Aoaoga a Peresitene
Mataupu 6: Tuufaatasia o Aiga e ala i Galuega o le Malumalu ma Talafaasolopito o Aiga


Mataupu 6

Tuufaatasia o Aiga e ala i Galuega o le Malumalu ma Talafaasolopito o Aiga

O sauniga o le malumalu e faalauteleina atu ai le avanoa o le faaeaga i fanau a le Atua o loo i itu uma o le veli.

Mai le Soifuaga o Heber J. Grant

Ole tele o taimi i lona soifuaga, na ositaulagaina ai e Heber J. Grant ia fiafiaga faalelalolagi ina ia auai atu i galuega o le malumalu ma talafaasolopito o le aiga. Na amata lenei mea i lona talavou a o maua e tagata o le Ekalesia le avanoa e foai atu ai tupe ina ia fesoasoani e fausia ai le Malumalu o Sate Leki. “E mavae atu lea masina ma lea masina, a o ou laitiiti, ” na ia toe manatuaina ai, “sa ou foai atu ai le tala e tasi i le masina. A o faateleina lo-’u totogi, sa faapea ona ou foai atu ai le lua tala i le masina, ona sosoo ai lea ma le tolu tala, fa tala, lima tala, seia oo lava ina ua ou foaiina atu le fiaafe o tala i le faamaeaina o lena malumalu. Aisea? Aua na foaiina mai e le Alii le Atua Silisiliese se malamalama ia te au, o loto o fanau ua faaliliuina i o latou tama; ma o ki sa umia e Elia le perofeta na tuuina atu lava ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui.”1

O ki o le perisitua na toefuatai mai e Elia ua mafai ai ona toe faatasia aiga mo le taimi nei ma le faavavau atoa e ala lea i sauniga paia o le malumalu. E pei ona faamatalaina e Peresitene Grant, o lenei galuega e tutusa lelei lona taua i e o loo soifua faapea ma e ua maliliu: “Ua ia i tatou le talalelei a Iesu Keriso ua toefuatai mai ia i tatou; ua ia i tatou le ata o le ola ma le faaolataga; ua ia i tatou ia sauniga o le talalelei e le gata mo e o loo soifua ae faapea foi ma e ua maliliu. Ua ia i tatou mea uma e moomia, e le gata mo lo tatou lava faaolataga, ae ia avea tonu lava foi i tatou ma ‘Faaola i le Mauga o Siona, ’ [tagai i le Opetaia 1:21] ma ulu atu i totonu o malumalu o lo tatou Atua ma faaolaina o tatou augatuaa o e na maliliu e aunoa ma se malamalama o le talalelei.”2

Sa faaalia e Peresitene Grant lona alofa mo galuega o le malumalu ma talafaasolopito o le aiga ina ua ia saunoa mai: “Ua ou matuai fiafia lava i lenei galuega. Ua ou naunau e uunaia ia tagata ina ia faamalolosi i le sailia mai o o latou gafa ma a maea ona faia, ia latou galulue i totonu o o tatou malumalu.”3 O ana faataitaiga ma aoaoga, sa faapea ona fiafia ai tagata o lona aiga i galuega faalemalumalu. O Ianuari o le 1928 sa ia fuafua ai e faavaeina ia afiafi uma o Aso Tofi e avea ma afiafi o le aiga o Grant i le malumalu. E potopoto faatasi tagata o le aiga ua maua faaeega paia mo le taumafataga o le afiafi ona malaga atu lea i le Malumalu o Sate Leki mo le mauaina o sauniga paia mo o latou augatuaa ua maliliu. O lona aso fanau i le 1934, e 50 tagata o le aiga na faapotopoto atu i le malumalu ma auai i le faamauina o fanau e 1, 516 i o latou matua.4

Aoaoga a Heber J. Grant

E leai se osigataulaga faapea ua tele naua, a o tatou tauivi ina ia tuufaatasia o tatou aiga e ala i galuega o le malumalu.

