Aoaoga a Peresitene
Mataupu 9: O le Olioli i le Galuega Faafaifeautalai


Mataupu 9

O le Olioli i le Galuega Faafaifeautalai

O lo o ia i tatou se matafaioi sili o le folafola atu o le talalelei a Iesu Keriso. O le faataunuuina o lenei tiute e aumaia ai le olioli ma le filemu i o tatou loto.

Mai le Soifuaga o Heber J. Grant

Na auai Peresitene Heber J. Grant i le faatinoga o le galuega faafaifeautalai i lona soifuaga atoa faa-tagata matua, i lona fetufaai atu lea o le talalelei i tagata o le aiga, uo, ma uso a faipisinisi. O lona avanoa muamua e auauna talai ai i le misiona o le 1901, ina ua valaauina o ia e pulefaamalumalu i le misiona muamua lava i totonu o Iapani.

Na talisapaia e Peresitene Grant lona valaauga i Iapani ma le faamoemoega lelei ma le naunautai. Na ia tusia e faapea: “O lo o ia te au se faatuatua tumau o se tasi lenei o misiona ua faavaeina i totonu o le Ekalesia, e tatau ona sili ona manuia. O le a telegese le galuega i le taimi muamua a o le seleselega o le a avea ma se mea sili ma o le a faaofoina ai le lalolagi i tausaga o le a oo mai.”1

Sa faatasi ai isi faifeautalai e toatolu, a o faapaiaina e Peresitene Heber J. Grant ia Iapani mo le talaiina o le talalelei ia Aokuso 1901 ma galulue ai ma le maelega, ma sa matua “telegese lava le galuega.” Ina ua faamalolo mai Peresitene Grant mai lona valaauga ia Setema 1903, e na o le toalua tagata sa ia papatisoina. I le konafesi aoao, ia Oketopa 1903 na ia tuuina mai ai le lipoti lenei:

“Ou te faanoanoa i le le mafai ona ou faapea atu, ua matou faia se galuega matagofie i totonu o Iapani. I lou faamaoni atu ia te outou, ou te faailoa atu e itiiti lava se mea na ou faataunuuina, a o avea ma peresitene o lena misiona; ma e laitiiti tele le mea na ou faataunuuina—e faatatau lea i tagata na faaliliu mai—na ala mai i Faifeau toalaiti lava na auina atu iina e galulue ai, po o tuafafine na matou faatasi. I le taimi lava lea e tasi, o lo o mautinoa i lo’u loto o le a tulai mai se galuega sili ma le taua e faataunuuina i totonu o lena laueleele. O tagatanuu o lea atunuu o ni tagata lelei.”2

I le luasefulu ma le tasi tausaga mulimuli ane ai, na tapunia ai e Peresitene Grant ma ona fesoasoani i le Au Peresitene Sili lea misiona, ona “toeitiiti a a leai ni fua o taumafaiga faafaifeautalai” iina.3 Na toe tatalaina le misiona i le 1948.

I le 18 o Me 1996, o le 48 ai lea o tausaga mulimuli ane ai talu ona toe tatalaina le misiona, na asiasi atu ai Peresitene Gordon B. Hinckley i Iapani ma saunoa ai i se faeasaite, i se faapotopotoga tele sa laulaututu nisi ona ua leai se avanoa. E oo mai i lena taimi, ua i ai le malumalu i Iapani ma ua faatupulaia le faitau aofai o tagata o le Ekalesia iina ua silia ma le 100, 000 i totonu o siteki e 25 ma misiona e 9. Na toe faamanatu e Peresitene Hinckley le amataga o le galuega i Iapani ma ia faailoa mai ai e faapea: “Pe ana i ai iinei Peresitene Grant i le taimi lenei, e tutulu o ia ma le agaga faafetai, ma e faapena foi lo’u lagona o lo o i ai i le taimi nei a o ou vaavaai atu i o outou foliga. … Ua ou vaai atu i se malosiaga ou te lei moemiti i ai i lenei laueleele.”4

O Aoaoga a Heber J. Grant

O lo tatou tiute ma le aia le fetufaai atu o le talalelei.

