Aoaoga a Peresitene
Mataupu 14:‘O Mai Outou o le Au Paia’


Mataupu 14

“O Mai Outou o le Au Paia”

O le Viiga “O Mai, Outou o le Au Paia” e musuia ai le loto faafetai i le Au Paia muamua paionia ma oo atu ai i le faaopoopoina o le faatuatua ma le lototetele.

Mai le Soifuaga o Heber J. Grant

Ole viiga e sili ona fiafia i ai Peresitene Heber J. Grant o le “O Mai, Outou o le Au Paia, ” o se viiga o le faamoemoe na musuia ai uluai paionia o le Au Paia o Aso e Gata Ai na malaga atu i le Vanu o Sate Leki (tagai i le Viiga, itu. 17). Na ia lagona le taua o le malamalama o tagata o le Ekalesia i le viiga—aemaise lava le fuaiupu lona fa, ma lana savali o le faamoemoe faatatau i e “oti ae lei au i ai” ma i latou o e “afai e ola pea e vaai i lena nuu fou.”

Na faamanatu mai e lenei viiga ia Peresitene Grant lona tupuaga faapaionia. Na ia saunoa mai: “Ou te le i faalogo, ma ou te le i faamoemoe foi ou te faalogoina e o’o i le aso o lou oti, le viiga e sili ona ou fiafia i ai o le, ‘O Mai, Outou o le Au Paia; Galulue fiafia, ’ [sa aunoa ma lo’u mafaufau] i le oti ma le tanuga o lo’u tuafafine pepe ma le toe eli ina a’e i luga o lona tino maliu e luko. Ou te mafaufau i le maliu o le toalua muamua o lo’u tama ma le aumaia o lona tino maliu i le Vanu o Sate Leki e falelauasi ai.”1 O le tala lenei a Jedediah Grant, o loo atagia mai i lona toalua o Karoline, ma lo la afafine o Makerita le savali fai fai pea o le viiga: “[O loo] lelei [mea uma]!”

I le 1847 na taitaia mai ai e Jedediah Grant le malaga a paionia o le Au Paia o Aso e Gata Ai mai Uinita Kuota, Neparasaka, e malaga atu i le Vanu i Sate Leki. E lei mamao ese ma le taunuu mai o le malaga i le vanu, ae maliu loa lona afafine e ono masina le matua o Makerita, na maua i le ma’i o le kolela. Na tanu lona tino i tafatafa o le alasopo, ma sa na o si palapala sa tanu faamaupuepue ai. E lei leva talu ona tuanai lena, ae maliu loa le toalua muamua o Jedediah, o Karoline, na maliu foi ona o le kolela ma le malosi o le fiva. Sa ia musumusu atu ana toe upu i lona toalua e faapea: “Ua lelei! Ua lelei! Faamolemole Jeddy, ave au i le vanu. Aumai Makerita—aumai o ia—ia te au! “Sa tali atu lana tane: “Ua lelei, Karoline. O le a ou faia le mea sili ou te mafaia. O le a ou faia le mea sili ou te mafaia.”

Sa taunuu le malaga i le vanu i le tolu aso mulimuli ane ai. Sa faia sauniga o le falelauasiga o Karoline Grant i lena afiafi. Ina ua tuanai nai aso na malolo ai, ona toe malaga atu lea o Jedediah e aumai le tino maliu o Makerita. Na malaga faatasi o ia ma lana uo o Bates Noble ma le afafine na vaetama o Noble, o Susana. I se tasi po na latou tolauapi ai, na faaalia ai e Jedediah lona faatuatuaina o le finagalo o le Atua:

“Bates, ua faaali manino mai e le Atua. O le olioli o le Parataiso o lo o i ai faatasi lou toalua ma pepe, ua o’o mai ma ua i ou luga i lenei po. O se faamoemoega poto ua faamaloloina mai ai i laua mai faigata o lenei lalolagi o lo o aafia ai i se tulaga loloto i ta’ua. Ua matua tele naua lo laua fiafia nai lo le fiafia e mafai ona ta maua iinei. O lenei laueleele tatou te tolauapi ai, e tatau ona avea ma nofoaga aupito sili ona faanoanoa mo au, ae i lenei po ua foliga mai ua latalata atu i le lagi.”