Ou te faafetai pea lava, e oo i le aso o lo’u oti, ona ou te lei taliaina ni fautuaga a nisi o au uo, a o ou talavou e lei atoa lelei le luasefulutasi o tausaga, sa ou taliaina ai le luitau o le malaga atu mai le Itumalo o Iuta agai i St. George ina ia faaipoipo ai i le Malumalu o St. George. O le taimi lena e lei i ai se auala o nofoaafi i le itu i saute o Iuta, ma sa matou faimalaga i le umi o le ala i taavale solofanua. O se malaga umi ma le faigata i na aso, i luga o ni auala lau leaga ma le gaoa, ma o le faigamalaga i le alu ma le toe foi mai e tele ni aso e alu ai.

E toatele na fautuaina au ina ia aua nei ou taumafai i ai—ina ia aua ne’i ou alu i St. George e faaipoipo ai. Sa latou faapea mai e mafai ona faaipoipoina au e le peresitene o le siteki po o la’u epikopo, ma afai e maea loa le Malumalu o Sate Leki, ona mafai lea ona ma o atu iina ma lo’u toalua e faamau ai i ma’ua ma faamau mai ai foi le ma fanau mo le faavavau.

Aisea na ou le faalogo atu ai ia i latou? Aua sa ou manao ia ou faaipoipo mo le olaga nei ma le faavavau—aua sa ou manao e sa- ’o le amataga o le olaga. Mulimuli ane sa tele lo’u olioli sa maua ona o la’u faaiuga ina ia faaipoipoina i totonu o le malumalu i lena taimi nai lo le faatalitali i se isi taimi mulimuli ane ma se taimi e foliga mai e sili ona talafeagai. …

Ou te talitonu e leai se alii po o se tamaitai talavou agavaa o le Au Paia o Aso e Gata Ai e tatau ona aloese mai soo se taumafaiga talafeagai ina ia sau ai i se maota o le Alii e amata faatasi ai le olaga. O tautoga o le faaipoipoga e faia i totonu o nei maota paia ma feagaiga paia e ulu atu i ai mo le olaga nei ma le faavavau atoa e [puipuia] ai i soo se faaosoosoga o le olaga lea e foufou e faamalepeina aiga ma faataumaoi i le fiafia. …

O faamanuiaga ma folafolaga e maua mai le amataina faatasi o le olaga, mo le taimi nei ma le faavavau, i totonu o se malumalu o le Alii, e le mafai ona mauaina i soo se isi lava auala, ma o alii ma tamaitai talavou agavaa o le Au Paia o Aso e Gata Ai o e amataina faatasi le olaga, la te mauaina se paaga e faavavau i lalo o le feagaiga e faavavau lea e avea ma faavae e fausia ai i luga le filemu, fiafia, faamaoni, alofa, ma isi upumoni e faavavau o le ola, iinei ma le olaga a sau.5

E le mafai ona lava le malosi o lo’u faamamafaina atu … o le manaomia e tagata talavou o le Au Paia o Aso e Gata Ai le o mai i totonu o Lona maota, ina ia faaipoipo lelei ai ma amata ai le taua o le olaga i lalo o musumusuga a le Atua soifua faapea ma faamanuiaga a le pule o le Perisitua a le Atua o loo umia e Ana auauna o e o loo auauna ai i totonu o le Malumalu. Ou te fia manao e faatauanau o outou loto afai tou te faia se osigataulaga i se taimi vave po o se taimi mulimuli ane, o le a oo mai le taui ia te outou, a le o le olaga nei po o le faavavau, ma e toetoe lava a le aunoa ma lo tatou mauaina o le taui i le taimi o o tatou olaga pe a tatou faia soo se osigataulaga o tiute i le faataunuuina o mea e matagofie i le silafaga a le Atua.6

I le silia laitiiti lava ma se tausaga talu ai sa tonu ai i lo’u mafaufau i le faia o au fuafuaga, o le aloese mai aoaoga po o konaseti po o tala faatino po o faaaliga pese, e mafai ai ona ou alu atu i le malumalu e le itiiti ifo ma le faatasi i le vaiaso ma faia ai sauniga mo nisi o i latou o e pele ia te au ua maliliu. Ina ua tonu i lo’u mafaufau e mafai ona ou faia lenei mea, sa leai se faafaigata i le alu atu i le malumalu e faatasi i le vaiaso i le tausaga atoa. … E moni lava, sa ou misia nisi o faaaliga pese po o se tala faatino po o nisi o faatasiga sa tatau ona ou fiafia e auai atu i ai, ae sa leai lava se faafaigata na oo ia te au. …