Ou te manao e faamamafa atu o le avea ai o i tatou ma se nuu [o le Atua], e tasi lava le mea silisili e tatau ona tatou faia, o le valaau atu lea i le lalolagi ina ia salamo i agasala, ma ia o mai i le Atua. Ma o lo tatou tiute e sili atu nai lo isi tiute uma, o le o atu lea ma folafola atu le talalelei a le Alii o Iesu Keriso, o le toefuataiina mai i le lalolagi o le ata o le ola ma le faaolataga. O lo o talosaga mai le lalolagi atoa ia saga faaopoopo atu faifeautalai. E tatau i Au Paia o Aso e Gata Ai ona faatulaga o latou olaga ma a latou tupe ina ia mafai ai, e le toatele ona saunia ma le naunau, aemaise lava e ua matutua ma lava le tomai, o lo o i ai se molimau ma se malamalamaaga i le paia o lenei galuega, ina ia o atu [i ni] misiona. … O lo o ia i tatou lava le penina tau tele. O lo o ia i tatou le mea ua aupito sili lona tau nai lo le tamaoaiga ma faamatalaga faasaienisi o lo o i ai i le lalolagi. O lo o ia i tatou le fuafuaga o le ola ma le faaolataga. O le poloaiga sili muamua o le alofa i le Alii lo tatou Atua ma le loto atoa, malosi atoa, manatu atoa; ma le lona lua ua faapena foi, e te alofa atu i le lua te tuaoi ia pei o oe lava ia te oe [tagai i le Mataio 22:37–39]. Ma o le auala sili i le lalolagi e faaali atu ai lo tatou alolofa i o tatou tuaoi o le o atu lea ma folafola atu le talalelei a le Alii o Iesu Keriso.5

O le laveaiina o agaga, e aofia ai o tatou lava agaga, o se tasi lea o galuega sili mai isi mea uma e mafai ona tatou faia ua aupito sili ona taugata ma taua, ma o le a aumaia ai ia i tatou faamanuiaga a lo tatou Tama ma le finagalo alofa o lo tatou Alii ma le Taitai, o Iesu Keriso.6

O le misiona lenei ua tuuina mai ia i tatou, ia lapataia atunuu e uiga i faamasinoga o le a oo mai, ia talai atu le Talalelei a le Faaola, … ma ia valaau atu i tagata uma ina ia o mai ia Keriso ma maua le manuia o Lana Togiola Mamalu. Ua i ai i le lalolagi le mea ua latou faaigoaina o le “FaaMamona, ” mo le manuia o le lalolagi. E leai lava se isi faamoemoega o lana polokalama faafaifeautalai e ese mai nai lo le faamanuia atu ma manuia ai foi. O le Faamamona e le o i ai se finauvale po o se tetee atu i isi talitonuga ma ekalesia. E tu atu mo le filemu, le filemu o le Atua “e silisili lava i mea uma e manatu i ai.” [Tagai i le Filipi 4:7.] E saunia lava e faia mea e lelei i so o se auala e mafai ai. O lo o augani mai ia toe foi atu i le faatuatua lea “na tuuina atu i le Au Paia, ” [tagai i le Iuta 1:3] ma le talitonu o lea tulaga o le a laveai ai tagata mai le agasala a le lalolagi ma iu lava ina faaolaina ai tagata i le afioaga o le Atua, le Tama, ma Iesu Keriso, le Alo, o le “Ola ma [le] Malamalama o le Lalolagi.” [MFF 10:70.]7

Ua tatou iloa o le tiute muamua ma le taua mo i tatou o le alofa i le Alii lo tatou Atua ma o tatou loto atoa, mafaufau atoa, manatu atoa, ma le malosi atoa; e lona lua i lena le alofa mo o tatou uso a tagata. E leai ni tagata i le lalolagi atoa i se fua faatatau i lo latou fuainumera, ua i ai se faamaoniga o lena alofa mo o latou uso a tagata, ma le naunau mo lo latou manuia sololelei, e faapei o le Au Paia o Aso e Gata Ai. O la tatou galuega faafaifeautalai e folafola atu ai i le lalolagi lo tatou naunautai e ositaulaga i tupe ma galulue e aunoa ma se faamoemoe mo se taui faalelalolagi, ae mo le faaolataga o agaga o fanau a lo tatou Tama o i le lagi.8

E tatau i alii talavou taitoatasi …ona i ai se faamoemoega ina ia faaagavaaina ia lava mo le galuega i le mea e gata mai ai lona malosi ina ia mafai ai ona ia faataunuuina mea e mafai ona ia faia i le totoina o le upumoni o le talalelei i luga o le fogaeleele.9