Sa taunuu atu le aumalaga toatolu i le mea o lo o i ai le tuugamau i le taeao o le aso na sosoo ai. Sa faamatalaina e Susana e faapea: “Ina ua toe o ni nai laa le mamao o le tuugamau sa faafuasei ona matou tutu, ae tuu i lalo a matou mea na ave ae pulatoa atu i o matou luma i le mea o lo o i ai le tuugamau. Sa leai se isi e tautala. O si maupuepue itiiti sa i ai, ua tuu mai ai se pu mataga; e le i leva ona o ese atu luko aua o loo fou lava faailoga ia o loo matou vaai atu i ai. Sa ou fefe e pupula atu ia Jedediah. O le lagona na oo mai ia te au, sa mafai ai ona ou mateina ona lagona. Sa matou tutu e pei o ni faatagata o le vaomatua, sa le mafai ona gaioi, ua taitasi ma malamalama atoatoa e leai se isi mea e toe mafai ona fai. Ina ua mavae ni nai minute o loimata maligi e aunoa ma se tala, sa matou savavali ese filemu, ma toe ave na o mea na matou o mai ma matou.”2

Pe tusa ma le iva tausaga mulimuli ane, na faia ai sauniga o le maliu o Peresitene Jedediah Grant, o le sa auauna atu ma avea ma Fesoasoani Lua ia Peresitene Polika Iaga. Na saunoa atu i le faapotopotoga Peresitene Heber C. Kimball, le Fesoasoani Muamua i le Au Peresitene Sili, ma sa ia faamatala atu ai se faaaliga na maua e lana uo o Jedediah:

“Sa vaai o ia i e amiotonu o faapotopoto faatasi i le lalolagi o agaga, ma sa leai ni agaga leaga na i ai faatasi ma i latou. Na ia vaai i lona toalua; o ia le tagata muamua na sau ia te ia. Na ia vaai i le toatele na ia iloa, ae lei talanoa atu o ia i se tasi, vagana lona toalua o Karoline. Na sau o ia ia te ia ma sa faapea mai lana tala e uiga ia Karoline, na matua lalelei lava o ia ma sa ia sapai i ona lima le la pepe lea na oti i le ala, ma ia faapea mai, ‘… O Makerita laitiiti lea; ua e iloa na ai o ia e luko, a e lei afaina ai o ia, a lea o loo manuia lava.’ ”3

O Aoaoga a Heber J. Grant

“Galulue fiafia”

Ou te talitonu na musuia William Clayton e le Alii a o ia tusia lenei viiga. … O se malaga matagofie lea na sauni le au Paionia e malaga ai. … O lo o ia te au le lagona viia mo le lototetele, faatuatua, ma le finau malosi o o tatou tama ma o tatou tina o e na amata malaga atu i le vaomatua, latou te lei iloa le mea o le a o atu i ai, a e sa pepese:

O Mai o mai, outou le Au Paia,

Galulue fiafia.

Sa ou talanoa atu i le selau ma selau o i latou o e na savalia fanua lafulafua, ma sa ia i latou le fiafia moni a o latou malaga agai atu i le Vanu i Sate Leki.

E ui ina mata faigata,

O le a Manuia.

E moni lava na tuuina atu ia i latou e le Atua le manuia i aso taitasi.

‘Ua sili lava le taumafai,

Ia tiai ia le faavaivai,

Ae faia pea ma fiafia—

Ua lelei! ua lelei!

Ua le na o se fautuaga lelei lenei i tagata o e na savalia fanua lafulafua, ae o se fautuaga lelei tele lea mo i tatou taitoatasi ma i tatou uma mo aso uma lava o o tatou olaga. O se agaga fiafia ma le filemu e fiafia i ai lo tatou Tama faalelagi. O le mafai ma le gafatia e talitonu ai ma talia tusitusiga paia o lo o aoao mai ai i tatou e faafetaia ma faailoa atu le pule a le Atua i mea uma [tagai i le MFF 59:21] e fiafia i ai lo tatou Tama faalelagi.

“Ia tatou tau finafinau”

Tou te manatu ea ua faigata?

‘E leai; ua lelei!

Pe maua ea se taui e lelei,

Pe a solomuli nei?

