2010
Ko e Senitā Takimamata Fakatokelaú
Fēpueli 2010


Ko ha ʻAʻahi ki Temipale Sikuea

Ko e Senitā Takimamata Fakatokelaú

Haʻu ke tau ō ʻo vakai ki ha potu mahuʻinga ʻi Temipale Sikueá.

Kuo lahi e ʻilo ia ʻa Kaemini mo ʻĪkani (“Kolopi”) ki he kau palōfitá. Ka naʻe tokoni ʻena ʻaʻahi ki he Senitā Takimamata Fakatokelaú ke na vakai ʻi ha founga foʻou ki he anga hono fakamoʻoniʻi ʻe he kau palōfitá ʻa Sīsū Kalaisí.

Naʻe lava ʻa Kolopi mo Kaemini ʻo mamata ʻi ha ngaahi ʻīmisi lalahi ʻo e kau palōfita he folofolá ʻi he ʻaho ko iá. Naʻá na ʻilo ai neongo naʻe moʻui ʻa e kau palōfitá ʻi ha ngaahi kuonga kehekehe, ka ʻoku fakamoʻoni kotoa ʻa e kau palōfitá ko Sīsū Kalaisí ko hotau Fakamoʻuí ia mo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.

Ko ʻĪsaiá ko ha palōfita ia he Fuakava Motuʻá naʻe moʻui ki muʻa pea toki ʻaloʻi mai ʻa Sīsuú. Naʻe fakamatala fekauʻaki mo e ʻaloʻi ʻo Sīsuú pea mo Hono fatongia ko e Fakamoʻuí. Naʻe tohi ʻe ʻĪsaia ʻo pehē, “He kuo fanauʻi kiate kitautolu ʻa e tamasiʻi, kuo foaki kiate kitautolu ʻa e foha: … pea ʻe ui hono huafá ko Fakaofo, ko Akonaki, ko e ʻOtua Māfimafi, ko e Tamai Taʻengata, ko e ʻEiki ʻo e Melino” (ʻĪsaia 9:5).

Naʻe moʻui ʻa Molomona ʻi ha taʻu nai ʻe 400 hili e pekia ʻa Sīsuú. Naʻá ne fakatahatahaʻi ʻa e ngaahi tohi lahi ʻa e kau palōfita he Tohi ʻa Molomoná ʻi he ngaahi lauʻi peleti koulá. Naʻá ne toe tānaki atu foki ki ai mo haʻane ngaahi tohi pē ʻaʻana. Naʻe akonaki ʻa Molomona ʻoku totonu ke tau “tui kia Sīsū Kalaisi, ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtuá” (Molomona 7:5). Naʻá ne ʻoange ʻa e lekōtí ki hono foha ko Molonaí, ʻa ia naʻá ne tanu ʻa e ngaahi lauʻi peleti koulá.

Hili e pekia ʻa Molonaí, naʻe ʻikai ke toe ʻi ai ha kau palōfita he funga ʻo e māmaní ʻi ha taʻu ʻe laungeau. ʻI he 1823, naʻe fakahā ai ʻe he ʻāngelo ko Molonaí kia Siosefa Sāmita ʻa e feituʻu te ne lava ʻo ʻilo ai ʻa e ngaahi peleti koulá. Ne liliu ʻe Siosefa ʻa e ngaahi peleti ko ʻení ʻi he mālohi ʻo e ʻOtuá pea paaki ia ko e Tohi ʻa Molomoná. Ko e Tohi Tapú ko ha fakamoʻoni ia ʻe taha kia Sīsū Kalaisi; ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha toe fakamoʻoni ia ʻe taha.

Kuo tau maʻu ai ha Kau Palesiteni ʻe toko 16 he Siasí kau ai ʻa Siosefa Sāmita,. Ko ha kau palōfita kinautolu naʻe uiuiʻi ʻe he ʻOtuá ke akoʻi kitautolu fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi. Ko hotau palōfita he ʻaho ní ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoni.

Hili hono ʻilo ʻe Kolopi mo Kaemini ʻa e meʻa naʻe akoʻi ʻe he kau palōfitá fekauʻaki mo Kalaisí, ne na luelue hake leva ʻi ha kakaʻanga fuopotopoto ki he konga ki ʻolunga ʻo e senitā takimamatá. Naʻá na mamata heni ʻi ha ʻīmisi fakatātā lahi ʻo Sīsū ʻoku ui ko e Kalisitasi (Christus). Naʻá na fanongo heni ki he lekooti ʻo e ngaahi akonaki ʻa Sīsuú. Ko e ngaahi meʻa ko ia naʻe akoʻi ʻe he kau palōfitá fekauʻaki mo Sīsuú, ko e ngaahi meʻa tatau pē ia naʻe akoʻi ʻe Sīsū fekauʻaki pē mo Iá.

Tā fakatātaaʻi ʻo e fakaʻilongá mo e mapé naʻe fai ʻe Dilleen Marsh; ngaahi taá naʻe fai ʻe Christina Smith, tuku kehe ia ʻoku fakamahinoʻi atú; tā ʻo e ʻīmisi ʻo e ngaahi lauʻi peleti koulá mo e Senitā Takimamata Fakatokelaú naʻe fai ʻe Jed Clark; tā siʻisiʻí: tā ʻo e Kalisitasí naʻe fai ʻe Robert Casey