Ua faapea mai tagata: “E matou te le malamalama i le malosiaga o le ‘Faamamona, ’ e matou te le malamalama pe aisea [i le afe ma afe] o alii talavou ma tamaitai talavou mo se vaitau, latou te faaaogaina ai a latou lava tupe po o tupe a aiga, e o atu ai i le lalolagi, e tuuina atu o latou taimi e aunoa ma se tupe ma se totogi, e folafola atu ai le talalelei, ua latou le mauaina tupe semanu latou te maua pe ana faigaluega, e totogi lava e i latou mea latou te faaaogaina, e folafola atu ai lo latou faatuatuaga.” E malamalama lelei i ai le Au Paia o Aso e Gata Ai. E latou te malamalama i ai ona o alii talavou na ma tamaitai talavou o e malaga ese atu e folafola atu le talalelei, o lo o latou ola ai; ua latou faataunuuina tulaga manaomia uma ua faataatia e le Faaola “ia alofa atu i le Alii lo tatou Atua ma o tatou loto atoa, mafaufau atoa, manatu atoa, ma le malosi atoa, ” ma le isi tulafono, sili e sosoo ai “ia alofa atu i o tatou tuaoi e pei o i tatou lava.”10

E tatau ona tatou manatua ua tau mai e le Alii ia i tatou o lo tatou tiute le lapatai o tatou tuaoi ma le folafola atu o lenei Talalelei—ua i o tatou luga uma lava lena tiute—e tatau ona avea i tatou ma ni faifeautalai. …

Ia tatou iloa uma o lenei galuega tatou te galulue uma ai taitoatasi, ma ia tatou faia mea uma i lo tatou malosi e faatupula’ia ai.11

O le galuega faafaifeautalai e aumai ai le olioli moni i loto o tagata.

Ou te talitonu o tagata uma o le Au Paia o Aso e Gata Ai ua i ai ni molimau e uiga i le paia o le galuega ua tatou galulue ai, ua ia i latou foi [le] lagona e tasi na oo ia Alema—o le naunau lea ia lagona e le lalolagi atoa le molimau o le talalelei a le Alii o Iesu Keriso [tagai i le Alema 29:1–9]. Pe a maua e alii ma tamaitai se molimau o le paia o le misiona a le Perofeta o Iosefa Samita, ona latou naunau ai lea ia maua e le lalolagi uma le malamalama ma lea lava faatuatua e tasi. Latou te pulunaunau ina ia oo atu le talalelei i agaga faamaoni uma. Ma e leai se isi galuega i le lalolagi uma e aumaia i le loto o le tagata, pe a fua i mea na ou oo i ai, le olioli sili atu, le filemu ma le toamalie nai lo le folafolaina atu o le talalelei a le Alii o Iesu Keriso.12

E leai se vaega o le galuega a le Atua i luga o lenei fogaeleele i le taimi nei o lo o i ai se vaega o ni tagata e fiafia, mafanafana, toafilemu e pei o i latou o e o lo o galulue auauna atu faafaifeautalai. O le auauna atu o le ki moni lava lea i le olioli. Pe a tuuina atu e se tasi le auaunaga mo le manuia ma le lelei o tagata uma, pe a galue se tasi e aunoa ma se tupe ma aunoa ma se tau e totogi, e aunoa ma se faamoemoe mo se taui faalelalolagi, e oo mai se olioli moni i totonu o le loto o le tagata.13

Afai e manaomia, e tatau i auauna uma a le Atua o lo o i ai se malamalamaaga o le Talalelei, ona naunau e tuuina atu lona ola mo lenei galuega, aua o le galuega lava lea a le Matai, o le ata o le ola ma le faaolataga, o le Talalelei a lo tatou Alii ma le Faaola, o Iesu Keriso. Pe a tatou taunuu i le atoatoa o le iloa o lo o ia i tatou lava le Penina Tau Tele, o le Talalelei e tatau ona tatou tuuina atu i tagata o le lalolagi o le ola e faavavau lea ia i latou o e taliaina ma ola faamaoni ai; pe a tatou iloa atoatoa lenei mea, ma pe a tatou nonofo ma manatunatu i le faaaliga na tuuina atu i le Perofeta o Iosefa Samita ma Oliva Kaotui, o lo o faapea mai ai le Alii: “Afai foi e faapea ona oulua galulue i o oulua aso uma i le alagaina o le salamo i lenei nuu ma aumaia tau lava o se agaga e toatasi ia te au, faauta i le tele o lo oulua olioli faatasi ma ia i le malo o lou Tama! Ma o lenei, afai o le a tele lo outou olioli faatasi ma se agaga e toatasi ua oulua aumaia ia te au i le malo o lou Tama, faauta i le sili atu o lo oulua olioli pe afai lua te aumaia ni agaga e toatele ia te au!” [MFF 18:15–16]; ona amata lea ona tatou iloa ma malamalama i le loloto o lenei galuega.14

