻa kinautolu ki he fiefia ʻoku toki lava pē ke maʻu ʻi he talangofua ki heʻene ngaahi fonó mo tauhi ʻene ngaahi fekaú. Ko ʻeku lotú ia ʻi he loto fakatōkilalo ʻe lava ke nofoʻia ʻi hotau lotó pea ʻi hotau ngaahi ʻapí ʻa e melino ko iá, peá ke fakaulo atu ʻa e māmá mo e fiefiá ʻi ha feituʻu pē te tau ʻalu ki ai, pea tau fakamoʻoniʻi ki māmani ʻi he anga ʻo ʻetau moʻuí ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá, ʻo tau maʻu ai ʻa ʻene ngaahi tāpuakí.22

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Ako mo Akoʻí

Fakakaukauʻi e ngaahi fakakaukau ko ʻení lolotonga hoʻo ako e vahé pe teuteu ke akoʻí. Ki ha toe tokoni makehe, vakai ki he peesi vii–ix.

  1. Lau e talanoa kau ki he maʻu faleʻi ʻa Pela S. Sipāfooti meia Palesiteni Sāmitá (peesi 275–78). Ko e hā e ngaahi founga ʻe lava ke ke ʻai ai ke “ongoʻi ho ivi tākiekina ki he leleí”?

  2. ʻI he konga ʻuluaki ʻo e ngaahi akonakí (peesi 278), ʻoku fakamatala ai ʻa Palesiteni Sāmita ki he ngaahi faingataʻa kuo kikiteʻi ʻe hoko kimuʻa ʻi he Hāʻele ʻAngaua maí (vakai foki, 2 Tīmote 3:1–7; T&F 45:26–35). ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ʻiloʻi naʻe kikiteʻi e ngaahi faingataʻa ko ʻení ʻi he folofolá?

  3. Toe fakamanatu ʻa e konga ʻoku kamata he konga ki lalo ʻo e peesi 279. Ko e hā nai e niʻihi ʻo e ngaahi palopalema ʻi he māmaní ʻe lava ke veteki ʻaki ʻa e talangofua ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí? Kuo ʻomi fēfē ʻe he ongoongoleleí ʻa e melino ki hoʻo moʻui fakatāutahá? ki ho fāmilí? ki ho vā mo e niʻihi kehé?

  4. ʻI he peesi 281 ʻoku ʻomai ai ʻe Palesiteni Sāmita mei he folofolá ha ngaahi fakatātā ki hono maluʻi ʻe he ʻEikí ʻa Hono kakaí. Ko e hā ha ngaahi founga kuó Ne maluʻi ai koe mo ho fāmilí? ʻOku tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he talangofuá ke tau lavaʻi ʻa e manavaheé?

  5. Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi faingataʻa ʻoku tuʻu fakatuʻutāmaki ki he malu fakalaumālie ʻa hotau ngaahi ʻapí he ʻaho ní? Ko e hā e meʻa ʻe lava ke tau fai ke hoko ai hotau ngaahi ʻapí ko ha “ngaahi potu māʻoniʻoni, ʻa ia he ʻikai lava ke hū ki ai e filí”? (Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau, toe vakai ki he konga ʻoku kamata he peesi 282.)

  6. Lau e palakalafi ʻuluaki mo e fā ʻi he peesi 283–84. ʻE hoko fēfē nai ʻa e Kāingalotu faivelengá ko ha “ngaahi poupou” ʻi honau ngaahi tukui koló? Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku ngaohi ai kitautolu ʻe heʻetau “[fakamaʻa] ʻetau moʻuí mei he ʻulungāanga taʻemaʻá” ke tau lava lelei ange ʻo “feʻaluʻaki ʻo fai leleí”? Fakakaukauʻi ʻi he faʻa lotu ʻa e meʻa ʻoku totonu ke ke fai ke fakamaʻa hoʻo moʻuí mei he ʻulungāanga taʻemaʻá.

Ngaahi Potufolofola Fekauʻakí: ʻĪsaia 54:13–17; Mātiu 5:13–16; Sione 16:33; 2 Nīfai 14:5–6; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 87:6–8; 97:24–25; Siosefa Sāmita—Mātiu 1:22–23, 29–30

Tokoni fakafaiakó: Fakakaukauʻi hano fakaafeʻi ʻo kinautolu ʻi he kalasí ke nau lau ʻa e ngaahi ʻuluʻi fakamatala ʻi he “Ngaahi Akonaki ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmitá” pea fili ha konga ʻoku ʻuhingamālie kiate kinautolu pe ko honau fāmilí. Fakaafeʻi kinautolu ke nau ako e ngaahi akonaki ʻa Palesiteni Sāmita ʻi he konga ko iá, kau ai ha ngaahi fehuʻi ʻi he ngataʻanga ʻo e vahé. Hili ko iá pea kole ki he kau mēmipa ʻi he kalasí ke vahevahe ʻa e meʻa naʻa nau akó.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ʻI he Conference Report, Apr. 1948, 162.

  2. ʻI he Conference Report, Apr. 1918, 41.

  3. ʻI he Conference Report, Apr. 1932, 41.

  4. “Some Thoughts on War, and Sorrow, and Peace,” Improvement Era, Sept. 1945, 501.

  5. Belle S. Spafford, A Woman’s Reach (1974), 96–97.

  6. ʻI he Conference Report, Apr. 1932, 42–44.

  7. ʻI he Conference Report, Oct. 1946, 153.

  8. “New Year’s Greeting,” Millennial Star, Jan. 1, 1920, 2.

  9. “At This Season,” Improvement Era, Dec. 1949, 801.

  10. ʻI he Conference Report, Oct. 1937, 53.

  11. ʻI he Conference Report, Apr. 1946, 4.

  12. ʻI he Conference Report, Oct. 1915, 28.

  13. ʻI he Conference Report, Apr. 1942, 15.

  14. ʻI he Conference Report, Apr. 1943, 92.

  15. ʻI he Conference Report, Apr. 1942, 15.

  16. ʻI he Conference Report, Apr. 1941, 27.

  17. ʻI he Conference Report, Oct. 1946, 8.

  18. “New Year’s Greeting,” Millennial Star, Jan. 6, 1921, 3.

  19. ʻI he Conference Report, Oct. 1946, 7.

  20. ʻI he Conference Report, Oct. 1945, 117–18.

  21. ʻI he Conference Report, Oct. 1947, 166.

  22. ʻI he Conference Report, Apr. 1932, 43–45.

“ ʻOku ou tuku ʻa e melinó kiate kimoutolu, ko ʻeku melinó ʻoku ou foaki kiate kimoutolú: ʻoku ʻikai hangē ko e foaki ʻa māmaní, ʻa ʻeku foaki kiate kimoutolú. ʻOua naʻa mamahi homou lotó, pea ʻoua naʻa manavahē ia” (Sione 14:27).

“Ngaohi homou ngaahi ʻapí ko ha feituʻu ke nofo ai ʻa e laumālie ʻo e ʻEikí; tuku ke hoko ko ha ngaahi potu māʻoniʻoni