E mafai ona tatou faia uma se mea tatou te mananao e fai. E mafai e se alii talavou ona maua se taimi tele e faaalu faatasi ma lana manamea. E mafai ona ia fetuunaia ana fuafuaga fai o lona olaga ina ia faia ai lena mea. E mafai ona tatou faatulagaina a tatou mea e fai ina ia aofia ai ni mea e fiafia ai. Ma afai e tonu i o tatou mafaufau e faatulaga a tatou mea e fai ina ia faia ai galuega faalemalumalu, e fuafua lava i o tatou aafiaga.7

Ou te talitonu afai e mafai ona ou maua se taimi e alu atu ai i le malumalu ma faia galuega faalemalumalu e taitasi i le vaiaso, e faigata lava ona i ai se tagata i le Ekalesia atoa a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e le mafai ona maua le taimi pe afai e manao i ai e fuafuaina ana galuega e faatatau i ai. Ou te tautala e faatatau i tagata o loo nonofo i nofoaga o loo i ai se malumalu, ae le o tagata o e faimalaga atu i se mea mamao lava ina ia oo atu ai iina. … Ou te le iloa lava se tasi ua sili atu le pisi nai lo au, ma afai e mafai ona ou faia, latou te mafaia foi, afai e mafai ona latou maua na o le agaga lava i o latou loto o le manao ina ia fai. O le faafitauli o loo i ai i le toatele o tagata o le leai lea o se manao i ai.8

I lo’u mafaufau, o se tasi o faamanuiaga sili o loo olioli ai i tatou i le avea ai ma Au Paia o Aso e Gata Ai, o le faia lea o galuega o le malumalu mo i latou o o tatou augatuaa o e na maliliu e aunoa ma se malamalama o le Talalelei. …

… Afai e oo ifo i lou loto ma lou tagata e faapea o se tasi lenei o mea sili ona taua e mafai e outou i le avea ai ma Au Paia o Aso e Gata Ai ona fai, o le a e maua se auala e faia ai.9

Talu mai le toefuataiga o ki o faamauga, e toatele tagata ua lagona se naunautaiga ina ia sailia o latou augatuaa.

Mai lava i le taimi na asiasi mai ai Elia, e toefuatai mai ki na ia umia, e faaliliuina ai loto o fanau i o latou tama [tagai i le MFF 110:13–15], ua faapea ona oo mai ai i loto o tagata uma i le lalolagi atoa se naunautaiga ina ia iloa se mea e uiga i o latou augatuaa.10

Ua faatulagaina e alii ma tamaitai i le lalolagi atoa ia sosaiete, e sailia ai o latou augatuaa, ma tuufaatasia ia gafa o o latou aiga. E faitau miliona tala ua faaaluina mo nei faamoemoega. Ua ou talanoa ma faalogo soo i le tele o taimi i tagata o e sa faaaluina ni tupe se tele ina ia tuufaatasia ai se talafaamaumau o o latou augatama, ma ina ua maea ona tuufaatasia, sa fesiligia pe aisea na latou faia ai, ae latou te fai mai: “Ou te leiloa; sa lofituina au i se naunautaiga e le ma taofia ina ia tuufaatasia lena talafaamaumau ma ia faaaluina ai tupe e faia ai. O lenei la ua tuufaatasia ae leai se mea faapitoa ou te faaaogaina i ai.” E faatauaina e le Au Paia o Aso e Gata Ai ia tusi faapena e sili atu nai lo le tau po o tupe.11

O se tusi faapea sona tele [sii i luga le Tusi a Mamona] i se Au Paia o Aso e Gata Ai, o loo aofia ai igoa o augatuaa, e faafiaselau taimi e sili atu ai lona taua nai lo lona mamafa pe ana faapea o se auro.12

Pe a tatou mauaina ia sauniga o le malumalu mo o tatou tuaa ua maliliu, ua avea i tatou ma “faaola i le Mauga o Siona.”