Ou te faanoanoa i se alii po o se tamaitai o e e lei tofo i le suamalie o le olioli e oo mai i le faifeautalai e folafola atu le talalelei a Iesu Keriso, e na te aumaia agaga faamaoni i se malamalamaaga o le upu moni, ma e na te faalogoina le faaali mai o le loto faafetai ma le agaga faafetai o lo o sau mai loto o e na latou maua se malamalamaaga o le ola e faavavau, ona o ana galuega. E faapena foi ona ou faanoanoa mo i latou o e latou te lei lagonaina lava le suamalie o le olioli e oo mai mai le aapa atu o o latou aao ma fesoasoni ia i latou o e le tagolima. Ua tatou iloa e tele faamanuiaga [e] oo mai ia i tatou i lo tatou tuuina atu nai lo lo tatou faaputuina; e leai se fesili i lou mafaufau. E tele atu foi faamanuiaga [e] oo mai ia i tatou i lo tatou malaga atu e folafola atu le talalelei a Iesu Keriso, ma le galulue ai mo le faaolataga o agaga o tagata, nai lo faamanuiaga e mafai ona oo mai ia i tatou i le na o le i ai o so tatou malamalamaaga e uiga i le moni o lo tatou talitonuga, ona nofonofo lea i o tatou aiga e fesootai ai ma galulue i le tulaga masani o le olaga nei, ma faaputu ai le tamaoaiga o lenei lalolagi e muta pe a faaaogaina. O se faafitauli tele i le tele o taimi o le le oo lea o la tatou vaai i galuega ua aupito sili ona aoga e ao ona tatou faia, o le galuega lea e matua fia silasila mai i ai lo tatou Tama Faalelagi.15

Ua na o le mana o le Agaga e mafai ona tatou folafola atu ai le talalelei ma fesoasoani ai ia i latou faatoa liliu mai ina ia faamalolosia a latou molimau.

Ou te manao e fai atu ia te outou o i latou uma o faifeautalai o e na malaga ese atu e folafola atu le talalelei … na faaee atu i o latou ulu, aao o auauna filifilia a le Atua, o alii o e umia lana pule; ma i le lalolagi atoa i nuu uma ma so o se tau, mai lava i atunuu i matu o nofoaga e mafai ona iloa ai le la i le sefululua i le po e oo atu i Aferika i Saute, so o se mea lava sa latou malaga atu i ai, sa auai faatasi ma i latou le Agaga o le Atua soifua. Mai i atunuu uma ma soo se ituaiga tau, ua maua e alii ma tamaitai le molimau a le Agaga Paia, ma ua latou taliaina le talalelei.16

Na ou malaga atu i Grantsville, o le uarota aupito tele lea i Tooele o le siteki o Siona, ma ou faalatalata atu i le Alii i le lagona lava e tasi e pei o Oliva Kaotui ina ua ia tau atu i le Alii, “Ou te manao e faaliliu, ” ma na tau atu e le Alii ia te ia e mafai ona ia faaliliu. Ae, na le mafai, ma tau atu ia te ia mulimuli ane e na te lei suesue i le mataupu, ma e na te lei tatalo e uiga i le mataupu, ma e na te lei faia lana vaega [tagai i le MFF 9:7–8]. … Na ou tu ae i luga ma ou tautala mo le lima minute, ma na ou matua afu faasolo atoa, ou te talitonu, e pei lava na faatofu au i se vaitafe, ma na mou ese atoatoa manatu mai ia te au. Na ou matua “toilalo, ” i se isi faaupuga, i lau tautalaga, e faapei ona mafai e se tagata ola ona faia. …

Na ou savali ese [mulimuli ane] mo ni nai maila mai lena falelotu, agai atu i faatoaga, i mea o loo faaputu ai saito, ma ina ua lava le mamao ese atu, ina ua ou mautinoa ua leai se tasi o iloa mai au, sa ou tootuli i tua o se faaputuga saito ma ou tagi ai i lo’u maasiasi. Sa ou ole atu i le Atua e faamagalo mai au ona o lo’u le manatuaina e le mafai e tagata ona aoao atu le talalelei a le Alii o Iesu Keriso i le mana, malosi, ma musumusuga sei vagana ua faamanuiaina i latou i le mana mai le Atua; ma na ou tau atu ia te ia iina, a o avea au ma tama talavou, afai e na te faamagaloina au i lo’u loto faamaualuga, pe afai foi na te faamagaloina au ona o lo- ’u manatu e mafai e soo se tagata ona folafola atu le upu moni e aunoa ma le Agaga ma maua loto ua naunau e taliaina, e oo mai i le aso o lo’u oti o le a ou taumafai e manatua le mea e oo mai ai musumusuga, a o tatou folafola atu le talalelei a le Alii o Iesu Keriso, le ata o le ola ma le faaolataga e pei ona faaalia mai i le lalolagi.