O le faalavelave o le toatele o tagata, latou te le o naunau e fai le mea e tatau ona fai e ausia ai a latou sini; latou te le o naunau e galulue malosi ina ia maua le manuia i lenei olaga. E tutusa lava i latou ma tagata na ou faitau ai i le tusi a le Uso ia N. L. Nelesoni e uiga i le aoao atu—na ou susueina i se tasi aso, ma ou faitau ai e uiga i tagata na latou faia e pei ona faatonuina ai i latou e aua nei muai manatu i sa latou upu e fai atu ai; ma na tusia e le Uso ia Nelesoni [o se polofesa i le Aoga a Polika Iaga] e faapea, o le toatele o i latou o e le manatunatu lava, e seasea lava ona latou tautatala atu, aua o mea latou te faatino e feteenai ma aoaoga e faapea, e tatau ona tatou saunia i tatou lava; ma ua ia faapea mai, e uiga i tagata o e le manatunatu, pe a latou tautatala, e latou te faapea mai …, “Le Alii e, o au lenei. O lo o ia te au se gutu ma ni mama se lua e mafai ona ou faaune atu ia te oe mo se taimi puupuu; faatumu au i le poto ina ia mafai ona ou aoao atu ma faamalamalamaina tagata, ” o se mea e seasea lava ona faia e le Alii. [Tagai i le Preaching and Public Speaking: A Manual for the Use of Preachers of the Gospel and Public Speakers in General (1898), 3–7.]

Pe maua ea se taui e lelei,

Pe a solomuli nei?

Ia tatou tau finafinau,

O le Atua tatou te ‘au;

Ma tatou ta’u atu ai—

Ua lelei! ua lelei!

O lenei faapotopotoga matagofie [i lenei konafesi aoao], o lo tatou malumalu matagofie, o le fale [o le pulega] a la tatou Ekalesia, ma malumalu mai Kanata e o o atu i Iuta i Saute, ma Motu o le atu Hawaii, o lo o molimau i le lalolagi uma e lei tuulafoaiina lava e le Atua ona tagata.

“E i ai se nu’u ua saunia e le Atua mo tatou”

E i ai se nu’u ua saunia e le Atua mo tatou

i Sisifo;

E le i ai ni e faasaua mai;

Manuia ai tatou.

Ou te talitonu e leai se tagata moni o le Au Paia o Aso e Gata Ai, e le talitonu na saunia e le Atua lenei atunuu mo ona tagata. Na faapea mai Polika Iaga …, ina ua ia vaai atu i lenei vanu, : “O le nofoaga lenei.” Na faaalia e le Atua ia te ia lenei nofoaga i se faaaliga, a o lei o’o mai o ia iinei. Na taumafai tagata e faatauanau o ia e o i le nuu mauoa o Kalefonia, peitai o le nofoaga lenei na saunia e le Atua, ma sa tatou nonofo ai iinei, ma e lei sese lava.

Tatou te lagi ma pese ai,

Viiga i lo tatou Matai;

Ma lagi ai o upu nei—

Ua lelei! Ua lelei! 4

“A tatou oti a e le’i au i ai …”

A tatou oti a e le’i au i ai,

Ua lelei! faafetai!

E le toe i ai ni puapuaga;

A e mau ma e mama.

Pe tatou te lagona ea, a tatou oti, o loo lelei mea uma? Pe o tatou ola ea i se tulaga afai e valaauina i tatou e tuua lenei olaga, o lo o tatou agavaa e foi atu i lo tatou Tama Faalelagi, pe afai e tatou te tuua lenei lalolagi, e talia fiafia i tatou iina? Pe o tatou ola ea i se olaga o lo o tatou agavaa mo faamanuiga ua tatou maua? Ou te fesili lava au ia te au, Pe o ou faia ea mea uma ou te mafaia mo le siitiaina e le gata o au lava ia ae faapea foi ou uso a tagata, pe o ou faia ea ia avea au ma moli taiala i tagata, ona o le faataitaiga ua ou faia mo i latou?5

Oka se faatuatua—o lo o lelei mea uma! E tusa lava pe latou te oti ai i le vaomatua, ma tanu ai i se tuugamau e le faailogaina, mo se faataitaiga; ae o lo latou faatuatua lena; ma na mafai ona latou lagiina upu ia i lea po ma lea po, ma le talitonu atoatoa o latou loto i upu na latou lagiina. O le latou tatalo lava lea i le Alii. Na atoatoa lo latou faatuatua i le faaaliga na tuuina atu i le faletua o le Perofeta o Iosefa Samita, na tusia e faapea: “O le pese a e amiotonu o le tatalo lea ia te au, ma o le a tali i se faamanuiaga i o latou luga.” Ma lenei: “E olioli lou agaga i le pese a le loto.” [MFF 25:12.]