Ou te fiafia i le galuega ofoofogia o loo faataunuuina i totonu o o tatou malumalu, i le toefuataiina mai i le lalolagi o le avanoa e papatisoina ai, e ala i le pule a le Atua soifua, mo i latou o e ua maliliu, ma le faia o sauniga lea pe afai e taliaina, o le a taitaiina atu ai e ua maliliu i le ola e faavavau ma le faaolataga, e ui lava atonu na latou maliliu e aunoa ma se malamalama i le Talalelei.13

E fesili le lalolagi, e mafaia faapefea lena mea, o le mafai lea ona papatiso o se tasi mo se isi? Ae afai tatou te talitonu i le galuega e sui ai a Keriso, ona tatau lea ona tatou talitonu e mafai e se tasi ona faia galuega mo le isi, ma e mafai foi ona avea i tatou ma “faaola i le Mauga o Siona.” [Tagai i le Opetaia 1:21.]14

O lo tatou tiute … o le manatunatu lea i fanau na a lo tatou Tama o e na muamua atu ia i tatou i le oti e aunoa ma se malamalama o le talalelei, ma ia tatalaina le faitotoa o le faaolataga ia i latou i totonu o o tatou malumalu, lea foi e i ai a tatou matafaioi ina ia faataunuuina.15

Afai tatou te maelega, o le a saunia e le Alii le ala mo i tatou e faia ai galuega o le malumalu ma talafaasolopito o aiga mo o tatou aiga ua maliliu.

Ou te tatalo ina ia musuia e le Alii i tatou uma taitoatasi i le maelega silisili i le faataunuuina i le mea e gata mai ai lo tatou malosi, ia tiute ma galuega e tuuina mai ia i tatou i le faia o galuega e sui ai mo o tatou tuaa ua maliliu. … Afai tatou te saili ma le faamaoni, i lea tausaga ma lea tausaga, ina ia maua se malamalama e uiga ia i latou o o tatou aiga o e ua maliliu e aunoa ma se malamalama o le talalelei, ou te mautinoa e faamanuiaina i tatou e le Alii i le mauaina.16

O lenei galuega o gafa ia te au lava ia, e ofoofogia. E ofoofogia ia i tatou o e o loo fiafia i ai, le i ai o le auala ua saunia. E foliga mai e ofoofogia le auala na mafai ai e au ma lo’u toalua i aso ua tuanai ona aoina mai faamatalaga o gafa e faatatau i o ma augatuaa. E foliga mai e ofoofogia le auala na ma mauaina ai ia tusi ma isi faamatalaga. I se faamatalaga faatusa i ai, pe a ma tau atu i se pa maa, sa i ai lava se auala na mafai ona ma fetolofi ma sao atu ai i le isi itu, ma maua ai se mea e sili ona taua.17

O le tele o tausaga sa taumafai ai lo’u toalua ina ia malamalama i le gafa o le tama o le tina o lona tama, o Gideon Burdick. E fitu augatupulaga o lona aiga sa tuuina atu i le Ekalesia, ae sa le mafai ona ia mauaina nisi faamatalaga i tua atu. Sa ia mulimuli i faamatalaga uma sa maua, ae sa le mafai ona mauaina le igoa o lona tama.

Talu ai ona sa avea o ia ma se fitafita i le Taua mo le Tutoatasi, sa faamoemoe ai o loo teuina i faamaumauga aloaia i Uosigitone D. C. ia faamaoniga o loo moomia. Ae na faaalia mai ai e lua ia Gideon Burdick sa tautua i le vaegaau a Amerika i lena vaitaimi, ma o lea na atili faigata ai le sailiga.

I nai tausaga ua mavae sa ma asiasi atu ai ma Mrs. Grant i Uosigitone ma fesootai atu i le vaega o loo teuina ai ia faamaumauga. Sa ia mauaina ai i luga o le faila iina le talosaga a Gideon Burdick mo se penisione. I le iloiloina, sa ia mauaina ai o lona matua o loo tuuina mai ai iina e fetaui lelei lava i lona tuaa. … O se tasi o molimau na sainia le talosaga o le alii lea o Hyrum Winters, o le atalii faaletulafono o Gideon, ma o le tama matua lava lea o Mrs. Grant.

… O le nofoaga na fanau ai o lea ua iloa nei o Rhode Island, [o lea] o le galuega o loo totoe o le sailia lea o ia seia tau atu i le sootaga o lona aiga i le setete lena.