Ou te fiafia e tau atu i le fasefulu tausaga ua tuanai e amata i lena taimi, e lei toe faamatagaina au e pei ona faamatagaina au i lena aso; ma pe aisea? (na le toe faamatagaina ai au e pei ona faia i lena aso) Faafetai lava i le Alii, aua ou te lei toe tulai lava e aoao atu e aunoa ma le agaga o le Alii, ua ou le tulai i ou vae ma le manatu e mafai e se tagata ona pai atu i loto o e faalogo ia te ia … sei vagana ua maua e le tagata le Agaga o le Atua, ma mafai ai ona tuuina atu le molimau o le mea moni lenei o loo ta galulue ai.17

“Matou te talitonu i mea foai fua e pei o le tautala i gagana, ” ma le faamatalaga o gagana [tagai i le Mataupu Faavae o le Faatuaua 1:7]. O Karl G. Maeser—o se – Au Paia o Aso e Gata Ai aupito sili ona tumau ma faamaoni—na ia tau mai ia te au i lona lava fofoga se mea faapena na tupu. … Na ia faapea mai: “Le uso e, Grant, o le po na ou papatiso ai na ou vaai atu ai i le lagi ma faapea atu: ‘Le Atua e, ua ou mauaina, e pei ona ou talitonu ua moni, le talalelei a lou Alo o Iesu Keriso. Ua ou faaalia le usiusitai i ai i lo’u alu ifo lea i totonu o le vai o le papatisoga. Ia tuu mai ia te au se faaaliga, tuu mai ia te au se molimau atoatoa o le agaga ua ou maua le upu moni, ma ou te tuuina atu ia te oe pe afai e manaomia lo’u ola mo le faaalualuina i luma o lenei galuega.’”

O le taimi lena sa avea ai Franklin D. Richards [o le Korama a Aposetolo e Toasefululua] ma peresitene o le misiona i Europa, o le ofisa autu e i Livapulu i Egelani. Na ia malaga atu i Siamani ina ia auai i le papatisoga o tagata faatoa liliu mai i le talalelei i lena malo tele. A o savali mai Uso Maeser mai le mea na papatiso ai e agai atu i lona aiga, pe a ma ni maila, na ia faaalia lona naunau e talanoa i mataupu faavae eseese o le talalelei, e faaaoga ai se tagata faamatala upu. O lena faamatala upu o le uso ia William Budge. … O le uso ia Maeser, e le malamalama i le faa-Peretania, sa ia fesili atu i le faa-Siamani, ae o le uso ia Richards, e le malamalama i le gagana Siamani, na ia tali atu i ia fesili i le faa- Peretania. Sa faaliliuina e Budge ia fesili ma tali. Ina ua uma ona tuuina atu nai fesili ma tali e ala atu i le au faamatala upu, sa faapea atu Richards: “Aua le faaliliuina fesili na, ou te malamalama i ai;” ona faapea mai foi lea o Maeser: “Aua le faaliliuina tali na, ou te malamalama i ai.” Ua fetautalaai i laua mo ni nai maila, o fesili i le gagana Siamani, a o tali i le gagana Peretania; e le malamalama le tasi i le gagana a le isi. Sa taunuu mai i laua i le Vaitafe o Elbe ma a o la savalia le auala laupapa, sa la o eseese; ina ua la o’o atu i le isi itu, sa fai atu se isi fesili a Maeser, ae faapea mai le uso ia Richards: “Faaliliu mai, Uso Budge.” Ina ua ta’u mai le tali, sa faapea mai le uso ia Maeser: “Faaliliu mai. ” O le isi ana fesili na sosoo ai o le: “E faapefea ona tupu lenei mea, Aposetolo Richards, na ta malamalama muamua, o le tasi i le isi, a o lenei ua le mafai ona tatou malamalama?” Sa tau atu e le uso ia Richards ia te ia, o se tasi o fua o le talalelei a Iesu Keriso o le meaalofa o le tautala i gagana eseese ma le faamatala upu. Ona faapea mai ai lea o ia: “Ua tuuina mai e le Atua ia te oe ma au foi i lenei po le avanoa lelei e tofo ai i se tasi o fua o le talalelei e ala lea i le i ai o le faamatala upu o gagana. Uso e, Maeser, ua e maua se molimau mai le Atua ua e maua le upu moni.”