A tatou oti a e lei au i ai,

Ua lelei! Faafetai!

E le toe i ai ni puapuaga,

A e mau ma e mama.

Afai e ola pea

I tatou, e vaai i lena nuu fou

Ia alalaga fiafia—

Ua lelei, ua lelei!

Ou te manatua se tasi o taimi, ma ua tele ina ou ta’ua, … na faapea mai lou tama-faale-tulafono o le ua maliu, o Oscar Winters: “Heber, ou te talitonu e le o malamalama lelei atoatoa tagata talavou o Siona i le uiga mo i matou o le viiga a le Uso o Clayton, a o matou usuina i lea po ma lea po, i le sopoina o le ala. … Ou te manao e tau atu se mea na tupu a o ou sau i le vanu. Sa i ai se tasi o uso o le aumalaga sa tuai ona o’o mai i le tolauapiga. Sa matou faapotopotoina nisi na ofo mai lo latou taimi, ma sa matou sauni e toe foi e vaai pe o i ai se mea ua tupu, … ae matou vaaia loa o ia ua sau i se mea e le o mamao atu. Ina ua taunuu mai o ia, sa matou aveesea loa ia faagutu o ana povi ma fesoasoani atu ia te ia ia maua sana meaai. Sa ma’i lava o ia ma na faalua ona taoto o ia i lalo i tafatafa o le ala. Ina ua maea ona taumafa o ia, sa nofo ifo o ia i luga o se maa lapoa, e latalata i le afi o le tolauapiga, ma usu le viiga, ‘O Mai o mai, outou le Au Paia.’ Sa avea o se tulafono i totonu o le tolauapiga, so o se taimi lava e usuina ai e se tasi lena viiga, e matou te pepese uma faatasi ai lava; ae e i ai se mafuaaga e le mailoa, sa leai lava ma se isi na usu faatasi ma lea uso. Sa vaivai si ona leo ma tau le lagona; ma ina ua uma, sa ou tilotilo solo, ma iloa ai e leai ma se tasi sa nofo ai iina e lei i ai ni loimata maligi. Sa matagofie lona usuina o le viiga, ae sa vaivai si ona leo ma faanoanoa, peitai sa ia usuina i le agaga ma musumusuga na maua i le viiga. O le taeao na sosoo ai na matou vaaia ai e le i faagutuina ana povi; sa matou o atu i lana taavale toso, ma matou iloa ai na maliu lava o ia i se taimi o le po! Sa matou eliina se tuugamau papau ma tuuina i ai lona tino. Ona matou manatunatu ai lea i le maa sa nofonofo ai anapo ma pese:

“A tatou oti a e lei au i ai,

Ua lelei! Faafetai!

E le toe i ai ni puapuaga,

A e mau ma e mama.

“Ona matou faataavale ane lea o le maa lea ma fai ai ma maa faamanatu o lona tuugamau.”

Sa ou maitauina loimata i fofoga o le Uso ia Winters. Sa foliga mai o loo taumafai o ia e faamatala mai nisi mea, ae sa toe taofiofi, ma sa le’i ta’u maia lava. Sa ou iloa mulimuli ane ina ua i ai o ia i le vanu mo sina taimi, na sau o ia mai lona aiga i fafo atu o le taulaga e agai mai i Sate Leki e faafetaiai i lona tina, ae ta’u atu na maliu foi o ia a e lei taunuu mai le malaga.

I ni tausaga ua mavae, a o fausia ala o nofoa afi a le Piligitone e agai atu i Neparasaka ma Uaiomi, na maua ai e inisinia se uili o se taavaletoso o lo o lala a’e i luga o le eleele, o lo o vane ai le upu, “Winters.” Na latou tusi i le Aai o Sate Leki, e tau atu i ai lenei mea sa latou maua, ona latou toe foi ai lea i le tele o maila ma latou toe suia le lainaina o le auala ina ia le uia le vaega lea, ua latou iloa o se tuugamau o nisi o paionia Iuta. Talu mai lena mea, sa faatuina ai loa se maa faamanatu iina ia manatua ai le Tina Matua o Winters; ma, i le isi itu o lena maa faamanatu o loo fausia i le ituaiga maa lava e tasi o lo o fausia ai le Malumalu i Sate Leki, ua matou vane ai le faaupuga o lo o i le fuaiupu mulimuli o le, “O Mai, o mai outou o le ‘Au Paia.”