Ina ua mavae le tele o sailiga, sa iloa ai e Mrs. Grant mai se tusi e faapea o loo tuufaatasia e Mr. Harcourt se gafa o le aiga o Burdick. Sa ia tusi faavave atu loa i ai i lana tuatusi, ae na o se tusi na maua mai lona afafine ma tau mai ai e faapea na maliu o ia i le sefulu tausaga ua tuanai, ma o le gafa ua tea ese atu nei ma lima o lona aiga, ma e leai ma se mea na te iloa e uiga i ai.

Na foliga mai o se isi lea papupuni e taofia ai i maua, o se ituaiga e le mafai ona ma sopoiaina. Ae sa faapea mai lo’u toalua, “O le a ou le nofo ai iina.” Sa tusi atu o ia i le tagata sa pulea se falemeli i le nofoaga sa nofo ai ia Mr. Harcourt ma talosaga atu i ai ina ia tiliva atu lana tusi i soo se tasi e i ai le igoa o Burdick.

Sa tauaao atu le tusi ia Dr. Alfred A. Burdick, e le mamao ese le mea e nofo ai mai le Falemeli. Sa vave ona ia tali mai, ma faapea mai o loo ia te ia ia tusitusiga a Harcourt, ma o loo tuufaatasia pea le gafa o Burdick, ma le faamoemoe e lolomiina i se tusi. Sa ia faapea mai o loo ia te ia le talafaamaumau o le aiga atoa o Burdick e oo atu ia Gideon, ae leai se mea e uiga i lona aiga, aua o le vaega mulimuli na foliga mai na leiloloa ina ua agai atu o ia i sisifo. “Lafo mai, ” na ia tusi atu ai, “ia faamatalaga uma o Gideon, ona ou lafoina atu ai lea o mea uma o loo e fia iloaina e uiga i ona augatuaa.”

Sa faia lenei mea, ma sa ia lafoina mai ia Mrs. Grant ma le agalelei se tala o augatuaa o Gideon Burdick, ma tuuina mai le faatagaga ia te ia e faia ai soo se mea na te iloa e aoga. O le auala lea na faamanuiaina ai o ia i le faamautuina o se kopi atoa o faamatalaga sa ia sailia ina ua mavae se taimi umi, i le sosooina o ona tagata ma le aiga i Rhode Island. …

Na ou aoaoina ai mulimuli … le tala lenei i le tusitusiga a Burdick.

I tausaga ua mavae sa amataina ai e William M. B. Harcourt ma Dr. Alfred A. Burdick ona tuufaatasia se gafa o le aiga o Burdick. E anoanoai se tuufaatasiga o faamatalaga na aoina mai ma faatulagaina lelei, ma le faamoemoe e lolomiina.

O le taimi lea na maliu ai ia Mr. Harcourt, ma sa faapea ona maua ai e se tausoga o Dr. Burdick ia le gafa ma avatu ai e ia i Niu Ioka. Na muamua mafaufau o ia e lolomi, ae o nai tausaga mulimuli ane, sa ia tusi atu ai ia Dr. Burdick, ma fai atu i ai afai e totogiina e le tagata mulimuli o loo i ai ia le tau e lafo atu ai ona mafai lea ona ia mauaina le [gafa]. Ae peitai, sa le fiafia ia Dr. Burdick i le aveeseina atu o le gafa, sa lei tali atu ai, e ui lava sa faamata’u mai lona tausoga e faapea o le a susunu le gafa.

O lea sa faatonuina ai e le tausoga lea o Dr. Burdick le teufale, e ave uma nei pepa taua i le vaega pito i lalo o le fale e susunu ai. E i ai se mafuaaga na le faataunuuina ai e le teufale lenei mea, ma ina ua iloa e lenei tausoga i se taimi mulimuli ane o lea na ia toe fafaoina uma ai ia le gafa ma auina atu loa i lona uso. Sa leai se avanoa i le fale o lona uso e tuu ai, ma o lea sa tuu ai loa i tua o lona fale. Sa taatitia ai iina mo ni masina, sa faatimu ma faala ai, e leai ma se tasi e iloa po o le a le mea e fai i ai.