Na tau mai e le uso o Maeser ia te au e faapea: “Na ou gatete e pei o se laulaau, ma sa toe tepa ae ou mata i le lagi ma faapea atu: ‘Le Atua e, ua ou maua le molimau na ou talosaga atu ai, ma ua ou tuuina atu ia te oe lou ola, pe a fai e manaomia, mo lenei galuega.’”18

Fautuaga mo Suesuega ma Talanoaga

  • O a faamanuiaga e oo mai ia i tatou pe a tatou fetufaai atu le talalelei a Iesu Keriso? O a faalogona na e faalogoina a o e tagai atu i tagata o aiga ma uo i le taliaina o le talalelei?

  • O a mea e manaomia mai e le Alii mai i ana Au Paia i le tauaveina atu o Lana savali i le lalolagi? E mafai faapefea ona tatou atiina’e le faatuatua ma uunaia e faasafua atu le talalelei?

  • E mafai faapefea ona tatou faatulaga a tatou mea e tatau ona faamuamua ina ia mafai ai ona tatou maua avanoa e faasafua atu ai le talalelei? E mafai faapefea ona suia avanoa faafaifeautalai i taimi eseese o o tatou olaga?

  • Aisea e le mafai ai ona folafola atu upu moni o le talalelei e aunoa ma le mana o le Agaga Paia? O a ni auala ua fesoasoani atu ai ia te oe le Agaga e faasafua atu le talalelei?

  • Na maua e Karl G. Maeser se faamaoniga o lenei molimau fou ua maua ina ua tuuina atu ia i laua ma Elder Franklin D. Richards le meaalofa o le faaliliuga o gagana. O a isi meaalofa a le Agaga e mafai ona tatou taumafai e saili e faamalolosia ai a tatou molimau ma molimau a isi? (Tagai i le MFF 46:8–26.)

  • O le a le mea na faia e le uso ia Maeser ma Elder Richards na taitai atu ai i le faamaoniga o le molimau? E mafai faapefea ona tatou fesoasoani atu i tagata fou liliu mai e atiina’e a latou molimau?

Faamatalaga

  1. Sii mai e Gordon B. Hinckley, i le Jerry P. Cahill, “Times of Great Blessings: Witnessing the Miracles, ” Ensign, Ian. 1981, 74.

  2. I le Conference Report, Oke. 1903, 7.

  3. I le “Japanese Mission of Church Closed, ” Deseret News, 12 Iun 1924, 6.

  4. I le “President Hinckley Visits Asian Saints, Dedicates Hong Kong Temple, ” Ensign, Auk. 1996, 74.

  5. I le Conference Report, Ape. 1927, 175–76.

  6. Gospel Standards, tuufaatasia e. G. Homer Durham (1941), 31.

  7. I le James R. Clark, tuufaatasi e, Messages of the First Presidency of The Church of Jesus Christ of Latterday Saints, tusi 6. (1965–75), 5:232–33.

  8. I le Conference Report, Ape. 1925, 4.

  9. “Work, and Keep Your Promises, ” Improvement Era, Ian. 1900, 197.

  10. I le Conference Report, Oke. 1922, 10.

  11. I le Conference Report, Ape. 1931, 131.

  12. I le Conference Report, Oke. 1926, 4.

  13. I le Conference Report, Ape. 1934, 9.

  14. I le Conference Report, Oke. 1907, 23.

  15. Gospel Standards, 104.

  16. I le Conference Report, Oke. 1919, 29.

  17. “Significant Counsel to the Young People of the Church, ” Improvement Era, Aok. 1921, 871–72; suia le faapalakalafaina.

  18. I le Conference Report, Ape. 1927, 16–17.

Ata
missionaries in Japan

Mai le itu tauagavale i le itu taumatau: Goro Takahashi, o se na avea ma uo i popofou o le i ai o faifeautalai i totonu o Iapani, ma Elders Louis A. Kelsch, Horace S. Ensign, Heber J. Grant, ma Alema O. Teila. Na auauna atu Elder Grant o se peresitene o le misiona muamua i totonu o Iapani mai le aso 12 o Aokuso 1901 e oo atu i le aso 8 o Setema 1903.