E le mafai ona ou faalogo i lenei pese, e le mafai ona ou faitau i upu o lenei pese, e aunoa ma le lagonaina o le loloto o le vivii a’e ma lo’u agaga faafetai i lou tama ma lou tina, ma le afe ma afe o alii ma tamaitai lelei o e na malaga i lea ala. O le toatele o i latou, i le tele o taimi, ua latou malaga e asaina lea ala e fesoasoani atu ai i isi, sa latou onosaia faigata ma le loto fiafia, sa latou faataunuuina e tusa ma mea na latou faatino ai aoaoga o lenei viiga musuia! E le mafai ona ou mafaufau ia i latou e aunoa ma le faatumulia o lou loto i le agaga faafetai ma le faia o se tatalo i le Alii e fesoasoani mai ia te au, o se tasi o e na tupuga mai lena vaega lelei o paionia, ia ou tumau, ia ou faamaoni e pei o i latou na! O mea uma na latou faatinoina, o i latou o ni ‘au o alii ma tamaitai paionia, i le gasolo mai ma le mou atu o tausaga, o le a saga faateleina pea le tuuina atu i ai o le faaaloalo ma le faamemelo o tagata o le lalolagi.6

Fautuaga mo Suesuega ma Talanoaga

  • O le a le uiga o lenei viiga ia te oe? O a aoaoga e mafai ona tatou maua mai i lenei viiga?

  • O a ala ua avea ai i tatou ma paionia o aso nei? E mafai faapefea ona tatou faamamalu i le tupuaga ua tatou maua mai isi painoia o le Au Paia o Aso e Gata Ai?

  • E mafai faapefea ona tatou atiinaeina “se agaga fiafia ma le filemu” e ui lava o lo o i ai le faigata?

  • Ia manatunatu loloto i le fesili lenei mai ia Peresitene Grant: “Pe tatou te lagona ea, pe afai tatou te oti, o loo lelei mea uma? Pe o tatou ola ea i se tulaga afai e valaauina i tatou e tuua lenei olaga, o lo o tatou agavaa e foi atu i lo tatou Tama Faalelagi, pe afai tatou te tuua lenei lalolagi, ma o lo o talia lelei i tatou iina? Pe o tatou ola ea i se olaga o lo o tatou agavaa mo faamanuiaga ua tatou maua? Ou te fesili lava au ia te au, Pe o ou faia mea uma ou te mafaia mo le siitiaina e le gata o au lava ia ae faapea foi ou uso a tagata, pe o ou faia ea ia avea au ma moli taiala i tagata, ona o le faataitaiga ua ou faia mo i latou?”

  • Aisea e fesoasoani tele ai le fai ma manatunatu loloto so’o i le tulaga o lo o agai i ai o tatou olaga? O le a le mea e mafai ona tatou faia e sauni ai “e foi atu i lo tatou Tama Faalelagi”?

  • O le a le mea e mafai ona tatou faia e siitia ai i tatou lava ma isi?

Faamatalaga

  1. Gospel Standards, tuufaatasia e. G. Homer Durham (1941), 342.

  2. Tagai i le Carter E. Grant, “Robbed by Wolves: A True Story, ” Relief Society Magazine, Iul 1928, 358–64.

  3. Deseret News Weekly, 10 Tes. 1856, 317.

  4. I le Conference Report, Oke. 1919, 4–5.

  5. I le Conference Report, Ape. 1909, 111.

  6. I le Conference Report, Oke. 1919, 6–7; suia le faapalakalafaina.

Ata
Saints crossing Mississippi River

I le aso 4 o Fepuari 1846 e toatele le Au Paia o Aso e Gata Ai na tuua Navu, Ilinoi, ma sopoia le Vaitafe o Misisipi i le amataga o le latou malaga e agai atu i Mauga Papa. E tele ina faaalia soo e Peresitene Heber J. Grant lona “vivii ae ma le agaga faafetai” ona o le faatuatua o paionia.