Na maliu le ava a le uso lea, ma sa auai atu i ai ia Dr. Burdick i le maliu. O iina na ia iloaina ai le mea o loo i ai le gafa ma sa tauina atu ia te ia e mafai ona ia aveina pe afai e i ai sona taua ia te ia. Sa ia aveina i le fale, ma, o lona fefe ne’i toe aveese atu ma ia, o lea na ia kopiina ai tusi taitasi. E tele vaega na faaleagaina i le timuia ma laina, ae, i le toe iloiloina atoa ma le faaeteete, sa fiafia ai o ia ona o loo faasaoina vaega taua uma lava.

Mai lena taimi e oo mai nei sa ia faaauau pea lana sailiga, e faaopoopo atu i lana faamatalaga.

A o i ai i Uosigitone, ia Tesema na tuanai atu, na ma malaga faapitoa atu ai ma Mrs. Grant i Baltimore e feiloai atu i lenei tamalii o le na lagolagoina ma le faaaloalo i ma’ua. … Na ia iloaina i ma’ua mai ata na ma lafoina atu i ai, ma sa faaloaloa uma mai ona aao e faafeiloai i ma’ua. Na ia aveina atu i ma’ua i totonu o lona ofisa, ma faaali mai ia i ma’ua lea tusi ma lea tusi o faamatalaga o le gafa sa ia aoina mai, e faatatau lea i le talafaasolopito o le aiga o Burdick ma isi. “I le mataupu la lenei, ” na ia saunoa mai ai, “ua ou naunau ai ou te ala sei tatou talanoa i le po atoa.”

E luasefulu tusi o faamatalaga o Burdick ua uma ona faatulagaina lelei. O le fa o nei tusi na mauaina o loo aofia ai le gafa sa- ’o o Gideon. Sa faamatuu mai ma le agalelei e Dr. Burdick lenei faamatalaga ia i ma’ua, ina ia kopiina ma faaaoga pe a ma iloa e talafeagai ai. Sa ou fai atu i ai e alu atu se failautusi i lona ofisa e fai mai ai se kopi, pe ia maua mai foi o se … kopi. Ae na ia tuuina mai tusi i o’u lima ma faapea mai, “E mafai ona ou faatuatuaina oe i nei tusi Peresitene Grant, aua ua ou iloa o le a saogalemu i ou aao.”

Na uma ona faia ni kopi o tusi uma na taina i le laau lomitusi, ma o se tasi o na kopi na toe auina atu ia Dr. Burdick. O faamatalaga faaopoopo na maua mai lea i lo tatou Potutusi o Gafa, faapea ma le talafaasolopito o aiga, e lagolago ai lana tuufaatasiga. …

E faamoemoe o lenei mea atoa e le gata e aoga ia Mrs. Grant faapea ma au, ae o i latou uma o e o loo sailia o latou gafa, e avea o se molimau i le auala e galue ai le Alii i lana fanau i fafo atu o le Ekalesia, ma e avea o se musumusuga i alii taitai o le Ekalesia e faapea foi i alii o loo taitai i siteki ma uarota o le Ekalesia ina ia faaauauina ma le maelega a latou sailiga. “Saili ona outou maua ai lea.” [Mataio 7:7.]18

O le faaolataga o e maliliu o se tasi lea o faamoemoega faavae na mafua ai ona toefuatai mai le Talalelei e Faavavau, ma le toe faatuina o le Ekalesia a Iesu Keriso i nei aso. O le ofoofogia o le fiafia e faaalia e le Au Paia i lenei vaega taua o le misiona togiola a le Faaola o se faailoga lelei lea. O o tatou malumalu e faatumulia mai le taeao po e oo atu i le afiafi, e i latou o loo faamoemoe e faaolaina o latou tuaa ua maliliu ma fesoasoani e faamalosia le sootaga lea o le a iu lava ina sosooina ia tisipenisione o le Talalelei ma aumaia uma ai mea uma ia Keriso, e le gata i le lagi ae o le lalolagi—o se galuega e faapitoa i le Tisipenisione o le Atoaga o Taimi. O loo faatalitali mai le fiafia ia i latou o e galulue ma le faamaoni i totonu o le Maota o le Alii, pe a latou sopoia atu i le Lalolagi o agaga ma maua ai se faafeiloaiga aloaia mai ia i latou o e sa latou tuuina atu i ai lenei auaunaga e le mafuatiaina!19

Fautuaga mo Suesuega ma Talanoaga

  • O a ni auala ua faamanuiaina ai lou olaga i le auai i sauniga o le malumalu? O le a se mea e mafai ona tatou faia ina ia matuai olioli atoatoa ai i faamanuiaga o le malumalu?

  • Aisea e taua ai lo tatou faaipoipo i totonu o le malumalu? E faapefea ona faamalosia e le faaipoipoga i le malumalu ia le sootaga i le va o le tane ma le ava?

  • O le a le uiga o le avea ma se “faaola i le Mauga o Siona”? (Tagai foi i le MFF 128; 138:47–48, 53–54, 57–58.) Na faapefea ona fesoasoani ia sauniga o le malumalu ma galuega o talafaasolopito o le aiga ia te oe ina ia liliu atu lou loto i tagata o lou aiga, o e o loo soifua ma e ua maliliu?

  • O a punaoa ua saunia e le Ekalesia e fesoasoani ai ia i tatou ina ia faia galuega o talafaasolopito o le aiga?

  • O faapefea ona fesoasoani le Alii i le saunia o le auala mo oe ina ia maua ai faamatalaga o talafaasolopito o le aiga? O a ni faamaoniga ua e vaaia o loo lagona ai e tagata i le lalolagi atoa se naunautaiga ina ia aoao e uiga i o latou augatuaa?

  • O le a se mea e mafai ona tatou faia e maua ai se taimi e auai atu ai i le malumalu e le aunoa? mo galuega o talafaasolopito o aiga?

  • E mafai faapefea e aiga o loo nonofo mamao mai malumalu ona atiinae se tu ma se aga o le faaaloalo ma le migao mo galuega o le malumalu?

Faamatalaga

  1. Gospel Standards, tuufaatasia G. Homer Durham (1941), 34.

  2. Gospel Standards, 94–95.

  3. “An Inspired Mission, ” Utah Genealogical and Historical Magazine, Iulai 1931, 106.

  4. Tagai i le Heber J. Grant, “A Family Temple Night, ” Improvement Era, Iulai 1944, 425, 471.

  5. “Beginning Life Together, ” Improvement Era, Ape. 1936, 198–99.

  6. Mai se lauga na tuuina atu i le faapaiaga o le Malumalu o Cardston Alberta, Aok. 1923, Family and Church History Department Archives, O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.

  7. Gospel Standards, 33–34.

  8. I le Power from On High: A Lesson Book for Fourth Year Junior Genealogical Classes (1937), 26.

  9. “On Going to the Temple, ” Improvement Era, Aok. 1941, 459.

  10. I le Conference Report, Oke. 1919, 23.

  11. I le Conference Report, Ape. 1928, 9.

  12. I le Conference Report, Oke. 1919, 23.

  13. I le Conference Report, Ape. 1934, 11.

  14. I le Brian H. Stuy, tuufaatasia, Collected Discourses Delivered by President Wilford Woodruff, His Two Counselors, the Twelve Apostles, and Others, 5 voluma (1987–92), 1:170.

  15. I le Conference Report, Ape. 1945, 10.

  16. I le Conference Report, Ape. 1928, 9;suia le faapalakalafaina.

  17. Improvement Era, Aok. 1941, 459.

  18. “Seek, and Ye Shall Find, ” Utah Genealogical and Historical Magazine, Ape. 1928, 59–61.

  19. I le James R. Clark, tuufaatasia, Messages of the First Presidency of The Church of Jesus Christ of Latterday Saints, 6 voluma (1965–75), 5:241.

Ata
Laie Hawaii Temple

Na faapaiaina e Peresitene Heber J. Grant le Malumalu o Laie Hawaii i le aso 27 o Novema 1919.

Ata
couple doing genealogy

Na saunoa ia Peresitene Heber J. Grant, “Ou te naunau tele e uunaia tagata ina ia faamalolosi i le sailia o o latou gafa ma a maea, ia galulue ai i totonu o o tatou malumalu.”